U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti pretežno sunčano i natprosječno toplo.
Od podneva se u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuje umjeren razvoj oblačnosti, a samo lokalno može biti slabe kiše ili kratkotrajnog pljuska, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili južnih smjerova. Od sredine dana na sjeveru vjetar u skretanju na istočne smjerove, umjeren, na udare i jak.
Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 21 stepen Celzijusov, u višim predjelima od 12.
Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da je jutros u većem dijelu Republike Srpske i FBiH sunčano.
Lokalno oko rijeka prolazna jutarnja magla.
Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Sokolac minus četiri, Gacko minus tri, Rudo minus jedan, Sanski Most, Višegrad Foča i Šipovo nula, Bileća, Mrkonjić Grad, Prijedor, Čemerno i Han Pijesak jedan, Novi Grad, Banjaluka i Doboj dva, Sarajevo, Srbac, Ribnik i Kneževo tri, Tuzla i Srebrenica četiri, Livno i Bijeljina pet, Gradačac šest, Trebinje sedam i Neum devet stepeni Celzijusovih.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je da poljoprivrednici traže dodatnih 50 pfeniga subvencija po litru goriva.
– Imali smo u petak sastanak sa rukovodstvom udruženja poljoprivrednih proizvođača. Očekivali smo prijedlog Ministarstva poljoprivrede zbog “divljanja” cijena nafte, trebalo je predložiti da se obezbijede dodatna sredstva za prozvođače koji imaju pravo na naftu. Sutra ćemo tražiti da nam dodaju još 50 pfeniga na ovu cijenu, na ovih 80 pfeniga popusta – rekao je Dojčinović za RTRS.
On smatra da bi Vlada Srpske trebalo hitno da donese ovu mjeru i tako zaštiti poljoprivredne proizvođače i kupce.
– Tražićemo hitan sastanak sa predsjednikom Vlade Savom Minićem, to nisu velika sredstva – rekao je Dojčinović.
On je naveo da su podsticaji Vlade veoma bitni, pogotovo imajući u vidu rast troškova repromaterijala i radne snage.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izvedu još udara na iranski izvozni centar za naftu na ostrvu Hark.
Tramp je rekao u intervjuu za En-Bi-Si u subotu da, iako se čini da je Teheran spreman da postigne dogovor o okončanju sukoba, “uslovi za to još nisu dovoljno dobri”.
On je ponovio da je u američkim udarima “potpuno uništen” veći dio ostrva Hark, navodeći da će ga SAD možda pogoditi još nekoliko puta “samo zabave radi”.
Tramp je prethodno rekao u subotu da je američka vojska izvela, kako je naveo, “jedno od najmoćnijih bombardovanja” na iransko ostrvo Hark.
On je naveo da je napad pokrenut po njegovom naređenju preko Centralne komande SAD i da je “potpuno uništio svaku vojnu metu” na tom ostrvu.
Iran je izveo više raketnih napada na ciljeve na Bliskom Istoku. Sukob je dodatno eskalirao nakon američkog napada na iransko ostrvo Harg. Teheran je zaprijetio udarima na američke interese u regionu, uključujući luke i naftna skladišta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. SAD je pozvao svoje državljane da odmah napuste Irak. Nekoliko dronova pogodilo je međunarodni aerodrom u Kuvajtu i oštetilo radarski sistem, ali nema povrijeđenih. Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči demantovao je tvrdnje SAD da je novoizabrani vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ranjen, naglašavajući da on normalno obavlja dužnosti.
U Iranu uhapšeno 20 ljudi zbog navodnog slanja informacija o vojnim i bezbjednosnim sredstvima Izraelu
Dvadeset ljudi je uhapšeno na sjeverozapadu Irana zbog navodnog pokušaja saradnje sa Izraelom, objavili su mediji, pozivajući se na saopštenje tužilaštva pokrajine Zapadni Azerbejdžan.
Optuženi su da su Izraelu slali podatke o lokaciji iranske vojne i bezbjednosne imovine.
Izrael je pokrenuo novu fazu napada na Iran, ciljajući bezbjednosne kontrolne punktove na osnovu dojava doušnika sa terena, rekao je prošle nedjelje Rojtersu izvor upoznat sa izraelskom vojnom strategijom.
Američki i izraelski zvaničnik rekli su za Tajms of Izrael da su tekući vazdušni napadi njihovih zemalja širom Irana usmjereni na pripadnike režimskih snaga koji su učestvovali u obračunu sa antivladinim demonstrantima početkom ove godine, nadajući se da će olakšati demonstrantima povratak na ulice kada bombardovanje prestane.
Nema povrijeđenih u petom iranskom raketnom napadu od ponoći
Nema izvještaja o povrijeđenima u najnovijem iranskom napadu balističkim raketama na Izrael, petom od ponoći.
Raketa je vjerovatno presretnuta, prema početnim vojnim procjenama.
Sirene su se oglasile širom južnog Izraela, po drugi put za oko 20 minuta, navodi Tajms of Izrael.
Saudijska Arabija, UAE i Katar presreli više dronova iz Irana
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar saopštili su da su njihove snage presrele jutros više dronova koje je lansirao Iran.
Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije objavilo je da je presrelo i uništilo sedam dronova u Rijadu i istočnom dijelu zemlje.
