VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Stanivuković nakon sastanka: Na Trgu Krajine od ponedjeljka brojčanik o zaduženjima

    Stanivuković nakon sastanka: Na Trgu Krajine od ponedjeljka brojčanik o zaduženjima

    Draško Stanivuković, lider PSS-a, izjavio je nakon sastanka tri opozicione stranke, na kojem su učestvovali i SDS i NF, da ih je zaprepastila najava Vlade Republike Srpske o novom zaduženju, te da će od ponedjeljka naTrgu Krajine u Banjaluci biti brojčanik koji odbrojava zaduženja.

    “Ova vlast će generacije staviti u dužničko ropstvo, samo ove godine dug će biti 2,7 milijardi, a sa ustanovama i preduzećima četiri milijarde. To je više nego tokom cijelog mandata”, rekao je Stanivuković.

    On je dodao da Republika Srpska ne može da traje do 4. oktobra, a poslije toga da se hvatamo za glavu.

    “Pretpostavljamo da će sve biti završeno već u utorak. Na to ne možemo pristati”, poručio je Stanivuković.

    Dodao je da su na sastanku dogovorili, između ostalog, da sutra u 20.30 na Trgu Krajine u Banjaluci postave brojčanik koji će svaki dan odbrojavati koliko nas vlast zadužuje.

    “Nećemo dati da zaduženjima plaćaju osnovne stvari. Pozivam građane da sutra dođu na Trg Krajine i pogledaju taj brojčanik i vide zaduženja i šta se od tog novca može uraditi”, naveo je lider PSS-a.

    Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, rekla je da postoji problem koji se odnosi na zaduženja, čim se ona kriju.

    “Posljednja informacija o dugu je sa kraja 2024. godine. Nama su stope rasta ispod dva odsto BDP-a. Dugovi su teret, pa pritišću visokim porezima, da od to malo ljudi što radi uzmu još, jer ne znaju da upravljaju javnim finansijama. I šta znaju? Kredit”, rekla je Trivićeva.

    Trivićeva je navela da je stvar jednostavna – izborna je godina, biće povećanja plata, ali, pita onda dalje – ko će to da vrati.

    “Pa ti isti ljudi, ‘mi ćemo vam dati, a onda ćete vi to da vraćate’”, naglasila je Trivićeva i dodala da je Republika Srpska dvostruko zaduženija od FBiH.

    Predsjednica NF je naglasila da ova zaduženja neće biti plasirana prema investicijama, jer ne postoje projekti.

    “Koje investicije? Dajte, izlistajte nam, da vidimo gdje je to gradilište. Auto-put Prijedor – Banjaluka stoji. Kad ste čuli da je u Republici Srpskoj otvorena ozbiljnija fabrika? I oni će reći da je nešto stabilno”, kazala je Trivićeva.

    Dodala je da će se pridružiti aktivnostima ukoliko je moguće zaustaviti zaduženje.

    “Ovo će vraćati i oni i njihova djeca i njihova unučad. Neće da razumiju da to ne valja”, rekla je Trivićeva.

  • Oglasila se Vlada Republike Srpske o informacijama na dark vebu: Nisu sa zvaničnog sajta

    Oglasila se Vlada Republike Srpske o informacijama na dark vebu: Nisu sa zvaničnog sajta

    Vlada Republike Srpske saopštila je da podaci 51.000 korisnika usluga Agencije za agrarna plaćanja na dark vebu nisu informacije sa Vladinog sajta i da je o tome informisana Јedinica za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Srpske.

    “Informacije koje su se pojavile na dark vebu nisu, kako se to tamo navodi, informacije sa oficijelnog sajta Vlade Republike Srpske. Radi se o najgrubljoj zloupotrebi ličnih podataka, manipulaciji informacijama, čime se nanosi šteta ugledu Vlade Republike Srpske”, naveli su iz Vlade.

    Kako je saopšteno, Vlada je po saznanju da su na dark vebu objavljeni podaci 51.000 korisnika usluga Agencije za agrarna plaćanja o istom informisala Јedinicu za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Republike Srpske.

  • Vulić: Sud traži izgovor da izbjegne odluku o neustavnim Šmitovim izmjenama Krivičnog zakona

    Vulić: Sud traži izgovor da izbjegne odluku o neustavnim Šmitovim izmjenama Krivičnog zakona

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da se stiče utisak da krnji Ustavni sud BiH ne traži odgovor na pravno pitanje, već izgovor kako da se izbjegne donošenje odluke o neustavnim odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Vulićeva je istakla da možda danas neki misle da odugovlačenjem mogu zaustaviti istinu ili spriječiti pravdu, podsjetivši da se više od šest mjeseci čeka na odluku ovog suda.

