VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Cijena sirove nafte marke Brent porasla na 93,01 dolara po barelu

    Cijena sirove nafte marke Brent porasla na 93,01 dolara po barelu

    Cijene nafte porasle su ovog jutra zbog neizvjesnosti oko izgleda za pronalaženje rješenja sukoba na Bliskom istoku, pa je cijena sirove nafte marke Brent porasla na 93,01 dolara po barelu.

    Fjučersi sirove nafte marke Brent za avgust na londonskoj berzi ICE Futures Berze trguju se po ceni od 93,01 dolara po barelu, što je povećanje od 1,89 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje.

    Јulski fjučersi sirove nafte marke WTI na elektronskoj trgovinskoj sesiji Njujorške robne berze (NYMEX) porasli su za 2,21 dolara na 89,57 dolara po barelu.

    Tokom vikenda, SAD i Iran su razmijenili prijedloge za nacrt sporazuma kojim bi se produžilo primirje i otvorio Ormuski moreuz, ali obim napretka u pregovorima ostaje nejasan.

    Američki predsjednik Donald Tramp takođe je ponovio svoj zahtjev da Teheran obustavi svoj nuklearni program i u potpunosti obnovi status Ormuskog moreuza kao otvorene međunarodne transportne “arterije”, navodi Trejding ekonomiks.

    Cijene nafte su pale u maju, ali su i dalje povišene u poređenju sa nivoima prije rata.

  • Tramp pooštrava uslove memoranduma između SAD i Irana

    Tramp pooštrava uslove memoranduma između SAD i Irana

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pooštrio je uslove potencijalnog sporazuma o okončanju rata sa Iranom i poslao izmijenjeni prijedlog Teheranu na razmatranje, rekli su zvaničnici za Njujork tajms.

    Prema navodima dvojice zvaničnika, Tramp je izrazio zabrinutost zbog dijelova dogovora koji bi podrazumijevali odmrzavanje iranskih sredstava, dok je ranije oštro kritikovao bivšeg američkog predsjednika Baraka Obamu zbog sličnih ustupaka u nuklearnom sporazumu sa Iranom sklopljenom prije više od decenije.

    Tramp želi da sporazum bude postignut što prije, ali insistira na dodatnom jačanju pojedinih odredbi koje smatra ključnim, posebno onih koje se odnose na iranski nuklearni program, rekli su izvori za Axios.

    Američki predsjednik je u petak proveo dva sata u Situacionoj sobi Bijele kuće sa najvišim saradnicima razgovarajući o mogućem okončanju sukoba, ali nakon sastanka nije objavljeno zvanično saopštenje.

    Poslije sastanka, zvaničnik Bijele kuće rekao je novinarima da će Tramp “prihvatiti samo sporazum koji je dobar za Ameriku, ispunjava njegove crvene linije i garantuje da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje”.

  • Dodik: Koncept upravljanja BiH od strane stranaca neodrživ i da takav pristup mora biti okončan

    Dodik: Koncept upravljanja BiH od strane stranaca neodrživ i da takav pristup mora biti okončan

    Vrijeme je pokazalo da je koncept upravljanja BiH od strane stranaca neodrživ i da takav pristup mora biti okončan – naveo je lider SNSD Milorad Dodik.

    Ukidanje funkcije visokog predstavnika, kaže Dodik, mora biti praćeno ukidanjem odluka koje su donošene mimo demokratskih institucija.

    – Ne može se govoriti o suverenitetu i odgovornosti domaćih političkih aktera, a istovremeno zadržavati nasljeđe nametnutih odluka kao nedodirljivo. Tokom sedmice boravio sam u Moskvi, gdje sam se obratio na plenarnoj sjednici Međunarodnog foruma o bezbjednosti – napomenuo je Dodik na Instagramu.

  • Delegati stavljaju tačku na Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH

    Delegati stavljaju tačku na Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH

    Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za četvrtak iduće sedmice, a na dnevnom redu, između ostalog, su i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čije usvajanje bi dovelo do toga da se osnovica za obračun plate primjenjuje bez obzira na to da li je budžet usvojen ili nije, odnosno da radnicima može biti retroaktivno isplaćena uvećana plata.

