VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Rokovi probijeni, obećanja se ponavljaju: Most u Česmi i dalje nije otvoren

    Rokovi probijeni, obećanja se ponavljaju: Most u Česmi i dalje nije otvoren

    Izgradnja mosta u banjalučkom naselju Česma počela je 5. novembra 2022. godine, a rok za završetak radova bio je 36 mjeseci. Međutim, prošlo je već 40 mjeseci, a most još nije otvoren.

    Biće završen za tri godine

    Radove su tada svečano otvorili zvaničnici Republike Srpske, Grada Banjaluka i predstavnici “Puteva Republike Srpske”, koji su saopštili da će most biti završen za tri godine, ističući da je riječ o jednom od većih infrastrukturnih projekata u Banjaluci, čija je vrijednost procijenjena na 6,6 miliona KM.

    Važan projekat

    Most u Česmi, koji povezuje jedno od najvećih banjalučkih naselja sa gradom, veoma je važan projekat, jer ne predstavlja samo vezu za mještane Česme, već i za opštine Čelinac i Kotor Varoš, te bi trebalo da olakša saobraćaj i smanji gužve u gradu.

    Vrbas odnio stari most

    Nakon što je rijeka Vrbas odnijela stari most tokom poplava 2014. godine, građani su se suočili s velikim problemima. Izgradnja novog mosta najavljivana je godinama, a kamen temeljac položen je tek osam godina kasnije.

    Čekalo se na brojne dozvole

    Početak radova nije tekao optimistično. Čekalo se na brojne dozvole, a prvi stubovi mosta iz vode su se pojavili tek naredne godine. Iako je optimistično najavljivano da bi radovi mogli biti završeni i prije roka, to se nije dogodilo, pa most nije završen ni u predviđenom roku.

    Imovinsko-pravni odnosi

    Most su 20. novembra 2025. godine obišli zvaničnici, kada je saopšteno da zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, koje je trebalo da riješi Grad Banjaluka, posao pristupnih puteva preuzima Vlada Republike Srpske.

    Nesporazumi i podjele

    Tada je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza u Republike Srpske, izjavio da žele što prije predati most građanima na korištenje.

    “Želimo prevazići sve nesporazume i podjele. Za 60 dana pristupni putevi će biti u funkciji”, rekao je Stevanović.

    Brojne najave o završetku mosta

    Početak 2026. godine obilježile su brojne najave o skorom završetku mosta u Česmi. Već u januaru poručeno je da su radovi pri kraju, a 21. januara najavljeno je skoro otvaranje. Početkom februara ponovo je rečeno da je za završetak potrebno još nekoliko dana, da bi potom uslijedila nova informacija da će most biti otvoren u martu.

    Putevi još nisu završeni

    Sredinom marta ponovo je najavljeno skoro puštanje u saobraćaj, a nakon probnog opterećenja konstrukcije 23. marta očekivalo se da će most biti otvoren početkom aprila. Ipak, i nakon 1. aprila most u Česmi još nije pušten u saobraćaj, iako su u više navrata stizale najave da su radovi u završnoj fazi.

    Snijeg usporio izgradnju pristupnih puteva

    Snijeg koji je padao početkom januara usporio je izgradnju pristupnih puteva, zbog čega je otvaranje planirano za 20. ili 21. januar odgođeno.

    Iz “Puteva Republike Srpske” tada je saopšteno da je za završetak radova potrebno oko 15 radnih dana, ali vremenski uslovi nisu dozvolili nastavak planiranom dinamikom.

    Otvaranje pomjereno za mart

    Početkom februara rečeno je da je za završetak radova potrebno još oko 20 dana, ali je ubrzo saopšteno da će otvaranje ipak biti pomjereno za mart.

    Ministar Stevanović sredinom marta izjavio je da se radovi privode kraju i da bi most mogao biti pušten u saobraćaj do 20. marta. Međutim, direktor “Puteva Republike Srpske” Miroslav Janković naveo je da most ipak neće biti otvoren do tog roka zbog loših vremenskih uslova.

