VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Avion iz Srbije sa 90 putnika zadržan na Aerodromu Tivat, u toku kontrola

    Avion iz Srbije sa 90 putnika zadržan na Aerodromu Tivat, u toku kontrola

    Avion sa 90 putnika koji su iz Srbije danas, 3. juna, doputovali u Crnu Goru izdvojen je na Aerodromu Tivat i u toku su opsežne policijske kontrole letjeice i putnika, pišu podgoričke Vijesti.

    “Crnogorska policija sprovodi opsežne kontinuirane i pojačane aktivnosti povodom održavanja Samita EU – Zapadni Balkan. U tom kontekstu, na graničnom prelazu Aerodrom Tivat sprovode se pojačane kontrole, kojom prilikom je izdvojen i stavljen pod kontrolu čarter let na relaciji Beograd–Tivat, kojim je oko 90 državljana Republike Srbije jutros doputovalo u Crnu Goru”, navodi se u policijskom saopštenju za podgoričke Vijesti.

    U toku su, kažu, kontrole ovih osoba i provjera osnova njihovog dolaska i boravka, te će u skladu sa zakonom biti preduzete sveobuhvatne mjere i radnje, kao i restriktivne mjere ukoliko za to budu postojali zakonski osnovi, prenosi Tanjug.

    “Avion je zadržan na pisti Aerodroma Tivat radi sprovođenja detaljnih provjera osoba koje su doputovale, odnosno razloga njihove posjete, imajući u vidu pojačane bezbjednosne mjere uoči održavanja Samita EU – Zapadni Balkan. Javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljim preduzetim aktivnostima”, navodi se u saopštenju policije.

  • Narandžasto upozorenje zbog vremenskih neprilika

    Narandžasto upozorenje zbog vremenskih neprilika

    Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje zbog najavljenih nestabilnih vremenskih prilika u toku dana.

    Meteorolozi upozoravaju na jače lokalne pljuskove praćene grmljavinom i snažnim udarima vjetra, dok je na pojedinim područjima moguća i pojava grada.

    Prema prognozama, tokom naredna 24 sata očekuju se povremeno obilnije padavine, a lokalno su mogući intenzivni pljuskovi s količinom kiše od 20 do 30 litara po metru kvadratnom u periodu od svega tri sata.

    Zbog velike količine padavina u kratkom roku postoji povećan rizik od pojave urbanih poplava, naročito u gradskim sredinama gdje odvodni sistemi mogu biti opterećeni.

  • Turneja CIK-a: Četiri tima u devet država idu da edukuju birače

    Turneja CIK-a: Četiri tima u devet država idu da edukuju birače

    Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

    Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

    Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

    Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

    Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

    “Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

    Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

    Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

  • Čović: OHR kroz instituciju visokog predstavnika ništa dobro nije donio

    Čović: OHR kroz instituciju visokog predstavnika ništa dobro nije donio

    Dragan Čović, predsjednk HDZ-a BiH rekao je da OHR kroz instituciju visokog predstavnika BiH ništa dobro nije donio BiH.

    – Ne samo jedan visoki predstavnik, nego svih osam koji su bili u BiH. Hiljadu odluka koje su donosili bile su hirovite, bez realnog sagledavanja stanja. Napravili su jednu puzajuću promjenu onog što se zove Aneks 4. Danas mogu sa pravom da kažem da visoki predstavnik ništa dobro nije uradio za hrvatski narod u BiH, a mogao je – kaže Ćović gostujući sinoć na HRT.

    Čović je Kristijanu Šmitu poželio dobro zdravlje, kako kaže, kao personi, osobi.

    – Imali smo korektnu komunikaciju, ali što prije završi OHR sa svojim mandatom i visoki predstavnici sa mandatom u BiH, mislim da ćemo mi konačno morati preuzeti odgovornost za BiH – rekao je Čović.

    Istakao je da je BiH kao endemska stara mitska maslina, ali ko god prođe pored, nastoji nešto obrezati.

