VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Da li će biti dovoljno gasa u BiH i hoće li poskupjeti?

    Da li će biti dovoljno gasa u BiH i hoće li poskupjeti?

    Od početka sukoba u Iranu cijene prirodnog gasa su skočile za 70 odsto, i to najviše zbog toga što je katarska državna kompanija “Qatar Energy” obustavila proizvodnju prirodnog gasa.

    Hoće li BiH imati dovoljno gasa?

    Postavlja se pitanje kako će ovo uticati na Bosnu i Hercegovinu, da li će biti dovoljno gasa za nas i kolika će cijena biti u narednom periodu?

    Inače, cijena gasa se ne formira na dnevnom stanju kao što je slučaj sa gorivom, već ugovorima sa dobavljačima kvartalno, te ukoliko se ovakvo stanje nastavi i narednih petnaestak dana, sigurno je da će doći do korekcije cijena.

    Ipak, još se ne zna kolika će ta cijena biti.

    Ugovori sa Gazpromom daju stabilnost

    Nedeljko Elek, direktor kompanije “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da imaju direktni sporazum sa ruskim “Gazpromom”.

    “Cijene se definišu četiri puta godišnje, odnosno kvartalno. Cijena je na 100 odsto količine. U toj cijeni se gledaju kotizacije evropske i ruske, te bi bilo očekivati, ukoliko ostane ovakva situacija, da će doći do određenih pomjeranja. To se mijenja iz časa u čas, te ne možemo znati šta će biti”, istakao je Elek.

    Prema njegovim riječima, kriza je politička i nije ekonomska.

    “Trenutno su i Republika Srpska i Federacija BiH zaštićene ugovorom, ali vidjećemo šta će biti na kraju ovog kvartala i da li će doći do određenih poskupljenja”, naglasio je Elek.

    Energoinvest: Građani trenutno zaštićeni od poskupljenja

    Iz sarajevskog “Energoinvesta” su prije nekoliko dana rekli federalnim medijima da, iako su cijene gasa i nafte na svjetskim berzama u porastu zbog geopolitičkih napetosti, krajnji potrošači u Federaciji BiH trenutno nisu izloženi tim oscilacijama.

    “Razlog je model nabavke zasnovan na dugoročnom ugovoru koji koristi tzv. naftnu formulu, što omogućava veću stabilnost i predvidivost u odnosu na tržišta koja direktno prate dnevne berzanske cijene. Zahvaljujući tom modelu, cijena koja je utvrđena u januaru ostaje važeća i u martu, tako da aktuelna globalna poskupljenja ne utiču na račune potrošača u ovom periodu”, kazali su iz “Energoinvesta”.

    Dodali su da se cijena prirodnog gasa za tržište FBiH formira prema ugovorenoj formuli vezanoj za kretanje cijene nafte i usklađuje se kvartalno.

    “To znači da trenutne kratkoročne oscilacije na berzama ne utiču odmah na cijenu koju plaćaju potrošači. U ovom trenutku prerano je davati precizne procjene za naredni period. Dalji razvoj situacije na globalnom tržištu energenata, posebno kretanje cijena nafte u narednim sedmicama, biće ključni faktor za eventualne korekcije cijene u narednom kvartalu. Važno je naglasiti da promjene u cijeni gasa obično nisu proporcionalne niti trenutne u odnosu na promjene cijene nafte”, istakli su iz ove kompanije.

    Ministar: Povećanje moguće, ali bez panike

    Oglasio se i Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, rekavši da, ako se ovaj problem matematički gleda, logično je očekivati povećanje cijene gasa jer on prati kretanje nafte.

    “Ne bih želio da spekulišem ciframa i stvaram nepotrebnu zabrinutost, ali ćemo za petnaestak dana imati precizne podatke. Sreća je što ulazimo u proljeće kada je potrošnja manja, pa udar na budžete možda neće biti toliko osjetan, ali ćemo se boriti da povećanje bude minimalno ili da ga uopšte ne bude”, naveo je Lakić.

    Nova cijena poznata 1. aprila

    Inače, cijena kubnog metra gasa je trenutno 1,07 KM, a nova ili ista cijena od ruske firme će biti dostavljena 1. aprila, kada ulazimo u drugi kvartal ove godine.

  • Od miljenika publike do kontroverzi: Šta se desilo sa Timotijem Šalameom?

    Od miljenika publike do kontroverzi: Šta se desilo sa Timotijem Šalameom?

