Autor: m88bogdanovic

  • Tramp: SAD moraju da završe posao u Iranu

    Tramp: SAD moraju da završe posao u Iranu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je na skupu svojih pristalica u Kentakiju da “SAD moraju da završe posao u Iranu”.

    – Nakon operacije “Ponoćni čekić”, pomislili smo da će im to biti kraj na neko vrijeme. Ali oni su ponovo počeli. Zato moramo da završimo posao, zar ne ? Ne želimo da se vraćamo svake dvije godine – rekao je Tramp, prenosi Si-Bi-Es Njuz.

    Tramp je rekao da su SAD pobijedile u Iranu i da je “rat završen u prvom satu” od izbijanja.

    Govoreći o početnim napadima, američki predsjednik je rekao da iranski režim nije znao šta ih je “dođavola, snašlo”.

    – Iran je želio da baci neke mine, ali je američka vojska potom uništila 54 iranska broda za dva dana – rekao je Tramp.

    Tramp: Moguće korišćenje nafte iz strateških rezervi SAD

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da iskoriste strateške rezerve nafte kako bi snizile cijene nafte i naftnih derivata.

    U intervjuu za WKRC TV u Sinsinatiju, Tramp je odgovorio potvrdno na pitanje da li je potrebno koristiti strateške naftne rezerve SAD, prenosi CBS News.

    – To ćemo uraditi, a onda ćemo ih ponovo napuniti. Јednom sam ih napunio i ponovo ću ih napuniti. Ali sada ćemo ih malo smanjiti, a to obara cijene. Moramo se riješiti zla – odgovorio je Tramp.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdijevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku.

    Prema procjenama IEA koordinisano puštanje nafte iz strateških rezervi moglo bi da pomogne stabilizaciji globalnog tržišta i ublažavanju pritiska na cijene energenata dok se ne uspostave stabilniji transportni i trgovinski tokovi poremećeni ratom na Bliskom istoku.

    Tramp je pohvalio IEA zbog današnje odluke da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi, prenijeli su američki mediji.

  • Izrael izveo napade na Bejrut; Veliki požar u skladištu goriva u Bahreinu

    Izrael izveo napade na Bejrut; Veliki požar u skladištu goriva u Bahreinu

    Iranska vojska nastavila je sa raketnim udarima na izraelske ciljeve i američke vojne baze na Bliskom istoku. Izrael nastavlja udare po Iranu i Libanu i poručuje da će rat trajati koliko bude potrebno. Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da će se rat završiti “uskoro” jer “praktično nema više ciljeva”. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) pustila najveću količinu rezervi nafte u istoriji.

    Veliki požar u skladištu goriva u Bahreinu poslije iranskog napada

    Veliki požar izbio je u rezervoaru za gorivo u Bahreinu nakon iranskog napada, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.

    Kako je prenijela Al DŽazira, resorno ministarstvo je objavilo i snimak incidenta.

    Bahrein je domaćin Pete flote američke mornarice, a ta zemlja je, prema navodima vlasti, česta meta napada usred rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

    Izrael izveo napade na Bejrut

    Izraelska vojska je odvojeno saopštila da je tokom noći izvela napade na južna predgrađa Bejruta protiv Hezbolaha, koji je najavio novu veliku operaciju protiv Izraela.

    Agencija Frans pres izvejštava da su lokalni mediji emitovali snimak na kojem se vidi dim kako se diže duž primorskog puta nakon napada u centru Bejruta, za koji je, prema državnoj Nacionalnoj novinskoj agenciji (NNA), ciljao automobil.

    Hezbolah je rano jutros saopštio da je ispalio rakete na izraelsku vojno-obavještajnu bazu u predgrađu Tel Aviva.

    Cijena nafte ponovo prelazi 100 dolara po barelu

    Cene nafte su preko noći ponovo skočile preko 100 dolara po barelu, tri dana nakon što su dostigle četvorogodišnji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi Si-En-En.

    Do skoka je došlo uprkos tome što su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svetsko tržište puste rekordnih 400 miliona barela nafte.

    Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, što je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.

  • Banjaluka: Studentkinje psihologije organizuju “Sedmicu svijesti o traumi”

    Banjaluka: Studentkinje psihologije organizuju “Sedmicu svijesti o traumi”

    Podizanje svijesti o traumi koja je dio mnogih životnih priča cilj je manifestacije “Sedmica svijesti o traumi”, koja će prvi put biti održana u Banjaluci od 23. do 27. marta, a iza čije organizacije stoje tri studentkinje psihologije.

    Lični interes za ovu temu, ali i želja da se razgovara o načinu rada sa traumom podstakli su Dajanu Smiljanić, Anastasiju Kalabić i Anu Risović da organizuju niz predavanja i da u grad na Vrbasu dovedu stručnjake koji će podijeliti svoja znanja.

