Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje zbog obilnih padavina na jugu i zapadu Srpske.
Očekuje se od 30 do 70 litara kiše po metru kvadratnom, a u Hercegovini lokalno i više.
Zbog jačih padavina mogući su problemi sa bujičnim vodotokovima i oborinskim vodama.
Građane BiH od juna bi mogla dočekati nova poskupljenja lijekova, jer rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji automatski utiče i na povećanje maksimalnih veleprodajnih cijena na domaćem tržištu.
Naime, kako su kazali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, okvir za cijene lijekova u BiH prema važećoj regulativi je prosječna cijena lijeka u referentnim zemljama (Srbija, Hrvatska, Slovenija).
“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova. Novi izračun će stupiti na snagu u junu i tada kod lijekova za koje bude dobijena viša maksimalna veleprodajna cijena, proizvođači mogu podići cijene”, kazali su iz Agencije.
Pojasnili su da se trajni prekidi u snabdijevanju lijekovima uglavnom dešavaju iz komercijalnih razloga, odnosno zbog ukidanja dozvole ili neulaska proizvođača u postupak obnove dozvole.
“Kada su u pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojašnjavaju iz Agencije.
Ističu da veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom, u istom farmaceutskom obliku i iste jačine, ali ga pravi drugi proizvođač.
“Stoga nedostatak lijeka na tržištu ne znači i nedostupnost terapije za pacijenta.
Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji sa proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj godini smo nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje, obnovu, izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, ističu iz Agencije.
Kako su pojasnili, isto tako, odobravaju promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane Agencije.
“BiH nije članica Evropske unije i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu prednost”, zaključili su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH.
Nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda
Podsjetimo, nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda mogla bi dovesti do rasta cijena lijekova širom Evrope, a stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogao pogoditi generičke lijekove koji se najviše koriste u svakodnevnom liječenju.
Prema novim pravilima, farmaceutska i kozmetička industrija trebalo bi da snose najveći dio troškova dodatnog uklanjanja ostataka lijekova iz otpadnih voda.
Cilj je smanjiti zagađenje rijeka, jezera i podzemnih voda, ali proizvođači upozoravaju da bi dodatni troškovi mogli ozbiljno opteretiti proizvodnju jeftinijih terapija.
Posebno su ugroženi generički lijekovi, jer imaju niske cijene i malu zaradu, a koriste se za liječenje najčešćih bolesti poput dijabetesa, visokog pritiska, srčanih oboljenja i infekcija. Stručnjaci upozoravaju da bi dio proizvođača mogao odustati od proizvodnje pojedinih lijekova, što povećava rizik od nestašica na tržištu.
Sa druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolišu, što povećava opasnost od razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. Zbog toga smatraju da su dodatne mjere pročišćavanja neophodne za zaštitu javnog zdravlja.
Iako trenutno nema ozbiljnih nestašica lijekova, stručnjaci upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti skuplje terapije i veći pritisak na zdravstvene sisteme ukoliko se ne pronađe balans između zaštite okoliša i dostupnosti lijekova.
Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su lijekovi u našoj zemlji već duži period preskupi
“U regionu je totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marićeva i dodala da su marže na lijekove previsoke.
“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je to i te kako unosna branša”, kazala je Marićeva.
Pojasnila je da se u apotekama sada prodaje sve, od žvaka do papuča.
“Apoteka je postala klasična trgovina, tako i ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marićeva.
U trenutku kada su dijete postale još jedan izvor stresa, a „healthy lifestyle“ često samo lijepa Instagram fotografija, sve više ljudi okreće se nečemu što na prvi pogled djeluje potpuno neočekivano – biblijskom postu starom hiljadama godina.
Legendarni “Rolingstonsi” vraćeni su u sedamdesete godine prošlog vijeka uz pomoć napredne “dipfejk” (deepfake) tehnologije u najnovijem video-spotu za singl “In The Stars”, koji najavljuje njihov predstojeći studijski album.
Rok legende užurbano pripremaju objavu svog 25. studijskog albuma “Foreign Tongues”, koji će zvanično biti objavljen 10. jula. Na ovom izdanju gostovaće brojna velika muzička imena poput Pola Mekkartnija, Roberta Smita i Stiva Vinvuda, a na pojedinim numerama čuće se i dionice koje je prije svoje smrti snimio čuveni bubnjar benda Čarli Vots.
Vodeći singl novog albuma je upravo numera “In The Stars”, a bend je sada predstavio i prateći video-spot koji je izradila specijalizovana kompanija “Dip Vudu” (Deep Voodoo). Koristeći revolucionarnu tehnologiju zasnovanu na vještačkoj inteligenciji, oni su uspjeli da članove “Stounsa” transformišu u njihove mlađe verzije iz 70-ih godina.
U spotu, koji je režirao Fransoa Rusele, podmlađeni članovi benda izvode pjesmu okruženi muzičarima i plesačima iz različitih istorijskih razdoblja, spajeni prepoznatljivom i bezvremenskom hedonističkom energijom ove grupe.
U spotu se pojavljuje i poznata mlada glumica Odesa Azion, koja nije krila svoje oduševljenje ovim angažmanom.
“Šalite se? Ovo je ostvarenje mog sna. Prva ploča koju sam ikada poslušala od početka do kraja bila je ‘Tattoo You’. Opčinjena sam ‘Rolingstonsima’ i ovo je definitivno bila jedna od najvećih želja sa moje liste”, izjavila je Azionova.
Album snimljen za manje od mjesec dana
Novi album uključuje i ranije objavljenu, sirovu bluz pjesmu “Rough And Twisted”, a bend će na njemu predstaviti i svoju verziju klasika ne prežaljene Ejmi Vajnhaus “You Know I'm No Good”. Kompletan popis pjesama otkriven je prošle sedmice na nesvakidašnji način, kada su se naslovi numera pojavili na striming platformama prevedeni na različite svjetske jezike.
Cjelokupan materijal snimljen je za manje od mjesec dana u poznatom studiju “Metropolis” (Metropolis Studios) u zapadnom Londonu. Za produkciju je ponovo bio zadužen talentovani Endru Vot, koji je sa bendom uspješno sarađivao i na prethodnom albumu “Hackney Diamonds”.
Iako “The Rolling Stones” tokom ove godine vjerovatno neće najaviti veliku svjetsku turneju, gitarista Kit Ričards je nedavno nagovjestio da bi bend pred publiku ponovo mogao izaći već 2027. godine, prenosi “Glas Srpske”.
Mnoge stare srpske i slovenske riječi vremenom su nestale iz svakodnevnog govora, a zamijenili su ih izrazi stranog porijekla koji su danas potpuno uobičajeni.
Tako je riječ „jastuk“, koja vodi porijeklo iz turskog jezika, potisnula niz domaćih naziva koje su koristili naši preci.
Nekada su se za predmet na kojem spavamo koristili izrazi poput uzglavlja, uzglavka, uzglavnice, blazine i poduške.
Dok danas gotovo svi govore „jastuk“, u nekim slovenskim jezicima i dalje su sačuvani stariji izrazi.
Tako se u Sloveniji i danas mogu čuti riječi poput „vglavnik“ i „blazina“.
Prema objašnjenju stranice koja se bavi porijeklom riječi, izraz „blazina“ prvobitno je označavao drvenu gredu ili podlogu na koju se oslanja konstrukcija.
Kasnije se značenje postepeno mijenjalo, pa je riječ počela da označava mekanu podlogu na koju se oslanjaju glava i tijelo.
Od te stare riječi danas je ostao samo deminutiv „blaznice“, odnosno tupferi ili mali jastučići od vate koji se koriste za čišćenje lica.
Stara riječ „poduška“ u svom korijenu krije riječ „dah“.
Značenje se razvijalo od nečega što se „naduva“, odnosno napuni perjem, vunom ili drugim materijalom.
Slični izrazi i danas postoje u ruskom, poljskom i slovačkom jeziku.
U srpskom jeziku, međutim, prevladala je riječ „jastuk“, koja dolazi od turske riječi „yastık“, a njeni korijeni vode do persijskog jezika.
U pojedinim dijelovima Dalmacije može se čuti i riječ „kušin“, preuzeta iz italijanskog jezika, odnosno riječi „cuscino“.
Riječ „jastuk“ samo je jedan od primjera kako su turcizmi i druge pozajmljenice potisnuli stare slovenske izraze.
Tako je turcizam „kapija“ zamijenio nekadašnje „vratnice“, naziv za drvena vrata ili prolaz na seoskim imanjima.
Riječ „peškir“, takođe persijskog porijekla, potisnula je domaće izraze „ručnik“ i „otarak“.
Slično se dogodilo i sa riječju „čamac“, koja je zamijenila staru slovensku riječ „čun“.
Iako su mnogi izrazi nestali iz svakodnevnog govora, pojedini su ostali sačuvani u drugim oblicima i izrazima.
Tako riječ „čast“, koja je nekada označavala dio nečega, i danas živi kroz riječi poput čestica, česnica i pričest.
Stare riječi poput „studenac“ i „kladenac“ danas se uglavnom mogu pronaći u narodnim pjesmama, pričama ili nazivima izvora vode.
Savremeni jezik tokom vijekova mijenjao se pod uticajem različitih kultura, ali mnogi smatraju da upravo te stare riječi nose posebnu ljepotu i duh prošlih vremena, prenosi Žena.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za sutra zbog očekivanih obilnih padavina na jugu i zapadu Republike Srpske.
Najveća količina kiše očekuje se prije podne na jugu i zapadu od 30 do 70 litara po metru kvadratnom, a u Hercegovini lokalno i više.
Na istoku će pasti od 10 do 20 litara po metru kvadratnom.
Zbog obilnih padavina u kratkom periodu na zapadu mogući su problemi sa bujičnim vodotokovima i oborinskim vodama, kao i sa oticanjem vode u urbanim zonama, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Nekada je bilo dovoljno da ugledate limenku, kutiju ili plastičnu posudu omiljenog proizvoda pa da odmah znate kakav ukus slijedi.
Danas, decenijama kasnije, upravo ta stara ambalaža kod mnogih budi uspomene na djetinjstvo, porodične ručkove, školske užine i bezbrižne dane.
Udruženje „Istorijski muzej Jugoslavije“ na svojoj Facebook stranici objavilo je dio kolekcije ambalaže prehrambenih proizvoda nastalih od ranih šezdesetih do kraja osamdesetih godina prošlog vijeka.
Riječ je o pakovanjima koja su generacijama bila dio svakodnevice i koja su ostala upamćena ne samo po proizvodima, već i po prepoznatljivom dizajnu.
U vremenu kada marketing nije bio agresivan kao danas, mnoga pakovanja imala su jednostavan, ali upečatljiv izgled koji se gotovo nije mijenjao godinama.
Prepoznatljive kutije Kraš Expressa, limenke sardina, plastične posude Cedevite, pakovanja Plazme ili Fructal sokova postali su simbol jednog vremena.
Tu su bile i bombonjere, vafli, čokolade, čajevi, konzerve punjenih paprika i brojni drugi proizvodi koje su mnogi držali u kuhinjama svojih domova.
Iza njih su stajali brendovi poput Podravke, Bambija, Gavrilovića, Pionira, Kandita, Zvečeva i drugih kompanija koje su obilježile tržište nekadašnje Jugoslavije.
Za mnoge ljude ova pakovanja danas predstavljaju mnogo više od obične ambalaže.
Jedna kutija keksa ili stara limenka često mogu vratiti uspomene na djetinjstvo, odlazak u prodavnicu sa roditeljima ili miris kuhinje tokom zimskih dana.
Posebno mjesto u sjećanjima imaju stare plastične kutije Cedevite koje su se poslije često koristile za šećer, brašno, dugmad ili razne sitnice po kući.
Upravo zato fotografije stare ambalaže redovno izazivaju veliku pažnju na društvenim mrežama, gdje ljudi u komentarima dijele uspomene i priče iz tog perioda.
Iako su se proizvodi i dizajn vremenom mijenjali, mnogi smatraju da su stara pakovanja imala posebnu toplinu i prepoznatljiv identitet.
Bila su jednostavna, lako pamtljiva i dovoljno upečatljiva da ih ljudi prepoznaju i poslije nekoliko decenija.
Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin izjavio je Srni da su u proteklih nekoliko godina značajno unaprijeđeni uslovi studiranja na ovoj visokoškolskoj ustanovi, te da je studentski standard među najboljima u regionu.
Gajanin je naveo da Univerzitet u Banjaluci planira da u novoj akademskoj godini upiše 2.600 studenata, od kojih će većina biti finansirana iz budžeta.
Naš zahtjev za upis ove godine je oko 2.6000 studenata. Od kojih je najveći broj studenata na budžetu, praktično blizu 2.000 studenata je budžetskih – rekao je Gajanin u podkastu Srne.
On je naveo da se objavljivanje konkursa očekuje uskoro.
– Konkurs će izaći polovinom maja, a prijemni ispit je planiran krajem juna ili početkom jula – precizirao je Gajanin.