    Timoti Šalame u nedjelju nije osvojio Oskara , uprkos energičnoj, skupoj i prilično inovativnoj kampanji za ulogu u filmu “Marty Supreme”.

    Međutim, čini se da poraz na dodjeli nagrada Akademije nije jedino što muči njegove obožavaoce. Mnogi od njih žale za glumcem kakvog su nekad poznavali, tvrdeći da se postepeno pretvara u osobu koja im je sve manje simpatična, što je pokrenulo brojne rasprave na društvenim mrežama.

    Na TikToku se dijele objave poput: “Počivao u miru, Timoti Šalame, mrzio bi današnjeg Timotija Šalamea“, dok se drugi pitaju: “Kuda je nestao taj lijepi dječak?”

    Postavlja se pitanje da li ti ljudi zapravo žale za sopstvenom fantazijom ili se glumac zaista promijenio.

    Od umjetničkog miljenika do simbola mejnstrima

    Teško je odrediti tačan trenutak kada se percepcija Šalamea počela mijenjati, barem u nekim krugovima, jer on i dalje ostaje izuzetno popularan glumac. Prvi znaci nezadovoljstva pojavili su se kada je započeo vezu sa Kajli Džener.

    Činilo se da su neki obožavaoci razočarani što se neko koga su smatrali miljenikom umjetničke scene povezao sa osobom koja je toliko dio mejnstrima.

    Bio je to početak promjene u načinu na koji ga dio publike doživljava: od nježnog i osjećajnog mladića do samouvjerenog sportiste, od osobe koja čita Keruaka do one koja poseže za popularnim knjigama samopomoći, od mladića koji se smješka na filmove Noe Baumbaha, do onoga koji se glasno smije vicevima o tjelesnim funkcijama i filmu Borat 2 .

    Promotivna turneja koja je promijenila sve

    Ipak, stvari su se zaista rasplamsale tokom promotivne turneje za film “Mary Supreme”. U jednom trenutku Šalameova otvorena drskost i neskrivena ambicija prestale su nekima biti šarmantne i počele su djelovati odbojno. Iako naša kultura slavi uspjeh, od uspješnih pojedinaca često se očekuje barem privid skromnosti. Kada neko odbije da igra tu ulogu i otvoreno stane iza sebe, to se lako može protumačiti kao arogancija.

    Pojavile su se i kritike da je iskoristio elemente crnačke kulture za promociju svoje kampanje, samo da bi ih kasnije odbacio kada mu više nisu odgovarali. To se uglavnom odnosilo na modu, ali i na saradnju sa reperom Esdeekidom. Uz to, pojavili su se i komentari o operi i baletu koje su mnogi doživjeli kao omalovažavajuće, zbog čega su ga kritikovali svi, od Vupi Goldberg (Whoopi Goldberg) do Doje Ket (Doja Cat). Za dio obožavalaca sve je to postalo previše.

    Šta kažu razočarani obožavaoci

    Tio, nekada velika obožavateljka, kaže da je “duboko razočarana” njegovim nedavnim ponašanjem.

    “Činilo se da gaji duboku ljubav i poštovanje prema glumi, a sada djeluje kao da je to nešto što želi da osvoji i čime želi da dominira, što mi jako smeta. Možda je to zato što sada glumi muževnije uloge, ali sve počinje da izgleda kao borba za prevlast“, kaže ona.

    Druga bivša obožavateljka, Zara, danas sebe opisuje kao neutralnu posmatračicu.

    “Ljudi su ga u početku doživljavali kao elegantnog Evropljanina iz ‘starog kova’, ali sada djeluje kao tipični Amerikanac. Arogantan, ambiciozan i u vezi sa simbolom američkog preterivanja – porodicom Kardašijan-Džener (Kardashian-Jenner).“

    Ipak, smatra da takva reakcija nije sasvim pravedna.

    “Iskreno, kao da su zaključili da ga je ‘promijenila žena’. Pokazao je malo arogancije i ponosa i odjednom je postao Sotona“, dodaje.

    Čini se da Šalameova nespremnost da bude ponizan, ili barem da glumi poniznost, najviše odbija dio publike. Međutim, prema obožavateljki Lindzi, on se uopšte nije promijenio, već tek sada vidimo kakav je zapravo.

    “Mislim da je godinama glumio određenu sliku jer mu je izgled omogućio da se uklopi u kalup osjećajnog mladića, a znao je da će mu to donijeti novac, uloge i pažnju“, kaže ona.