    Ona je naglasila da nije uvjerljivo obrazloženje krnjeg Ustavnog suda da je ocjena ustavnosti odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit kompleksan predmet, posebno ako se ima u vidu da je parlamentarna komisija već utvrdila da one nisu u skladu sa Ustavom.

    “Ako je parlamentarna komisija mogla da dođe do jasnog stava, onda je opravdano pitanje zašto Ustavni sud i dalje oklijeva”, rekla je Vulićeva za Srnu.

    Istorija nas uči, naglasila je Vulićeva, da pravda može biti usporena, ali ne i trajno onemogućena.

    “Pravo nije stvoreno da bude sredstvo političkog progona niti instrument za kažnjavanje neistomišljenika, za šta je pravosuđe BiH služilo /bivšem američkom ambasadoru Majklu/ Marfiju i Šmitu”, dodala je Vulićeva.

    Ona je istakla da je suština prava zaštita ljudskih prava, demokratske volje građana i ustavnog poretka i izrazila uvjerenje da će i u ovom slučaju konačni sud dati činjenice, pravo i vrijeme.

    Vulićeva je konstatovala da je činjenica samo jedna, a to je da je Milorad Dodik volja srpskog naroda, iskazana na demokratskim, transparentnim i međunarodno priznatim izborima.

    “To znaju i sudije Ustavnog suda BiH, ali se očito plaše duhova globalista koji još uvijek prolijeću nad Sarajevom”, navela je Vulićeva.

    Iz Ustavnog suda BiH Srni je rečeno da je ocjena ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit za krnji Ustavni sud BiH kompleksan posao, pa je to razlog što ni nakon pola godine nema odluke.

    Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske u decembru prošle godine podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Prema odredbama Krivičnog zakona BiH, neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” dovelo je do presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

  • Teška nesreća u Trebinju, poginuo motociklista (27) iz Mostara

    Teška nesreća u Trebinju, poginuo motociklista (27) iz Mostara

    Motociklista M.P. (27) iz Mostara poginuo je juče, u subotu, 13. juna 2026. godine, u saobraćajnoj nesreći na području Trebinja, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Uviđaj nakon ove tragedije su izvršili pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Trebinje.

    U nesreći je, kako su rekli iz policije, učestvovao motocikl jamaha, kojim je upravljao M.P. 1999. iz Mostara, a koji je smrtno stradao.

    Policajci su oko 14.35 zaprimili prijavu da se dogodila ova tragedija, na magistralnom putu M1-118, u mjestu Dračevo, grad Trebinje.

    Za sada nije poznato gdje je ovaj mladić kobnih momenata išao, ali je, prema riječima Trebinjaca, moguće da se zaputio na motorijadu.

    “Moguće je, s obzirom na vrijeme i mjesto nesreće, da je išao baš na motorijadu”, rekao je za “Nezavisne novine” jedan Trebinjac.

    U Trebinju se, podsjetimo, održava 26. Međunarodni moto-skup u kojem ove godine učestvuje, prema procjenama, 5.000 bajkera iz regiona i evropskih zemalja.

  • Stiže nevrijeme u Hrvatsku: Meteorolozi upozoravaju na grad i obilne pljuskove

    Stiže nevrijeme u Hrvatsku: Meteorolozi upozoravaju na grad i obilne pljuskove

    Hrvatski meteorolozi najavili su izraženiju promjenu vremena za danas poslije podne i naveče kada su mogući pljuskovi sa grmljavinom, lokalno izraženiji udari vjetra, grad i obilna kiša za kratko vrijeme.

    Narandžasto upozorenje izdato je za zagrebačku i osječku regiju zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, praćenog vjetrom i gradom.

    Državni hidrometeorološki zavod upozorio je da jača grmljavinska nevremena mogu prouzrokovati štetu na imovini i drveću, lokalne bujične poplave i poteškoće u saobraćaju.

    Početkom iduće sedmice u unutrašnjosti će biti promjenjivije i svježije. Kiša će sutra ponegdje padati, a u utorak će djelimično biti sunčano, uz mogućnost lokalnih pljuskova u planinskim krajevima, od srijede postepeno toplije, prenose hrvatski mediji.

  • Minić: Јasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca

    Minić: Јasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca

    Kada Kristian Šmit odlazi, tu su njegove produžene ruke, kod kojih je dolazio u Banjaluku. Nakon napada na instituciju predsjednika Republike, zatim na Vladu Republike Srpske koju su pokušali proglasiti neustavnom, sada je na red došla Narodna skupština, rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.