    Probno opterećenje konstrukcije mosta

    Dana 23. marta izvršeno je probno opterećenje konstrukcije mosta, što je dodatno podgrijalo očekivanja da bi most uskoro mogao biti otvoren.

    Ipak, početkom aprila, nakon novih obilnih padavina, radovi su ponovo usporeni, te most i dalje nije pušten u saobraćaj.

    Najavu da bi most uskoro mogao biti završen i otvoren, iskoristio je i Milorad Dodik, koji je rekao da su radovi pri kraju i da se puštanje u saobraćaj očekuje uskoro.

    On je tom prilikom istakao da most u Česmi nije važan samo za stanovnike ovog naselja, već i za naredni infrastrukturni projekat – izgradnju saobraćajnice prema Čelincu, čime bi se dodatno rasteretio saobraćaj u Banjaluci.

    Kako je rekao Dodik, most bi trebalo da bude otvoren za dvije do tri sedmice.

    “To je preuzela na sebe republička vlast, jer se gradska vlast pokazala nesposobnom”, rekao je Dodik.

    Tačan datum otvaranja

    Zaključak je da tačan datum otvaranja mosta u Česmi i dalje ne postoji, te da trenutno niko sa sigurnošću ne može reći kada će radovi biti u potpunosti završeni. U međuvremenu, građani i dalje čekaju da most bude otvoren i konačno rastereti saobraćajne gužve u gradu, dok nadležni i dalje izlaze sa novim, ali neizvjesnim datumima završetka radova.

    Banjalučani za “Nezavisne novine” poručuju da su oni očigledno taoci loših politika.

    “Stari most je srušen 2014. godine, od tada do danas 2026. godine, svaki dan smo se nadali novom mostu. Mještani naselja Česma su ogorčeni, nemjerljivo oštećeni sve ove godine, jer smo potrošili mnogo vremena, goriva, živaca idući okolo do posla, škola, grada. I mještani Kumsala ostali su odsječeni od Česme, i time kraćeg puta do škole, prodavnice. I svi ostali građani Banjaluke su taoci loših politika jer sve ovo vrijeme trpe ogromne saobraćajne gužve koje bi ovaj most umnogome rasteretio”, kazali su oni.

  • Andan: Namjera krnjeg Ustavnog suda neće proći; MUP Srpske garant mira i opstanka

    Andan: Namjera krnjeg Ustavnog suda neće proći; MUP Srpske garant mira i opstanka

    U ratu smo se izborili za ovo što imamo danas. I poslije rata smo prolazili kroz turbulentne faze, ali uspjeli smo da sačuvamo Republiku Srpsku, a poručujem danas je potrebno sačuvati MUP Srpske koji je garant mira i opstanka na ovim prostorima, rekao je Dragomir Andan, bivši direktor Policije Republike Srpske u Јutarnjem program RTRS-a.

    – Odlukama krnjeg Ustavnog suda BiH, kojom se tri člana Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Srpske proglašavaju neustavnim, oni žele da MUP Srpske ostave na pandreku, motoroli i stop palici – izjavio je Andan.

    Poručio je da ova njihova namjera neće proći.

    – Mi smo već prošli kroz fazu reforme policije, kadan smo trebali da budemo jedinstveni MUP i taj proces je bio težak i dug, a zahvaljujući našoj borbi, naš MUP je opstao, ali mi nismo nikad bili mirni u tom pogledu – rekao je Andan.

    Mi imamo, dodaje Andan, teškog političkog neprijatelja u Sarajevu koji stalo smišlja neke podvale, smatrajući ako ukinu MUP Srpske da će doći do unitarizacije BiH.