    Inače, do sada, Savjet ministara BiH donosio je odluke i povećavao osnovicu za obračun plata, ali s obzirom na to da nije bilo usvojenog budžeta, radnici su vrlo često i po cijelu godinu bili uskraćeni za povećanja.

    Sada se predviđa da se radnicima retroaktivno može isplatiti uvećan iznos plate po osnovu uvećane osnovice i u slučaju da nema budžeta.

    Trenutno osnovica za obračun plata koja je u primjeni odnosi se na onu iz 2025. godine i iznosi 631,5 KM. U julu prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM, i ako Dom naroda potvrdi ove izmjene zakona, radnicima će retroaktivno biti isplaćeno uvećanje plate čim se usvoji budžet za 2026. godinu.

    Podsjećanja radi, nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, o tome je odlučivao i Dom naroda, koji je usvojio i amandman koji kaže da se odredba o primjeni osnovice od 1. januara ne odnosi na imenovane i izabrane zvaničnike.

    Tačnije, to se ne primjenjuje na predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda, zatim savjetnike predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg domova, kao i predsjedavajuće radnih komisija oba doma i predsjedavajuće klubova u domovima naroda.

    Ta odredba neće se primjenjivati ni na poslanike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda, kao ni na članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara, njegove zamjenike, šefove kabineta članova Predsjedništva, ministara, kao ni na savjetnike ministara, članova Predsjedništva i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    S obzirom na to da su nakon usvajanja amandmana usvojena dva različita teksta izmjena Zakona u dva različita doma, bilo je neophodno njihovo usaglašavanje, i to je na kraju i urađeno, i ostalo je samo da Dom naroda to i ozvaniči.

    Osim ovih izmjena zakona, na dnevnom redu nalazi se još 68 tačaka dnevnog reda s tim da se u okviru jedne tačke nalaze 73 izvještaja o reviziji za 2024. godinu.

  • Tenzije u Ormuzu rastu – Iran najavio odgovor za svako kršenje pravila plovidbe

    Tenzije u Ormuzu rastu – Iran najavio odgovor za svako kršenje pravila plovidbe

    Napetost na Bliskom istoku je sve veća, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka. Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

    Na jugu Libana nastavljeni su sukobi između izraelske vojske i Hezbolaha. Izraelska avijacija i artiljerija izvele su udare u blizini zamka Bofor, dok su u više naselja izdata upozorenja za evakuaciju stanovništva. Libanski zvaničnici ocenjuju da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji i pozivaju na hitno primirje.

    U Pojasu Gaze u jednom od novih izraelskih vazdušnih napada poginula je jedna medicinska sestra, prenose lokalni izvori.

    Napetost na Bliskom istoku nastavlja da raste, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka.

    Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

    Predsjednik SAD Donald Tramp sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost razmatrao je “konačnu odluku” o sporazumu sa Iranom. Međutim, sastanak u Situacionoj sobi Bijele kuće završen je bez “konačne odluke”, javljaju američki mediji.

    Iranske vlasti ističu da ne vjeruju nikome na riječ, već da će suditi po djelima.

  • Danas ljetne zadušnice

    Danas ljetne zadušnice

    Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Duhovske, odnosno ljetne zadušnice, dan posvećen molitvenom sjećanju na preminule.

    Tim povodom obilaze se grobovi, prislužuju svijeće i služe pomeni za upokojene.

    Zadušnice se tradicionalno obilježavaju u subotu pred praznik Duhove, kada se u pravoslavnim hramovima služe bogosluženja posvećena preminulim vjernicima.

  • Spasilac Mihaela Šumahera progovorio: Ono što sam vidio šokiralo me

    Spasilac Mihaela Šumahera progovorio: Ono što sam vidio šokiralo me

    ​Više od decenije nakon nezgode na skijanju koja je zauvijek promijenila život Mihaela Šumahera, jedan od ljudi koji je prvi stigao da mu pomogne odlučio je da po prvi put javno progovori o dramatičnim trenucima na francuskim Alpima.

