Autor: m88bogdanovic

Budžet institucija BiH za ovu godinu ponovo je “zapeo” u Predsjedništvu BiH i sve izvjesnije je da će doživjeti sudbinu budžeta za 2025. godinu, koji je usvojen tek u novembru 2025.

Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH 21. maja usvojio je budžet institucija BiH za ovu godinu, i u skladu sa zakonom proslijedio ga Predsjedništvu BiH koje ga i formalno pravno predlaže Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

Predsjedništvo odbilo budžet

Međutim, Predsjedništvo BiH odbilo je taj budžet i on je ponovo vraćen Savjetu ministara BiH, i nije poznato kada bi se ponovo mogao naći na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Sredstva za BHRT

Razlog za odbijanje budžeta bio je u tome što se u njemu nisu nalazila sredstva za BHRT, a to je ujedno bio i razlog zbog kojeg se kasnilo sa usvajanjem budžeta za 2025. godinu. Ovaj put, kako nezvanično saznaju “Nezavise”, situacija bi mogla biti i komplikovanija s obzirom na to da je izborna godina.

“Navodno je načelno dogovoreno da se novac za BHRT obezbijedi ne iz budžeta, već iz sredstava koja raspoređuje Ministarstvo transporta i komunikacija, ali i to je na dugom štapu, jer u tim sredstvima su i sredstva Republike Srpske”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

U svakom slučaju, gotovo je nemoguće da predstavnici Republike Srpske podrže budžet u kojem će biti obezbijeđena sredstva za BHRT, i o tome su u nekoliko navrata govorili mnogi zvaničnici, između ostailh i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.

Sa druge strane, zvaničnici Federacije BiH kažu da neće podržati budžet u kojem nema novca za BHRT, i s obzirom na praktično početak kampanje za predstojeće izbore, veliko je pitanje kako će izgledati glasanje o tom dokumentu.

Budžet za ovu godinu

Kada je riječ o budžetu za ovu godinu, on je predložen u iznosu od 1,58 milijardi KM. Protiv budžeta navodno je glasao Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, takođe član Predsjedništva BiH je bila za, dok je Denis Bećirović, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH bio uzdržan.

O budžetu institucija BiH za ovu godinu bilo je govora i na sjednici Doma naroda, koja je održana u četvrtak, a tom prilikom Dženan Đonlagić, delegat u Klubu Bošnjaka, rekao je da smo na polovini budžetske godine, a da nemamo budžet.

“To je kršenje Zakona o finansiranju institucija BiH. Tamo se vrlo jasno kaže kakvi su rokovi za usvajanje budžeta. Imali smo tu situaciji i u 2025. godini”, rekao je Đonlagić, optužujući na neki način vlast zbog toga što nemamo budžet.

Ova izjava Đonlagića, očekivano, izazvala je reakciju pojedinih delegata, pa je tako Marina Pendeš, delegat u Klubu Hrvata, rekla da je i Predsjedništvo BiH vlast i da je ono odgovorno zato što nemamo budžet.

“Predsjedništvo predlaže proračun. Nadam se da će nakon listopadskih izbora pravi ljudi sjesti u Predsjedništvo i neće biti više problema sa proračunom”, rekla je Pendešova aludirajući na Đonlagićevog stranačkog šefa Željka Komšića, koji je glasao protiv budžeta.

Bećirović i Komšić protivili se usvajanju i budžeta za 2025.

Inače, i Bećirović i Komšić protivili su se usvajanju i budžeta za 2025. godine, a osim BHRT-a, za koji nije bilo novca u budžetu, bilo im je sporno što novac nije odvojen za institucije kulture, ali i Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Kasnije su Komšić i Bećirović “prepravili” budžet i preglasavanjem Cvijanovićeve ga uputili u parlamentarnu proceduru, međutim tu je budžet i pao, jer je bio nesprovodiv, odnosno, u njemu prihodovna i rashodovna strana nisu bile usaglašane.

Zanimljivo, tom prilikom, taj budžet Bećirovića i Komšića, kao “najbolji u istoriji BiH” branio je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija BiH, kojem je na kraju pripala uloga da ga brani pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju je Hasanović izašao pred poslanike i rekao da je budžet nesprovodiv i pored toga što je samo nekoliko dana prije hvalio taj dokument.

