Autor: m88bogdanovic

Iako još nije donesena odluka ko bi mogao biti nasljednik Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika, čini se da su SAD predstavljanjem vizije kako vide OHR u budućnosti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN tu funkciju učinile manje atraktivnom.

Stečajni upravnik

Pozicija visokog predstavnika do sada je uvijek bila atraktivna zato što je iza nje stajala politička moć zemlje koja ga šalje, ali i SAD, koje su dosljedno do dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike uvijek branile njegovo postojanje i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju krajnje potrebe.

Ako se, prema novoj američkoj viziji, funkcija visokog predstavnika praktično svodi na poziciju stečajnog upravnika bez jake političke vidljivosti, postavlja se pitanje koja zemlja i koji karijerni diplomata bi imao motivaciju da preuzme takvu dužnost s ciljem da se sam ugasi.

Dva razloga

Kako saznaju “Nezavisne”, postoje dva razloga zbog kojih se požurilo s rješavanjem sudbine Šmita na čelu ove institucije.

Čini se da, kao što je bio slučaj i s prethodnom američkom administracijom, nije postojalo razumijevanje vizije u kojem smjeru stvari treba da idu.

Šmit je želio da svoj mandat provede kao most između ekonomija Njemačke i BiH, i da taj most bude faktor stabilizacije prilika u zemlji.

S obzirom na to da u BiH nijedna politička elita nije imala interes za tim, Šmit nije uspio da nametne tempo, pa je i u prethodnoj američkoj administraciji postojala frustracija njegovim odlukama i načinom djelovanja, koja se sada samo povećala.

Drugi razlog bi mogla biti činjenica da će se na narednoj sjednici Savjeta bezbjednosti u oktobru razmatrati produženje mandata EUFOR-a, i zapadne zemlje su željele da izbjegnu situaciju da Rusija postavi uslov u vezi s izborom novog visokog predstavnika, pa se željelo u tu situaciju ući ili s već dobro uhodanim Šmitovim nasljednikom, ili sa Šmitom, koji bi tek 2027. nakon uspostavljanja nove vlasti nakon oktobarskih izbora polako krenuo ka izlaznim vratima.

SAD čine ono što je htjela EU, ali nije mogla

Kao što su “Nezavisne” pisale, posebno je ironično što će se SAD sada umjesto jakog OHR-a založiti za njegovu tranziciju, što je zvanična politika EU, posebno potvrđena i u Mišljenju o kandidaturi BiH za EU od prije gotovo sedam godina.

Tu je rečeno da je potrebna tranzicija iz dejtonske u briselsku fazu, što uključuje i postepeno gašenje OHR-a. Upravo je jedan od razloga što EU nije stala iza Šmita u činjenici da bi na taj način javno prešla preko vlastite političke strategije koja podrazumijeva da zemlja kandidat za članstvo u EU ne može istovremeno imati međunarodnog namjesnika.

Iako se u medijima pisalo o tome da je Šmit natjeran da ode, čini se da to ipak nije tačno. Iako jeste postojao američki pritisak, Šmit je imao opciju da ostane i dobije solidnu podršku jakog dijela neameričkog dijela Savjeta za sprovođenje mira, da je tako odlučio.

Šta je konačno presudilo da se odluči na ovaj potez ostaje u domenu spekulacija, ali se može pretpostaviti da u trenutnim okolnostima u kojima postoji strukturalna kriza vlasti u BiH, a Njemačka i dalje ima sankcije prema Srpskoj, teško je očekivati da je moguće ostvariti neku ekonomsku saradnju bh. ekonomije s njemačkom, posebno u kontekstu izborne kampanje, pa je možda Šmit zaključio da bi ostati na ovoj funkciji bilo samo gubitak vremena.

EU bez spoljnopolitičke vizije

Osnovna poruka je da EU i dalje nema koherentnu spoljnopolitičku strategiju, koja je značajno ograničena činjenicom da je za bilo koju spoljnopolitičku i bezbjednosnu odluku potrebna jednoglasna podrška svih 27 članica.

S obzirom na to da proces usaglašavanja spoljne politike može potrajati mjesecima uz razvodnjavanje osnovnog cilja koji se želi postići kako bi se došlo do jedinstva dvadesetsedmorke, EU globalne događaje, pa i one u BiH, često prati sa tribina kao publika, umjesto kao akter na terenu.

