VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Večeras dodjela Oskara: Film “Grešnici” ima najviše nominacija

    Večeras dodjela Oskara: Film “Grešnici” ima najviše nominacija

    U pozorištu Dolby u Los Anđelesu u nedjelju kasno uveče biće održana 98. ceremonija dodjele Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka.

    Najbolji film

    Među favoritima za najbolji film su “Јedna bitka za drugom” Pola Tomasa Andersona i “Grešnici” Rajana Kuglera. Oba naslova kombinuju snažnu kritiku društvenih tema i sadrže upečatljive glumačke nastupe, što im je donijelo značajan zamah u sezoni.

    Iako je film “Јedna bitka za drugom” na početku sezone djelovao kao favorit, posebno nakon Zlatnog globusa, Critics Choice nagrade i BAFTA nagrade, “Grešnici” je u posljednje vrijeme dobio dodatni impuls zahvaljujući nagradi za najbolju glumačku postavu na Actor nagradama.

    Akademija je posljednjih godina proširila broj nominovanih za najbolji film sa pet na 10, a pored ova dva glavna kandidata, u trci su i “Sentimentalna vrijednost”, “Marti Veličanstveni”, “Hamnet” i “Bugonija”.

    Najbolja glumica

    U kategoriji za najbolju glumicu, DŽesi Bakli je favorit za Oskara zbog uloge majke i supruge Vilijama Šekspira u filmu “Hamnet“.

    Među ostalim kandidatkinjama su veteranke koje su već bile nominovane, ali i dvije glumice koje su nominovane prvi put: Rouz Birn, koja je osvojila Zlatni globus za ulogu preopterećene majke u “Da imam noge, šutnula bih te”, i norveška glumica Renata Reinsve za “Sentimentana vrijednost”.

    Najbolji glumac

     

    Ova kategorija je i dalje najnepredvidljivija. Rani favorit je bio Timoti Šalame, koji je osvojio Zlatni globus i Critics Choice nagradu, ali BAFTA i Aktor nagrada uveli su neizvjesnost: Robert Aramajo i Majkl B. DŽordan osvojili su priznanja u svojim kategorijama.

    DŽordan bi mogao da odvede “Grešnike” do Oskara, ali i Šalame ima šanse, dok se ne smije zaboraviti ni Vagner Moura za film “Tajni agent”, koji je dobio priznanja u Kanu i Zlatni globus.

    Iako je važio za favorita za ovu nagradu, Timoti Šalame se našao u središtu skandala nakon izjave o operi i baletu, te mnogi komentarišu da bi zbog toga mogao ostati bez nagrade, budući da su na njegovu izjavu mnogi negativno reagovali.

    Najbolja sporedna glumica

    Trka za najbolju sporednu glumicu je tradicionalno nepredvidiva. Tejana Tejlor je bila raniji favorit za ulogu u “Јedna bitka za drugom”, ali su se u igru ponovo uključile Ajmi Medigan (“Oružje”) i Vunmi Mosaku (“Grešnici”), obje sa zapaženim nastupima.

    Iako horor žanr rijetko biva prepoznat od strane Akademije, ove glumice podsjećaju na istorijske izuzetke poput Rut Gordon (“Rozmerina beba”) i nagrađivanih uloga iz “Egzorcist” i “Osmi putnik”.

    Najbolji sporedni glumac

    Kandidati u kategoriji za najboljeg sporednog glumca uključuju DŽejkoba Elordija za film “Frankenštajn”, veterane Stelana Skarsgarda (“Sentimentalna vrijednost”) i Delroja Linda (“Grešnici”), kao i prethodne dobitnike Oskara, Šona Pena i Benisija del Tora iz filma “Јedna bitka za drugom”.

    Najbolja režija i najbolji originalni scenario

    U kategoriji za najbolju režiju takmiče Kloi Žao (“Hamnet”), DŽoš Safdi (“Marti Veličanstveni”), Pol Tomas Anderson (“Јedna bitka za drugom”), Јoakim Trir (“Sentimentalna vrijednost”) i Rajan Kugler (“Grešnici”).