  • Vulićeva poslala dopunska pitanja, nakon odgovora koje je potpisao sekretar krnjeg Ustavnog suda

    Vulićeva poslala dopunska pitanja, nakon odgovora koje je potpisao sekretar krnjeg Ustavnog suda

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić poslala je krnjem Ustavnom sudu BiH dopunska poslanička pitanja, nakon što je dobila odgovore na ona koje ni nije postavila, a koje je potpisao sekretar te pravosudne institucije.

    Vulićeva je izjavila Srni da od krnjeg Ustavnog suda BiH na pitanja koja je postavila nije dobila konkretan odgovor – već je dostavljeno izjašnjenje koje se najvećim dijelom bavi pitanjem parlamentarnog nadzora iako takvo pitanje uopšte nije bilo predmet njenog obraćanja, što je ocijenila skandaloznim.

    – Svoje poslaničko pitanje uputila sam predsjedniku /krnjeg/ Ustavnog suda BiH /Mirsadu Ćemanu/, a ne Sekretarijatu Ustavnog suda BiH – ukazala je Vulićeva.

    Ona je u dopunskom poslaničkom pitanju upitala na osnovu kojeg pravnog akta, propisa ili ovlaštenja sekretar krnjeg Ustavnog suda BiH odgovara na poslanička pitanja koja su upućena predsjedniku te pravosudne institucije?

    – Da li je predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH bio upoznat sa sadržajem mog poslaničkog pitanja i da li je odobrio sadržaj dostavljenog odgovora? Da li smatrate da /krnji/ Ustavni sud BiH u trenutnom sastavu i ovakvim odgovorom, demokratski izabranom poslaniku na transparentnim i verifikovanim izborima podržava Ustav, što mu je Ustavom propisana uloga? – upitala je Vulićeva

    Vulićeva je posebno naglasila da ovim poslaničkim pitanjem nije vršila, niti pokušala da vrši parlamentarni nadzor nad krnjim Ustavnim sudom BiH.

    – Imajući u vidu sadržaj dostavljenog odgovora ostaje nejasno zbog čega se izbjegava odgovor na konkretna pitanja od javnog i političkog interesa koja se odnose na primjenu Ustava BiH – istakla je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da takav pristup otvara ozbiljno pitanje odnosa prema pravima i dužnostima poslanika, utvrđenim Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i prema obavezama koje proizilaze iz ustavnog poretka BiH.

    – Stoga očekujem da predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH dostavi odgovor na postavljena pitanja i izjasni se o njihovoj suštini – poručila je Vulićeva.

    Vulićeva je podsjetila da član 10 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH propisuje da poslanik ima pravo na slobodu djelovanja i izražavanja i da je dužan da se bavi pitanjima od političkog i javnog interesa.

    – Dakle, kao poslanik Predstavničkog doma imam, ne samo pravo, već i obavezu da se bavim pitanjima od političkog i javnog interesa, uključujući pitanja koja se odnose na ustavni poredak BiH i primjenu Ustava BiH – naglasila je Vulićeva.

    Ona je ranije uputila poslaničko pitanje krnjem Ustavnom sudu BiH koje se odnosi na prihvatanje i primjenu akata koji nisu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH kao što je bio slučaj sa izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Vulićeva je u poslaničkom pitanju dostavila i akt Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH iz kojeg proizilazi da izmjene Krivičnog zakona BiH, na osnovu kojih je vođen postupak protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nisu ni razmatarane, ni usvojene, ni u Predstavničkom domu, ni u Domu naroda.

    – Kako /krnji/ Sud opravdava primjenu takvih akata u odnosu na princip zakonitosti i Ustavom zagarantovana prava građana da biraju i budu birani? Kako pojašnjavate postupanje po odlukama kojima se proglašava zakon lica koje se predstavlja kao “visoki predstavnik” i da li je to u skladu sa članovima I/2 i IV/3 c) i h) Ustava? – upitala je Vulićeva.