    Dodaje da sada, kada je sa Kajli Džener i kada je postigao ogroman uspjeh, više nema potrebu da održava takvu sliku.

    “Ljudi su predugo ignorisali ‘lil Timmy Tima’ jer im se sviđala slika slatkog dečka, ali on jeste i uvijek je bio ‘lil Timmy Tim’“, kaže ona, aludirajući na njegov poznati srednjoškolski rep alter ego.

    Možda su ljudi sve vrijeme projektovali sopstvene želje na njega, poistovećujući ga sa osjetljivim likovima koje je glumio u filmovima Skrivena ljubav (Call Me by Your Name) i Divan mladić (Beautiful Boy).

    Druga strana priče

    Ipak, nisu svi ogorčeni. Novinarka Iana Marej, njegova dugogodišnja obožavateljka, razumije kritike i priznaje da se promijenio.

    “Mislim da se ljudi drže projekcije tog nježnog francuskog dječaka, koja je bila proizvod uloga koje su ga proslavile. U svom prvom gostovanju kod Džimija Felona praktično je drhtao od nervoze, što je bilo simpatično, ali naivno je očekivati da će biti jednako uzbuđen osam godina kasnije, kada se potpuno navikao na slavu”, kaže ona.

    Umjesto da ga pokreće samo ego, ona smatra da je Šalameova intenzivna samopromocija usmjerena ka širem cilju.

    “Mislim da on iskreno vjeruje da ima odgovornost da pomogne očuvanju bioskopa, što je vjerovatno podstaknuto narativom koji ga godinama prati – da je jedna od posljednjih pravih filmskih zvijezda”, kaže Marej.

    Neupitno je da postoji element projekcije kada se ljudi uznemire jer slavna osoba koju zapravo ne poznaju nije onakva kakvom su je zamišljali.

    Ipak, kada Šalame gostuje kod desno orijentisanog podcastera Tea Vona ili navodno izjavi za Vogue da je “razmnožavanje razlog zašto smo ovdje“, postoje i razlozi zbog kojih neki sumnjaju da je skrenuo u smjeru arogancije.

    S druge strane, mnogima je osvježavajuće vidjeti nekoga ko je tako otvoren u svojoj želji za uspjehom – bolje i to nego lažna poniznost koju smo počeli da očekujemo od slavnih.

    Puno toga može proizaći iz „neuspjeha“, kako mnogi doživljavaju njegov gubitak Oskara. U tome ima sirovosti i ljudskosti. Kako tvrdi kulturni kritičar Patrik Sproul, Šalame sve više postaje svojevrsni performer.

    “Uzbudljivo je gledati kako gradi sopstvenu javnu personu. Sve što nosi zapravo je kostim“, rekao je za Dazed.

    Moguće je da, što je manje predvidiv i bliži klasičnoj slici filmske zvijezde, postaje sve zanimljiviji glumac, prenosi Index.hr.

  • Hercegovačke delicije koje obožavaju turisti: Pura s lučenicom othranila generacije

    Hercegovačke delicije koje obožavaju turisti: Pura s lučenicom othranila generacije

    Bistre rijeke, planinski vijenci, slikovita jezera i stare utvrde koje svjedoče o burnoj istoriji, sve to stalo je u zemlju površine nešto veće od 50.000 kvadratnih kilometara. Bosna i Hercegovina je prostor u kojem se na svakom koraku osjeća duh prošlih vremena, ali i toplina tradicije koja se čuva kroz običaje, gostoprimstvo i, možda najviše, kroz hranu.

    • Pura s lučenicom jedno je od najpoznatijih tradicionalnih jela Hercegovine.
    • Generacije su odrasle na ovoj jednostavnoj kombinaciji kukuruznog brašna, masla i bijelog luka.
    • Jelo potiče iz vremena kada su skromni sastojci činili osnovu svakodnevne prehrane.
    • Danas ga turisti rado traže kako bi osjetili autentičan okus hercegovačke kuhinje.
    • Bez glutena i lagano za probavu, pura ima i svoje nutritivne prednosti.

    Osim bogate istorije i kulturne baštine, cijela ova zemlja se može pohvaliti i specijalitetima na kojima su odrasle brojne generacije, a koji se i danas rado pripremaju u domaćinstvima širom ovog kraja. Domaća jela, spravljena prema starim recepturama, predstavljaju pravo kulinarsko blago kojem je teško odoljeti. Iako su neka od njih s vremenom pala u zaborav, mnoga su se vratila na velika vrata, osvajajući nepca turista i postajući nezaobilazan dio posjete ovom fascinantnom dijelu Bosne i Hercegovine.