    U trci za najbolji originalni scenario su ostvarenja “Plavi mjesec”, “Bilo je samo slučajno”, “Marti Veličanstven”), “Sentimentalna vrijednost“ i “Grešnici”.

    Dodjela 98. Oskara održaće se 15. marta 2026. godine, a ove godine gotovo svaka kategorija može donijeti iznenađenje.

  • Denis Bećirović od sutra predsjedavajući

    Denis Bećirović od sutra predsjedavajući

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović od sutra će, po principu rotacije, zamijeniti Željka Komšića na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    Bećirović će funkciju predsjedavajućeg obavljati narednih osam mjeseci, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Foto: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

  • Kovačević: Nije slučajno što Stanivuković poslije duela sa mnom nije bio ni u jednom duelu

    Kovačević: Nije slučajno što Stanivuković poslije duela sa mnom nije bio ni u jednom duelu

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da mu se nešto čini da nije nimalo slučajno da poslije duela sa njim, /gradonačelnik Banjaluke Draško/ Stanivuković nije više nikad bio ni u jednom duelu.

    – Isto tako mi se čini da je iz istog razloga odbio i sve pozive na nove duele sa mnom. Sada, samo malo poslije debakla od /predsjednika Vlade Republike Srpske/ Save Minića glumi velikog dječaka – napisao je Kovačević na Iksu.

    Kovačević je objavio i kratki snimak iz njegovog duela sa Stanivukovićem u kojem ga je podsjetio na vrijeme kada je sadašnja opozicija bila vlast da je cijela Republika Srpska željela da ode.

    Takođe, Kovačević je podsjetio Stanivukovića i da je u vrijeme pandemije virusa korona sve ljekare i medicinsko osoblje koji su liječili ljude nazvao “bezočnim zločincima” jer, kako je tvrdio, “truju ljude nekakvim tehničkim kisoenikom, gasom za zavarivanje”.

    Kovačević je u tom duelu konstatovao da je Banjaluka od proteklih izbora u potpunosti zaustavljena radom Stanivukovića, da ništa nije dobijeno u Banjaluci, da nema novih ulaganja iz Grada, da nema novih puteva, da se ne radi na infrastrukturi i da je Banjaluka zapuštena, iako je nekada bila čist grad.

  • Dobojlija (22) optužen da je udario majku, napao oca i zaprijetio: “Pobiću vas sve”

    Dobojlija (22) optužen da je udario majku, napao oca i zaprijetio: “Pobiću vas sve”

    Osnovni sud u Doboju potvrdio je optužnicu protiv dvadesetdvogodišnjaka iz ovog grada koja ga tereti da je udario majku, a zatim zaprijetio “Sve ću vas pobiti”.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, optužnicu protiv njega podiglo je Okružno javno tužilaštvo u Doboju, nakon sprovedene istrage, a tereti ga za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

    Ostaje iza brave

    Optuženom je na prijedlog tužilaštva produžen pritvor koji može trajati najduže godinu i po dana nakon potvrđivanja optužnice, uz redovnu sudsku kontrolu opravdanosti te mjere.

    Sve se, kako ga terete, desilo  29. janaura ove godine oko 13 časova, u jednom dobojskom selu, u i ispred kuće u kojoj živi sa roditeljima.

    “U prisustvu svog maloljetnog brata, najprije je sa majkom započeo raspravu jer ga navodno nije probudila na vrijeme, zbog čega je ona izašla u hodnik, ali ju je optuženi sustigao i rukama udario u glavu”, navedeno je u optužnici dobojskog tužilaštva.

    Majka povrijeđena

    Majka ga je, kako se dodaje, nakon toga odgurnula, ali se ni poslije toga nije smirio.

    “Zatim ju je uhvatio za ruke prijeteći joj da ne izađe van kuće, pa ga je ona odgurnula, uslijed čega je zadobila povrede glave i lijeve ruke”, istaknuto je u optužnici.