Saga oko visokog predstavnika samo je još jedan primjer te činjenice. EU je, kako što nam je nedavno rekao jedan od sagovornika, u sadašnjoj strukturi dizajnirana za vrijeme u kojem Amerika nudi bezbjednosni kišobran, Rusija jeftine sirovine, a Kina veliko tržište.

Sada je EU ostala bez sva tri ova segmenta i potrebno je da redizajnira način donošenja odluka tako da u međunarodnim odnosima govori jasno jedinstvenim glasom i na taj način zaštiti svoje interese.

BiH će narednih dana dobiti poziv za učestvovanje u prekograničnim konsultacijama u vezi sa izgradnjom skladišta za nuklearni otpad na Trgovskoj gori.

Saopšteno je ovo danas iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”.

Navode da je Hrvatska juče, 14. maja na sastanku u Ženevi istakla punu predanost transparentnom, odgovornom i konstruktivnom sprovođenju postupka procjene uticaja na okolinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koju planira da gradi na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa BiH.

“Tokom sastanka Izvršnog odbora Espo konvencije u Ženevi, delegacije Hrvatske i BiH imale su priliku da predstave i argumentuju svoje stavove u vezi sa realizacijom ovog projekta, te postupak procjene uticaja na okolinu u skladu s odredbama Espoo konvencije”, navode iz Fonda.

Dodaju da je Hrvatska “i do sada vodila otvorene i efikasne prekogranične konsultacije sa BiH, te će s takvom praksom nastaviti i tokom svih faza postupka”.

Hrvatska strana je, kako se navodi, potvrdila da je postupak procjene uticaja na životnu sredinu formalno počeo 7. maja objavom relevantnih informacija na internet stranicama Ministarstva zaštite okoline i zelene tranzicije.

“BiH će u narednim danima biti upućeno službeno obavještenje u skladu sa Espo konvencijom, uz poziv na učestvovanje u prekograničnim konsultacijama”, dodaju.

Istaknuto je da se postupak trenutno nalazi u ranoj fazi, te da će sve javne i prekogranične konsultacije biti sprovedene transparentno i u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.

Podsjetimo, kako je juče istakao Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, “Hrvatska nema odgovora na mnoštvo pitanja koja, na koja je trebala da da odgovor kada je u pitanju Espoo konvencija, te nije ispoštovala sve ono što Espoo konvencija predviđa”.

“Očekujem da Espoo komitet pokaže, prije svega, punu svoju snagu u smislu njegove pozicije da napravi određenu vrstu pritiska, kako pravne tako i međunarodne prirode, kako bi se obezbijedilo da Hrvatska poštuje sve ono što je potpisala kod ove međunarodne konvencije”, istakao je Bojić.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, rekao je da se ponovo oštro usprotivio izgradnji skladišta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, naglasivši da je to jedno od rijetkih pitanja u složenoj strukturi BiH u kojem postoji apsolutna saglasnost svih nivoa vlasti i građana.

Stanje generala Ratka Mladića je katastrofalno, on je već dvije godine vezan za krevet i tako umire, istakao je za Јutarnji program RTRS-a njegov sin Darko Mladić.

– Kada umre, možda će tada da ga puste. Svjesni smo Mehanizma, mislili smo da ovakakva situacija ne može da se ignoriše, ali očigledno da može – istakao je Mladić.

Komentarišući odbijanja haškog Mehanizma da general Mladić bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga, njego sin Darko ističe da su dobili objašnjenje da tamo dobija najbolju moguću njegu, što, kaže nije istina.

– Upravo zahvaljujući toj “njezi” je u ovakvom stanju. Stanje mog oca je katastrofalno, on umire tamo u Hagu. Ne može da govori, vezan je za krevet dvije godine, ne prepoznaje više ljudi koji su tu sa njim stalno. Snaga njegove volje je jedino što ga drži u životu – ističe Mladić.

Odgovarajući na pitanje, koji su dalji koraci koje će porodica poduzeti, Darko Mladić napominje da postoji solucija da se Tribunal zamoli da se ponovo razmotri apel, ali da on nije siguran koliko to ima svrhe.