    Prije nekoliko dana put nas je odveo upravo u Hercegovinu podno Čvrsnice. Istina, teško je pronaći dio godine kada ovaj kraj nije dobar izbor za posjetu, ali nas je odveo ka Blidinju. Svaki dolazak u “toplije krajeve” naše zemlje prilika je da se doživi ona prava, autentična Hercegovina, ona koja se krije u malim selima, starim receptima i pričama koje se prenose s koljena na koljeno.

    Jedna od takvih priča vodi nas do pure lučenice, hrane koje nas vraća u vremena kada su jednostavna jela bila oslonac svakodnevnog života, a meso rijetka poslastica. U tim skromnijim vremenima pura u kombinaciji s lučenicom bila je osnovna prehrana koja je othranila generacije.

    Kukuruzno brašno, samljeveno u lokalnim mlinicama, domaće maslo, kiselo mlijeko i bijeli luk činili su osnovu ovog jela. Ponekad bi se na trpezi našao i sir iz mijeha ili hercegovački uštipci, pa je ovaj jednostavan obrok postajao prava mala gozba. Pura s lučenicom pripremala se barem jednom sedmično i bila je nezaobilazan dio kuhinje ovog kraja.

    Sama priprema nosi i dozu strpljenja. Voda se najprije posoli i pusti da proključa, a zatim se dodaje kukuruzno brašno. Pura se poklopi i kuha, nakon čega dolazi onaj zahtjevniji dio, miješanje dok ne postane rastresita i lagana.

    Dok se pura kuha, priprema se lučenica. Bijeli luk se očisti i dobro protisne, dok se maslac lagano karamelizuje na tavici, sve dok ne dobije blago zlatnosmeđu boju. Nakon što se malo prohladi, u još toplo maslo dodaje se bijeli luk, a zatim i kiselo mlijeko, pa se sve dobro izmiješa dok se okusi ne sjedine.

    Na kraju se topla, rastresita pura servira u veću posudu i prelije mirisnom lučenicom. Jednostavno, ali izuzetno ukusno jelo koje nosi duh Hercegovine i podsjeća na vremena kada su se od skromnih sastojaka stvarali obroci koji su hranili cijele porodice.

    Osim što je dio bogate gastronomske tradicije, pura ima i svoje nutritivne prednosti. Riječ je o namirnici koja ne sadrži gluten i relativno je niskokalorična, zbog čega je dobar izbor za osobe s probavnim tegobama, ali i za najmlađe.

    Danas, kada se sve više vraćamo autentičnim okusima i tradicionalnoj kuhinji, pura s lučenicom ponovo pronalazi svoje mjesto na stolovima kao podsjetnik na jednostavnost, tradiciju i bogatstvo hercegovačke kuhinje.

    Foto: Nezavisne novine

  • SAS otkazuje 110 letova zbog cijena goriva

    SAS otkazuje 110 letova zbog cijena goriva

    Skandinavski avio-prevoznik SAS otkazaće ove sedmice 110 letova u Norveškoj zbog cijena goriva.

    “Uzimajući u obzir situaciju na Bliskom istoku, uključujući nagli i eksplozivni rast cijena goriva na globalnom nivou, sada preduzimamo mjere za povećanje naše otpornosti”, rekao je portparol SAS-a Ojstajn Šmit.

    Švedski radio je javio da će biti otkazani letovi iz Bergena, Osla, Trondhajma i Stavangera.

    S druge strane, Sindikat pilota smatra da je otkazivanje letova povezano sa zastojem u pregovorima o platama.

  • Tramp: Makron će uskoro otići sa funkcije

    Tramp: Makron će uskoro otići sa funkcije

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će francuski predsjednik Emanuel Makron ubrzo otići sa funkcije.

    Tramp je izrazio razočaranje stavovima Makrona i britanskog premijera Kira Starmera o američko-izraelskoj vojnoj operaciji protiv Irana.

    Nakon bilateralnog sastanka sa irskim premijerom Majklom Martinom, Tramp je rekao da je bio razočaran jer je Starmer bio spreman da pošalje dva nosača aviona nakon pobjede.

    – Trenutno nema nosača aviona – dodao je Tramp.

