Autor: m88bogdanovic

  • Darko Mladić: Moj otac bi bio prebačen iz jedne medicinske ustanove u drugu

    Darko Mladić: Moj otac bi bio prebačen iz jedne medicinske ustanove u drugu

    Stanje generala Mladića je nepromijenjeno, on je toliko slab da bi svaka promjena na gore značila bukvalno kraj, tako da je situacija veoma, veoma ozbiljna, naveo je sin Ratka Mladića, Darko Mladić.

    On je, kaže, u zadnjih mjesec dana imao dva moždana udara, od kojih je drugi bio prošle subote.

    “Ti izvještaji su stigli, znači, jedan je stigao u petak ujutro, drugi u petak popodne. Ne mogu detalje da iznosim, ali suština je, mogu slobodno da kažem, da je on bukvalno na kraju života”, naveo je Mladić i dodao da tu nema razlike ni kod vještaka, ni kod naših ljekara, piše RTRS.

    Kaže da je važnije da on dobije svu moguću njegu i neku podršku koja je moguća da mu se produži život.

    “On ne bi bio pušten na slobodu u Srbiju, niti faktički na liječenje. On bi bio prebačen iz jedne medicinske ustanove u drugu, u ovom slučaju iz holandske medicinske ustanove u Srbiju, gdje bi mu se ukazala njega za koju mi, smatramo da ne dobija u Hagu onoliko koliko bi trebalo i koliko je moguće. Njihovi ljekari to odbijaju”, kaže Mladić.

    Prema njegovim riječima, od 13. maja može se očekivati odluku suda, kakva god ona da bude, ali se nadam da će ta odluka biti brza

    “U ovom trenutku najvažnije je da što prije dobijemo pozitivnu odluku u smislu da ga puste da umre u Srbiji, jer je to nešto što su oni u svim ostalim slučajima radili. Prosto pokušavamo da za mog oca obezbijedimo ono što su, onaj minimum prava koji su i svi ostali osuđeni, u Hagu imali, bez obzira koje su nacionalnosti”, zaključio je Mladić.

  • Dodik: Srpska nepokolebljivo počiva na vrijednostima antifašizma

    Dodik: Srpska nepokolebljivo počiva na vrijednostima antifašizma

    Republika Srpska nepokolebljivo počiva na vrijednostima antifašizma i bori se protiv istorijskog relativizma, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Dok god veliki dio Evrope vode oni koji relativizuju borbu protiv fašizma, ćutke posmatraju i gledaju koncerte na kojima dominiraju fašistički i ustaški pozdravi, ona se suštinski udaljava od sebe onakve kakva je proklamovana nakon pobjede nad nacizmom i fašizmom – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je istakao da dok god EU i njihov ambasador Soreka vladavinom prava smatraju nametanje zakona od strane jednog stranca, dotle će njihovi ambasadori šetati praznim ulicama Banjaluke.

    – Vjerovatno će se pojaviti neko od opozicionara, kojima su nacionalni ponos i dostojanstvo stran pojam. Dok god oni ne dođu 9. januara na obilježavanje Dana Republike, dotle na obilježavanju Dana Evrope neće biti zvaničnika Srpske – poručio je Dodik.

    Foto: rtrs/ustupljena fotografija

  • Cvijanović: Nema saglasnosti u Predsjedništvu da BiH predstavlja Bećirović na sjednici SB UN

    Cvijanović: Nema saglasnosti u Predsjedništvu da BiH predstavlja Bećirović na sjednici SB UN

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se Predsjedništvo nije usaglasilo da će BiH na sjednici Savjeta bezbjednosti UN predstaljati Denis Bećirović.

    – Da jedan može predstavljati BiH, onda bi to bilo samo onda ako su se druga dva i taj jedan prethodno usaglasili, što ni i ovom slučaju nije tako. Uostalom, sigurno nije bez razloga što BiH ima tročlano Predsjedništvo – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da su tako stvari jasne, osim onima koji žele da žive u zabludi.