    Riječ je o Janiku Denezu, pilotu helikoptera koji je 29. decembra 2013. godine prevezao sedmostrukog svjetskog prvaka Formule 1 sa skijališta u Meribelu do bolnice u Grenoblu nakon teške povrede glave.

    U razgovoru za francuski sportski list “L'Équipe”, čije navode prenosi i “Hello Magazine“, Denez je prvi put detaljno opisao šta se dešavalo tog dana i kakav je utisak na njega ostavila jedna od najpoznatijih spasilačkih intervencija u modernoj sportskoj istoriji.

    Poziv koji je promijenio sve

    Denez je tada radio za kompaniju SAF Helicopteres, specijalizovanu za hitne medicinske i planinske spasilačke operacije.

    Kako je ispričao, tog dana njegova ekipa dobila je hitan poziv sa skijališta Meribel u francuskim Alpima. U tom trenutku nisu znali ko je povrijeđena osoba niti koliko su ozbiljne povrede.

    “Dobijali smo slične pozive i ranije. U početku nismo znali da je riječ o Mihaelu Šumaheru”, prisjetio se pilot.

    Tek nakon dolaska na mjesto nesreće spasilački tim shvatio je da se radi o jednom od najvećih vozača u istoriji Formule 1.

    “Na stazi je vladala potpuna tišina”

    Prema njegovim riječima, atmosfera na mjestu nezgode bila je veoma neobična.

    Denez je opisao prizor kao izuzetno tih i napet, uprkos činjenici da se radilo o popularnom skijalištu punom turista tokom praznične sezone.

    “Ono što sam vidio šokiralo me”, rekao je pilot prisjećajući se trenutka kada je stigao na lokaciju gdje je Šumaher ležao nakon pada.

    Iako nije ulazio u detalje zdravstvenog stanja vozača iz poštovanja prema porodici, priznao je da mu je cijela situacija ostala duboko urezana u sjećanje.

    Let do Grenobla trajao je 25 minuta

    Nakon pružanja prve pomoći Šumaher je hitno prebačen u helikopter.

    Denez je ispričao da je let do Univerzitetske bolnice u Grenoblu trajao oko 25 minuta i da je tokom cijelog puta vladala gotovo potpuna tišina.

    Njegov zadatak bio je da što brže i bezbjednije transportuje teško povrijeđenog pacijenta.

    “Za mene je to tada bio samo ozbiljno povrijeđen čovjek kojem je bila potrebna hitna pomoć”, objasnio je.

    Pilot tvrdi da u tom trenutku nije znao koliko su Šumaherove povrede zapravo ozbiljne.

    Tek kasnije saznao razmjere tragedije

    Nakon što je Šumaher predat medicinskom timu u Grenoblu, Denez se vratio svojim redovnim dužnostima.

    Tek nekoliko dana kasnije, kada je ponovo došao u istu bolnicu zbog druge intervencije, shvatio je da je slučaj koji je prevozio izazvao ogromnu pažnju širom svijeta.

    Do tada je vijest o Šumaherovoj nezgodi već postala globalna tema.

    “Tada sam saznao koliko je situacija ozbiljna”, prisjetio se pilot.

    Kobni pad u Meribelu

    Mihael Šumaher doživio je nezgodu 29. decembra 2013. godine tokom skijanja u francuskom zimovalištu Meribel.

    Tog dana bio je na stazi zajedno sa sinom Mikom Šumaherom, koji je tada imao 14 godina.

    Prema zvaničnim informacijama, Šumaher je skijao van označene staze između dvije uređene ski-rute kada je naletio na kamen skriven ispod snijega. Nakon gubitka kontrole pao je i glavom udario u stijenu.

    Iako je nosio zaštitnu kacigu, zadobio je tešku traumatsku povredu mozga. Ljekari su kasnije saopštili da bi gotovo sigurno preminuo da nije imao kacigu.

    Borba za život trajala mjesecima

    Nakon dolaska u bolnicu Šumaher je hitno operisan.

    Ljekari su izvršili dvije složene neurohirurške operacije i stavili ga u medicinski indukovanu komu kako bi smanjili pritisak na mozak.