    Prema njegovim riječima, SAD još nisu spremne da okončaju vojnu operaciju protiv Irana, ali će to učiniti u bliskoj budućnosti.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuju padavine, pojačan vjeter i temperatura vazduha do 14 stepeni Celzijusovih.

    U prvom dijelu dana biće hladnije uz kišu, dok će u brdsko-planinskim predjelima padati snijeg uz manji rast snježnog pokrivača, a padavine će povremeno biti i jače, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Od sredine dana padavine će slabiti i postepeno prestajati, pa će po podne i uveče biti oblačno i uglavnom suvo, osim ponegdje na jugu i jugoistoku gdje je moguća slaba kiša.

    Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini i na planinama povremeno i olujni.

    Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do sedam, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od pet na jugoistoku do 14 stepeni na sjeveru i jugu, dok će u višim krajevima biti oko jedan stepen Celzijusov.

    Danas je u Republici Srpskoj i Federaciji BiH oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica minus pet, Kneževo nula, Čemerno i Ivan sedlo jedan, Drinić i Han Pijesak dva, Kalinovik i Mrkonjić Grad tri, Ribnik, Sokolac, Foča, Bugojno i Drvar četiri, Banjaluka i Sanski Most pet, Novi Grad, Srbac, Bihać i Zenica šest, Doboj, Zvornik, Prijedor, Sarajevo i Tuzla sedam, Srebrenica osam, Bileća devet, Bijeljina, Višegrad i Rudo 10, Trebinje i Mostar 12 stepeni Celzijusovih.

  • Kako je siromašna evropska država prestigla Švajcarsku

    Kako je siromašna evropska država prestigla Švajcarsku

    Prije samo jedne generacije, bili su simbol ekonomske neizvjesnosti u istočnoj Evropi.

    Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, Poljska se suočavala s nestašicama osnovnih proizvoda poput šećera i brašna, dok su njeni građani zarađivali višestruko manje od radnika u Zapadnoj Evropi.

    Danas, međutim, Poljska predstavlja jednu od najdinamičnijih ekonomija kontinenta, a po ukupnoj veličini ekonomije nadmašila je čak i Švajcarsku.

    Poljska ekonomija danas vrijedi više od 1.000 milijardi dolara, čime se svrstava među dvadesetak najvećih u svijetu. Ovaj rezultat predstavlja ogroman iskorak u odnosu na stanje iz 1989. godine, kada je zemlja napustila komunistički sistem i započela tranziciju ka tržišnoj ekonomiji.

    Ulazak u EU sve promijenio

    Jedan od ključnih faktora ovog uspjeha bio je jasan strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji. Od ulaska u EU 2004. godine, Poljska bilježi stabilan rast, u prosjeku oko 3,8 odsto godišnje, što je značajno iznad prosjeka Evropske unije. Pristup jedinstvenom tržištu, ali i milijarde evra iz evropskih fondova, omogućili su snažan investicioni ciklus i modernizaciju infrastrukture.

    Ekonomisti ističu da uspjeh Poljske nije rezultat jednog poteza, već kombinacije reformi i dugoročnih politika. Među najvažnijim faktorima je izgradnja stabilnih institucija koje podržavaju poslovno okruženje – uključujući nezavisno pravosuđe, regulatorna tijela i pravila koja osiguravaju fer tržišnu utakmicu.

    Za razliku od nekih drugih postkomunističkih zemalja, Poljska je uspjela izbjeći dominaciju oligarha i visoku razinu korupcije koja koči razvoj.

    Veliki broj obrazovanih

    Važnu ulogu odigralo je i obrazovanje. Tokom i nakon tranzicije, značajno je proširen pristup visokom obrazovanju, pa danas veliki broj mladih Poljaka ima univerzitetsku diplomu. Kombinacija obrazovane radne snage i nižih troškova rada učinila je Poljsku izuzetno privlačnom za strane investitore.

    Istovremeno, razvijao se i domaći privatni sektor. Kompanije poput Solaris Bus & Coach iz Poznanja, jednog od vodećih evropskih proizvođača električnih autobusa, ilustruju kako su lokalni preduzetnici iskoristili prilike koje je donijela tranzicija.

    Ova kompanija, osnovana 1996. godine, danas drži značajan udio na evropskom tržištu i predstavlja primjer tehnološkog iskoraka.