    – Baš u trenutku kada se očekuje odluka Ustavnog suda Republike Srpske o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a i kada Narodna skupština treba da usvoji zakone koji donose veće plate, veće penzije i značajniju podršku socijalno osjetljivim kategorijama, Stanivuković odlučuje da pravi haos i blokira rad najvišeg zakonodavnog organa Srpske. Slučajnost? Teško – naveo je Minić na Iksu.

    Minić je istakao da kada god Republika Srpska treba da donese važne odluke u interesu svog naroda, pojave se oni koji su spremni da tuđe naloge stave ispred interesa građana.

    – Narod treba da zna da blokadom Narodne skupštine ne trpi vlast, već radnici, penzioneri, porodice i svi oni koji očekuju bolji životni standard. Zato je danas jasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca – zaključio je Minić.

  • Stevandić: Namjerno onemogućavaju Dodika da se kandiduje na izborima

    Stevandić: Namjerno onemogućavaju Dodika da se kandiduje na izborima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da Ustavni sud BiH namjerno odugovlači sa odlukom o ocjeni ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit da bi onemogućio kandidovanje lidera SNSD-a Milorada Dodika na idućim izborima.

    – Ovdje je i dalje na snazi ono što je još počeo Benjamin Kalaj da Srbima drugi određuju ko su njihovi predstavnici i šta su njihovi interesi – rekao je Stevandić.

    Stevandić je podsjetio da je poznato da je Ustavno-pravna komisija Parlamentarne skupštine BiH na zahtjev Ustavnog suda BiH dostavila materijal u kojem jasno piše da Šmit ne može mijenjati zakone i ne može biti zakonodavac.

    – Kada treba nešto protiv Srba, očigledno je da Ustavni sud BiH radi kao “dragstor”, a kada je očigledno da treba ispraviti nepravdu protiv Srba, Ustavni sud BiH je spreman da uzme godišnju pauzu – konstatovao je Stevandić za Srnu.

    On je zaključio da “ničija nije gorjela do zore, pa neće ni od Ustavnog suda BiH, a zora je blizu”.

    Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske u decembru prošle godine podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Prema odredbama Krivičnog zakona BiH, neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” dovelo do je presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

  • Na Dark webu se pojavili podaci 51.000 korisnika agencije iz Republike Srpske

    Na Dark webu se pojavili podaci 51.000 korisnika agencije iz Republike Srpske

    Po saznanju da su na dark vebu objavljeni podaci 51.000 korisnika usluga Agencije za agrarna plaćanja, Vlada Republike Srpske je o tome informisala Jedinicu za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Republike Srpske, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    “Informacije koje su se pojavile na Dark webu nisu, kako se to tamo navodi, informacije sa oficijalnog sajta Vlade Republike Srpske”, dodali su iz Vlade Republike Srpske.

    Radi se, kako su naglasili, o najgrubljoj zloupotrebi ličnih podataka, manipulaciji informacijama, čime se nanosi šteta ugledu Vlade Republike Srpske.

  • Tramp: Iran upravo pristao da nikada neće imati nuklearno oružje

    Tramp: Iran upravo pristao da nikada neće imati nuklearno oružje

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je Iran “upravo pristao” da nikada neće imati nuklearno oružje.

    – Sada imamo najjaču granicu, najbolju berzu i najveći uspjeh koji je naša zemlja ikada vidjela, a uzgred, imamo i Islamsku Republiku Iran koja je upravo pristala da nikada neće imati nuklearno oružje, a Ormuski moreuz će uskoro biti otvoren – naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina.

    Kako je dodao, cene gasa će naglo pasti, a kupovna moć će biti daleko veća nego što su to pokazivale brojke iz godina administracije njegovog prethodnika DŽozefa Bajdena, obilježenih rekordnom inflacijom.

    Tramp je prethodno, u subotu, najavio da bi novi sporazum između Vašingtona i Teherana trebalo da bude potpisan danas i ocenio da će tim dokumentom biti onemogućeno da Iran dođe do nuklearnog oružja, uz najavu da će nakon njegovog potpisivanja Ormuski moreuz biti otvoren za međunarodni saobraćaj.

    Sa druge strane, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je sinoć da sporazum između Irana i Sjedinjenih Američkih Država neće biti potpisan danas, odbacujući ranije tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa, uz ocjenu da njegovo insistiranje na tom roku predstavlja pritisak na iranski pregovarački tim.