I vlasti u Dubaiju i Kataru su saopštile da su njihovi sistemi PVO presreli više dronova.
Kancelarija za medije Dubaija objavila je da su dronovi uspješno presretnuti u oblastima Marina i El Sufuh.
Katarsko ministarstvo odbrane navelo je da je u subotu presrelo četiri balističke rakete i nekoliko dronova koje je lansirao Iran.
Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, u ponedjeljak, 16. marta, utvrdiće konačan dnevni red 34. posebne sjednice, a na kojem bi trebalo da se razmatra zajednički tekst rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i drugih ustaških, nacističkih i fašističkih simbola.
Šta obuhvata rezolucija
zabranu promovisanja ideologije NDH
zabranu ustaških, nacističkih i fašističkih simbola
sankcionisanje javnih manifestacija koje veličaju ove ideologije
zabranu imenovanja ulica i institucija po pripadnicima tih pokreta
uklanjanje spornih spomenika i obilježja
Tri prijedloga rezolucije
Kada smo kazali zajednički tekst, podsjećamo da su postojala tri prijedloga rezolucije, koje su u skupštinsku proceduru uputili SNSD, SDS i predsjednik Narodne skupštine RS, a uvidom u tekstove, mogu se pronaći jasne razlike onog šta predlažu tri strane.
Rezolucija SNSD-a i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske slična je u brojnim tačkama, iako se može zaključiti da je ona iz SNSD-a detaljnija.
Obje se odnose na zabranu i osudu ideologija koje su usko vezane za Drugi svjetski rat i zločine nad Srbima i drugim narodima na ovom prostoru.
Rezolucija SDS-a
Za razliku od njih, rezolucija SDS-a je znatno kraća, a konkretno se odnosi na osudu ustaške ideologije, pokreta, simbola i pozdrava. Od Narodne skupštine, SDS traži da se osudi svaki oblik istorijskog revizionizma, negiranja ili umanjivanja zločina počinjenih od strane ustaškog režima, a Vladu Srpske su pozvali da proglasi nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj načelnika Širokog Brijega Ivu Pavkovića i pjevača Marka Perkovića Tompsona.
Iz SNSD-a su ponovili da je prijedlog SDS-a pun neznanja, grešaka i da nije obuhvatio mnoge istorijske kvalifikacije, što znači da neće biti prihvaćen.
“SDS je izbjegao napomenuti činjenice da se u NDH desio genocid nad Srbima. U njihovom prijedlogu je navedeno ustaški režim, a mi kažemo ideologija NDH. Nijemci su odvodili Srbe u logore, a muslimani su izvršili brojne zločine, prije svega u BiH”, poručio je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.
Rekao je da će u tekst rezolucije biti uvršteni dijelovi koje predlažu iz Kabineta predsjednika Narodne skupštine RS, te pojasnio šta će konkretno tražiti od nadležnih u Srpskoj.
“Mi ćemo tražiti od Narodne skupštine Republike Srpske i Vlade RS da pripremi i u proceduru uputi zakonske propise, a iako ih ne navodimo konkretno u rezoluciji, tu se misli na Krivični zakon Republike Srpske, Zakon o javnom redu i miru i neke druge zakone, a kojima će se sankcionisati promovisanje i veličanje ideologije, simbola NDH i ustaških, fašističkih i nacističkih ideologija i simbola i predvidjeti odgovarajuće sankcije i kazne”, rekao je Mazalica tokom gostovanja u Jutarnjem programu RTRS.
Koji simboli će bili tretirani kao problematični
Ističe da će biti jasno rečeno koji bi simboli bili tretirani kao problematični, kao i da su rezolucijom obuhvaćeni (ne ograničavajući se na to) i spomenici, manifestacije…
“Rezolucija se odnosi na podizanje spomenika, održavanje memorijala i javnih manifestacija na kojima se veličaju i pozdravljaju ove ideologije, imenovanje ulica, javnih institucija ili mjesta po pripadnicima ovih pokreta, zatim upotreba simbola, oznaka i pozdrava povezanih sa tim ideologijama”, pojašnjava Mazalica.
Navodi da je ova rezolucija potrebna ne samo da bi se nešto osudilo, već da bude pravni osnov da se zabrane svi navedeni elementi.
Na pitanje šta će se desiti sa spomenicima koji već postoje u Republici Srpskoj, a koji imaju navedena obilježja, Mazalica je rekao:
“Ova rezolucija je osnov da se takvi spomenici kvalifikuju kao povezani sa ideologijom NDH, tražimo od Vlade RS da se u zakonima oni inkriminišu i da se oni zbog toga što izazivaju vjersku mržnju, netoleranciju, jer su dio neprihvatljive ideologije, sruše. Dakle, na osnovu ovoga što smo mi počeli, takvi spomenici se ruše, ovakve manifestacije sa pozdravom ‘Za dom spremni’, gdje je prvo bijelo polje na šahovnici, se neće moći održavati u Republici Srpskoj, a tu je i niz drugih stvari”.
Samo devet od ukupno 91 srednje škole u Republici Srpskoj planira upisati više od 200 đaka u prvi razred u narednoj školskoj godini, pokazuje plan Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.
Šta treba da znate:
Devet od 91 srednje škole u RS planira upis više od 200 učenika.