    “Primijetile smo da je to tema koja je dosta eksponirana, koja interesuje ljude, ali isto tako da se možda ne bavimo na pravi način time, pa smo htjele da u zajednicu dovedemo ljude koji su zaista stručnjaci u oblasti psihološke traume, da pružimo znanja koja su naučno utemeljena, ali i informaciju kome se mogu obratiti, koga da prate ukoliko imaju svoje lične dileme”, priča za “Nezavisne novine” Dajana Smiljanić.

    Trauma je sveprisutna u našem društvu

    Kako ističe, trauma u velikoj mjeri oblikuje živote ljudi, pogotovo na našim prostorima.

    “Tu se osvrćem ne samo na neke lične traume, već i na kolektivne, na transgeneracijski prenos trauma. Naše učenje psihologije, ali i posmatranje svijeta oko nas i razgovori s ljudima su nas doveli do uvida da je sveprisutna u našem društvu, jer trauma nije samo nešto što se osobi desi ili što se u društvu desi, već je nešto što zaista ostavi trajne posljedice ili relativno trajne na funkcionisanje ličnosti, na osobu, na odnose”, kaže ona.

    Prema njenim riječima, trauma oblikuje načine na koje ljudi funkcionišu s drugima, ali i ističe da je pozitivno što se o traumi u posljednje vrijeme sve više priča.

    “Zaista mi djeluje da su sve više ljudi otvoreni. Možda ne da pričaju lično, ali osjetimo, i iz povratnih reakcija, da je ljudima ovo važno. Možda nisu još uvijek ljudi spremni da pričaju otvoreno, ali smatramo da negdje postoji spremnost za introspekciju, da se nešto više čuje, da se možda primijeti neki i lični problem koji se potiskivao, tako da mislimo da se, što se toga tiče, krećemo u dobrom smjeru”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Predavanja i stručnjaci o traumi

    O traumi će tokom pet dana govoriti Tatjana Stefanović Stanojević, Olga Lola Ninković, Katarina Subašić, Anne Marie Alves Ćurčić, Tatjana Marković, Bojana Škorc, Aleksandra Hadžić i Ivana Zečević, dok će učešće na panel-diskusiji uzeti Gorica Ivić, Branko Anđić, Saša Risojević, Branislava Popović, Slavica Tutnjević i Tatjana Preradović Sjenica.

    Za radionicu na temu “Vještine samoregulacije” zadužene su Iva Patricia Davidoski, Dajana Smiljanić, Ana Risović i Anastasija Kalabić, dok su za priču o posttraumatskom rastu zadužene Tijana Mirović i Snježana Gajić.

    Sem na Filozofskom fakultetu, predavanja će biti i na Pravnom fakultetu, Fakultetu političkih nauka, Medicinskom fakultetu, Akademiji umjetnosti, kao i u Banskom dvoru.

    Manifestacija ima i humanitarni karakter

    “U sklopu manifestacije ‘Sedmica svijesti o traumi’ imamo i izložbu studenata naše Akademije umjetnosti pod nazivom ‘Tihe posljedice’ i ono što je još važno jeste da cijela manifestacija ima humanitarni karakter, a sva prikupljena sredstva ćemo donirati porodici Gajić, za nastavak kliničke studije za Laforinu bolest”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Dajana, Anastasija i Ana dobile su sem svog fakulteta i podršku “Manje”, Advokatske komore Republike Srpske, NLB banke i Naše banka.

    “Naša želja je da ‘Sedmica svijesti o traumi’ postane tradicija, pa da svake godine dižemo svijest i širimo znanja”, kaže ona.

    Foto: Nezavisne/ustupljena fotografija

  • Cijena nafte ponovo prelazi 100 dolara po barelu

    Cijena nafte ponovo prelazi 100 dolara po barelu

    Cijene nafte su preko noći ponovo skočile preko 100 dolara po barelu, tri dana nakon što su dostigle četvorogodišnji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi Si-En-En.

    Do skoka je došlo uprkos tome što su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svetsko tržište puste rekordnih 400 miliona barela nafte.

    Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, što je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.

  • Krediti porasli za tri milijarde KM, više od pola otišlo stanovništvu

    Krediti porasli za tri milijarde KM, više od pola otišlo stanovništvu

    Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini su za godinu dana porasli za oko tri milijarde KM, a više od polovine ovog iznosa su krediti namijenjeni stanovništvu, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima Centralne banke BiH.

    Koliko su krediti porasli po sektorima u BiH

    • stanovništvo: +1,59 milijardi KM
    • privatna preduzeća: +921,2 miliona KM
    • vladine institucije: +310,7 miliona KM
    • javna preduzeća: +110,6 miliona KM
    • ostali domaći sektori: +64,9 miliona KM

    Ukupni krediti domaćim sektorima

    Kako se navodi u ovim podacima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara iznosili su 28,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 69,9 miliona KM (0,2%).