    Prosječni Švajcarac je ipak znatno bogatiji

    Poljska je takođe vješto kombinovala domaće reforme sa spoljnim podrškama. EU fondovi korišteni su za razvoj infrastrukture, energetike i industrije, dok je istovremeno jačan izvozno orijentisan sektor.

    Ipak, i pored impresivnog rasta, razlike u životnom standardu i dalje postoje. Iako je ukupna ekonomija Poljske veća od švajcarske, prosječne plate i životni standard po stanovniku i dalje su značajno niži nego u Švajcarskoj. To nije ni čudo, jer je Poljska višestruko veća od Švajcarske, po broju stanovnika.

    Bez obzira na to, poljski primjer ostaje jedan od najuspješnijih u savremenoj Evropi – pokazuje kako kombinacija reformi, obrazovanja, institucionalne stabilnosti i jasne strateške orijentacije može u relativno kratkom vremenu transformisati ekonomiju jedne zemlje, prenosi Biznisinfo.

  • Golfska struja se pomjera, evo zašto to zabrinjava naučnike (VIDEO)

    Golfska struja se pomjera, evo zašto to zabrinjava naučnike (VIDEO)

    Nizozemski naučnici nedavno su objavili rad koji sugeriše da bi pomjeranje Golfske struje ka sjeveru moglo da posluži kao rani signal za jedan od najopasnijih klimatskih scenarija, kolaps sistema tzv. atlantske meridionalne prevratne okeanske cirkulacije (AMOC) koji održava klimu Evrope relativno blagom.

    Rad naučnika sa Institute for Marine and Atmospheric Research na Univerzitetu u Utrehtu (Utrecht University) objavljen je u časopisu Communications Earth & Environment i zasniva se na dosad najdetaljnijim kompjuterskim simulacijama Atlantskog okeana.

    Novo istraživanje pokazuje da bi promjene u putanji Golfske struje mogle da posluže kao svojevrsni “rani alarm” za kolaps AMOC-a. Prema simulacijama nizozemskog tima, Golfska struja mogla bi naglo da promijeni položaj oko 25 godina prije kolapsa cirkulacije.

    Kako funkcioniše AMOC?

    AMOC je ogroman sistem morskih struja koji djeluje poput planetarnog transportnog pojasa. U površinskom sloju okeana prenosi toplu vodu iz tropskih područja ka sjevernom Atlantiku. Kako se voda hladi, postaje gušća (slana voda najgušća je na −2 do 0 °C, u zavisnosti od saliniteta), tone i vraća se ka jugu u dubokim slojevima.

    Taj proces pokreće razlika u temperaturi i slanosti vode pa se naziva termohalinska cirkulacija. Topla voda koju AMOC donosi ka sjeveru grije vazduh iznad Atlantika i ublažava zime u Evropi, zbog čega zapadna Evropa ima blažu klimu nego područja na istoj geografskoj širini u Sjevernoj Americi.

    Upozorenja klimatologa

    Naučnici već decenijama upozoravaju da bi globalno zatopljenje moglo da oslabi ovaj sistem. Kako se Arktik zagrijeva, glečeri i morski led se tope, a velike količine slatke vode ulaze u sjeverni Atlantik. Pošto je slatka voda manje gusta od slane, teže tone i slabi proces koji pokreće dubinsku cirkulaciju.

    Neki radovi sugerišu da je AMOC već značajno oslabio u posljednjih stotinak godina te da je danas vjerovatno najslabiji u najmanje hiljadu godina.

    Kolaps tog sistema imao bi globalne posljedice. U mnogim dijelovima Evrope zime bi postale hladnije, dok bi se u tropskim područjima promijenili obrasci padavina. Monsuni u Africi i Aziji mogli bi da se poremete, što bi uticalo na snabdijevanje hranom za milijarde ljudi. Istovremeno bi nivo mora uz istočnu obalu Sjeverne Amerike mogao naglo da poraste.

    Zbog toga naučnici pokušavaju da pronađu rane znakove upozorenja koji bi signalizirali približavanje kritičnoj tački, tzv. tipping pointu – pragu nakon kojeg promjene postaju nagle i teško zaustavljive.

    Pad od desetak stepeni Celzijusovih

    Ivica Vilibić, okeanograf sa Instituta Ruđer Bošković kaže da bi kolaps AMOC-a u sjeverozapadnoj Evropi, naročito u Škotskoj i uz obale Norveške, donio prosječan pad temperature za nešto manje od deset stepeni.