  • Objavljena lista najbezbjednijih zemalja na svijetu

    Objavljena lista najbezbjednijih zemalja na svijetu

    Zbog rata u Ukrajini i krize na Bliskom istoku, čini se da svijet nikada nije bio bliži izbijanju novog globalnog sukoba još od kraja Drugog svjetskog rata.

    Ako uporedimo ovu i prošlu godinu, svijet je danas manje mirno mjesto nego 2025. godine, pokazuju podaci novog Globalnog indeksa mira. U 99 zemalja svijeta globalni indeks mira je opao, a ovaj pad traje već 12 godina.

    Međutim, da nije sve tako crno pokazuje mala grupa zemalja koja se izdvaja iz ovog negativnog trenda.

    „Iako smo imali ovaj katastrofalni pad, to zaista nije uticalo na zemlje koje se nalaze u vrhu“, rekao je Stiv Kilelea, osnivač i izvršni direktor Instituta za ekonomiju i mir, koji je kreirao indeks 2007. godine.

    Globalni indeks mira rangira 163 države na osnovu 23 indikatora, od vojnih izdataka, aktuelnih sukoba i stope ubistava, pa do percepcije bezbjednosti. Države koje se nalaze u vrhu uglavnom imaju nizak nivo nasilja, visoko povjerenje u društvu, dobre odnose sa komšijama i visok kvalitet života.

    Prema Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, deset najbezbjednijih zemalja su Island, Novi Zeland, Švajcarska, Slovenija, Irska, Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.

    Novinari BBC-ja razgovarali su sa građanima pet najbezbjednijih zemalja svijeta kako bi saznali kakav je osjećaj živjeti u takvom okruženju, šta im pomaže da održe taj spokoj i kako ljudi iz drugih zemalja mogu osjetiti „ukus“ mira i stabilnosti, koji je danas, čini se, postao luksuz.

    Island

    Island je na vrhu indeksa od 2008. godine i ostaje najbezbjednija zemlja na svijetu 19. godinu zaredom.

    Poboljšao se za dva odsto u 2026. godini, čemu je doprinio nagli pad nasilnih demonstracija, i nastavlja da se visoko rangira po bezbjednosti, niskom nivou sukoba i ograničenoj militarizaciji.

    „Mir je svuda oko nas na Islandu, u prirodi koja nas okružuje, ali je to i svjestan izbor ukorijenjen u našim blisko povezanim zajednicama“, rekla je Odni Arnarsdotir, šefica organizacije Visit Iceland.

    Ona smatra da je to tako zbog duboke posvećenosti jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, po kojoj se Island konstantno nalazi u samom vrhu, uz snažne javne usluge i široko rasprostranjenu obnovljivu energiju.

    Ta posvećenost je dublja od politike, a stanovnici ukazuju na snažan osjećaj društvene kohezije i zajedničke odgovornosti.

    „Veoma smo svjesni koliko smo srećni što doživljavamo ovaj osjećaj mira. To pojačava važnost održavanja otvorenog i inkluzivnog društva“, rekla je Arnarsdotir.

    Geografski položaj Islanda takođe igra bitnu ulogu.

    „Geografska izolacija Islanda znači da je manje zahvaćen globalnim tenzijama. Prostrani otvoreni pejzaži, planine, čist vazduh i obilje svježe vode igraju centralnu ulogu u kvalitetu života ovdje“, rekla je Ejrun Anita Gilfadotir, menadžerka marketinga u jednom hotelu.

    Novi Zeland

    Novi Zeland, rangiran kao drugi (sa trećeg mjesta iz 2025. godine), najbezbjednija je zemlja u azijsko-pacifičkom regionu, sa najboljim rezultatom u regionu kada je riječ o tekućim sukobima. Njegov skok na listi uglavnom je rezultat smanjenja uvoza oružja, a ostaje jedna od najbezbjednijih i najmanje militarizovanih zemalja na svijetu.

    Veliki dio tog mira postoji zahvaljujući geografskom položaju.

    „Činjenica da je Novi Zeland tako daleko od svega znači da je u velikoj mjeri izbjegao geopolitički haos koji uvlači druge nacije u sukobe“, rekao je Vorvik Vudli, državljanin Novog Zelanda i osnivač NZ Golden Visa.

    Ali, on vidi nešto i u kulturi. Ljudi su obično opušteni i direktni i, kako kaže, „generalno su više zainteresovani da riješe stvari nego da dolivaju ulje na vatru“.

    Bezbjednost je ovdje toliko uobičajena da ljudi više i ne obraćaju pažnju na nju.

    „Većina ljudi ne razmišlja mnogo o tome, što je vjerovatno najbolji pokazatelj da to generalno nije zabrinjavajuće. Oružje ovdje nije dio svakodnevnog života, a poslije Krajstčerča zakoni su postali još stroži“, rekao je Vudli.

