Sve češće u oglasima za posao stoji napomena: „prednost imaju kandidati sa dodatnim kvalifikacijama“ ili „traži se radnik sa sertifikatom za konkretno zanimanje“.
Istovremeno, broj nezadovoljnih radnika u slabo plaćenim i nesigurnim sektorima raste. Upravo na tom presjeku nastaje prekvalifikacija.
Prekvalifikacija podrazumijeva sticanje novog formalnog zanimanja nakon što je osoba već završila jednu školu ili se godinama bavila određenim poslom. Za razliku od kratkih kurseva ili usavršavanja, riječ je o promjeni profesionalnog pravca koja omogućava dobijanje diplome za potpuno novo zanimanje.
Tržište rada diktira tempo
Jedan od ključnih razloga zašto se sve više građana odlučuje na ovaj korak jeste promjena strukture tržišta rada. Pojedina zanimanja su prezasićena, dok su druga, naročito u tehničkim oblastima, administraciji, zdravstvu i uslužnim djelatnostima deficitarna.
U takvim okolnostima prekvalifikacija postaje način da se odgovori na realne potrebe tržišta, ali i da se poveća lična konkurentnost.
Kako pojašnjava Meliha Abdulahović direktor Novih zanimanja, odluka o prekvalifikaciji najčešće dolazi iz želje za sigurnošću:
Prekvalifikacija nije povratak u školu, to je korak naprijed u životu.“
Prema njenim riječima, mnogi polaznici dolaze iz nesigurnih ili slabo plaćenih poslova, a cilj im je stabilnije radno mjesto i bolji životni standard. „Jedna odluka može značiti veću platu, sigurnije radno mjesto i više samopouzdanja“, ističe Abdulahović.
Promjena u 40-im i 50-im godinama
Zanimljivo je da se za prekvalifikaciju ne odlučuju samo mlađe generacije. Sve je više osoba starijih od 40 ili 50 godina koje žele promijeniti profesionalni smjer.
Razlozi su različiti, od fizički zahtjevnih poslova koje više ne mogu obavljati, do potrebe za stabilnijim radnim vremenom ili boljim primanjima. Iskustvo koje nose sa sobom često im, zapravo, olakšava proces učenja. „Nikada nije kasno za promjenu. Iskustvo koje nosite sa sobom je prednost, a ne prepreka. Najstariji polaznici su često i najuspješniji jer tačno znaju zašto su tu“, kaže Abdulahović.
Još jedan razlog rasta interesa za prekvalifikaciju jeste percepcija da je riječ o investiciji. Ulaganje u novo zanimanje često se, prema iskustvima ustanova koje provode ove programe, vraća kroz nekoliko mjeseci zaposlenja u bolje plaćenim sektorima. „To je ulaganje koje se vrlo brzo vraća kroz veću zaradu i sigurnost zaposlenja.
Razlog zbog kojeg se sve više građana odlučuje za prekvalifikaciju nije samo ekonomski. Riječ je i o potrebi za ličnim zadovoljstvom, osjećajem sigurnosti i profesionalnim dostojanstvom.
Svi koji razmišljaju o promjeni karijere prvi korak ne bi trebali praviti naslijepo. Stručnjaci savjetuju da se prije donošenja odluke potraži karijerno savjetovanje, bilo u obrazovnim ustanovama, specijaliziranim centrima ili kod stručnjaka koji imaju iskustvo u radu s odraslim polaznicima i poznaju realne potrebe tržišta rada. Kvalitetna procjena postojećih vještina, interesa i mogućnosti često je ključ da promjena bude dugoročno uspješna.
Kako poručuje stručnjakinja iz oblasti prekvalifikacije, Meliha Abdulahović:
Ako razmišljate o promjeni, to znači da ste spremni za nju. Najteži dio je donijeti odluku, sve ostalo je proces.“
Upravo zato informisan i planiran pristup, uz podršku onih koji imaju iskustvo u obrazovanju i profesionalnoj orijentaciji, može biti razlika između pokušaja i stvarne, održive promjene.
Jer ponekad jedna dobro usmjerena odluka predstavlja početak stabilnije i sigurnije profesionalne budućnosti, prenosi Radio Sarajevo.