    “Drugim riječima, klima u tim krajevima bila bi slična klimi na sličnim geografskim širinama uz istočnu obalu sjeverne Amerike, primjerice u području Newfoundlanda. Ta anomalija temperature naglo bi se smanjivala prema srednjoj Europi, dok bi područje Sredozemlja, a time i Hrvatske, bilo ‘netaknuto’, barem u smislu prosječnih temperatura, dok bi oborina bilo nešto više, budući da bi se promijenile putanje ciklona nad Atlantikom. Ovdje riječ ‘netaknuto’ zapravo znači da bi područje Sredozemlja bilo pod utjecajem izraženog globalnog zatopljenja i svega ostalog što ide uz to”, objašnjava Vilibić.

    Golfska struja se već pomjera

    Novo istraživanje fokusira se na Golfsku struju, snažnu površinsku struju koja teče uz istočnu obalu SAD-a prije nego što skrene ka Evropi. Ona je dio AMOC-a, ali i zaseban sistem kojim upravljaju i vjetrovi i rotacija Zemlje.

    U modelu su istraživači postepeno slabili AMOC i pratili reakciju Golfske struje.

    Kako je cirkulacija slabila, struja se postepeno pomjerala ka sjeveru i u modelu se tokom dužeg perioda pomjerila oko 133 km.

    Međutim, zatim je uslijedio nagli skok – za samo dvije godine njena putanja pomjerila se dodatnih 219 kilometara ka sjeveru.

    Signal 25 godina prije kolapsa

    Najzanimljiviji nalaz studije je da se taj nagli pomak dogodio oko 25 godina prije početka kolapsa AMOC-a.

    “Otkrili smo da se Golfska struja ponaša poput ranog upozorenja za kolaps cirkulacije“, objasnili su autori studije.

    “Nagli pomak njene putanje može signalizirati da se sistem približava kritičnoj tački”, dodaju.

    Drugim riječima, promjene u jednoj poznatoj okeanskoj struji mogle bi da otkriju šta se dešava u mnogo većem sistemu dubinskih struja.

    Satelitske potvrde

    Zanimljivo je da neka posmatranja pokazuju da se Golfska struja u posljednjih nekoliko decenija zaista pomjerila nešto sjevernije.

    Istraživači su takođe primijetili slabljenje dubinske struje Deep Western Boundary Current koja teče ispod Golfske struje i predstavlja važan dio AMOC-a. Takva podudaranja između modela i mherenja naučnici nazivaju “otiscima prsta” klimatskog sistema.

    Kolaps možda već do sredine vijeka?

    Važno je naglasiti da to ne znači da je kolaps neizbiježan niti da će se dogoditi uskoro. Klimatski modeli pokazuju različite scenarije. Neki sugerišu da bi AMOC mogao da kolabira već sredinom vijeka ako emisije gasova staklene bašte nastave da rastu, dok drugi predviđaju sporije slabljenje bez potpunog kolapsa.

    Vilibić kaže da je nova studija jedna od mnogih modelskih studija koje pokušavaju da povežu “znakove vremena” sa mogućim budućim scenarijima.

    “Da, prateći satelitske podatke znamo da se Golfska struja već pomiče prema sjeveru, a prateći duboka mjerenja znamo da postoji blagi trend slabljenja duboke cirkulacije. No taj trend je još uvijek bitno manji od međugodišnje varijabilnosti. Stoga se postavlja pitanje je li opaženi pomak Golfske struje prema sjeveru rezultat slabljenja AMOC-a ili možda nečega drugoga što nije dosada pravilno uvaženo u modelima, kao što je vjetar, slabljenje Labradorske struje ili nešto treće. Potrebno je još dosta modeliranja i opažanja da bismo s dovoljnom vjerodostojnošću mogli tvrditi da je pomak Golfske struje povezan s kolapsom AMOC-a”, objašnjava okeanograf Ivica Vilibić..

    Rene van Vesten (René van Westen), jedan od autora studije, ističe da je Golfska struja u mnogim klimatskim modelima dosad bila previše pojednostavljena.

    “U standardnim modelima Golfska struja je često ‘zaglađena’, pa se njena dinamika ne vidi dovoljno jasno”, rekao je za Live Science.

    Procesori iz računarskih igara

    Vilibić kaže da nova studija predstavlja “mali kamenčić u mozaiku“ našeg razumijevanja promjena strujanja u sjevernom Atlantiku.