    Sudeći prema onom za šta ga terete, optuženi je potom bijes iskalio na stvarima po kući.

    Letvom na oca

    “Počeo je da lupa i baca stvari po kući, pa je tako nogom oštetio vrata sobe i razbio TV prijemnik, te načinio oštećenja u vidu udubljenja na zidu unutar sobe, dok se cijelo vrijeme u kući nalazio maloljetni brat”, naglašeno je u optužnici.

    Nakon toga je, dodaje se, izašao iz kuće, uzeo drvenu letvu i krenuo u pravcu oca, koji je pobjegao, a nakon toga stiže policija, ali se optuženi ni tada nije smirio.

    “Sreća pa su stigli policajci”

    “Po dolasku policajaca, u njihovom prisustvu je svojim roditeljima prijetio govoreći: ‘Sreća ti je pa su oni sada tu inače bih vam glave otkinuo’, a nakon toga se obratio ocu koji se vratio u dvorište kuće govoreći ‘Znaš kako si prošao prošli put’, te majci rekao ‘Sve je ovo zbog tebe, pobiću vas sve'”, navedeno je u optužnici.

  • Zelenski: Želimo novac u zamjenu za pomoć bliskoistočnim zemljama

    Zelenski: Želimo novac u zamjenu za pomoć bliskoistočnim zemljama

    Ukrajina želi novac i tehnologiju u zamjenu za pomoć bliskoistočnim zemljama u odbrani od iranskih dronova, izjavio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nakon što je Kijev poslao specijaliste u četiri zemlje u regiji.

    Zelenski je rekao novinarima da se svaki od tri tima poslata na Bliski istok sastoji od više desetina ljudi, koji će obaviti stručne procjene i pokazati kako bi odbrana od dronova trebala da funkcioniše.

    “Ovo nije pitanje učešća u operacijama. Nismo u ratu sa Iranom. Ovo je pitanje zaštite i temeljne, kompletne procjene sa naše strane kako da se suprotstavimo `šahedima`”, dodao je ukrajinski predsjednik.

    Zelenski je rekao da treba da se razgovara o tome šta će Ukrajina dobiti zauzvrat i naglasio da su Kijevu “važni tehnologija i finansiranje”.

    Zemlje iz regije Persijskog zaliva su potrošile velike količine raketa protivvazdušne odbrane da bi se suprotstavile iranskim dronovima i zatražile su stručnu pomoć od Ukrajine u njihovom obaranju.

    Zelenski je izjavio da je desetak zemalja širom svijeta zatražilo pomoć od Ukrajine o tome kako da se suprotstave ovim napadima.

    On je ranije ove sedmice rekao da su timovi poslati u Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, dok je drugi zvaničnik rekao da su specijalisti bili i u američkoj vojnoj bazi u Jordanu.

  • U Republici Srpskoj kreće mega-projekt od milijardu KM, ima podršku Amerike

    U Republici Srpskoj kreće mega-projekt od milijardu KM, ima podršku Amerike

    Direktor kompanije “Sarajevo-gas” Nedeljko Elek rekao je da je u toku proces gasifikacije Republike Srpske, projekat vrijedan milijardu i 20 miliona KM, najveći u istoriji, i da se finansira iz budžeta, a rok za završetak radova je četiri godine.

    “Mi smo sve završili. Završen je projekat, tenderska dokumentacija i javna nabavka. Očekujemo potpisivanje sa izvođačima”, istakao je Elek u podkastu Srne i podsjetio da je projekat gasifikacije rezultat gasnog aranžmana sa Rusijom.

    Elek je pojasnio da je riječ o projektu u koji su uključene sve institucije Republike Srpske, istakavši da je šef koordinacionog tima premijer Savo Minić, prenio je RTRS.

    “Mi ćemo imati i poseban zakon o izgradnji magistralnog gasovoda. Imaćemo gasne stanice u svakoj opštini i gradu, njih 18. To je jedan ozbiljan preokret u izgledu cijele naše Republike i poslije ništa neće biti isto”, istakao je Elek.