    U komi je proveo približno 250 dana prije nego što je počeo postepeni proces buđenja i rehabilitacije.

    U junu 2014. prebačen je iz Grenobla u bolnicu u Lozani, a nekoliko mjeseci kasnije vraćen je u porodični dom u Švajcarskoj gdje je nastavio liječenje.

    Porodica godinama čuva privatnost

    Od trenutka nezgode porodica Šumaher gotovo potpuno je zatvorila pristup informacijama o njegovom zdravstvenom stanju.

    Njegova supruga Korina Šumaher dosljedno je insistirala na privatnosti, zbog čega su javnosti tokom godina dostupni samo rijetki i šturi podaci.

    Tek nekolicina bliskih prijatelja i članova porodice ima mogućnost da ga posjećuje.

    Među njima je i dugogodišnji prijatelj i bivši šef Ferrarija Žan Todt, koji je povremeno davao ograničene informacije o Šumaherovom oporavku.

    Rijetki izvještaji o njegovom stanju

    Iako zvaničnih medicinskih saopštenja gotovo da nema, posljednjih mjeseci pojavili su se izvještaji koji sugerišu određeni napredak u njegovom stanju.

    Pojedini mediji naveli su da Šumaher više nije trajno vezan za krevet i da može sjediti u invalidskim kolicima, iako porodica nije javno potvrdila te informacije.

    Drugi izvještaji navode da pokazuje određeni nivo svijesti o okruženju, ali da i dalje zahtijeva konstantnu njegu i pomoć medicinskog osoblja.

    Međutim, zbog stroge privatnosti porodice nijedna od tih informacija nije zvanično potvrđena.

    Šumaherova porodica suočena i sa ucjenama

    Posljednjih godina porodica se nije borila samo sa zdravstvenim izazovima.

    Njemački sudovi vodili su postupke protiv osoba optuženih da su pokušale ucijeniti porodicu prijeteći objavljivanjem privatnih fotografija, video-snimaka i medicinske dokumentacije vezane za Šumaherovo stanje.

    Porodica je više puta naglasila da će učiniti sve kako bi zaštitila njegovu privatnost i dostojanstvo.

    Zašto je spasilac progovorio tek sada?

    Denez je objasnio da je godinama odbijao intervjue jer nije želio dodatno opterećivati porodicu niti doprinositi medijskim spekulacijama.

    Tek sada je odlučio da podijeli svoje iskustvo, prvenstveno kako bi opisao rad spasilačkih službi i težinu situacije sa kojom se suočio tog dana.

    Njegovo svjedočenje predstavlja jedno od rijetkih direktnih prisjećanja ljudi koji su bili na licu mjesta neposredno nakon nesreće koja je šokirala sportski svijet.

    Legenda Formule 1

    Mihael Šumaher i dalje se smatra jednim od najvećih vozača u istoriji automobilizma.

    Tokom karijere osvojio je sedam titula svjetskog prvaka Formule 1 i ostvario 91 pobjedu, postavivši brojne rekorde koji su godinama djelovali nedostižno.

    Njegova dominacija sa Ferrarijem početkom 2000-ih obilježila je jednu od najuspješnijih era u istoriji ovog sporta.

    Dan koji svijet ne zaboravlja

    I danas, više od 12 godina nakon nezgode, trenutak kada je Šumaher pao na snijeg u Meribelu ostaje jedan od najpotresnijih događaja u istoriji sporta.

    Zbog toga riječi čovjeka koji ga je tog dana transportovao do bolnice imaju posebnu težinu.

    Iako je prošlo više od decenije, pilot Janik Denez priznaje da slike sa planine nikada nije zaboravio.

    Za njega je to bio samo još jedan hitan poziv.

    Za ostatak svijeta bio je početak tragedije koja je zauvijek promijenila život jedne od najvećih sportskih legendi svih vremena.