    – Ovo je za mene pokušaj ukidanja MUP-a i šokiran sam odlukom krnjeg Ustavnog suda i njihovim neznanjem, jer ne znaju šta je vanjska politika a šta međunarodna saradnja – rekao je on i dodao da se nada da će zahvaljujići iskustvu ministra unutrašnjih poslova Željka Budimira, ući u proces koji će biti težak, ali ova nadležnost se ne smije izbiti uz ruku.

    Poručio je da je ovo još jedan pokušaj ukidanja MUPa-a Republike Srpske, ali na jedan drugi način.

    – Vjerujem da će se naše rukovodstvo izboriti sa ovim problemom. U nama ima snage i pameti i potrebno je da budemo jedinstveni. Ono nas je održalo u ratu, i mora nas održati u miru. Republika Srpska za nas sve mora biti na prvom mjestu – poručio je Andan.

    Foto: RTRS

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti oblačno sa padavinama, lokalno i jačim, koje će od podne postepeno slabiti.

    Kiša će padati u nižim, a susnježica i snijeg u višim predjelima, dok će na jugu i zapadu biti uglavnom suvo.

    U Hercegovini će biti sunčanih perioda, ali i dalje vjetrovito uz jaku buru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren, povremeno i pojačan sjeverni vjetar.

    Najviša dnevna temperatura biće od šest do 12, na jugu do 18 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura izmjerena u 7.00 časova: Čemerno jedan, Han Pijesak i Bjelašnica dva, Sokolac tri, Ribnik četiri, Sarajevo, Mrkonjić Grad i Rudo pet, Višegrad, Foča, Bileća, Bihać, Tuzla i Zenica šest, Banjaluka sedam, Doboj i Brčko osam, Novi Grad, Prijedor, Trebinje i Bijeljina devet i Mostar deset stepeni Celzijusovih.

  • Rat u Iranu izazvao novi energetski šok: BiH pred velikim izazovima

    Rat u Iranu izazvao novi energetski šok: BiH pred velikim izazovima

    Energetska kriza zbog rata u Iranu protresla je svijet, a energetski stručnjaci upozoravaju da bi kriza mogla potrajati čak i u slučaju da se rat sutra završi jer oštećenu infrastrukturu treba popraviti, što će uzeti i vremena i novca.

    Glavni energetski izazovi za BiH

    • Zavisanost od uvoza nafte i gasa
    • Rast cijena energenata zbog globalnih sukoba
    • Nedovoljno razvijeni obnovljivi izvori
    • Pritisak EU na smanjenje emisija
    • Potreba za diverzifikacijom izvora energije

    BiH zavisna od uvoza fosilnih goriva

    BiH, kao i većina drugih zemalja u Evropi, uglavnom je zavisna od uvoza fosilnih goriva, poput nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, a dio zavisnosti pokušava riješiti stvaranjem više domaćih alternativa, poput obnovljivih izvora.

    Mirza Kušljugić, predsjednik Skupštine nevladine organizacije ReSET, koja se bavi energetikom, tvrdi da se sve veći broj zemalja koje nemaju obilne izvore fosilnih energenata okreće ka obnovljivim izvorima, tvrdeći da zemlje koje su krenule u tom smjeru, poput Kine, ovu krizu podnose znatno bolje.

    Kina otišla najdalje

    “Poseban fokus je na transportu i nafti. Kina je tu otišla najdalje, jer je veliki uvoznik nafte i snažno razvija električna vozila kako bi smanjila zavisnost od uvoza”, tvrdi on i navodi da će tim putem krenuti i ostale zemlje u Aziji jer ih je ova kriza teško pogodila.

    BiH mora biti usklađena s Evropom

    Kušljugić tvrdi da BiH mora biti usklađena s Evropom, koja teži ka zelenoj tranziciji, koju smatra ne samo važnom za zaštitu klime, nego i za jačanje energetske nezavisnosti.

