Autor: m88bogdanovic

Evropski parlament usvojio je nova pravila o vozačkim dozvolama koja će važiti u cijeloj Evropskoj uniji. Cilj je povećanje bezbjednosti i ujednačavanje propisa.

Reformom se uvodi digitalna dozvola, stroža pravila za prekršioce i niža uzrasna granica za profesionalne vozače.

Odluka je donesena nakon dugih pregovora u Briselu, a primjena počinje postepeno od 2028. godine, dok će digitalna dozvola zaživjeti do 2030. godine. Promjene će zahvatiti sve vozače u EU, donoseći i obaveze i olakšice u svakodnevnom saobraćaju.

Novi evropski okvir za vozačke dozvole

Evropski parlament postigao je dogovor o novim pravilima vezanim za vozačke dozvole unutar Evropske unije, donoseći niz promjena koje će uticati na milione vozača. Cilj reforme je povećati bezbjednost na putevima, ali i pojednostaviti administrativne procese i uvesti modernija rješenja.

Prema podacima koje prenosi Tagesschau, u Evropskoj uniji svake godine pogine oko 20.000 ljudi u saobraćaju. Italijanski evroparlamentarac Mateo Rič (Matteo Ricci) istakao je da je to „daleko previše“, naglašavajući potrebu za ujednačenim bezbjednosnim standardima.

Stroža pravila za zabrane vožnje

Jedna od ključnih novosti odnosi se na zabrane upravljanja vozilom. Ubuduće će vozači koji dobiju zabranu vožnje u jednoj državi članici automatski izgubiti pravo upravljanja vozilom i u svim ostalim državama EU. Time se značajno jača prekogranična saradnja među državama članicama.

S druge strane, saobraćajne kazne koje ne uključuju zabranu vožnje i dalje će ostati u nadležnosti države u kojoj je prekršaj počinjen. Takođe, jedinstveni evropski sistem bodovanja prekršaja neće biti uveden.

Digitalna vozačka dozvola

Velika promjena dolazi i u obliku digitalizacije. Vozačka dozvola više neće morati da bude fizički dokument – uvodi se digitalna verzija dostupna putem pametnog telefona, slično kao bankovne kartice ili lične karte.

Evroparlamentarka Juta Paulus istakla je da je riječ o posebno korisnoj novosti za mlađe generacije. Digitalna vozačka dozvola trebalo bi da bude dostupna u cijeloj EU od 2030. godine, dok će klasična verzija i dalje biti dostupna na zahtjev.

Olakšice za vozače kamp-vozila

Ljubitelji putovanja kamperima dobiće dodatne pogodnosti. S običnom vozačkom dozvolom kategorije B ubuduće će biti moguće upravljati vozilima težine do 4,25 tona, umjesto dosadašnjih ograničenja. Međutim, za to će biti potrebno dodatno osposobljavanje ili polaganje posebnog ispita.

Niža starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio manjak radne snage u transportnom sektoru, EU snižava granicu za profesionalne vozače:

• za kamione sa 21 na 18 godina
• za autobuse sa 24 na 21 godinu

Očekuje se da će ova mjera podstaći zapošljavanje u logistici i preduzetništvu.

Obavezni probni rok i zdravstveni pregled

Nove mjere uključuju i obavezni probni rok od najmanje dvije godine za sve nove vozače. Takođe, vožnja uz pratnju za 17-godišnjake biće omogućena u svim državama članicama.

Prije polaganja vozačkog ispita biće obavezan ljekarski pregled ili samoprocjena zdravstvenog stanja. Ipak, obavezni redovni pregledi za starije vozače nisu uvedeni, nakon što su neke države članice, uključujući Njemačku, izrazile protivljenje toj ideji.

Rok važenja vozačke dozvole

Vozačke dozvole u EU ubuduće će važiti 15 godina. Nakon isteka, države članice mogu zahtijevati novi ljekarski pregled, ali to neće biti obavezno na nivou EU.

Kada stupaju na snagu nova pravila

Iako je politički dogovor postignut, primjena novih pravila neće biti trenutna. Države članice imaju rok od tri godine za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva, uz dodatnu godinu prelaznog perioda.