    Osvrnuvši se na naslove u federalnim medijima da će BiH na sjednici Savjeta bezbjednosti predstavljati Bećirović, a da dolazi i Kristijan Šmit, Cvijanovićeva je navela da je pozicija Republike Srpske da procese u BiH treba vratiti u domaće institucije kako bi zemlja funkcionisala na osnovu svog ustava.

    – Unilateralne akcije neizabranih stranih predstavnika, mimo Dejtonskog sporazuma, nanijele su nemjerljivu štetu BiH i urušile povjerenje između konstitutivnih naroda – napisala je Cvijanovićeva na Iksu.

  • Fejton: Sa druge strane mikrofona DEJAN SEJMANOVIĆ – BEZ POLITIKE MOLIM

    Fejton: Sa druge strane mikrofona DEJAN SEJMANOVIĆ – BEZ POLITIKE MOLIM

    Dejan Sejmanović odbornik je Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, ali iza političkog angažmana krije se i porodičan čovjek, bivši sportista i neko ko, kako sam kaže, najveću snagu pronalazi upravo u najbližima. U razgovoru za naš portal govorio je o porodici, prijateljima, najtežim i najradosnijim trenucima u životu, sportu, muzici, svakodnevnim navikama, ali i pogledima na društvo i savremeni način života.

    Koliko Vam znači porodica i koliko ste, pored poslovnih obaveza posvećeni ženi i djeci?

    „Najbitnija stvar na svijetu je porodica. Svu energiju i motivaciju upravo dobijam od njih. Za mene to je svetinja. Moja supruga Vedrana i djeca Mihajlo i Sofija su moja stalna podrška u svemu što radim, a posebno sam zahvalan svojoj majci Dragici i sestri Nataši koje se sigurno najviše brinu i sikiraju za mene. Na žalost jedan od najvećih oslonaca moj pokojni otac Miodrag koji više nije među živima uvijek mi je davao savjete koji mi i dan danas prolaze kroz glavu, a tada vjerovatno to nisam razumio. Posebnu zahvalnost dugujem i roditeljima od svoje supruge koji su isto tako uvijek bili uz nas, pogotovo dok su djeca bila mala“.

    Koji su Vam najradosniji događaji u životu?

    „Bilo je dosta radosnih događaja, a za svakog normalnog čovjeka rođenje djece je nešto što bi trebalo da bude najradosniji. Takođe jedan od radosnijih događaja svakako je i završetak rata 1995-e“.

    Koji Vam je najtužniji događaj?

    „Smrt oca i bolest u porodici. Ne bih sada da iznosim detalje i sigurno 2023. mi je najteža godina kako za mene, tako i za moju porodicu“.

    U kakvom ste odnosu sa komšijama i ko su Vam najbolji prijatelji?

    „Što se ovog pitanja tiče, ja sam srećan čovjek. Sadašnje komšije Džolići su mi kao porodica i izuzetno dobri ljudi. Ranije sam živio u Dervišima i Kuljanima gdje su komšije tkođe izuzetno dobri i sada kada bih nabrajao spisak bi bio predugačak, a ne bih želio da nekoga preskočim i poseban pozdrav za 11. i 15. Kuljansku ulicu i naravno za moju Dubičku ulicu gdje sam živio blizu 30 godina.

    Imam dosta istinskih prijatelja, a sa jednim od njih sam i kum, čuveni kum Rađa“.

    Imate li hobi?

    „Neko ko je od skoro svog samog životnog početka proveo djetinjstvo radeći na selu, a kasnije kao srednjoškolac uporedo sa školom sam isto tako uvijek radio na dnevnicu i bavio se sportom, tako da nisam imao vremena za hobi“.

    Kako provodite slobodno vrijeme?

    „Nažalost nemam slobodnog vremena. Uglavnom i to što imam trudim se da provedem sa porodicom“.

    Da li ste trenirali neki sport i koje sportove pratite?