    Naglašava da BiH i nema puno izbora s obzirom na to da Evropa nameće trgovinu karbon emisijama nastalim iz proizvodnje karbon intenzivnih izvora, poput korištenja fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, proizvodnju i obradu željeza, proizvodnju cementa i gnojiva i drugih proizvoda.

    Energetska tranzicija

    “Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati”, ističe on.

    Evropa ne odustaje

    U Evropskoj komisiji kažu da ne odustaju od svojih klimatskih ciljeva, i da će BiH, ako želi da nastavi evropskim putem, morati da se tome prilagođava. Takođe podsjećaju da je EU stavila na raspolaganje velika sredstva da pomogne u tranziciji, ali da je važno da se BiH kreće putem reformi koje slijede iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i obaveza iz činjenice da je zemlja kandidat za EU.

    S obzirom na to da se Sjedinjene Države snažno angažuju u BiH kako bi razvile infrastrukturu za distribuciju tekućeg prirodnog gasa, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je to usklađeno s evropskom politikom. U proteklom periodu imali smo prilike razgovarati i s evropskim i američkim izvorima, i čini se da postoji razumijevanje da je BiH potrebna energetska tranzicija, ali i diverzifikacija gasnog snabdijevanja, kako zemlja ne bi bila zavisna od samo jednog izvora.

    Ono gdje se stavovi u određenoj mjeri razilaze je koliko dugo bi ta tranzicija mogla da traje. EU smatra da se radi o periodu do dvije decenije, dok SAD vide moguću koncesiju na period od najmanje 30 godina.

    Ukrajinski rat prvi energetski šok

    Bilo kako bilo, ukrajinski rat je bio prvi energetski šok, a rat u Iranu je izazvao novi šok, koji je još teže pogodio Evropu, pa se postavlja pitanje na koji način Evropa namjerava ograničiti negativne efekte ovakvih kriza. Rješenja koja ponudi Evropa odraziće se i na odluke koje će donositi BiH, posebno kad je u pitanju izgradnja hidropotencijala.

  • Tramp: Nismo ni počeli da uništavamo ono što je ostalo u Iranu, slijede mostovi, pa – elektrane

    Tramp: Nismo ni počeli da uništavamo ono što je ostalo u Iranu, slijede mostovi, pa – elektrane

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da američka vojska nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu i poručio je da bi naredne mete, pored mostova, mogle da budu i elektrane.

    – Naša vojska, najveća i (daleko) najmoćnija na svijetu, nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu. Slijede mostovi, pa elektrane! Rukovodstvo novog režima zna šta mora da se uradi, i to mora da se uradi, brzo – naveo je Tramp na društvenoj mreži Istina.

    Najmanje osam osoba je poginulo, a 95 je povrijeđeno u američkim napadima izvedenim u četvrtak na most u Karadžu, gradu u blizini Teherana, saopštili su lokalni zvaničnici.

    Iranska novinska agencija Fars javila je da je most B1 pogođen dok su spasilačke snage pomagale žrtvama prvog napada.

    Tramp je juče objavio da je “najveći most u Iranu srušen” i pozvao Teheran da postigne dogovor prije nego što bude kasno.

    Tramp je u jučerašnjoj objavi na mreži Istina naveo da je most “srušen i da više nikada neće biti korišćen”, uz poruku da će “uslijediti još mnogo toga”.

    Izraelska vojska negira da je pogodila taj most.

  • Teška nesreća kod Broda: Poginuli sveštenik i popadija

    Teška nesreća kod Broda: Poginuli sveštenik i popadija

    U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se desila sinoć na magistralnom putu Derventa – Brod u mjestu Novo Selo poginule su dvije osobe, a prema saznanjima “Nezavisnih novina”, riječ je o svešteniku Nenadu Mitriću i popadiji Nedi Mitrić.

    Sa njima u automobilu je bilo i njihovih troje djece koja su prebačena u bolnicu.

    Zbog nesreće je, kako je sinoć saopšteno iz Auto-moto saveza Republike Srpske, bio obustavljen saobraćaj na toj dionici puta, a policija je obavila uviđaj.

  • Tenziје rastu: SAD negira incident u Ormuskom moreuzu

    Tenziје rastu: SAD negira incident u Ormuskom moreuzu

    Američko centralno zapovjedništvo negiralo je tvrdnje Korpusa islamske revolucionarne garde da je američki borbeni avion oboren iznad ostrva Kešm u Ormuskom moreuzu.

    Zvaničnici su izjavili da su izvještaji netačni i da nijedan avion nije pogođen ili oboren.

    Američko centralno zapovjedništvo potvrdilo je da se sve američke vazdušne operacije u regiji nastavljaju normalno, uz mjere opreza kako bi se osigurala sigurnost aviona i osoblja.

    Naglasilo je da tvrdnje o oborenim američkim letjelicama nisu potkrijepljene činjenicama.

    Regionalni kontekst i napetosti

    Demanti dolazi usred rastućih napetosti između Sjedinjenih Država i Irana, posebno oko Ormuskog moreuza.

    SAD je ponovio svoju predanost slobodi plovidbe i zaštiti svojih vojnih sredstava u regiji, prenosi “VoicesOfEmirates“.

  • Bez rješavanja državne imovine ništa od gasovoda Južna interkonekcija

    Bez rješavanja državne imovine ništa od gasovoda Južna interkonekcija

    Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, rekao je da kod izgradnje gasovoda Južna interkonekcija pitanje državne imovine ostaje neriješeno pitanje i da, ako ne bude riješeno, projekat neće biti implementiran.

    Prijedlog rješenja o imovini vrlo brzo

    “Vjerujem da ćemo imati prijedlog rješenja o imovini vrlo brzo”, rekao je Lakić.

    On je rekao da taj projekat predstavlja prekretnicu za energetski sektor BiH te da će američki investitor, odnosno kompanija AAFS biti u obavezi da pribavi sve potrebne dozvole i izvrši eksproprijaciju zemljišta.

    Privatna lica će biti obeštećena

    “Opštine, gradovi i kantoni će se odreći naknade za zemljište, a privatna lica će biti obeštećena. Ministarstvo prostornog uređenja FBiH radi na imenovanju Komisije za urbanističku saglasnost za ovaj projekat”, rekao je Lakić na konferenciji za novinare posvećenoj projektu izgradnje gasne Južne interkonekcije.

    On je rekao da su, osim osnovne trase gasovoda, u zakon uvršteni i odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli. Cilj je, kako je rekao, da se poveća broj potrošača te da se izgrade gasne elektrane koje bi bili veliki potrošači.

    “Time ćemo početi gasifikaciju u industrijskom dijelu BiH i približiti se Termoelektrani Tuzla”, rekao je Lakić dodajući da će izgradnja gasovoda biti 100 odsto investicija američke kompanije i da FBiH neće finansirati ovaj projekat.

    Strateška investicija

    Džozef Flin, predsjednik kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC” rekao je da se na izgradnju gasovoda Južna interkonekcija gleda kao na stratešku investiciju.

    “Ovo dolazi u pravom trenutku, jer poznato vam je da energetska sigurnost u kontekstu globalnih dešavanja jeste jedan od prioriteta za SAD. Ne samo za trenutnu administraciju, nego i za investitore AAFS je namjenski instrument za privlačenje dodatnog kapitala i osnaživanje generalne investicije”, rekao je Flin.

    Energetska sigurnost jednaka nacionalnoj

    Džesi Binal, potpredsjednik kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, rekao je da je energetska sigurnost jednaka nacionalnoj, dok je Amer Bekan, direktor AAFS-a za BiH, rekao da se ne radi samo o ekonomskom, već i o bezbjednosnom pitanju.

    On je rekao da gasovod sa trenutnom potrošnjom gasa nije isplativ, jer se potroši svega 250 miliona kubika. Zbog toga je, kako je naglasio, planirana i gradnja gasnih elektrana, što bi u konačnici moglo povećati potrošnju na 1,5 milijardi kubnih metara gasa.

    Šansa i za Republiku Srpsku

    Na pres-konferenciji je istaknuto i da izgradnja gasovoda Južna interkonekcija predstavlja šansu i za Republiku Srpsku, koja je, kako se moglo čuti, sve manje zainteresovana za projekat Istočne interkonekcije i odlučila se za razvijanje unutrašnje gasne infrastrukture.

    U prilog tome ide i činjenica da je Vlada Republike Srpske na posljednjoj sjednici dala saglasnost za izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, čija će vrijednost biti više od milijardu maraka.

    Vlada Federacije BiH usvojila izmjene zakona

    Podsjećanja radi, Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatske na način da se privatni američki investitor uvodi u ovaj projekat i biće mu povjeren posao izgradnje i upravljanja gasovodom.

    U narednim danima biće održane i sjednice oba doma Parlamenta FBiH na kojima se treba i usvojiti predloženi zakon, a nakon toga slijedi i zaključivanje ugovora između FBiH i američkog investitora.

    Međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske

    Takođe, nedavno je najavljeno da bi već krajem aprila u Dubrovniku trebalo da bude potpisan i međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske.

    O projektu izgradnje gasovoda Južna interkonekcija dan ranije, odnosno u srijedu poslijepodne, bilo je govora i u Predsjedništvu BiH, gdje su predstavnici Ambasade SAD i američki investitori razgovarali sa članovima Predsjedništva BiH.

    “Gasovod će osigurati pristup pouzdanom američkom ukapljenom prirodnom gasu (LNG). Američke investicije i stručnost spremne su pretvoriti ovu viziju u stvarnost, jačajući energetsku nezavisnost BiH i stvarajući trajne ekonomske prilike za obje naše zemlje”, poručili su iz Ambasade SAD u BiH.

  • Gužve na graničnim prelazima

    Gužve na graničnim prelazima

    Na graničnim prelazima Gradiška, Donja Gradina, Brod i Velika Kladuša pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH.

    Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

    Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 02.12.2025. godine granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila.

    Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

  • Dizel u Njemačkoj na rekordnih 2,327 evra po litru uprkos mjerama

    Dizel u Njemačkoj na rekordnih 2,327 evra po litru uprkos mjerama

    Uprkos novim mjerama njemačke vlade za obuzdavanje rasta cijena goriva, cijena dizela dostigla je rekordnih 2,327 evra po litru, saopštio je njemački auto-klub ADAC, dok stručnjaci upozoravaju na moguće dalje poskupljenje usljed kretanja na svjetskom tržištu nafte i poremećaja u snabdijevanju.

    Kako je saopštio nemački auto-klub ADAC, prosečna cijena litra dizela na nivou države porasla je na 2,327 evra, čime je za 0,6 centi premašila prethodni rekord iz marta 2022. godine, prenosi Tagesšau.

    Istovremeno, značajno je poskupo i benzin, čija je cijena dostigla 2,129 evra po litru, što je novi najviši nivo u ovoj godini.

    ADAC je ocijenio da su ova poskupljenja neprimjerena, ukazujući da je cijena sirove nafte između 31. marta i 1. aprila zapravo opala.

    Njemačka vlada je od 1. aprila uvela takozvanu “kočnicu za cijene goriva”, kojom je predviđeno da benzinske pumpe smeju da povećaju cijene najviše jednom dnevno.

    Međutim, prema podacima ADAC-a, već prvog dana primjene zabilježen je rast cijena u prosjeku za gotovo osam centi.

    Stručnjaci upozoravaju da postoji bojazan da naftne kompanije uvode dodatne marže kako bi nadoknadile ograničenja u formiranju cijena.