Digitalna vozačka dozvola očekuje se do 2030. godine, dok bi promjene vezane za profesionalne vozače trebalo da stupe na snagu već do 2028.

Sažetak najvažnijih promjena

• Digitalna vozačka dozvola od 2030.
• Zabrane vožnje važe u cijeloj EU
• Vožnja kampera do 4,25 tona s B kategorijom
• Kamioni od 18, autobusi od 21 godine
• Probni rok od najmanje 2 godine
• Vožnja uz pratnju od 17 godina u cijeloj EU
• Važenje vozačke dozvole: 15 godina
• Obavezni zdravstveni pregled ili samoprocjena prije ispita

Ove promjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u saobraćajnim pravilima EU posljednjih decenija, s ciljem bezbjednijih puteva i jednostavnijeg života za vozače širom Evrope, prenosi Fenix magazin.

Evropska unija više ne govori o svom učešću u pregovorima o Ukrajini, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri OEBS-u Dmitrij Poljanski.

Diplomata je naveo da se u izjavama zemalja EU u Beču i dalje može uočiti iluzija da su u stanju da nanesu Rusiji “strateški poraz”.

Prema njegovim riječima, Evropljani su “podigli moral” nakon manevara SAD u pregovorima, u trenutku kada nije bilo odlučnih dejstava ruskih snaga u zoni Specijalne vojne operacije.

– Kada sam tek došao, mnogi Evropljani su u svojim nastupima govorili da moraju biti za pregovaračkim stolom, da garancije bezbijednosti mogu biti obezbijeđene samo zajedno sa Evropskom unijom i da Rusija mora “zaustaviti rat”. Sada se iz posljednjih izjava to više ne vidi – rekao je on.

U februaru je predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio pripremu dijaloga sa Rusijom na tehničkom nivou. U isto vrijeme, njegov diplomatski savjetnik Emanule Bon posjetio je Rusiju radi razgovora sa pomoćnikom predsjednika Rusije Јurijem Ušakovim. Kasnije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da ti razgovori “nisu donijeli pozitivne signale” po pitanju Ukrajine.

U martu je ministar spoljnih poslova Švajcarske Ignjacio Kasis izrazio nadu u obnovu odnosa sa Moskvom, naglasivši da odnosi dve zemlje traju više od dva vijeka.

Istog mjeseca, premijer Belgije Bart de Vever pozvao je na normalizaciju odnosa sa Rusijom radi “jeftinijih resursa”, ali je kasnije dodao da to nije moguće dok traje sukob u Ukrajini.

Kremlj je više puta saopštio da je Rusija otvorena za dijalog. Predsjednik Vladimir Putin je istovremeno ocijenio da Evropa “nema mirovnu agendu” i da se nalazi “na strani rata”.

Svjetske rezerve nafte se iscrpljuju rekordnom brzinom usljed vojnih dejstava SAD i Izraela protiv Irana, prenose mediji.

– Svjetske zalihe nafte se smanjuju rekordnim tempom, jer rat u Iranu ometa isporuke goriva iz Persijskog zaliva, čime se smanjuje zaštitni mehanizam koji ublažava šokove u snabdijevanju – ističe se u tekstu.

Kako se ističe, naglo smanjenje rezervi povećava rizik od još većih skokova cijena i mogućeg deficita. Zbog toga vlade i industrija imaju sve manje mogućnosti da ublaže posljedice gubitka više od milijardu barela isporuka, dva mjeseca nakon gotovo potpunog zatvaranja Ormuzskog moreuza.

– Oštro smanjenje zaliha znači da će tržište ostati ranjivo na buduće poremećaje u snabdijevanju, čak i nakon završetka konflikta – upozoravaju mediji.

SAD i Izrael su 28. februara započeli udare na ciljeve na teritoriji Irana, pri čemu je stradalo više od tri hiljade ljudi. Osmog aprila Vašington i Teheran su proglasili dvonedeljno primirje, ali su pregovori održani u Islamabadu nakon toga završeni bez rezultata.