    “Viša rezolucija modela ne znači da su rezultati vjerodostojniji, to je samo jedan od preduvjeta. Stvarni problem je ogromna računalna snaga potrebna za simulacije. No neki modeli već se pokreću na grafičkim karticama koje su izvorno razvijene za računalne igrice, a GPU i kvantni procesori mogli bi uskoro omogućiti izvođenje stotina i tisuća klimatskih simulacija, čime bi se povećala vjerodostojnost rezultata”, zaključuje Vilibić, prenosi Index.hr.

  • Potvrđen ptičiji grip kod uginulih koka nosilja u Bijelom polju, novi slučaj u Plavu

    Potvrđen ptičiji grip kod uginulih koka nosilja u Bijelom polju, novi slučaj u Plavu

    Oko 10.000 koka nosilja uginulo je od ptičijeg gripa na dvije komercijalne farme živine u Bijelom Polju, a evidentirani su i novi slučajevi bolesti u Plavu, podaci su Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

    Novi slučaj ptičijeg gripa evidentiran je na manjem seoskom gazdinstvu na kojem su uginule sve jedinke u veoma kratkom periodu, što je karakteristika ptičijeg gripa, saopšteno je iz Uprave.

    Kada je riječ o masovnom uginuću živine u Bijelom Polju, iz Uprave su naveli da imaju potvrde da su sa farmi, mimo procedura i prijave na bolest, uklonili živinu na deponiju, iako im je zakonska obaveza da o uginućima životinja obavijeste najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora.

    Po nalogu tužilaštva, izvršeno je otkopavanje tog materijala sa deponije i uzorkovanje za laboratorijske analize, a rezultati su bili pozitivni na ptičiji grip.

  • Lavrov: EU se potpuno diskreditovala u mirovnom procesu u Ukrajini

    Lavrov: EU se potpuno diskreditovala u mirovnom procesu u Ukrajini

    EU se “potpuno diskreditovala” kao posrednik u mirovnom procesu u Ukrajini, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Evropski saveznici Kijeva tražili su da se uključe u trilateralne mirovne pregovore Rusije, SAD i Ukrajine, ali su dosljedno kršili ranije postignute sporazume”, naveo je Lavrov u intervjuu za “Raša tudej”.

    On je podsjetio da su 2014. godine Francuska i NJemačka bili garanti sporazuma između tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije, ali da nisu učinili ništa kada je nacionalistička garnitura preuzela vlast u Ukrajini.

    Prema njegovim riječima, EU je ponovo podbacila kada se radi o Minskom protokolu iz 2015. godine, čiji je cilj bio pomirenje nove nacionalističke vlasti u Kijevu sa snagama na istoku zemlje koje su bile odane opoziciji.

    “Bivši njemački kancelar Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Fransoa Oland, koji su bili garanti sporazuma, kasnije su priznali da `nikada nisu namjeravali da ispune bilo šta dogovoreno`, već da su time željeli da kupe vrijeme za naoružavanje Kijeva”, rekao je Lavrov.

    On je naglasio da se, nakon eskalacije sukoba 2022. godine, “rješenje moglo postići već u aprilu te godine da nije bilo miješanja tadašnjeg britanskog premijera Borisa DŽonsona i zvaničnika EU”.

    Lavrov je optužio evropske lidere da žele da “očuvaju prisustvo nacističkog režima u Kijevu”, što je osnovni uzrok sukoba u Ukrajini.

    “Ako se to dozvoli, kijevski režim će nastaviti neprijateljske antiruske aktivnosti prema civilnom stanovništvu, snagama reda i prema samoj Rusiji”, naglasio je ruski ministar.

    On je odbacio planove Francuske i Velike Britanije o raspoređivanju trupa u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija, i nazvao ih “okupacionim snagama koje će predstavljati prijetnju za Rusku Federaciju”.

    “Moskva posmatra sukob u Ukrajini kao posrednički rat NATO-a protiv Rusije i već dugo upozorava da nikada neće prihvatiti prisustvo vojnika tog vojnog saveza na ukrajinskoj teritoriji. Ruski zvaničnici su u više navrata istakli da će se sve strane trupe u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim metama”, napomenuo je Lavrov.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije da “evropske zemlje iznose zahtjeve za koje znaju da su potpuno neprihvatljivi za Rusiju, kako bi sabotirale diplomatske napore američkog predsjednika Donalda Trampa”.

    On je dodao da EU nema mirovnu agendu i da je na strani rata.