  • Dodik: Srpska neće odustati od političke borbe za svoja prava

    Dodik: Srpska neće odustati od političke borbe za svoja prava

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je važno obezbijediti mir i naglasio da Republika Srpska nema namjeru da na bilo koji način problematizuje situaciju u BiH ili da je dovede do bilo kakvog sukoba.

    – Namjeravamo da se politički borimo za svoja prava i od toga nećemo odustati. BiH nema šanse da preživi u globalnim nestabilnostima ukoliko se ne nađe unutrašnji konsenzus bez nametanja rješenja od međunarodnog faktora – poručio je Dodik.

    Dodik je istakao da u BiH takva rješenja neće proći, jer su i sami međunarodni zvaničnici koji nam ih nameću, na globalnom nivou takmaci za sfere uticaja.

    – Ako prihvatimo stranu okupaciju, odnosno nametnuta rješenja, onda smo prihvatili da se ponašamo po diktatu tih kvazi centara. Evropske zemlje nisu relevantan faktor, pa čak ni EU koja je izgubila bitke na svim poljima – vojnom ili bilo kom drugom – naglasio je Dodik.

    On smatra da danas EU, koja je predviđena kao političko-ekonomska zajednica, postaje vojni savez i da treba i o tome razmišljati.

    – Ako idemo ka tom putu moramo da razmišljamo o tome jer nije isključeno da mobilišu naše ljude za svoje sukobe i ratove. To su sve dileme koje moramo da imamo na umu – istakao je Dodik.

    Govoreći o geopolitičkoj situaciji u svijetu, u kojem još traju krize i čije se rješavanje najavljuje, Dodik je rekao da se više radi o tome da će biti onih koji će otvoriti nove probleme u Evropi i svijetu, nego da bi situacija mogla da se smiri na bilo koji način.

    Kako je naglasio, ovdje živimo posljedice sukoba velikih, koji su svjesni činjenice da je propao unipolarni svijet, da se formira multipolarni i sada se postavljaju neki elementi.

    – To dugo neće biti završeno i biće potrebna još decenija da se postave jasne konture multipolarnog svijeta. Već vidimo početne konture tog svijeta u kome postoji nekoliko centara globalne moći koji na različitim nivoima, političkom, kulturnom, bezbjednosnom, pa i vojnom pokušavaju etablirati i postaviti pozicije svojih zemalja na pravi način – pojasnio je Dodik.

    To je nešto, kako je naglasio, što vidimo u posljednje vrijeme na globalnom nivou.

    Dodik je istakao da su problem u svijetu sirovine, nafta, energenti koji su pri kraju, a novi energetni nisu pronađeni.

    – Imaćemo još dosta problema koji nas čekaju u pogledu otvaranja novih sukoba. Јedino relevantno pitanje na kojem treba da radimo jeste kako ćemo mi kroz sve to proći – istakao je Dodik.

  • Zasjedalo Predsjedništvo SDS-a: Da li je Blanuša definitivno kandidat za predsjednika?

    Zasjedalo Predsjedništvo SDS-a: Da li je Blanuša definitivno kandidat za predsjednika?

    Predsjedništvo SDS-a sinoć je održalo sjednicu, ali još uvijek nema zvaničnih informacija šta je dogovoreno i da li je tačno, kako tvrde pojedinci, da je odbijena ponuda Draška Stanivukovića, lidera Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS).

    Pojedini mediji objavili su da je na sjednici Predsjedništva SDS-a odbijen prijedlog Stanivukovića o zajedničkoj listi tog pokreta i SDS-a, a da će sve biti potvrđeno na sjednici Glavnog odbora koja se održava u nedjelju.

    Takođe, navodno, odbijen je i prijedlog PSS da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, a Branko Blanuša, lider SDS-a, za člana Predsjedništva BiH.

    Međutim, pojedini članovi Predsjedništva SDS-a sa koje smo kontaktirali kažu da to nije tačno  i da će do sjednice Glavnog odbora biti održano još razgovora na te teme.