Dvadeset prvog aprila SAD su jednostrano produžile primirje do okončanja dijaloga o rješavanju krize, istovremeno uvodeći blokadu iranskih luka, uz obećanje da će je ukinuti nakon postizanja sporazuma.

Zbog sukoba je gotovo u potpunosti obustavljen pomorski saobraćaj kroz Ormuzski moreuz — ključnu rutu za snabdijevanje svjetskog tržišta naftom i tečnim prirodnim gasom iz zemalja Persijskog zaliva.

Kruzer MV Hondius gotovo nečujno se pojavio pred obalom Tenerifa u prvim jutarnjim časovima, nakon skoro mjesec dana plutanja Atlantikom obilježenog smrću, izolacijom i strahom od širenja rijetkog andskog soja hantavirusa.

Iako je brod stigao do Kanarskih ostrva, putnicima i dalje nije dozvoljen izlazak na kopno. Oko kruzera uspostavljen je bezbjednosni pojas od jedne nautičke milje, a brod će i nakon uplovljavanja u industrijsku luku Granadilja (Granadilla) ostati usidren na moru kako bi se održala potpuna izolacija.

Više od stotinu putnika i članova posade sada čeka jednu od najsloženijih zdravstveno-bezbjednosnih operacija koje je Španija ikada organizovala.

„Operacija bez presedana“

Španska ministarka zdravlja Monika Garsija (Mónica García) cijelu akciju opisala je kao događaj „bez presedana“, naglašavajući da u operaciji učestvuju službe iz čak 23 države.

„Rizik zaraze za opštu populaciju je nizak“, ponovila je Garsija, pokušavajući da smiri zabrinute stanovnike Tenerifa.

Istovremeno je upozorila da panika i dezinformacije mogu napraviti dodatni problem.

„Širenje panike, dezinformacije i konfuzija direktno su protiv osnovnih principa zaštite javnog zdravlja“, poručila je.

Mjere bezbjednosti u luci Granadilja dodatno su pooštrene tokom vikenda. Španska vojna policija i timovi za vanredne situacije postavili su velike prihvatne šatore, dok je pristup obali gotovo potpuno zatvoren.

Llegada del MV #Hondius a las aguas territoriales españolas. Un buque de la #GuardiaCivil lo ha escoltado hasta el puerto de Granadilla, donde hay un preparado un dispositivo especial para recibir a los ocupantes del barco. pic.twitter.com/uW5QD3a28g

— Guardia Civil (@guardiacivil) May 10, 2026

Medicinski timovi prvi ulaze na brod

Prije nego što ijedan putnik kroči na kopno, na kruzer će se ukrcati medicinski timovi koji će pregledati sve putnike i članove posade i provjeriti postoje li novi simptomi virusa.

Prema posljednjim informacijama, novih slučajeva zasad nema.

Nakon pregleda, putnici će biti podijeljeni po nacionalnosti i manjim brodicama transportovani do obale, daleko od naseljenih područja.

Na lokalnom aerodromu već čekaju čarter letovi za njihovu evakuaciju.

Britanija, Sjedinjene Američke Države i više članica Evropske unije poslali su svoje avione, a u pripravnosti su i posebno opremljeni medicinski avioni za eventualni hitni transport zaraženih putnika u izolaciju.

Španski državljani biće prebačeni u Madrid, gdje ih čeka obavezni karantin u vojnoj bolnici Gomez Ulja (Ulla).

Karantin koji može trajati više od dva mjeseca

Najveći problem predstavlja činjenica da hantavirus ima izuzetno dugu inkubaciju.

Ljekari upozoravaju da simptomi mogu da se pojave i do devet sedmica nakon izlaganja virusu, zbog čega još nije poznato koliko će putnici morati da ostanu u izolaciji.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je riječ o rijetkom andskom soju hantavirusa, koji se, za razliku od većine drugih hantavirusa, u određenim slučajevima može prenositi među ljudima.

Na kruzeru su dosad umrle tri osobe.