Najveći planirani upis imaju škole u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku i Prnjavoru.
Tehnička škola Banjaluka planira upis 384 učenika u 16 odjeljenja.
Po 264 učenika planiraju upisati dvije škole u Bijeljini.
Kako je navedeno u Planu upisa učenika u srednje škole za školsku 2026/2027. godinu, riječ je o devet škola u Zvorniku, Bijeljini, Prnjavoru i Banjaluci.
Najveći planirani upis u srednje škole u RS
Tako su se među školama koje očekuju najviše novih đaka našle Tehnički školski centar Zvornik, koji planira upisati 216 đaka u devet odjeljenja.
Druga škola u Zvorniku koja planira upisati veliki broj đaka, i to njih 240 u 10 odjeljenja, jeste Srednjoškolski centar “Petar Kočić”.
Po 264 učenika u prvi razred u narednoj školskoj godini planiraju upisati i u dvije bijeljinske škole: Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” i Poljoprivrednoj i medicinskoj školi. U obje škole, prema podacima iz plana, biće upisano po 11 odjeljenja.
I Centar srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora kroz devet odjeljenja planira upisati 216 đaka.
Najviše škola koje će upisati više od 200 đaka je iz Banjaluke, a posebno se ističe Tehnička škola, koja planira upisati 384 učenika u 16 odjeljenja.
Ovu školu slijedi banjalučka Gimnazija sa 260 đaka i 11 odjeljenja.
Ukupno 224 učenika u prvi razred od naredne školske godine planiraju upisati i u Elektrotehničkoj školi “Nikola Tesla” iz Banjaluke, a prema planu upisa, oni će biti raspoređeni u osam odjeljenja.
Više od 200, tačnije njih 216, planira upisati i banjalučka Tehnološka škola kroz devet odjeljenja.
Veliko interesovanje za tehnička zanimanja
Da će upisati svih 224 učenika, koliko je planirano, nada se Irina Čavić, direktorica Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” iz Banjaluke, navodeći da već godinama vlada veliko interesovanje učenika za upis u prvi razred u ovu školu.
“Upisujemo četiri zanimanja: tehničar elektronike, tehničar telekomunikacija, tehničar računarstva i programiranja i tehničar elektroenergetike. Zaista, vlada veliko interesovanje učenika. Već i zovu školu, raspituju se, tako da očekujemo da ćemo upisati broj učenika iz plana”, istakla je ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Dobrom upisnom roku nadaju se i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin”, a prema riječima Milenka Maksimovića, direktora ove škole, plan upisa je urađen na osnovu Aktiva direktora srednjih škola na nivou regije Bijeljina i broja učenika koji završavaju osnovnu školu, odnosno deveti razred.
“Mi posljednjih pet i više godina upisujemo 11 odjeljenja, a čak svake četvrte godine upisivali smo i 12 odjeljenja. Što se tiče Tehničke škole, uvijek je bilo veliko interesovanje. Čak je bilo veliko interesovanje i za zanate. Bilo je i učenika ispod crte i mi se nadamo da ćemo ovu kvotu od oko 264 učenika da upišemo u 11 odjeljenja”, istakao je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Neka od zanimanja koja nudi ova škola jesu tehničar računarstva i programiranja, električar, tehničar CNC tehnologija, bravar-zavarivač, alatničar, tehničar drumskog saobraćaja, vozač motornih vozila i drugo.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će preovladavati toplo i uglavnom sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, lokalno sa prolaznom kišom.
Na krajnjem jugu biće pretežno sunčano.
Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, na zapadu vedrije, a ponegdje uz rijeke i po kotlinama očekuje se magla.
Duvaće slab do umjeren, povremeno i pojačan južni vjetar, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha od dva do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 16 do 21 stepen Celzijusov.
U Republici Srpskoj i FBiH danas je bilo sunčano uz umjerenu oblačnost, a lokalni pljuskovi zabilježeni su u višim centralnim, istočnim i zapadnim predjelima, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica nula stepeni, Čemerno i Ivan sedlo 10, Han Pijesak 11, Kalinovik, Mrakovica i Šipovo 12, Kneževo, Mrkonjić Grad i Sarajevo 13, Bugojno 14, Drinić, Sokolac i Livno 15, Gacko, Novi Grad, Srebrenica, Bihać i Drvar 16, Prijedor i Ribnik 17, Banjaluka, Bijeljina, Bileća i Sanski Most 18, Doboj, Zvornik, Rudo, Trebinje i Tuzla 19, Višegrad, Foča i Zenica 20, a Mostar 22 stepena Celzijusova.
Direktor Univerzitetskog – kliničkog centra Republike Srpske dr Nikola Šobot u razgovoru za naš portal govori o stanju u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj, izazovima u radu, ulaganjima u opremu i kadrove, kao i o planovima za dalji razvoj zdravstvenog sistema i unapređenje usluga za pacijente.
Novi direktor za nove uspjehe. Gospodine Šobot dobrodošli u intervju za VrbasMedia portal. Zadovoljstvo nam je ugostiti čovjeka koji radi bez estradnih narativa.
– Hvala na pozivu da gostujem, nadam se da je zadovoljstvo doći u Univerzitetsko – klinički centar RS. Svako nosi svoj narativ. Meni je drago da moj nije estradni, volio bih da bude stručni, ali evo vrijeme je pred nama pa će pokazati.