  • Kako prepoznati pravi med? Iskusni pčelar podijelio jednostavan trik

    Kako prepoznati pravi med? Iskusni pčelar podijelio jednostavan trik

    Kupovina domaćeg meda često se svodi na povjerenje, ali iskusni pčelari tvrde da postoje i jednostavni znakovi koji mogu pomoći pri procjeni kvaliteta. Od teksture i kristalizacije do popularnog testa s vodom, nekoliko detalja može otkriti da li je med prirodan ili postoji sumnja da je riječ o falsifikovanom proizvodu.

    Kako piše portal Podravski.hr pitali su iskusnog pčelara kako najbrže prepoznati da li je med koji su kupili zaista domaći i prirodan.

    Trik sa prstima koji pčelari često preporučuju

    Njegov odgovor bio je jednostavan: “Samo ga protrljajte između palca i kažiprsta. Pravi med će se polako upijati i ostaviti blag osjećaj lepljivosti, dok će lažni često ostati poput sirupa ili se razvodniti.“

    Naime, iako ne postoji stopostotno siguran kućni trik koji može da zamijeni laboratorijsku analizu, pčelari tvrde da postoji nekoliko znakova koji vrlo brzo otkrivaju kvalitet meda.

    Zašto je kristalizacija važan znak kvaliteta

    Jedan od najpoznatijih pokazatelja je kristalizacija. Prirodni med vremenom gotovo uvijek kristališe, a brzina tog procesa zavisi od vrste meda. Ako je med dugo potpuno tečan i izgleda gotovo savršeno providno, mnogi pčelari postaju sumnjičavi.

    Tekstura meda može otkriti mnogo

    Važna je i sama tekstura. Kada se med preliva iz kašike, pravi med teče u sporom, gustom mlazu i stvara male vijuge, dok falsifikovani često curi poput običnog sirupa.

    Pčelari kažu da kvalitetan med ne djeluje vodenasto niti se odmah razliva po površini.

    Jedan od popularnih testova je i onaj sa vodom. Kašičica meda spuštena u čašu vode trebalo bi da padne prema dnu i sporije se rastvara ako je riječ o prirodnom medu. Lažni med obično se brzo rastopi i pomiješa sa vodom.

    Povjerenje u pčelara i dalje najvažnije

    Na kraju, iskusni pčelari poručuju da je najbolji način kupovine meda povjerenje.

    Kupovina od lokalnog pčelara kojeg poznajete često vrijedi više od svih kućnih trikova zajedno.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti pretežno sunčano i prijatno toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha i do 31 Celzijusov.

    Ujutro će biti pretežno vedro i svježe, a kasno poslijepodne i uveče samo rijetko na sjeveroistoku je moguća kratkotrajna slaba kiša ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Minimalna temperatura vazduha biće od sedam do 11, na jugu do 15, a u višim predjelima na istoku od dva stepena Celzijusova, a maksimalna od 27 do 31, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusova.

    Duvaće slab do umjeren, povremeno i pojačan vjetar sjevernih smjerova, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati umjerena i jaka bura, a tokom dana južni vjetar.

    Prema podacima Federalnog hidrometerološkog zavoda, u Republici Srpskoj i FBiH danas preovladava sunčano vrijeme.

  • Ako imate jedno od ovih prezimena, vučete korijene od najmoćnijih Srba

    Ako imate jedno od ovih prezimena, vučete korijene od najmoćnijih Srba

    Kada danas izgovorite svoje prezime, vjerovatno ne razmišljate o tome koliko daleko u prošlost ono može da vas odvede. Ipak, upravo su prezimena vijekovima bila mnogo više od običnog porodičnog obilježja – ona su čuvala porijeklo, pripadnost, status i sjećanje na pretke čija su imena ostala zapisana u istoriji.

    Mnoga srpska prezimena koja i danas postoje nekada su nosile najmoćnije porodice srednjovjekovne Srbije. Iza nekih od njih stajali su vladari, despoti, vojvode i velikaši, ljudi koji su odlučivali o sudbini države, vodili bitke i ostavljali trag u istoriji Balkana.

    Zato ne čudi što tema porijekla prezimena i danas izaziva ogromnu pažnju.

    Mnogi se pitaju da li njihovo prezime možda krije vezu sa starim srpskim plemstvom, vladarskim dinastijama ili porodicama koje su nekada bile simbol moći i ugleda.