Virus je povezan sa odlagalištem otpada na krajnjem jugu Argentine, mjestom koje često posjećuju ljubitelji posmatranja ptica. Prenose ga glodari, a slučajevi prenosa među ljudima veoma su rijetki.

Šef WHO stigao na Tenerife

Na Tenerife je doputovao i direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus (Tedros Adhanom Ghebreyesus), koji lično nadgleda operaciju iskrcavanja.

On je pohvalio reakciju španskih vlasti, nazvavši je „čvrstom i efikasnom“.

Istovremeno je pokušao da umiri zabrinute građane Kanarskih ostrva.

„Vaša zabrinutost je potpuno razumljiva zbog iskustva sa covidom. Ta trauma je još svježa“, rekao je Tedros.

Ipak, dodao je da je rizik šire zaraze trenutno nizak.

„To je posljedica načina na koji virus funkcioniše, ali i priprema koje je sprovela španska vlada kako bi se izbjegao bilo kakav problem“, naglasio je.

Bolnice u punoj pripravnosti

U bolnici Kandelarija (Candelaria) na Tenerifima već danima vlada vanredno stanje pripravnosti.

Desetine specijalista intenzivne medicine čekaju eventualni dolazak teško oboljelih pacijenata sa kruzera.

U posebnoj izolacionoj jedinici pripremljen je krevet opremljen respiratorom, testovima za zarazne bolesti i kompletnom zaštitnom opremom.

Glavna ljekarka intenzivne njege Mar Martin tvrdi da je osoblje spremno za najgori scenario.

„Nikada ranije nismo imali slučaj hantavirusa, ali ovo je virus sa komplikacijama kakve liječimo svakog dana. Potpuno smo obučeni za ovakve situacije“, rekla je ona.

U hodnicima bolnice već su složene velike količine zaštitnih odijela, maski i rukavica.

Stanovnici uznemireni, ali bez panike

Vijest da će upravo Tenerife postati mjesto iskrcavanja zaraženog kruzera izazvala je bijes dijela stanovnika ostrva.

Lučki radnici protestovali su ispred lokalnog parlamenta tvrdeći da bezbjednosne mjere nisu dovoljne i da ostrvo ne smije postati centar potencijalne zdravstvene krize.

Ipak, kako su vlasti objavljivale više detalja o operaciji, tenzije su počele da popuštaju.

„Virus jeste opasan, ali kažu da je za zarazu potreban veoma blizak kontakt. Ako budemo oprezni, nadamo se da posljedice neće biti ozbiljne“, rekla je Dženifer (Jennifer), koju je BBC zatekao u šetnji sa djetetom ulicama Santa Kruza (Santa Cruz).

Dio građana i dalje zamjera Madridu odluku da se upravo Tenerife odredi kao mjesto iskrcavanja putnika sa „Hondiusa“.

Mnogi podsjećaju da su vlasti i tokom početka pandemije covida slale umirujuće poruke prije nego što je situacija izmakla kontroli.

Ipak, uprkos zabrinutosti, na ostrvu zasad nema znakova panike.

Tanker sa tečnim prirodnim gasom iz Katara izgleda da je prošao kroz Ormuski moreuz, što je prvi izvoz jedne zemlje iz regiona Persijskog zaliva od početka rata u Iranu, prenosi danas Blumberg.

Tanker “Al Haraitijat”, koji je utovaren u postrojenju Ras Lafan ranije ovog mjeseca, izašao je iz moreuza i nalazi se u Omanskom zalivu, a Pakistan je naveden kao njegova sledeća destinacija, prema podacima Agencije za praćenje brodova.

Prolazak ovog broda je nagovještaj da bi se mogao nastaviti veći protok tečnog prirodnog gasa, ali je to daleko od predratnih nivoa od oko tri pošiljke dnevno iz Persijskog zaliva.

Međutim, trgovački brodovi se i dalje suočavaju sa bezbjednosnim prijetnjama jer su i Iran i SAD uveli blokade.

Ovaj potez je uslijedio nakon što je Katar nekoliko puta ranije pokušao da pošalje isporuke kroz Ormuski moreuz, ali su se tankeri na kraju vratili.