    Početak u avgustu ove godine

    On kaže da je priču o izgradnji otvorio lider SNSD-a Milorad Dodik koji je tražio da se što prije gasovod dovede do Banjaluke s obzirom na sve probleme s kojima se suočava ovaj grad.

    “Počinjemo u avgustu ove godine i za 18 mjeseci ulazimo u Banjaluku. Banjaluka ima najviše problema zbog grijanja i ekologije. Na listi je često kao jedan od najzagađenijih gradova svijeta”, rekao je Elek.

    On je naveo brojne benefite gasifikacije, naglasivši posebno da je cijena kubnog metra gasa jednu KM, a vode 1,5 KM.

    “Banjaluka će da dobije gas i imaćete jeftiniji energent, a još će biti ekološki prihvatljiv”, istakao je Elek.

    Amerikanci podržali projekt

    Elek je istakao da Evropska unija, odnosno Brisel, “uslovljavaju brojne zemlje kroz energetske aranžmane i zbog toga više nije poželjan partner”.

    “Moramo koristiti dobre odnose sa Rusima i Amerikancima i graditi neku svoju priču. Ovaj gasovod je potvrda toga. Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke Ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga”, poručio je Elek.

    On je istakao da Republika Srpska treba razvijati pojedinačne odnose sa državama Evropske unije, navodeći primjer Mađarske, Slovačke i drugih zemalja.

    “Ekonomija se ne treba vezivati za politiku. Mislim da partneri iz EU koji sarađuju sa Republikom Srpskom i Federacijom sarađivaće bez obzira na sve odnose. Njih interesuje da li imamo konkurentan i jeftin proizvod za njih”, istakao je Elek, prenosi Biznisinfo.

    Foto: Biznisinfo

  • Japan počinje da koristi naftu iz rezervi

    Japan počinje da koristi naftu iz rezervi

    Japan planira da od sutra počne sa korištenjem nafte iz svojih zaliha da bi ublažio šok izazvan ratom na Bliskom istoku, saopštila je Vlada Japana.

    Vlada je zatražila od japanskih rafinerija da iskoriste sirovu naftu puštenu iz nacionalnih rezervi, koje će zbog te mjere biti umanjene za 17 odsto, da bi se osiguralo domaće snabdijevanje.

    Cijene benzina počele su da rastu širom Japana, a rat je poremetio snabdijevanje iz Ormuskog moreuza.

    Tokio se obavezao da će aktivirati rekordnih 80 miliona barela nafte iz zaliha, što je dovoljno za oko 45 dana snabdijevanja ove zemlje, koja je siromašna resursima.

    Japan je pokrenuo nacionalni sistem stvaranja rezervi nafte 1978. godine, nekoliko godina nakon arapskog embarga na ovaj energent.

    Članice Grupe sedam, koje zavise od Bliskog istoka za oko 90 odsto nafte koja im je potrebna, trenutno imaju zalihe za potrošnju u trajanju od 254 dana.

  • Strašna nesreća u Srbiji: Poginuo mladić (21), brat (20) teško povrijeđen

    Strašna nesreća u Srbiji: Poginuo mladić (21), brat (20) teško povrijeđen

    Teška saobraćajna nesreća dogodila se jutros, 15. marta, oko 3 sata u Svetosavskoj ulici u Barajevu, a u kojoj je život izgubio Slobodan S. (21).

    Do tragičnog udesa došlo je kada je vozač automobila izgubio kontrolu i udario u električni stub, nakon čega je na mjestu preminuo, dok su vatrogasci, od siline udarca, morali njegovo tijelo da izvlače iz vozila, prenosi Telegraf.

    U autu bio i brat

    Kako se dalje saznaje, u kolima alfa romeo 147, prilikom udesa bio je i Slobodanov brat, L.S. (20), a koji je teško povrijeđen. L.S. prevezen je sa teškim povredama u Urgentni centar.

    Za sada nije poznato ko je od njih dvojice bio za volanom.

    Dvije ekipe Hitne pomoći izašle su na mjesto nesreće.