    Iako istorija ne potvrđuje da svi današnji nosioci ovih prezimena imaju direktno plemićko porijeklo, činjenica je da su upravo ta imena vijekovima bila dio najvažnijih stranica srpske istorije.

    Kako su nastala srpska prezimena

    Današnji oblik trajnih prezimena u Srbiji vezuje se za 1851. godinu i kneza Aleksandra Karađorđevića, koji je naredio da porodice trajno zadrže prezimena prema najstarijim i najznačajnijim precima.

    Ipak, zahvaljujući manastirskim zapisima, poveljama i srednjovjekovnim dokumentima, poznato je da su i mnogo ranije postojale porodice koje su nosile prezimena slična današnjim. Upravo su ta imena ostala upisana u istoriji kao simbol srpske vlasti, plemstva i državnosti.

    Branković

    Brankovići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka. Najpoznatiji predstavnik bio je Vuk Branković, učesnik Kosovskog boja i zet kneza Lazara. Kasnije su nosili titulu despota, a istorija bilježi da su vladali i kao samostalni gospodari i kao turski vazali.

    Vjeruje se da danas nema direktnih potomaka ove porodice, ali prezime i dalje izaziva veliko interesovanje među ljudima koji istražuju svoje porijeklo.

    Branivojević

    Branivojevići su bili srpska vlastelinska porodica koja je tokom 13. i početkom 14. vijeka vladala Humom. Njihov rodonačelnik Branivoje dobio je od kralja Milutina na upravu Ston i Pelješac.

    Poslije Milutinove smrti širili su svoje posjede i gotovo se osamostalili od tadašnje Srbije.

    Balšić

    Balšići su bili srednjovjekovna srpska dinastija koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Nakon smrti cara Dušana postali su gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast cara Uroša.

    Njihovo ime i danas se često vezuje za priče o moćnim srpskim porodicama sa primorja.

    Vlastimirović

    Vlastimirovići se smatraju prvom srpskom vladarskom porodicom o kojoj postoje istorijski zapisi. Naziv dinastije nastao je prema knezu Vlastimiru, koji je stvorio nezavisnu srpsku državu.

    Istoričari ovu porodicu ponekad nazivaju i Višeslavljevićima, prema knezu Višeslavu.

    Vojinović

    Vojinovići su bili jedna od najvažnijih vlastelinskih porodica u vrijeme raspada Srpskog carstva tokom 14. vijeka.

    Veliki vojvoda Vojislav Vojinović i njegov bratanac Nikola Altomanović smatrani su među najmoćnijim velmožama tadašnje Srbije.

    Vojislavljević

    Vojislavljevići su srednjovjekovna srpska dinastija koja je naslijedila vlast nad Dukljom. Vladali su područjima Duklje, Zahumlja, Raške i Bosne od 1034. do 1186. godine.

    Njihovu dominaciju kasnije preuzimaju Nemanjići.

    Vukanović

    Vukanovići su bili srpska vladarska porodica koja je vladala Raškom krajem 11. i početkom 12. vijeka.

    Ime dinastije nastalo je prema velikom županu Vukanu, jednom od najznačajnijih srpskih vladara tog perioda.

    Dejanović

    Dejanovići, poznati i kao Dragaši, upravljali su prostorima današnje Srbije, Bugarske i Sjeverne Makedonije tokom druge polovine 14. vijeka.

    Najpoznatiji predstavnik Konstantin Dragaš ostao je zapamćen i kroz narodnu epsku poeziju kao beg Kostadin.

    Dinjičić

    Dinjičići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica koja je upravljala oblašću Jadara u vrijeme kraljevine Bosne.

    Prvi poznati predstavnik bio je župan Dinjica, koji se pominje u poveljama kralja Stefana Tvrtka iz 1378. godine.

    Zlatonosović

    Zlatonosovići su bili vlastelinska porodica koja je upravljala oblašću Usore.

    Braća Vlađ i Stefan Zlatonosović učestvovali su u Kosovskom boju 1389. godine, gdje su zarobljeni od strane Turaka.

    Jakšić

    Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine.

    Njihovo junaštvo u borbama protiv Turaka toliko je impresioniralo ugarskog kralja Matiju Korvina da ih je nazvao “stubovima hrišćanstva”.

    Kosače

    Kosače, od kojih potiču i prezimena Hercegović, Kosačić, Vuković i Hranić, bile su jedna od najuticajnijih porodica srednjovjekovne Bosne.

    Njihovi posjedi nalazili su se na prostoru današnje Hercegovine, a Vlatko Vuković bio je jedan od vojskovođa u Kosovskom boju.

    Kotromanić

    Kotromanići su bili vladarska dinastija srednjovjekovne Bosne koja je vladala od 13. do 15. vijeka.

    Posjedovali su gradove poput Bobovca, Fojnice, Visokog i Kreševa, a važili su za jednu od najmoćnijih porodica tog vremena.

    Lazarević

    Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka.

    Najpoznatiji predstavnik bio je knez Lazar Hrebeljanović, koji je predvodio srpsku vojsku u Kosovskom boju, dok je njegov sin Stefan Lazarević ostao upamćen kao jedan od najobrazovanijih srpskih vladara.

    Mrnjavčević

    Mrnjavčevići su bili srednjovjekovna vlastela koja je vladala dijelovima današnje Sjeverne Makedonije.

    Najpoznatiji članovi porodice bili su braća Vukašin i Uglješa, dok je Vukašinov sin Marko ostao upamćen kao legendarni Kraljević Marko.

    Nemanjić

    Nemanjići su najpoznatija srpska srednjovjekovna dinastija koja je vladala Srbijom više od dva vijeka.

    U ovoj lozi smijenjivali su se kraljevi, carevi i svetitelji, a upravo su oni postavili temelje srednjovjekovne srpske države i kulture.

    Oblačić

    Oblačići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica sa posjedima na sjeveru Šumadije.

    Rade Oblačić smatra se rodonačelnikom porodice i služio je despotu Stefanu Lazareviću i Đurđu Brankoviću.

    Pavlović

    Pavlovići, poznati i kao Jablanići, bili su srednjovjekovna porodica koja je upravljala istočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine.

    Njihov najpoznatiji predstavnik bio je Pavle Radenović.

    Sanković

    Sankovići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica iz Humske zemlje.

    Važili su za jednu od značajnih porodica srednjovjekovne Bosne.

    Crnojević

    Crnojevići su bili srpska plemićka dinastija iz Crne Gore koja je Zetom i Crnom Gorom vladala do 1498. godine.

    Pored političke moći, ostali su upamćeni i po tome što su na ove prostore donijeli jednu od prvih štamparija.

    Da li prezime zaista otkriva “plavu krv”?

    Iako mnoga od ovih prezimena zvuče moćno i aristokratski, istoričari upozoravaju da isto prezime ne znači automatski i direktno porijeklo od srednjovjekovnih velikaša.

    Tokom vijekova porodice su se selile, prezimena mijenjala, a neka imena su postajala veoma rasprostranjena među običnim narodom. Ipak, interesovanje za porijeklo nikada nije nestalo.

    Upravo zato genealogija danas postaje sve popularnija – ljudi žele da saznaju odakle dolaze, ko su bili njihovi preci i da li njihovo porodično ime krije priču staru vijekovima.

    Prezimena kao dio identiteta

    Možda upravo vaše prezime nosi trag nekog davnog vremena, stare države, vlastelinske porodice ili istorije koju još niste istražili. I baš u tome leži posebna fascinacija srpskih prezimena – ona nisu samo administrativni podatak, već dio identiteta koji se prenosi generacijama.

    Neka od njih danas zvuče sasvim obično, ali su nekada bila simbol moći, bogatstva i uticaja. Zato nije čudno što priče o najstarijim srpskim prezimenima i dalje privlače ogromnu pažnju i bude maštu ljudi koji žele da otkriju da li se iza njihovog porodičnog imena možda krije istorija mnogo veća nego što su ikada mislili.

    (Ona.rs / Istorijski zabavnik)