Tankerom upravlja katarska kompanija “Nakilat šiping Katar”, plovi pod zastavom Maršalskih ostrva i ima kapacitet od 211.986 kubnih metara.

Iranska Revolucionarna garda zaustavila je 6. aprila dva katarska tankera za tečni prirodni gas, “Al Dajen” i “Rašida”, koji su se kretali ka Ormuskom moreuzu i naložila im da ostanu gdje su, ne navodeći razlog.

Katar je drugi najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa na svijetu, a pošiljke uglavnom idu kupcima u Aziji.

U nedavnim iranskim napadima na Katar uništeno je 17 odsto katarskog izvoznog kapaciteta, a očekuje se da će popravke obustaviti proizvodnju 12,8 miliona tona goriva godišnje na tri do pet godina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je sinoć da se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijela je agencija RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali da ga ne odbija.

– Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, ko god želi da se sastane neka dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati – rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Istakao je da eventualni sastanak sa Zelenskim treba da bude poslednja tačka u procesu okončanja rata.

– Ukrajinska strana, gospodin Zelenski, spreman je da održi lični sastanak. Da bi učestvovao u ovom događaju ili bilo šta potpisao, to mora biti konačna odluka, ne sami pregovori – rekao je Putin, ističući da je sastanak sa Zelenskim u trećoj zemlji moguć samo ako se postignu konačni dogovori o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

– Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo – rekao je ruski predsjednik.

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

– Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsjednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob – rekao je Putin.

Izrazio je nadu da će Rusija i Evropska unija ponovo obnoviti odnose.

– Obnavljanje odnosa između Rusije i Evrope koristiće obema stranama. Što prije se to desi, to bolje za nas, a u ovom slučaju i za evropske zemlje – rekao je Putin.

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder.

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

– Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli, svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovdje. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan – rekao je Putin.

Kad je riječ o ratu SAD i Izraela protiv Irana, Putin je ocijenio da je riječ o teškom i složenom sukobu, i ocijenio da više nema zainteresovanih strana za nastavak rata.

Dodao je da Iran ima razloga da vjeruje Rusiji u nuklearnoj sferi.

– Nikad nismo prekršili bilo koji sporazum i nastavljamo mirnodopske nuklearne programe u Iranu – istakao je Putin.

Govoreći o odnosima SAD i Kine, Putin je kazao da je nastavak kontakata te dve zemlje važan i da ih Rusija pozdravlja.

– Mi samo imamo koristi od toga, od stabilnosti i konstruktivne interakcije između SAD i Kine – zaključio je Putin.

Posjeta premijera Slovačke Roberta Fica Moskvi povodom Dana pobjede izazvala je negodovanje među evropskim političarima, prenose mediji.

Kako se navodi, ova posjeta dolazi u trenutku kada se Ficov pokušaj da se predstavi kao nezavisan, prorusko orijentisan političar unutar Evropske unije nalazi pod sve većim pritiskom iz Brisela, ali i unutar same Slovačke.

Ističe se da je Brisel već upozorio Bratislavu na navodne probleme u finansiranju slovačke Agencije za poljoprivredu, što bi moglo da ima negativne posledice po domaće poljoprivrednike.

Takođe se podsjeća da su poslanici Evropskog parlamenta u aprilu pozvali Evropsku komisiju da obustavi isplate Slovačkoj ukoliko se utvrdi da postoje problemi sa vladavinom prava.

Reakcije su usledile i iz Nemačke. Kancelar Fridrih Merc izjavio je da Fica očekuje razgovor povodom njegove posete Moskvi, dok je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila da bez uloge Sovjetskog Saveza ne bi bilo ni Dana Evrope.

Fico je, zajedno sa drugim stranim liderima, prisustvovao obilježavanju 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Tom prilikom sastao se i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Kremlju, gdje su razgovarali o bilateralnoj saradnji i mogućnostima obnove rada međuvladine komisije za ekonomsku saradnju, čiji rad je prekinut 2021. godine.