    Ekipa iz Beograda pozvana da pomogne

    Prema riječima dežurnog ljekara u 3.20 na licu mjesta je intrervenisala ekipa Hitne pomoći Barajeva, ali beogradska Hitna pomoć je pozvana da pomogne u zbrinjavanju teško povrijeđenog mladića koji je uprkos naporima ljekara podlegao povredama.

    Ekipa Hitne pomoći mogla je samo da konstatuje smrt, dok je suvozač povređen i prevezen u dežurnu zdravstvenu ustanovu, izjavila je dr Andrijana Ilić iz Zavoda za urgentnu medicine, prenio je RTS.

    O svemu je obaviješteno Tužilaštvo i policija.

  • Slovenci pred ključnim izborima: “Najopasniji trenutak od ulaska u EU”

    Slovenci pred ključnim izborima: “Najopasniji trenutak od ulaska u EU”

    Slovenija se uoči parlamentarnih izbora iduće nedjelje nalazi u jednom od najosjetljivijih političkih trenutaka od ulaska zemlje u Evropsku uniju 2004. godine.

    Presjek:

    • Slovenci biraju između Goloba i Janše
    • Izbori pod pažnjom Brisela i evropskih prijestonica
    • Ankete pokazuju tijesnu trku za vlast
    • Zdravstvo i bezbjednost ključne teme kampanje

    Pred biračima je izbor između nastavka liberalnog, proevropskog kursa aktuelne vlade ili povratka desnog populizma koji, prema upozorenjima dijela analitičara, prijeti da zemlju ponovo gurne prema modelu “kakav se veže za Mađarsku”.

    Zbog toga se predstojeći izbori u ovoj maloj, ali strateški važnoj državi pažljivo prate i u Briselu i u evropskim prijestonicama.

    Golob protiv Janše – duel koji odlučuje politički smjer zemlje

    Na jednoj strani je aktuelni premijer Robert Golob, lider pokreta Gibanje Svoboda, koji od 2022. godine vlada u koaliciji sa Socijaldemokratima i Ljevicom. Koalicija trenutno raspolaže komotnom većinom od 53 mjesta u parlamentu koji ima 90 poslanika.

    Nasuprot njemu stoji dugogodišnji politički rival, lider opozicione Slovenske demokratske stranke, Janez Janša, koji je već tri puta bio premijer i sada pokušava da četvrti put preuzme vlast.

    Janša, nekadašnji liberalni disident, posljednjih godina sve se više približava desnom populizmu, zauzimajući čvrste stavove o migracijama i često kritikujući medije, ocjenjje su u tekstu Indexa. Politički ga često povezuju sa liderima poput ViktoraOrbána i Roberta Fice, što Golob koristi kao snažan argument u predizbornoj kampanji.

    U razgovoru za Politico, slovenački premijer je čak upozorio da bi takav politički savez mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju evropskom projektu.

    Golob izgubio dio političkog kapitala

    Kada je 2022. godine došao na vlast, Golob je ostvario istorijski rezultat – njegova stranka osvojila je 34,5 odsto glasova i čak 41 poslaničko mjesto, što je najveći rezultat jedne stranke od slovenačke nezavisnosti.

    Međutim, u protekle četiri godine vladu su pratile brojne turbulencije. Već krajem 2022. počele su prve ministarske ostavke, a političku scenu obilježili su i koalicioni sukobi, smjene i afere.

    Uz to, reforme u zdravstvu i javnoj upravi, koje su bile ključna predizborna obećanja, ostale su uglavnom nedovršene, što je značajno narušilo premijerov politički rejting.

    Ankete: Janša vodi, ali razlika se smanjuje

    Prema istraživanju agencije Mediana iz februara 2026, Janšina stranka SDS imala je podršku od 30,9 odsto birača, dok je Golobova Svoboda bila na 22,4 procenta.

    Ipak, novija anketa objavljena početkom marta za list Delo pokazuje da se razlika smanjuje, pa prednost opozicije sada iznosi tek nešto više od dva procentna boda.