Bitka na Sutjesci nije bila samo vojna bitka, već borba za pravo na život, dostojanstvo i budućnost srpskog naroda koji je kroz istoriju mnogo puta pokazao da slobodu smatra najvećom vrijednošću, a fašizam najvećim zlom 20. vijeka, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

Srpski narod podnio je najveću žrtvu tokom ove bitke, jer je hiljade srpskih boraca i civila položilo svoje živote u borbi protiv fašizma, ostavljajući iza sebe slavni primjer hrabrosti, junaštva i ponosa koji traje i danas – izjavio je Dodik povodom 83 godine od ove jedne od najtežih bitaka na području bivše Јugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

Dodik je istakao da su mnogi od ovih hrabrih junaka bili mladići, patriote, koji su, vođeni ljubavlju prema svom narodu i slobodi, a protiv jarma i okupatora, krenuli u gotovo nemoguću borbu protiv mnogo nadmoćnijeg neprijatelja, svjesni da možda nikada neće vidjeti svoje porodice i rodna ognjišta.

On je dodao da je naredbu o pripremi i vođenju ove operacija njemačka komanda, zajedno sa domaćim izdajnicima, donijela baš na krsnu slavu, na Đurđevdan, 6. maja 1943. godine, kako je to bilo i u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu kada su najveće pokolje pripadnici takozvane Armije BiH izvršili upravo na velike pravoslavne praznike.

– Bitka na Sutjesci, vođena u maju i junu 1943. godine, predstavlja jednu od najtežih i najslavnijih bitaka Drugog svjetskog. Na padinama Zelengore, Maglića i u dolini rijeke Sutjeske vođena je borba za opstanak i za svoja ognjišta. Tada su ispisane slavne stranice srpske istorije, nevjerovatnog junaštva, žrtve i odlučnosti da se sačuva sloboda pripadnika partizanskog pokreta, među kojima je bio najveći broj Srba – naglasio je Dodik.

Prema njegovim riječima, okupator je angažovao ogromnu ljudsku i vojnu mašineriju, uz stalnu podršku aviona. Brojčano su, kaže Dodik, bili mnogo nadmoćniji jer je u ovoj operaciji bilo više od 120.000 vojnika, među kojima su osim Nijemaca, bili Italijani, Bugari i snage NDH.

​Naspram njih, dodao je, stajalo je oko 22.000 boraca, koji su sa sobom vodili i oko 4.000 ranjenika i bolesnika, od kojih su mnogi bolovali od tifusa.

​- ​Borbe su se vodile na teškom i neprohodnom terenu kanjona rijeka Pive i Sutjeske, te planina Vučeva, Maglića i Zelengore. Borci su bili gladni, iscrpljeni, bez dovoljno municije, suočeni sa konstantnim bombardovanjem iz vazduha. ​U ovim paklenim uslovima, srpski narod iz uže Srbije, Crne Gore, BiH, Like, Korduna i Dalmacije pokazao je nevjerovatan borbeni moral i spremnost na žrtvu zarad slobode i života budućih generacija – istakao je Dodik za Srnu, dodavši da je nakon mjesec dana krvavih borbi bitka na Sutjesci okončana 15. juna.

On je ocijenio da Sutjeska ostaje trajni simbol nepokolebljivosti, stradanja i junaštva srpskog naroda, mjesto gdje su hrabrost i ponos pobijedili strah, a želja za slobodom postala jača od smrti.

– Ova bitka je prerasla u mit o nadljudskom otporu u kojem je srpski narod podnio najveću žrtvu kako bi slomio obruč fašističkog okupatora. Osim za srpski narod u cjelini, bitka na Sutjesci je od posebnog značaja i za Republiku Srpsku, jer je još jednom dokazala našu antifašističku tradiciju i žrtvu koju smo podnijeli u Drugom svjetskom ratu u borbi za slobodu – zaključio je Dodik.

Na Tjentištu će danas biti obilježene 83 godine od Bitke na Sutjesci. Bitka na Sutjesci ili Peta neprijateljska ofanziva naziv je za operaciju “Švarc” njemačkih trupa u ljeto 1943. godine.

Pokrenuta je s ciljem uništenja partizanskog pokreta otpora Narodnooslobodilačke vojske, te razoružavanja i neutralisanja Јugoslovenske vojske u otadžbini.

Program na Tjentištu počinje polaganjem vijenaca i cvijeća kod Spomen-kosturnice, najavljeno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite.

Foto: RTRS

Predsjedavajući parlamentarne delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Milan Petković rekao je u Palermu da BiH zna koliko su mir i pomirenje dragocjeni i da se samo kroz međusobno poštovanje i zajedničku odgovornost može graditi miran, stabilan i prosperitetan Mediteran.

Petković je rekao i da BiH iz vlastitog iskustva zna koliko su mir i pomirenje krhki, ali i koliko su dragocjeni.

“Zato vjerujem da nijedna politička razlika ne smije biti važnija od ljudskog života. Danas više nego ikada moramo birati dijalog umjesto podjela i nadu umjesto straha”, poručio je Petković na sjednici Komiteta za politička pitanja, bezbjednost i ljudska prava Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran.

u obraćanju je naglasio da je u vremenu ozbiljne eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koja prijeti daljoj destabilizaciji cijelog mediteranskog regiona, zajednička odgovornost svih članica da snažno i iskreno podrže mir, dijalog i poštovanje međunarodnog prava.

Petković je posebno istakao značaj obnavljanja kredibilnog političkog procesa koji vodi ka pravednom, trajnom i sveobuhvatnom miru između Izraela i Palestinske uprave, i na Bliskom istoku u cjelini, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN.

Istakao je da danas apsolutni prioritet mora biti zaštita civila i omogućavanje nesmetane humanitarne pomoći svima kojima je potrebna u tom regionu.

“Naša je dužnost da nikada ne zaboravimo da iza svake statistike stoji ljudski život. Iza svakog broja nalazi se nečije dijete, nečija majka, nečija porodica”, naglasio je Petković na sjednici na kojoj je razmatran izvještaj o parlamentarnoj diplomatiji i miru u mediteranskom regionu, s posebnim osvrtom na političku saradnju, regionalnu stabilnost i mirovni proces na Bliskom istoku.

Ocjenjujući kao veoma bitnu ulogu parlamentarne diplomatije, Petković se zauzeo za otvoren dijalog, povratak međusobnog povjerenja i iskrenu saradnju s ciljem smanjivanja tenzija, sprečavanja novih sukoba i doprinosa regionalnoj stabilnosti.

On je dodao da Parlamentarna skupština Unije za Mediteran predstavlja jedinstvenu platformu koja povezuje sjevernu i južnu obalu Mediterana i omogućava da se glas dijaloga čuje i onda kada su političke podjele duboke, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

U preporukama, koje su usvojene u Palermu, članovi Komiteta izrazili su duboku zabrinutost zbog trenutne eskalacije nasilja na Bliskom istoku, koja rizikuje dalju destabilizaciju mediteranskog regiona.

Potvrđeni su ciljevi i principi Povelje UN, uključujući zabranu prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države, kao i obavezu rješavanja sporova mirnim putem.

Članovi Komiteta pozvali su sve vlade zemalja članica Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran i druge institucije da se obavežu da će odmah okončati sve napade i kršenja principa Povelje UN, deeskalirati i aktivno podržati sve diplomatske napore usmjerene na obuzdavanje nedavnih tenzija u Zalivu i na Bliskom istoku.

Zatraženo je da se prioritet stavi na zaštitu civila, neometanu, bezbjednu i kontinuiranu isporuku humanitarne pomoći u velikim razmjerama, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i principima koje su UN i EU više puta potvrdile.

Zajedno sa Petkovićem na zasjedanju Komiteta učestvovala je i njegov zamjenik Rejhana Dervišević.

Foto: Srna

Ustavni sud BiH namjerno odugovlači sa odlukom o ocjeni ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kaže predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik.

– Namjerno odgađaju donošenje odluke koja se mora donijeti ili će još jednom pokazati da su nešto što je izvan prava ili izvan bilo kakve podrške Ustavu jer Ustav precizno i jasno kaže da u BiH zakone može donijeti samo Parlamentarna skupština i niko drugi. Ako oni u Ustavnom sudu kažu da neko drugi može, koji to onda Ustav oni štite – kaže Dodik.

Kako je naveo, sve je to dio “političke ujdurme Sarajeva i dijela međunarodne zajednice”.

Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske u decembru prošle godine podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

Prema odredbama Krivičnog zakona BiH, neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” dovelo do je presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

SNSD je u apelaciji dostavo set argumenta u vezi sa izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji ukazuju da je odluka Šmita suprotna Ustavu BiH i da visoki predstavnik nije organ predviđen Ustavom BiH.

Ovom apelacijom poslanički Klub SNSD-a pokušava uz jasne pravne argumente da dovede Ustavni sud BiH u situaciju da iz ovog zakona izbaci odredbe koje se odnose na to da neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” ne može biti pravna norma u BiH.