    „Što se tiče sporta aktivno sam trenirao džudo gdje sam stekao majstorsko zvanje i osvajač sam brojnih medalja kako u Republici Srpskoj tako i na međunarodnoj sceni, između ostalog u Srbiji. Što se tiče praćenja sporta uglavnom pratim sve sportove i gdje nastupa reprezentacija Srbije i sport koji je na lokalnom  nivou. Pratim i podržavam sport u Banjaluci, nebitno o disciplini, pogotovo gdje nastupaju djeca.

    Znate li kuhati?

    „Znam kuhati skoro sve što se tiče domaće tradicionalne kuhinje i koristim svaku priliku da pripremam jela za svoje ukućane i naravno goste. Jedini problem je taj što supruga i sin su strašno teški na hrani tako da ćerka Sofija i ja moramo uglavnom jesti reslove poslije njih jer smo nas dvoje naučeni da se hrana ne baca (smijeh)“.

    Pivo, vino ili žesta?

    „Zavisi od prilike i raspoloženja ali pošto imam nekih zdravstvenih problema izbjegavam maksimalno konzumiranje alkohola. Ipak pivo“.

    Koju muziku slušate?

    „Pošto sam ja čovjek iz naroda odgovor na ovo pitanje se nameće samo. Narodna muzika je na prvom mjestu, stari domaći rok i pop. Imam dosta omiljenih pjesama, između ostalog radije bih nabrojio omiljene pjevače – Miroslav Ilić, Haris Džinović, Zorica Bruncllik i Bora Đorđević. Ne znam ništa svirati, ali volim zapjevati“.

    Koje filmove i serije volite?

    „U zadnjih deset godina ne gledam filmove, a što se tiče serija uglavnom gledam domaće. A „Bolji život“ zbog Gige Moravca gledao sam sigurno 500 puta. Gledam Gigu, vidim sebe (smijeh)“.

    Koja Vam je omiljena knjiga?

    „Pošto sam dugo radio u Domu vojske, današnja Narodna skupština tu je postojala vojna biblioteka gdje sam mjesečno dizao po jednu knjigu, uglavnom ratne, a posebno bih izdvojio „Komadant po potrebi“ i „Komadant bez potebe“ koje je napisao general Slavko Lisica, a što se tiče školskih knjiga „Prvi put s ocem na jutrenje“, Laza Lazarević.

    Istorija ili geografija?

    „Istorija, pogotovo onaj dio koji je vezan za Srbe. Nažalost danas smo svjedoci da naše komšije Muslimani i Hrvati i svjetski moćnici pokušavaju da prekroje i sakriju istinu o srpskom narodu i njegovom stradanju“.

    Sa kim od istorijskih ličnosti bi voljeli popričati i zašto?

    „Sa Mihajlom Pupinom.

    Volio bih popričati sa čovjekom koji je založio svu svoju imovinu kako bi Kraljevina Srbija dobila potreban kredit za naoružanje i finansiranje vojske iako su mu skrenuli pažnju da Srbija nema šanse da dobije rat i da bi mogao da ostane bez svoje imovine, a on je izgovorio čuvenu rečenicu „ako propadne Srbija, neka propadnem i ja“.

    Koje jezike govorite?

    „Poslije završene srednje škole govorio sam solidno njemački jezik“.

    Da li ste ljubitelj automobila i razumijete li se u popravke?

    „Nisam fan i rob automobila, uglavnom vrijednost vozila koje sam do sada imao su od 5000 do 10000km, a ono što je najbitnije da su tehnički ispravni i jeftini za održavanje. Što se tiče održavanja i popravke dospem tečnost za šajbe, naduvam gume, provjerim ulje, a ostalo radi mehaničar“.

    Da se ne bavite ovim poslom koje zanimanje bi bio Vaš izbor?

    „Kada bih imao mogućnost da vrijeme vratim unazad ne bih radio ovo što sam do sada radio. Bavio bih se izgradnjom i prodajom kuća i pjevanjem“.