Na početku razgovora, kako ocjenjujete trenutno stanje u UKC-u Republike Srpske?
– Ja se trudim da budem pozitivan, i uvijek ću reći dobro zato što sam ja ovdje proveo već 20 godina, poznajem svoje kolege i nosim jedno duboko uvjerenje da 90 odsto njih svoj posao radi čestito, korektno, stručno i to je ono što je dobro. Naravno da uvijek ima prostora za unaprjeđenje, postoje stvari koje nisu dobre i od takvih stvari ne treba bježati. Da bi mogli riješiti problem morate znati da postoji, a postoji jedno stalno opredjeljenje nas kao ustanove da budemo što bolji, što efikasniji, što kvalitetniji, što stručniji i što dostupniji za naše pacijente. Iz tog aspekta neću reći da je lose, ali uvijek postoji prostora za bolje. Mada kažu da je najveći neprijatelj dobrog bolje i ureći to bolje, možda nekad napravimo neke greške, ali stanje je dobro. Puno je ulagano u UKC , puno je urađeno, ali isto tako ostaje puno toga joša da se uradi naročito u organizacionom smislu, al ii stručnom. U periodu koji je pred nama ja se nadam da ćemo neke stvari uspjeti unaprijediti, poboljšati i učiniti da bolje funkcionišu.
Koji su bili Vaši prioriteti kada ste preuzeli funkciju direktora?
– Nesmetano funcionisanje UKC-a. Ono što je bitno za naglasiti jeste da je UKC RS najveća zdravstvena ustanova koja ima pola miliona ambulantnih pregleda godišnje i ustanova koja zapošljava blizu 4. 000 ljudi tako da se radi o jednoj instituciji koja mora da funkcionisanje, a čije nefunkcionisanje se mjeri gubicima ne finansijskim ili nečim drugim, nego gubicima ljudskih života, nema skuplje cijene nego te. To mi je bio glavni prioritet – da nastavimo funkcionisanje na najbolji mogući način. Mislim da smo u tome uspjeli. Pored toga, bilo mi je jako bitno da damo značaj struci, da struka kao što je uvijek i trebala biti, bude dio Univerzitetsko – kliničkog centra i da tu negdje stavimo imperative na taj aspekt. Takođe, da nastavim ono što je i ranije bio slučaj, a to su edukacije i ulaganje u zdravstveni sistem, odnosno u Univerzitetski – klinički centar RS. Poboljšanje statusa radnika će uvijek biti moje opredjeljenje, kao što sam rekao 20 godina sam tu i proveo sam vjerovatno više vremena u ovoj ustanovi nego kod svoje kuće kad se sve sabere jer je posao takav da se dežuralo i po 12 dežurstava mjesečno, i onda shvatite da sa ljudima na poslu nekad, naročito u zdravstvu i UKC-u, više vremena provedete nego sa svojom porodicom. To su neke stvari koje ćemo raditi u narednom periodu, neke su dobre, neke loše. One koje su bile loše gledaćemo da unaprijedimo, a ono što je bilo dobro da nastavimo.
Šta smatrate najvećim izazovom u vođenju jedne zdravstvene ustanove kao što je UKC RS?
– Izazova je jako puno. Kao što sam rekao, riječ je o najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj sa velikim brojem zaposlenih, velikim brojem usluga i velikom odgovornošću za cjelokupno zdravlje stanovništva Republike Srpske. To je jedan od najvećih izazova – rukovoditi tako velikim sistemom, a da ne napravite greške. Veliki sistemi su po prirodi inertni i teško mijenjaju pravac. Kada želite da uradite nešto dobro, morate biti strpljivi i čekati da vidite rezultate svojih odluka. Nažalost, i kada uradite nešto loše, to vas stigne kasnije i onda vam treba mnogo vremena da to ispravite. Zato morate biti obazrivi, odgovorni i znati šta radite. Neke odluke koje danas donosimo možda će dati efekte tek za pet godina, a mogu biti i jako dobre i jako loše. Naravno, uz toliki broj zaposlenih i ogroman priliv pacijenata, svaki dan je izazov. Upoznajete različite karaktere, sarađujete s ljudima različitih obrazovnih profila. Pacijenti dolaze iz svih demografskih i starosnih struktura Republike Srpske. Svaki dan je pun izazova. Ako imate želju da pomognete svakome, nekada je medicina takva da je potrebno vrijeme. Često znam reći: kada odvezete automobil kod automehaničara, ponekad mu treba dva dana da utvrdi kvar. A čovjek je mnogo složeniji. Ali, uspješno prevazilazimo te situacije i nadam se da će tako biti i u budućnosti.
Kako ocjenjujete saradnju UKC-a sa bolnicama i domovima zdravlja širom Republike Srpske?