On kaže da će izgradnja naučno-tehnološkog parka Republike Srpske u Univerzitetskom kampusu u Banjaluci biti ključna za jačanje saradnje Univerziteta i privrede, te razvoj novih ideja i kompanija.
Govoreći o međunarodnoj saradnji Univerziteta, Gajanin je naveo da se očekuje unapređenje saradnje sa američkim univerzitetima.
– Očekujemo da će u narednom periodu delegacija sa Univerziteta Јejl biti gost Univerziteta u Banjaluci -, najavio je Gajanin.
Nova epizoda podkasta Srne, čiji je gost rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin, biće dostupna sutra u 10.00 časova korisnicima našeg servisa, kao i na društvenim mrežama i “Јutjub” kanalu.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je posredstvom Agencije za agrarna plaćanja isplatilo 5.959.872 KM za podsticanje poljoprivredne proizvodnje za 97 korisnika.
Za podršku investicijama u tehnološku opremu za prehrambenu industriju isplaćeno je 5.027.865 KM, a za izgradnju objekata u stočarstvu 932.007 KM, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz Ministarstva navode da su sa današnjom isplatom izmireni svi podsticaji za 2025, kao i više od 11 miliona KM obaveza po osnovu podsticaja za ovu godinu.
U ovoj sedmici prethodno je isplaćeno 15.123.587 KM, podsjeća se u saopštenju.
(Banjaluka.net)
Pripadnici ukrajinskih Snaga za bespilotne sisteme uništili su ruski amfibijski avion Be-200 te pogodili helikopter Ka-27 u noćnom napadu dronovima na vojni aerodrom u Jejsku, potvrdio je danas, 15. maja, komandant tih snaga Robert Brovdi.
Jejsk je važna morska luka na sjeverozapadu Krasnodarske oblasti. Prema podacima nacionalne statističke službe za 2017. godinu, grad Jejsk imao je 84.259 stanovnika.
Napad na ruski aerodrom izveli su operateri iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sisteme. Objavljeni su snimci za koje se tvrdi da prikazuju potpuno uništenje aviona Be-200. Prema Brovdijevim riječima, ukrajinski dronovi pogodili su i ruski helikopter Ka-27 stacioniran na istom aerodromu, prenosi Index.hr.
Ruske snage navodno su pokušale da ga zaštite mrežastim strukturama, ali konačan obim štete za sada nije poznat. Ka-27 je višenamjenski helikopter koji se prvenstveno koristi za protivpodmorničku borbu, ali i za transport, patroliranje te misije traganja i spasavanja.
Be-200 je rijedak ruski amfibijski avion na mlazni pogon, sposoban za djelovanje sa klasičnih poletno-sletnih staza i vodenih površina. Pokreću ga dva turboventilatorska motora D-436TP, a navodno može da dostigne brzinu do 720 kilometara na čas uz dolet od približno 3.850 kilometara. U zavisnosti od verzije, može da preveze do 72 putnika ili nosi oko 12 tona vode za gašenje požara.
Iako je najpoznatiji kao protivpožarni avion, koristi se i za pomorsko izviđanje, prevoz tereta te operacije traganja i spasavanja. Rusija je nedavno predložila i razvoj višenamjenskog aviona na platformi Be-200, čija proizvodnja decenijama nailazi na poteškoće. Pojavio se i novi patent koji sugeriše da Moskva želi da u jedan avion spoji uloge aviona za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS), pomorsko izviđanje i protivpodmorničku borbu.
Ukrajinski vojni zvaničnici izvijestili su i o drugim akcijama. Operateri dronova navodno su pogodili sistem protivvazdušne odbrane Pancir-S1 na privremeno okupiranom Krimu, kao i teretni brod koji je prevozio municiju u Berdjansku.
Pripadnici 427. zasebne brigade Rarog navodno su pogodili kompleks protivvazdušne odbrane Tor-M2 u Luganskoj oblasti. Navodi se i da su borci iz 414. zasebne brigade Ptahi Madjara, zajedno sa 20. brigadom K-2, napali ruski centar za obuku i privremenu tačku razmještaja u Luganskoj oblasti.
Ranije su ukrajinske snage izvele i koordinisani napad dronovima na ruski vojni aerodrom Kirovske na okupiranom Krimu. U toj operaciji, koju je izveo 1. zasebni centar za bespilotne sisteme u saradnji sa 9. odjeljenjem Glavne obavještajne uprave Ukrajine (HUR), uništeni su transportni avion An-72P i radar P-37, izjavio je Brovdi.