    Kako provodite godišnji odmor?

    „Ništa posebno nemam određeno po ovom pitanju, uglavnom odmori su mi kratki, putovanja su uglavnom radna. Ja sam neko ko je par godina bio u izgradnji i nažalost nisam imao vremena za odmore“.

    Zimovanje ili ljetovanje, more ili rijeke, planina, grad ili selo?

    „Ni o ovome pitanju nemam ništa određeno, na more maksimalno odem pet dana, a u zadnje vrijeme razmišljam i o selu. Najvjerovatnije u narednom periodu nešto ću pokušati da napravim u svom rodnom selu Balte (Čelinac)“.

     

     

    Da ne živite ovdje, gdje biste voljeli živjeti?

    „Beč“

    Bavite li se humanitarnim radom?

    U zadnjih godinu dana sproveo sam preko 15 humanitarnih akcija zahvaljujući svojim prijateljima, a posebno doktoru Nenadu Stevandiću koji je bio učesnik preko 80% akcija uz uslov da ne objavljujemo i ne slikamo te ljude“.

    Savremene tehnologije, društvene mreže ili televizija?

    „Mislim da je to najveća prijetnja za čovječanstvo, a pogotovo za mlađi svijet. Upravo su se ljudi  zbog gore  navedenih stvari promijenili na gore“.

    Da li sami obavljate kućne popravke ili zovete majstora?

    „Ono što znam uradim sam, a uglavnom kada je struja u pitanju zovem majstore“.

    Imate li nagrade i priznanja?

    „Imam priznanja, uglavnom sportska“.

    Na kraju razgovora sa Dejanom Sejmanovićem ostaje utisak čovjeka koji nije zaboravio odakle je krenuo. Bez mnogo formalnosti i političkih fraza, govorio je o porodici, prijateljima, radu, životnim borbama i stvarima koje danas smatra najvažnijim. Između uspomena, šale i ozbiljnih tema provlači se jedna zajednička nit — privrženost ljudima, kraju iz kojeg dolazi i vrijednostima koje, kako kaže, vrijeme ne bi smjelo promijeniti.

    Novinar: Marijana Bogdanović

  • Delegacija Srpske na obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, sastanak sa Putinom

    Delegacija Srpske na obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, sastanak sa Putinom

    Delegacija Republike Srpske je u Moskvi gdje će prisustvovti obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, nakon čega slijedi sastanak sa Vladimirom Putinom, predjsednikom Ruske Federacije.

    U delegaciji Srpske su predsjednik Republike Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Sa Putinom će razgovrati o situaciji u BiH, jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom i situaciji na Zapadnom Balkanu.

    Foto: RTRS

  • Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom u Banjaluci, marš “Besmrtnog puka” i polaganje vijenaca

    Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom u Banjaluci, marš “Besmrtnog puka” i polaganje vijenaca

    Dan pobjede nad fašizmom, danas će biti obilježen u Banjaluci u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

    Marš “Besmrtnog puka” krenuće iz Parka Petra Kočića, a na Trgu palih boraca biće položeni vijenci i cvijeće kod spomenika žrtvama fašizma.

    Povodom Dana pobjede nad fašizmom, ruski ambasador u Bih Igor Kalabuhov, organizovaće prijeme u Banskom dvoru u Banjaluci.

    U Republici Srpskoj danas je neradni dan.

    Foto: RTRS

  • EU mijenja prioritete: Šta to znači za BiH i Balkan

    EU mijenja prioritete: Šta to znači za BiH i Balkan

    U proteklih nekoliko godina u EU je došlo do temeljnih promjena koje će oblikovati ovaj blok u narednih nekoliko decenija.

    S obzirom na to da BiH, kao i ostale zemlje Balkana, žele da se pridruži EU, promjene će u velikoj mjeri odrediti dinamiku odnosa u godinama koje dolaze.

    Zanemarivanje odbrane

    Prije proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, EU je sebe uglavnom vidjela kao trgovinski blok sa snažnom regulativom, i proširenje je gledano na taj način. Na primjer, ako se i govorilo o proširenju, uglavnom se smatralo da će to dovesti do otvaranja novih tržišta, povezivanja ekonomija i saradnje. EU je svoj temelj vidjela u širenju “četiri slobode” – slobode kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala.

    EU je svoj socijalni standard u velikoj mjeri gradila na zanemarivanju investiranja u odbranu, smatrajući da će Amerika nastaviti pružati vojnu zaštitu, a Rusija i Kina neće imati interes za konfrontacijom jer bi time ugrozile vlastite ekonomije.

    Faktor Tramp

    Kada je počeo rat u Ukrajini, pokazalo se da su Rusiji važnija strateška i bezbjednosna pitanja, na način kako ih vidi rukovodstvo u Kremlju, od ekonomskog blagostanja, što je bilo veliko iznenađenje za zapadne metropole.

    Drugim dolaskom Donalda Trampa, predsjednika Amerike, na vlast pokazalo se da ljutnja na Evropu zbog prevelikog oslanjanja na američki bezbjednosni kišobran prevazilazi uski krug ljudi oko Trampa, posebno nakon što je Tramp u više navrata nagovijestio da Amerika možda neće priskočiti u pomoć saveznicima u slučaju napada Rusije na Evropu, ako evropske zemlje ne povećaju izdvajanja za odbranu.

    Daljem pogoršanju odnosa doprinijele su Trampove prijetnje da će preuzeti Grenland, uprkos protivljenju Grenlanda, Danske, EU i Britanije. Sve je to dovelo do redefinisanja kompletne spoljnopolitičke i bezbjednosne arhitekture EU, a tu dolazimo i do promjena koje se odnose na proširenje.

    Ukrajina postala prioritet

    Iako je u više navrata u zapadnobalkanskim zemljama izražavano nezadovoljstvo što je Ukrajina postala prioritet u proširenju, to se mora shvatiti u kontekstu promjene o kojoj govorimo – s obzirom na to da je evropski fokus sa trgovinsko-regulatornog prebačen na bezbjednosno-vojni aspekt, prirodno je da je Ukrajina postala važnija za blok od zemalja na Balkanu. Ukrajina sada ima najosposobljeniju vojsku u Evropi, a možda i šire, kad su u pitanju moderne tehnologije ratovanja, poput upotrebe dronova i digitalnog ratovanja. To su elementi koji su važni za Evropu, pa proširenjem na Ukrajinu EU dobija značajnu vojnu komponentu, što je mnogo važnije za Evropu od širenja tržišta koje bi dobila primanjem manje od 20 miliona ljudi s Balkana.

    Zapadni Balkan ostaje važan

    Ipak, to ne znači da zapadni Balkan za EU nije važan, naprotiv, samo što se ta važnost pomjerila na bezbjednosni aspekt. EU je sada prvenstveno motivisana da preduprijedi ruski uticaj u regionu, s obzirom na to da tu zemlju sada smatra prijetnjom za vlastitu bezbjednost.

    To će vjerovatno značiti da će NATO integracije biti značajnije isticane u kontekstu proširenja nego što je to bilo ranije. Još jedan značajan bezbjednosni aspekt koji je važan za EU je pitanje migracija. To je još jedan argument koji motiviše evropske političare da privuku zapadni Balkan.

    Sve su ovo prilike koje BiH može iskoristiti, ali, kao i u slučaju Ukrajine, proteklih mjeseci je postalo jasno da ni u kom slučaju neće biti popuštanja oko vladavine prava i demokratskih standarda.

    Iskustvo Mađarske Viktora Orbana opomenulo je evropske lidere da više nijedna zemlja ne može postati članica bloka ako prethodno nije iskreno i temeljno sprovela reforme. Zbog toga eventualno buduće članstvo BiH u EU u velikoj mjeri zavisi od toga hoće li uspjeti ispuniti sve ono što se traži.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i povremenom kišom i pljuskovima sa grmljavinom, a temperatura vazduha biće do 27 stepeni Celzijusovih.

    Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biće suvo i najtoplije, a uveče i tokom noći očekuje se kiša i pljuskovi na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz razvedravanje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od devet do 15, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 19 do 27, u višim krajevima od 14 stepeni Celzijusovih.

    Duvaće slab vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica šest, Han Pijesak 14, Kalinovik, Kneževo i Sarajevo 16, Sokolac 17, Gacko, Srebrenica, Foča, Bileća i Јajce 19, Bihać, Bugojno i Livno 20, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Mostar i Tuzla 21, Prijedor, Rudo, Srbac, Trebinje, Zvornik i Sanski Most 22, Bijeljina, Višegrad, Doboj, te Banjaluka i Zenica 23 stepena Celzijusova.

  • Darko Mladić: Stigao izveštaj jednog veštaka o stanju generala

    Darko Mladić: Stigao izveštaj jednog veštaka o stanju generala

    Odbrana i porodica generala Ratka Mladića je dobila izvještaj jednog od dvojice ljekara vještaka, koje je angažovao haški Mehanizam zbog zahtjeva da bude pušten na liječenje u Srbiju, izjavio je Srni generalov sin Darko Mladić.

    “Stiglo je mišljenje prvog veštaka, a drugog još nije. Verovatno će do kraja dana stići. Veštaci bi danas trebali da podnesu te izveštaje”, rekao je Darko Mladić danas, 8. maja, dodajući da u ovom trenutku ne može da iznosi sadržaj izvještaja, dok se ne odobri šta je za javnost.

    On je napomenuo da bi danas i drugi vještak trebalo da dostavi svoj izvještaj.

    Prema njegovim riječima, general Mladić kratko je se čuo sa svojoj suprugom Bosom.

    “Mogao je malo da priča, ali stanje je loše i nepromenjeno”, kaže Darko.

    Sud naložio pregled

    Sud u Hagu je 28. aprila naložio da nezavisni medicinski vještaci pregledaju Mladića zbog zahtjeva njegove odbrane da iz humanitarnih razloga, neizlječive bolesti, bude privremeno ili uslovno pušten sa izdržavanja kazne doživotnog zatvora na koju je osuđen zbog ratnih zločina u BiH.

    Izvještaj je prvobitno bio najavljen za početak maja, ali je rok pomjeren zbog dodatnih pregleda.

    Moždani udar i pogoršanje

    General Mladić je 10. aprila imao moždani udar i zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.

    On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

    Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu (Mehanizam) više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

  • Cvijanović: Srpski narod podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma

    Cvijanović: Srpski narod podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović čestitala je građanima Republike Srpske i BiH 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i istakla da je slobodarski srpski narod dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi na prostoru bivše Jugoslavije.

    “Povodom Dana pobjede nad fašizmom, sa ponosom i dubokim poštovanjem prisjećamo se jednog od najsvjetlijih datuma savremene istorije, kada je kapitulacijom nacističke NJemačke okončan Drugi svjetski rat i poražena ideologija fašizma i nacizma koja je odnijela milione života”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da je slobodarski srpski narod, koji je i tada bio na pravoj i pravednoj strani istorije, dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi na prostoru bivše Jugoslavije, podnijevši ogromne žrtve u borbi protiv zla koje je prijetilo cijelom čovječanstvu.

    “Njihova hrabrost, prkos i odlučnost trajno obavezuju da čuvamo sjećanje na herojsko vrijeme i slavnu antifašističku prošlost, te da budućim generacijama prenosimo vrijednosti mira i slobode, ali i istorijske činjenice, ključne u borbi protiv falsifikata i pokušaja revizije istorije”, poručila je Cvijanovićeva, prenosi Srna.