– Ja ću istaći moment sa Trebinjskom bolnicom, gdje smo uspjeli da pokrenemo interventnu kardiologiju u bolnicu u Trebinju. Dan prije toga smo bili u Kliničkom centru Foča gdje smo pokrenuli jedinicu intenzivne medicine za nehiruške grane. Mislim da ta saradnja za sada ne ide dobro, ide fantastično. Kolege u drugim bolnicama hoće da uče. Mi smo tu sigurno podrška u okviru naših mogućnosti. Ta saradnja je više nego adekvatna. Što se tiče domova zdravlja, dominantno sarađujemo sa Domom zdravlja Banjaluka i mislim da je ta saradnja na vrlo visokom nivou. Ja sam stalno isticao da džaba je najbolji doktor ovdje i sve što uradim, ako ne postoji porodični ljekar koji će tog pacijenta ispratiti, koji će mu propisati adekvatnu terapiju, koji je prvi na udaru. To je jedan sistem i svaka karika u tom sistemu i lancu mora da funkcioniše. I kažem, opet, saradnja sa Domom zdravlja Banjaluka je izuzetno korektna, opet sa određenim mogućnostima da ju unaprijedimo. Mislim da veći akcenat treba staviti na Dom zdravlja u Banjaluci, da su negdje zapostavljeni u tom stručnom dijelu i da određen dio tereta mogu preuzeti i oni, što bi za njih bila i stručna satisfakcija, a za nas jedno određeno rasterećenje. Unarodnom periodu ćemo vidjeti koliko su oni u mogućnosti. Morate voditi računa računa što radite da pružite najbolju zaštu za pacijenta.
Koliko je digitalizacija zdravstvenog sistema unaprijedila rad ljekara i dostupnost usluga pacijentima?
– Evo ja ću dati jedan banalan primjer. Ja kad sam počeo da radim, pa kad sam pisao otpustnice trajalo je nekih sat vremena da je napišete, dok vi to sve prekucate. Evo za ovih mojih 20 godina došli smo u situaciju da su svi nalazi u jednom sistemu, da ih prekopirate, da otpustnice napišete za sedam minuta. Što znači da ste oslobodili jednog doktora kucanja, a dali ste mu prostora da se posveti pacijentu i da se bavi onim što je zaista suština našeg posla. Vještačka inteligencija mislim da će donijeti ogroman pomak. Uvezani smo videolinkom konzilija, vezano je recimo za kardiohirurgiju, za interventnu kardiologiju gdje mi putem videolinka prezentujemo pacijente. U COVID-u smo za jednog pacijenta koji je bio ozbiljno ugrožen, napravili videolink sa McGill Institutom u Kanadi gdje je bilo nas 12 ljekara. I evo taj pacijent je dan danas živ, dan danas je naš kolega koji divno radi svoj posao. Tako da to su sve evidentne prednosti od kojih apsolutno ne treba bježati. To su neki alati koji će nam olakšati posao i sigurno da su značajno unaprijedili ako ništa komunikaciju i razmjenu znanja.
U proteklom periodu bilo je dosta ulaganja u zdravstveni sektor. Koje investicije su trenutno najznačajnije za UKC RS?
– Što se tiče UKC-a, znate da je počelo sa preseljenjem, sa rekonstrukcijom Centralnog medicinskog bloka. Ja bih istakao Kliniku za kardiohirurgiju. Urgentni centar koji je, evo opet za ovih mojih godina rada, ovdje sam ja sam dežurao nekad u internoj prijemnoj. To je bila jedna ambulanta koja je zbrinjavala sve prijeme na interne grane. Mi sad imamo fantastičan Urgentni centar koji malte ne postaje opšta bolnica za grad Banja Luku. Vidjeli ste da smo nedavno otvorili zgradu Onkologije i hematologije. U toku je studija izvodljivosti za rekonstrukciju zgrade i objekta Klinike za infektivne bolesti i maternitea. To su zaista neke od krucijanih investicija unutar UKC-a. Urađena je rekonstrukcija Tehnološk – ekonomskog bloka faza jedan. Planiramo fazu dva. Sve su to jako veliki, jako zahtjevni projekti, ali koji su značajno izmijenili izgled i funkcionisanje UKC-a. Banka humanog mlijeka je urađena na Ginekologiji. Sve su to veliki projekti koji su sigurno promijenili izgled kliničkog centra.
Da li pacijenti u UKC-u danas imaju dostupne savremene dijagnostičke i terapijske metode koje su standard u Evropi?
– Pa znate kako, ne mogu ja reći sve, ali da je nivo zdravstvene zaštite na vrhunskom nivou, ja sigurno to tvrdim. Bio nam je ministar Šaranić pa se potrefilo da smo gledali jednu sliku u holu, na kojoj je i on. Nas je to podsjetilo da smo mi, recimo, minimalni ulaz u hirurgiju aortalne valvule uradili 2024. godine. I najbolji kardiohirur na svijetu, zato je došao i bio u Banja Luci. Forma edukatora, a istu takvu operaciju je prvi put uradila Republika Hrvatska prije nekih desetak, petnaest dana. Tako da u nekim stvarima zaista prednjačimo i imamo vrhunsku medicinu. U nekim drugim možda i malo kaskamo, ali gledamo da se unaprijedimo svaki dan. Ne mogu, opet ću se ograditi, da kažem da radimo sve, ali da radimo ozbiljan broj svih diagnostičko-terapijskih procedura na jednom ozbiljnom stručnom nivou to sigurno tvrdim.
Planiraju li se u narednom periodu nove nabavke medicinske opreme ili proširenje kapaciteta?
. Mi donosimo plan nabavki i ono što se ja trudim da uvedem jeste da nabavljamo ono što nam treba, da nabavljamo ono što ima smisla, što će da se koristi i što će da doprinijeti našim pacijentima, ali isto tako ono što mi možemo da fakturišemo kao uslugu prema Fondu zdravstvenog osiguranja i što će donijeti određenu ekonomsku stabilnost Univerzitetskom kliničkom centru. Nedavno sam čuo jedno divno izreku, kaže, ko kupuje što mu ne treba, završiće tako što prodaje ono što mu je neophodno. Gledamo da zadržimo taj princip, sve ono što će unaprijediti rad, što će uvesti nove usluge, što će dovesti do toga da pacijenti ne idu u inostranstvo, da im omogućimo da se liječe u našoj ustanovi, apsolutno nije sporno, plan nabavke je jako širok, ali s druge strane gledamo da budemo restriktivno smišljati da te nabavke zaista imaju smisla i da sredstva koje imamo iskoristimo na najbolji mogući način.
Šta biste izdvojili kao najveće unapređenje u kvalitetu zdravstvene usluge u posljednjih nekoliko godina?
– Ja moram biti subjektivan jer sam bio dio jednog velikog projekta na koji je Banjaluka i Republika Srpska čekala skoro tri decenije, a to je kardiohirurgija. Ogroman broj pacijenata koji je išao van Republike Srpske, lično sam vjerovao u tu priču i nosio je zato što pamtim pacijente koji su umirali pod rukama u transportu zato što nisu imali kardiohirurgiju, pa pacijenti sa disekcijom aorte su morali da se upućuju u Tuzlu, Beogradu, Kamencu i neki nisu na žalost stigli. Za mene lično je to velika pobjeda nas kao ustanove, zdravstvenog sistema, jedan veliki uspjeh, jedan veliki benefit za sve naše pacijente, nešto na što sam ja i lično ponosan kao dio toga, ali evo mislim i kao ustanova negdje bih to istakao kao možda jedan od krucijalnih momenata u smislu zdravstvene usluge. Ne toliko finansijskog ulaganja, veličine finansijskog ulaganja, koliko efekata jer mi uopšte nismo imali kardiohirurgiju, nije postojala i to je jedno totalno novo polje u liječenju kardiovaskularnih pacijenata kojih je definitivno najviše po pitanju oboljevanja u savremenoj populaciji.
Koje medicinske procedure ili operacije se danas u UKC RS rade, a ranije su pacijenti morali ići u inostranstvo?
– Tu je dominantno kardiohirurgija donijela određenu promjenu. Nekad su se ti pacijenti slali najviše. Ono što je sad dominantno što se tiče slanja jesu pedijatrija i ortopedija, koliko ja raspolažem informacijama. Ovo što ja mogu kod vas najaviti jeste robotska hirurgija koljena i u perspektivi kuka. Jedini smo u regionu koji imaju robotsku hirurgiju koljena za sad. Planiramo i kuk, tako da će to isto doprinijeti razvoju ortopedije UKC-a RS.
Koja je Vaša vizija modernog zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj?
– Funkcionalan, efikasan, orijentisan prema pacijentu i isključivo po pravilima struke. Mislim da je dovoljno i mislim da govori sve.
Koliko je zahtjevno uskladiti posao direktora sa privatnim životom?
– Ovaj posao se ne radi od 7h do 15h. Ovo živite, tu ste čitav dan. I kad niste tu, tu ste. Da ne bude nikakvih zabluda, direktor ustanove je odgovorno lice. Ja sam odgovoran za sve što se ovdje dešava i u radno vrijeme i van radnog vremena. Stalno ste dostupni, pritisak pacijenata je ogroman. Sve se slijeva u UKC RS. Jako teških pacijenata. Naravno, mi smo mala sredina, uvijek neko nekog zna. Imate obavezu da se javite ljudima s životnom problemom i nemate taj luksuz da se ne javljate, nastavna organizacija. Poslije i sve što ovakva ustanova zahtijeva, morate biti dostupni na taj način. I to je nešto s čim vi živite svakodnevno, 24 sata. A, i s porodicom živite 24 sata i preklapa se samo smo kratki jedan dan da bi se svi namirili. Ali, pronalaze se načini, naravno.
Šta Vas lično najviše motiviše u radu u zdravstvenom sistemu?