    “Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 54 miliona KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 miliona KM (2,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 21,4 miliona KM (2,8%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 27,4 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 miliona KM (4,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno tri milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih preduzeća za 921,2 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 miliona KM (24,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 110,6 miliona KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 miliona KM (20,3%)”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Rast depozita

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast kredita namijenjenih stanovništvu u Bosni i Hercegovini prati i rast depozita građana u bankarskom sektoru, pri čemu depoziti rastu nešto brže.

    “To u suštini znači da građani više novca polažu u banke nego što ga kroz kredite povlače. Ovakvo kretanje prije svega je posljedica rasta plata, ali i stabilnog priliva doznaka iz inostranstva. Istovremeno, rast nominalnih zarada povećava kreditnu sposobnost građana, što bankama otvara prostor za širenje kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Međutim, struktura tih kredita pokazuje da, izuzev stambenih kredita koji imaju određeni razvojni efekat kroz podsticanje građevinskog sektora, većina ostalih plasmana ima potrošački karakter.

    Problem je što se ta potrošnja u velikoj mjeri odnosi na uvozne proizvode”, naglasio je Mlinarević.

    Trgovinski deficit

    Prema njegovim riječima, zbog ovoga rast potrošačkih kredita vrlo često ide paralelno sa rastom trgovinskog deficita, što je posljedica nedovoljne konkurentnosti domaće proizvodnje.

    “Na taj način se održava model ekonomskog rasta koji je dominantno zasnovan na potrošnji i uvozu. Takav model može funkcionisati samo dok postoji kontinuirano zaduživanje – bilo države, bilo stanovništva. Dugoročno održiviji razvojni model podrazumijevao bi jaču orijentaciju ka rastu proizvodnje i izvoza. To znači da bi kreditna sredstva trebalo u većoj mjeri usmjeravati ka investicijama u realni sektor, odnosno proizvodne aktivnosti. Međutim, banke se u praksi češće opredjeljuju za plasman potrošačkih kredita, jer oni nose manji rizik i relativno visoku profitabilnost kroz kamate i različite naknade. Zbog toga je kreditiranje privrede i investicija i dalje znatno skromnije nego što bi bilo poželjno za dugoročno održiv ekonomski rast”, objasnio je Mlinarević.

  • Državljanin BiH iz zatvora slao prijeteća pisma ispisana krvlju

    Državljanin BiH iz zatvora slao prijeteća pisma ispisana krvlju

    U sudu u italijanskom gradu Ferara počelo je suđenje 33-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine koji se tereti za za zlostavljanje i proganjanje bivše djevojke kojoj je iz zatvora slao pisma ispisana krvlju!

    Batine, prijetnje, uvrede i uznemirujuća pisma iz zatvora pisana krvlju – samo su dio optužbi i maltretiranja koja se pripisuju 33-godišnjem muškarcu iz BiH koji je zlostavljao svoju 36-godišnju djevojku. Ona se se danas pojavila u ulozi glavnog svjedoka.

    Događaji u centru postupka odnose se na dva perioda: od 2020. do 2021. i od 2023. do 2025. Prema tužiteljki Izabeli Kavalariju, ponašanje 33-godišnjaka variralo je od fizičkog nasilja, uvreda do psihološkog pritiska. Konkretno, tokom zajedničkog života od godinu dana (prekinutog hapšenjem zbog drugih krivičnih djela), muškarac je primoravao bivšu da da otkaz kako bi je kontrolisao i koristio za krađe.

    Pisma pisana krvlju, prijetnje porodici

    Kada bi popio, vrijeđao ju je („Odvratna si, bila si s Italijanom“ i slično), prijetio joj (ponekad pominjući da ima oružje) i tukao je pesnicama, šutirao i šamarao, i to satima bez prestanka.

    Tu se, naime, nije zaustavio – u nekim situacijama gasio je cigarete po njenim nogama i zaključavao je u dnevnoj sobi. Zastrašivao je njene baku i djeda, prijeteći da će im zapaliti kuću jer se ona jedno vrijeme bila sakrila kod njih.

    Što se tiče optužbi za proganjanje, navodi se da je iz zatvora često zvao telefonom, tražeći da obnovi vezu, prijeteći da će je ubiti i zapaliti. Iz pritvora joj je poslao i pismo napisano djelomično olovkom, a djelomično svojom krvlju, uz fotografiju na kojoj su zajedno iz vremena njihove veze. Na papiru su bile nove teške prijetnje („… Znaj da ću doći po ovu fotografiju“).

    Iako se presuda očekivala danas, sutkinja je izricanje iste odložila za 24. mart.