    Jedan od članova Predsjedništva SDS-a u nezvaničnom razgovoru tvrdi da medijski navodi nisu tačni ili da su samo djelimično tačni, te da će se do sjednice Glavnog odbora “sve iskristalisati”.

    “Najgore bi bilo da se na sjednicu Glavnog odbora dođe sa različitim stavovima. Sve treba usaglasiti prije sjednice i vjerujem da će tako i biti”, ispričao je on.

     

  • Horor u centru Beograda, mladić prijavio ubistvo: “Sjekirom sam ubio čoveka”

    Horor u centru Beograda, mladić prijavio ubistvo: “Sjekirom sam ubio čoveka”

    U centru Beograda jutros oko 7 sati policiji je prijavljeno da je je ubijen zasad neidentifikovani muškarac u jednoj kući koja se nalazi iza stare zgrade BIP-a u Beogradu.

    Policija je na licu mjesta zatekla mladića od 26 godina koji je izjavio da je sjekirom ubio čovjeka u njegovoj kući.

    Mladić je priveden, a na mjestu ubistva je u toku uviđaj.

  • Stevandić i Keser o zajedničkim aktivnostima

    Stevandić i Keser o zajedničkim aktivnostima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas sa predsjednikom Udruženja “Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske” Nebojšom Keserom, sa kojim je dogovorio zajedničke aktivnosti.

    – Pod ovim grbom smo bili zajedno od Zapadne Slavonije do Donjeg Žabara – napisao je Stevandić na Iksu uz fotografiju sa Keserom.

    Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske formirana je 31. marta 1991. godine. Po ulasku u rat imala je oko 4.500 vojnika, od kojih je poginulo 180, a 835 je ranjeno. Pet boraca ove jedinice je i danas na spisku nestalih.

    Prva oklopna brigada, koja baštini tradiciju 329. oklopne brigade ЈNA,

    1. godine je odlikovana Ordenom Nemanjića, dok je 1997. godine proglašena najboljom u Vojsci Republike Srpske.
  • Dodik: Počastvovan sam učešćem na Forumu u Sankt Peterburgu, važno prisustvo Amerike

    Dodik: Počastvovan sam učešćem na Forumu u Sankt Peterburgu, važno prisustvo Amerike

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio da je veoma počastvovan što je delegacija Republike Srpske dugo godina redovan gost Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu i istakao da je veoma važno što na ovogodišnjem skupu učestvuje veliki broj zemalja, uključujući SAD.

    – To je redovno naše učešće na Samitu, vezanom za ekonomiju, koji je pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina, gdje se razmatra napredak u privredi, nauci, u oblasti vještačke inteligencije – rekao je Dodik za Srnu uoči puta u Sankt Peterburg.

    Dodik je naglasio da je veoma veliko prisustvo brojnih zemalja, između ostalih i SAD, koje će učestvovati sa snažnom delegacijom, što govori o tome da je Samit preživio teško vrijeme.

    – Bez obzira na to što ga i dalje ignorišu neke evropske vlade na tim skupovima se često vide predstavnici velikih kompanija i banaka iz same EU, što govori da je Rusija nezaobilazna – ukazao je Dodik.

    On je naglasio da se poziv na Samit u Sankt Peterburgu ne odbija.

    – Mi smo veoma počastvovani što smo redovni gosti već 15, možda i više godina, ovoga foruma koji se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednika Putina – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da su njegovi sastanci sa predsjednikom Rusije kontinuitet dobre saradnje.

    – Mi sa Rusijom imamo veoma izražene odnose i oni će se nastaviti – istakao je Dodik.

    Delegacija Republike Srpske prisustvovaće Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu koji počinje danas. Tema ovogodišnjeg skupa na kojem se očekuje učešće više od 20.000 ljudi iz oko 130 zemalja je “Pragmatičan dijalog: put ka stabilnoj budućnosti”.