– Ja sam iz ljekarske porodice dominantno. Ja sam čitav život u zdravstvu i nekako kod mene u glavi se nije postavljalo pitanje šta ja i kako želim da radim. I onda kad uđete u to, onda vas to nosi. Ja sam počeo na klinici za kardiologiju, pacemaker centru, pa interventna kardiologija, pa kardiohirurgija, godine odricanja, ulaganja, rada. I onda jedno prati drugo. Ono što je dominantno i što vas najviše motiviše jeste želje da pomognete. Ako to nemate, onda ovaj posao gubi smisao. Ako to imate, sve ostalo je dobro došlo, ali to vas uglavnom nosi. A što se tiče samog direktorskog mjesta i nekih upravljačkih struktura u zdravstvu, koliko god vas htijeli mi to priznati ili ne, udaljavaju od struke, s druge strane vam daju priliku da donosite strateške odluke koje će upravo tu struku unaprijediti višestruko u odnosu na ono što biste vi postigli kao ljekar. I kad donosite neke smislene mere, organizujete posao na adekvatan način, stvorite određene uslove, recimo to je pravljenje kardiohirurgije. Možete biti najbolji na svijetu, ali nemate uslove, ne postoji ta usluga. Ali kad to vidite, onda dođete u situaciju da je prošle godine u Banjaluci operisano 550 pacijenata. Upitno je koliko bi njih preživjelo da Banjaluka nije imala kardiohirurgiju. E upravo ono što me sad motiviše na ovom mjestu, jeste mogućnost da uradite i donosite strateške odluke i planove koje, ako Bog da će imati više nego pozitivne efekte, pa recimo ta saradnja sa Trebinjem i pokretanjem sale, ko zna koliko će života spasti. Sve su to stvari koje vam ova pozicija daje kao mogućnost. I ako to shvatite kao jednu priliku da uradite nešto i da sve ono što imate u sebi kao želju i potrebu da uradite za zdravstveni sistem, sprovedete kroz poziciju koju obavljate, to je jedna fantastična stvar i trenutno me to zaista motiviše.
Koju poruku biste poslali građanima i pacijentima koji dolaze u UKC Republike Srpske?
– Da ovdje rade ljudi koji žele da im pomognu, koji su za to obučeni, školovani, s najboljom željom da to urade i da taj jedan odnos između pacijenta i ljekara ili ti zdravstvenog radnika na kraju krajeva treba da bude jedna svjetinja gdje mi treba da prepoznamo da su to ljudi koje boli, koji su bolesni i traže pomoć. Da je naša obaveza da im pomognemo, ali isto tako i da taj pacijent razumije da nije jedini, da nije uvijek lako i da zdravstveni radnici nose težinu svog posla i da samo kroz zajednički rad, povjerenje, poštovanje i razumijevanje možemo doći do cilja koji kako je bitan pacijentu, tako i nama. Mi želimo da svoj posao radimo uspješno, a da ne pričam i da objašnjavam zašto je bitno pacijentu. I samo kroz ove stvari koje sam nabrojao zajedno možemo doći do uspješnog cilja, a sigurno da je Univerzitetski klinički centar ustanova gdje do tog cilja zajedno možemo i doći.
Razlog što je evrodizel poskupio više nego benzin leži u strukturi globalnog tržišta naftnih derivata i trenutnoj potražnji za tim gorivom.
Fakti:
Dizel ključni energent za transport i industriju
Evropa ima strukturni manjak dizela
Sankcije Rusiji promijenile lanac snabdijevanja
Geopolitičke krize povećavaju troškove transporta nafte
Velika potražnja u logistici i poljoprivredi
Dizel je ključno gorivo industrije i transporta
Prvo, dizel je industrijsko gorivo. On pokreće kamione, brodove, građevinske mašine, poljoprivrednu mehanizaciju i veliki dio logistike.
Kada dođe do geopolitičkih kriza ili poremećaja u transportu nafte, potražnja za dizelom često raste brže nego za benzinom, jer države i kompanije žele da osiguraju snabdijevanje ključnih sektora ekonomije.
Evropa već godinama ima manjak dizela
Drugo, na evropskom tržištu već nekoliko godina postoji strukturni manjak dizela. Evropske rafinerije proizvode manje dizela nego što tržištu treba, a ranije je veliki dio dolazio iz Rusije. Poslije sankcija prema Rusiji, Evropa mora da ga nabavlja sa udaljenijih tržišta poput Bliskog istoka ili Indije, što automatski podiže cijenu.
Treće, trenutna kriza na Bliskom istoku dodatno pogađa dizel. Ako postoji rizik za transport kroz Ormuski moreuz, logistika i pomorski transport poskupljuju, a to se direktno preliva na cijenu dizela jer ga teretni i transportni sektor najviše koristi.
Postoji i tehnički razlog. Dizel i benzin imaju različite berzanske kotacije derivata, a u posljednjim sedmicama dizel na evropskom tržištu poskupljuje brže od benzina.
Kako piše Telegraf.rs, kada država svakog petka formira maksimalnu cijenu goriva, ona zapravo prati upravo te međunarodne kotacije.
Zbog toga se sada vidi razlika: dizel je skočio na 208 dinara, dok je benzin 186 dinara, jer se pritisak sa međunarodnog tržišta mnogo jače preliva na dizel.
Dizel snažno utiče na inflaciju
U ekonomskom smislu, ovo je važan signal. Poskupljenje dizela je mnogo ozbiljnije za inflaciju nego poskupljenje benzina, jer dizel utiče na transport hrane, građevinskog materijala i gotovo svih proizvoda koji se kreću drumovima.
Ekonomisti često kažu da je cijena dizela jedna od najvažnijih cijena u svakoj ekonomiji, jer on pokreće gotovo čitav fizički tok robe. Za razliku od benzina, koji je uglavnom gorivo za putnička vozila, dizel je gorivo privrede. Kada poskupi dizel, poskupljuje kretanje robe kroz ekonomiju.
Najveći dio transporta u Evropi i regionu odvija se kamionima koji koriste dizel. Svaki proizvod koji vidite u prodavnici – od hljeba do televizora – makar jedan dio puta pređe kamionom. Zbog toga čak i relativno mali rast cijene dizela odmah povećava troškove logistike. Kompanije tada te troškove prenose na cijenu proizvoda, pa inflacija počinje da se širi kroz čitavu ekonomiju.
Rast cijene goriva utiče na hranu, transport i građevinarstvo
Dizel ima i ogromnu ulogu u poljoprivredi. Traktori, kombajni, sistemi za navodnjavanje i transport žitarica skoro uvijek koriste dizel. Kada njegova cijena raste, poskupljuje proizvodnja hrane, a to je jedna od najosjetljivijih stavki u svakoj ekonomiji. Upravo zato vlade veoma pažljivo prate cijenu ovog goriva.
Treći sektor koji snažno zavisi od dizela je građevinarstvo. Građevinske mašine, bageri, kamioni za beton i transport materijala rade gotovo isključivo na dizel. Kada on poskupi, rast troškova gradnje postaje neizbiježan, što utiče na cijenu infrastrukture, stanova i velikih projekata.
Zbog svega toga ekonomisti često koriste jednostavnu formulu: dizel je krvotok realne ekonomije. Dok benzin više govori o potrošnji građana, dizel govori o stanju industrije, transporta i proizvodnje.
Upravo zato vlade često pokušavaju da kontrolišu ili ublaže rast njegove cijene, jer naglo poskupljenje dizela može vrlo brzo pokrenuti novi talas inflacije.
Kolike su cijene dizela u Banjaluci
Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale cijena dizela na nekim pumpama u Banjaluci prešla je 3 KM, a one koje to nisu uradile, sigurno će u narednom periodu korigovati cijene prema tom nivou, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Naime, cijene dizela u Banjaluci kreću se od 2,79 do 3,10 maraka po litru.
Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, istakao je 10. marta, da distributeri u Republici Srpskoj imaju zalihe te da neće biti problema.
On je dodao da cijene diktira tržište, odnosno oni koji prerađuju naftu.
Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 16. marta izjasniće se o zakonu koji predviđa privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na naftne derivate, dok ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju da nadležne institucije kasne sa mjerama i da će rast cijena goriva dodatno pogoršati životni standard građana i poslovanje privrede.
U napadu dronom na trupe u regiji Erbil u iračkom Kurdistanu poginuo je francuski vojnik, a više njih ranjeno.
“Pripadnik oružanih snaga poginuo je za Francusku tokom napada u regiji Erbil u Iraku”, objavio je Emanuel Makron na društvenoj mreži “X”.
Prva francuska žrtva u novom sukobu
Ovo je ujedno i prva žrtva među francuskim vojnicima na Bliskom istoku od početka novog sukoba koji je eskalirao krajem prošlog mjeseca, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli udare na Iran.
BREAKING: Iranian kamikaze drones hit a French military base near Erbil Airport in northern Iraq, wounding six French soldiers. pic.twitter.com/VK8FegTkS8
Makron je dodao da je nekoliko drugih vojnika ranjeno u ovom incidentu. Prethodno je francuska vojska saopštila da je šest vojnika povrijeđeno u četvrtak u napadu dronom dok su izvodili obuku.
“Zastavnik Arnaud Frion iz 7. bataljona alpskih lovaca iz Varcesa poginuo je za Francusku tokom napada u regiji Erbil u Iraku. Njegovoj porodici, kao i njegovoj braći po oružju, želim izraziti najdublje saosjećanje i solidarnost nacije. Nekoliko naših vojnika je ranjeno. Francuska stoji uz njih i njihove najmilije. Ovaj napad na naše snage, koje su od 2015. godine angažovane u borbi protiv ISIL-a, je neprihvatljiv. Njihovo prisustvo u Iraku odvija se u strogim okvirima borbe protiv terorizma. Rat u Iranu ne može opravdati ovakve napade”, objavio je Makron.
“Vojnici su bili angažovani u aktivnostima obuke za borbu protiv terorizma sa iračkim partnerima”, izjavio je član generalštaba za AFP, dodajući da su ranjene trupe odmah prebačene u najbližu medicinsku ustanovu.
Detalji napada
Guverner Erbila je precizirao da su u napadu učestvovala dva drona te da se incident dogodio u bazi u mjestu Mala Qara, smještenom oko 40 kilometara od glavnog grada ove autonomne regije.
Od izbijanja trenutnog rata na Bliskom istoku, zabilježeno je više napada u ovoj regiji koji se pripisuju proiranskim frakcijama. Napad na francuske trupe uslijedio je nakon odvojenog udara dronom na italijansku bazu u Erbilu, unutar vojnog kompleksa u kojem su boravile i druge strane trupe.
U tom prvom napadu nije bilo povrijeđenih, ali je Italija nakon njega najavila privremeno povlačenje svog vojnog osoblja iz baze.
Međunarodna koalicija u iračkom Kurdistanu
Vojnici iz nekoliko zemalja, uključujući Italiju i Francusku, obučavaju pripadnike kurdskih bezbjednosnih snaga u iračkom Kurdistanu kao dio međunarodne antidžihadističke koalicije predvođene Vašingtonom.
Nakon što su američko-izraelski udari na Iran 28. februara pokrenuli osvetničke napade Teherana širom Bliskog istoka i šire, predsjednik Emanuel Makron je naglasio da je vojna pozicija Francuske u regiji “strogo defanzivna”, prenosi Avaz.