  • Trećina svjetske populacije pogođena ekstremnim vrućinama

    Trećina svjetske populacije pogođena ekstremnim vrućinama

    Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom svijeta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbjedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.

    Studija, koju su vodili naučnici iz organizacije “Zaštita prirode”, pokazuje da klimatske promjene sve više otežavaju osnovne fizičke aktivnosti čak i zdravim odraslim osobama, dok su stariji najugroženiji.

    U prosjeku, osobe starije od 65 godina sada provode oko 900 sati godišnje u uslovima kada vrućina ozbiljno ograničava aktivnost, u poređenju sa 600 sati 1950. godine.

    Najteže pogođeni su stanovnici tropskih i suptropskih regiona jugozapadne i južne Azije, dijelova zapadne Afrike i zalivskih država, gdje siromašniji radnici na otvorenom nemaju pristup zaštiti poput klima-uređaja, prenosi “Gardijan”.

    Istraživači su mjerenjem ljudske tolerancije na toplotu i kombinovanjem sa sedam decenija globalnih i regionalnih podataka pokazali da su ograničenja života u vrućim regionima sada drastičnija nego ikada.

    Starije osobe posebno trpe, jer slabije znojenje i regulacija tjelesne temperature čine fizičke aktivnosti opasnijim.

    Autori studije upozoravaju da je potreban hitan odgovor – smanjenje emisija nafte, gasa i uglja, kao i ulaganja u sisteme ranog upozoravanja, infrastrukturu za hlađenje i zaštitu najugroženijih zajednica, prenosi Srna.

  • Barbra Strejsend će dobiti počasnu Zlatnu palmu na ovogodišnjem festivalu u Kanu

    Barbra Strejsend će dobiti počasnu Zlatnu palmu na ovogodišnjem festivalu u Kanu

    Američka glumica, pjevačica i rediteljka Barbra Strejsend dobiće počasnu Zlatnu palmu na 78. filmskom festivalu u Kanu.

    – Sa ponosom i dubokom skromnošću, počašćena sam što se pridružujem društvu prethodnih dobitnika počasne Zlatne palme, čiji su radovi oduvijek bili inspiracija za mene. U ovim teškim vremenima, filmovi imaju moć da otvore naša srca i umove pričama koje odražavaju našu zajedničku ljudskost, i perspektivama koje nas podsjećaju i na našu krhkost i na našu otpornost. Kinematografija prevazilazi granice i politiku i potvrđuje moć mašte da oblikuje svijet pun saosjećanja – izjavila je američka oskarovka nakon što je obaviještena o nagradi, koja će joj biti uručena 23. maja tokom ceremonije zatvaranja festivala, prenosi portal Dedlajn.

    Kako je ranije najavljeno, američki reditelj Piter DŽekson takođe će dobiti počasnu palmu na otvaranju festivala.

    Ovogodišnje, 78. izdanje festivala traje od 12. do 23. maja 2026. godine.

    Počasna zlatna palma dodjeljuje se pojedincima koji su svojim životnim djelom ostavili značajan trag u svijetu filma.

  • FBiH: Snabdijevanje gorivom nesmetano

    FBiH: Snabdijevanje gorivom nesmetano

    Snabdijevanje gorivom u Federaciji BiH odvija se nesmetano, uprkos povećanoj potrošnji, istaknuto je na sastanku nadležnih u lancu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima.

    Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović rekla je na sastanku da će ova uprava produžiti radno vrijeme inspektora u slučaju intenziviranja uvoza naftnih derivata.

    Iz Federalne uprave podsjećaju da se evidentiranje i kontrola prometa naftnih derivata na benzinskim stanicama vrše putem elektronskih mjernih sistema.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i lokalne pljuskove.

    Od sredine dana prvo na zapadu, a kasnije i u ostalim područjima lokalno se očekuju kiša i pljuskovi koji mogu biti praćeni grmljavinom, ali će padavine uveče prestati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar južni u Hercegovini i višim predjelima, a u ostalim područjima promjenljiv ili sjeverni.

    Minimalna temperatura vazduha biće od dva do sedam, u višim predjelima na istoku od minus dva stepena, a maksimalna od 14 na zapadu do 19 lokalno na sjeveroistoku, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

    Prema podacima Federalnog hidrometeroološkog zavoda, danas u Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a slaba kiša je registrovana u pojedinim područjima.

    Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica minus jedan, Han Pijesak 12, Sokolac 13, Drinić i Mrakovica 14, Sarajevo, Trebinje, Bileća i Mrkonjić Grad 16, Prijedor i Novi Grad 17, Bijeljina, Višegrad, Srebrenica i Foča 18, Banjaluka, Zvornik i Mostar 19, Doboj 20 stepeni Celzijusovih.