    Komšiluk je u ovim zemljama veoma važan – ljudi se međusobno poznaju i brinu jedni o drugima.

    Njegova rijetka naseljenost takođe znači lak pristup prirodi.

    „Planine, plaže i šetnje kroz netaknutu prirodu su vam nadohvat ruke, u zavisnosti od toga gdje se nalazite. Život ne djeluje kao da stalno bježi od vas kao što je to slučaj u nekim većim, prometnijim zemljama“, rekao je Vudli.

    Švajcarska

    Švajcarska, koja se sa petog mjesta prošle godine popela na treće u 2026, ima nisku stopu kriminala i dugogodišnju politiku vojne neutralnosti, što joj pomaže da ostane jedna od najbezbjednijih zemalja svijeta.

    „Ljudi izgledaju spremni da ovdje naprave mjesta jedni za druge. To stvara osjećaj povjerenja, uvjerenje da će ljudi uglavnom uraditi pravu stvar i da svakodnevni život funkcioniše kako treba“, rekla je Kornelija Čoe, autorka i trenerica koja živi u Ženevi.

    Možda je to upravo ono što mir na kraju jeste – ne odsustvo razlika, već zajednička posvećenost pronalaženju načina da se sa njima dobro živi.

    Slovenija

    Slovenija, koja se prvi put našla među prvih pet na indeksu, snažne rezultate potkrepljuje niskom vojnom potrošnjom i visokim nivoom bezbjednosti.

    „Slovenci pridaju veliki značaj zajedništvu i provode mnogo vremena u prirodi, što vjerujem da u nama stvara smirenost i stabilnost“, rekao je Jernej Zver, koji živi u Ljubljani i upravlja poslovanjem u Istočnoj Evropi za Intrepid Travel.

    Jernej kaže da Slovenci vikende uglavnom provode napolju, planinareći, vozeći bicikl, skijajući ili okupljajući se sa prijateljima i porodicom.

    Snažan kulturni naglasak u ovoj bivšoj jugoslovenskoj zemlji stavljen je na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

    „Ako uzmemo u obzir sukobe i neizvjesnost koji trenutno pogađaju mnoge dijelove svijeta, osjećam se veoma srećno što Sloveniju zovem svojim domom. Cijenim manje stvari koje sam nekada možda uzimao zdravo za gotovo, znajući da mogu da se bavim svojim svakodnevnim životom u bezbjednosti i bez straha“, rekao je Zver.

    Da biste zaista cijenili sve što zemlja nudi, Zver predlaže da provedete više od vikenda u Ljubljani.

    „Dođite i provedite sedmicu dana“, rekao je.

    To može uključivati rafting na rijeci Soči, posjetu vodopadima u klisuri Vintgar kod Bleda ili vožnju biciklom kroz planinske pašnjake širom zemlje.

    „Šta god da radite u Sloveniji, bićete oduševljeni toplim gostoprimstvom ljudi, zadivljujućim pejzažima, prirodom i, naravno, odličnom hranom“, rekao je.

    Irska

    Irska se nalazi na petom mjestu i ima visoke ocjene zahvaljujući niskoj stopi nasilja i ograničenom učešću u međunarodnim sukobima.

    Ova država, koja ima veoma burnu istoriju, svoju bezbjednost ne uzima zdravo za gotovo.

    „Istorijsko iskustvo Irske kao nacije čini njen narod izuzetno svjesnim opasnosti od predrasuda i važnosti velikodušnosti i gostoprimstva prema drugima“, rekla je Didi Ronan, osnivačica regenerativnog hotela Native u Zapadnom Korku.

    Ronan prati tu kulturu gostoprimstva još od Brehon zakona, koji su vladali Irskom tokom većeg dijela prvog milenijuma i nalagali pružanje hrane i smještaja strancima i putnicima.

    „To je u našem DNK“, rekla je, prenosi Telegraf.

    Irska tradicija neutralnosti daje tom osjećaju mira i međunarodnu dimenziju, jer se zemlja ne pridružuje stranim ratovima ni vojnim savezima.

    „U vrijeme globalne nestabilnosti i neizvjesnosti postoji nešto umirujuće u tome što ste na dalekoj stijeni u Atlantiku, uz odličnu muziku, šetnje i knjige. Cijenimo ovu privilegiju s obzirom na veliku patnju i nepravdu koju danas doživljavaju mnogi ljudi širom svijeta, a koja odražava i naše nacionalno iskustvo“, rekla je Ronan.