    Glavni problem za liberalni blok nije samo popularnost opozicije već i fragmentacija političkog prostora lijevog centra. Dok SDS stabilno dobija oko trećine glasova, ostale stranke tog političkog spektra uglavnom ostaju u jednocifrenim procentima, što otežava formiranje koalicije.

    Sigurnosni incident obilježio kampanju

    Kampanju je dodatno obilježio i sigurnosni incident iz oktobra prošle godine, kada je ubijen Aleš Šutar, a slučaj je doveden u vezu sa romskom zajednicom.

    Nakon toga vlada je hitno donijela zakon kojim su policiji proširena ovlaštenja u pojedinim osjetljivim naseljima. Međutim, zakon je izazvao kritike sa svih strana.

    Desnica je tvrdila da mjere nisu dovoljno oštre, dok su Evropski parlament, Savjet Evrope i Amnesty International upozorili da bi takve mjere mogle dodatno stigmatizovati već marginalizovanu manjinu.

    Taj paradoks – da je vlada istovremeno kritikovana i zbog preblagih i zbog preoštrih mjera – najbolje pokazuje politički pritisak pod kojim se nalazi Golobova koalicija.

    Ekonomija stabilna, ali zdravstvo ostaje najveći problem

    Ekonomski pokazatelji nisu dramatični, iako opozicija tvrdi suprotno.

    Slovenački BDP rastao je između 2023. i 2025. godine između 1,5 i 2,1 odsto, dok se za 2026. godinu očekuje rast od oko 2,3 procenta. Inflacija je u međuvremenu pala sa 8,8 odsto u 2022. na oko dva do tri procenta.

    Državni dug je takođe smanjen – sa oko 73 odsto BDP-a u 2022. na procijenjenih 65 procenata.

    Međutim, najveći problem ostaje zdravstveni sistem, gdje nedostatak medicinskog osoblja i dugi redovi čekanja postaju sve osjetljivija politička tema.

    Koalicioni pregovori odlučiće novu vladu

    Zbog proporcionalnog izbornog sistema gotovo je sigurno da nijedna stranka neće moći sama formirati vladu.

    Presudnu ulogu zato će imati koalicioni pregovori, ali i rezultat manjih stranaka koje balansiraju na izbornom pragu od četiri odsto.

    Prema analizi PolitPro s početka marta, vladajući blok trenutno bi mogao osvojiti oko 46,7 odsto poslaničkih mjesta – praktično na samoj granici parlamentarne većine.

    Izbori koje pažljivo prati cijela Evropa

    U završnici kampanje političku raspravu dodatno je zakomplikovala i međunarodna situacija, posebno američko-izraelski napadi na Iran, koje je slovenačka vlada osudila.

    Geopolitička dimenzija nije beznačajna. Iako ima tek dva miliona stanovnika, Slovenija se nalazi na važnom raskršću srednje i jugoistočne Evrope, a njen glas u Evropskoj uniji ima težinu u raspravama o bezbjednosti, ratu u Ukrajini i demokratskim standardima.

    Zbog toga će, dok Slovenci 22. marta izlaze na biračka mjesta, rezultati izbora biti pažljivo praćeni ne samo u Ljubljani već i u Briselu i drugim evropskim prijestonicama.

  • Dodik: Nećemo dozvoliti zloupotrebe i divljanje cijena

    Dodik: Nećemo dozvoliti zloupotrebe i divljanje cijena

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da u Republici Srpskoj neće biti dozvoljene zloupotrebe i divljanje cijena naftnih derivata i prehrambenih proizvoda.

    “Vitalnost društva ogleda se u sposobnosti da i u uslovima globalne krize sačuva stabilnost. Republika Srpska održava uravnoteženim sve ekonomske parametre, a nadležne institucije prate stanje na tržištu energenata, reagujući po potrebi odgovarajućim mjerama”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    Dodik je u osvrtu na proteklu sedmicu podsjetio da je u Bijeljini razgovarao s privrednicima o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj.