VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Drama u Međugorju: Zapalio oltar Crkve Sv. Jakova i oskrnavio kip Gospe (VIDEO)

    Drama u Međugorju: Zapalio oltar Crkve Sv. Jakova i oskrnavio kip Gospe (VIDEO)

    Policija traga za muškarcem koji je jutros, 28. jula, zapalio vanjski oltar Crkve Sv. Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju, na kojem su ostavljene uznemirujuće poruke. Cijeli događaj zabilježile su nadzorne kamere.

    Sve se dogodilo jutros oko 4.45, kada je, prema snimcima nadzornih kamera, nepoznati muškarac donio benzin, polio njime vanjski oltar Crkve Sv. Jakova i potom ga zapalio. Osim oltara, oštećeno je više objekata i vjerskih simbola u Međugorju.

    Uznemirujući natpisi o “vidjelicama”

    Oštećen je i kip Gospe, na kojem je, prema navodima medija, ispisan natpis na engleskom jeziku “Devil in a skirt” (“Đavo u haljini”).

    Pored kipa ostavljen je transparent s imenima međugorskih vidjelica (osoba koje svjedoče da im se Gospa javlja) i porukom na poljskom jeziku koja u prevodu glasi: “To su prevaranti, imam dokaz.”

    Mediji navode i da je riječ “Devil” ispisana na još nekoliko lokacija u Međugorju.

    Šta kaže policija?

    Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK), Policijska stanica Čitluk jutros je u 4.30 sati zaprimila prijavu da je u mjestu Podbrdo u Međugorju oštećen Gospin kip ispisivanjem različitih poruka.

    Pola sata kasnije, u pet sati, policija je zaprimila i prijavu o požaru na vanjskom oltaru Crkve Sv. Jakova.

    Na mjesto događaja odmah su upućeni policijski službenici koji preduzimaju sve potrebne mjere i radnje radi utvrđivanja okolnosti ovog događaja.

    Policija je obavila uviđaj, izuzela snimke video-nadzora i druge materijalne dokaze, a više informacija biće poznato nakon okončanja istrage.

    Foto N.N.

  • Nema naznaka pojeftinjenja: Cijene stanova u Srpskoj nastavljaju da rastu

    Nema naznaka pojeftinjenja: Cijene stanova u Srpskoj nastavljaju da rastu

    Sudeći po zvaničnim brojkama i milionima koji se slivaju u domaće kvadrate, kod nas ekonomska kriza jednostavno ne postoji. Nekretnine su postale sigurna luka u koju svi koji imaju višak novca bježe od inflacije, čineći ovo tržište jednom od najdinamičnijih i najprofitabilnijih grana domaće ekonomije.

    Prema podacima Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), otkrivaju frapantnu činjenicu. Od početka 2017. godine pa do sredine ove godine, kroz kupoprodajne ugovore „okrenulo se“ nevjerovatnih 8,5 milijardi maraka.

    Da se groznica kupovine ne smiruje, već naprotiv, dobija na ubrzanju, dokazuje i prva polovina ove godine.

    U katastarskim evidencijama registrovano je 8.795 kupoprodajnih ugovora kojima je obuhvaćeno 18.517 nekretnina. Kada se te brojke uporede sa istim periodom prošle godine, bilježi se ozbiljan skok od oko deset odsto u obimu trgovine, dok je ukupna ugovorena cijena dostigla fantastičnih 826,43 miliona KM. To je za čak 40,1 odsto više novca uloženog u nekretnine u odnosu na lani, a lavovski dio ovog kolača tradicionalno drže Banjaluka i Bijeljina.

    Titulu najskupljeg stana ponijela je nekretnina u banjalučkom naselju Nova Varoš, gdje je stan od 166 kvadrata plaćen čak 738.700 KM. U naselju Starčevica zabilježena je prodaja najskuplje kuće koja je novog vlasnika koštala vrtoglavih milion i po maraka.

    Da biznis ne zaostaje za stambenim prostorom pokazuju poslovne imperije u Bijeljini i Doboju, gdje su poslovni objekti i prostori plaćani po 13, odnosno 12 miliona konvertibilnih maraka. Koliko je tržište otišlo daleko svjedoči i podatak da se za cijenu jedne garaže u Doboju od 60.000 maraka ili parking mjesta u Banjaluci koje je plaćeno nevjerovatnih 73.523 KM nekada mogao kupiti solidan jednosoban stan.

    Kada sve ovo ljudi čuju i pročitaju, ne treba da čudi pitanje „ko to može da kupi nekretninu“. Odgovor je jasan, kupuje onaj ko ima para. I očigledno ih ima.

    Dragan Milanović, agent za nekretnine, ističe kako ljudi sa viškom novca i dalje jveruju da je nekretnina najsigurnija investicija. Umjesto na berzama, u obveznicama ili kriptovalutama, višak novca završava u stanovima, kućama i poslovnim prostorima.

    –Nekretnina ispunjava tri najvažnija uslova svake investicije. Sigurna je, lako se može prodati kada zatreba novac i vremenom dobija na vrijednosti. Ko je kupio stan prije nekoliko godina danas praktično ima znatno vrijedniju imovinu – objašnjava Milanović.

    Ističe da se cijene formiraju i na osnovu drastičnog skoka ulaznih troškova. Gradsko građevinsko zemljište je značajno poskupilo, a odlazak građevinskih radnika u inostranstvo stvorio je manjak ljudi i podigao cijenu rada. Kada se na to dodaju troškovi rente, komunalija i građevinskog materijala, jasno je da pored tržišne potražnje postoji i organski pritisak na cijene zbog troškova gradnje. Na vječito pitanje ko su kupci, Milanović daje jasnu podjelu.

    -Kupuju oni koji imaju novac. To su naši ljudi iz unutrašnjosti, iz manjih mjesta, koji kupuju u većim gradovima kao što su Banjaluka, Sarajevo, Bijeljina, Doboj, Prijedor, Trebinje… Druga kategorija su ljudi iz inostranstva, koji su promijenili svoje navike, ne prave više kuću u mjestu i selu odakle su otišli, nego kupuju u Banjaluci ili tamo gdje mogu biti sigurni da mogu nešto zaraditi, da je mogu prodati kada treba. I obični ljudi koji kupuju za stanovanje. Zato je važno raspodijeliti nekretnine koje se kupuju za stanovanje ili investicijske, znači kad kupujete drugu, treću, petu od viška kapitala – ističe Milanović.

    Za sve ove koji se nadaju skorom pucanju ovog balona i padu cijena, prognoze donose hladan tuš. Prema parametrima i proceni trendova, nema nijednog pokazatelja koji ukazuje na to da će u narednom periodu doći do pada cijena. Milanović zaključuje da nema razloga ni za ekstremni rast jer nema ni kupovne moći, ali da nas očekuje blagi rast od nekoliko procenata. To potvrđuje i broj izdatih građevinskih dozvola i planovi investitora koji grade isključivo na osnovu potražnje, piše SrpskaInfo.

  • Јapan pogodio zemljotres jačine 6,5 stepeni

    Јapan pogodio zemljotres jačine 6,5 stepeni

    Zemljotres jačine 6,5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Јapan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

    Epicentar zemljotresa bio je na ostrvu Kjušu na jugu zemlje, na dubini od 10 kilometara i udaljen 25 kilometara od grada Kumamota.

    Za sada nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti.

    Prema izjavama očevidaca objavljenim na veb sajtu EMSC, osetilo se blago ljuljanje koje je trajalo nekoliko sekundi.

  • Stranci u BiH za šest mjeseci ostavili 40 miliona maraka

    Stranci u BiH za šest mjeseci ostavili 40 miliona maraka

    Strani državljani, među kojima je najviše komšija iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, od januara do juna ove godine u Bosni i Hercegovini kupili su robu u vrijednosti od 40,5 miliona KM, te su po tom osnovu zatražili povrat PDV-a u iznosu od 5,8 miliona KM.

    Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a kako dodaju iz ove institucije, oni su najčešće kupovali robu široke potrošnje, odnosno osnovne životne namirnice, stvari za kućanstvo i tekstilne proizvode.

    Poredeći s istim periodom lani, može se vidjeti da je broj zahtjeva znatno manji, kao i vrijednost kupljene robe, ali i povrata PDV-a.

    Naime, u prvih šest mjeseci ove godine stranci su podnijeli 95.597 zahtjeva, dok su lani u istom periodu podnijeli 150.647 zahtjeva.

    Tada je vrijednost kupljene robe iznosila 47,2 miliona maraka, a iznos povrata PDV-a 6,8 miliona maraka.

    Zašto je ove godine manje zahtjeva za povrat PDV-a?

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH napominju da je od 4. avgusta 2025. godine stupila na snagu nova Instrukcija o povratu PDV-a, kojom je dignut iznos povrata PDV-a na kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 200 KM, u odnosu na ranije kada je bilo 100 KM.

    Koja roba je izuzeta?

    “Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin bezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića, te duvan i duvanske prerađevine”, navode iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Zašto komšije i dalje rado kupuju u Bosni i Hercegovini?

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, u razgovoru za “Nezavisne novine” dodaje da komšije rado kupuju kod nas.

    “Mi smo vrlo interesantni komšijama zato što imamo relativno niže cene nego što imaju oni, a pogotovo kad im se vrati PDV, onda to bude oko 10 odsto jeftinije nego što je kod njih”, navodi ona.

    Komentarišući povećanje limita za povrat PDV-a, Šešlija kaže da bi to trebalo i dalje rasti.

    “Mislim da bi trebalo ići između 300 i 500 KM da se poveća limit za kupovinu kod nas da bi se vratio PDV. Slagala bih se da se poveća limit”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, za razliku od komšija, građani BiH tu opciju rijetko koriste kada kupuju u drugim zemljama.

    “Naši građani ne koriste takve pogodnosti ako ih i imaju u nekoj od evropskih zemalja. Oni misle da se to teško može ostvariti. Vrlo je mali broj onih koji to ostvare zato što smo, moraću tako reći, finansijski nepismeni”, dodaje Šešlija.

    Šta pokazuju podaci iz prethodnih godina?

    Zanimljivo je da su stranci najviše novca u BiH ostavili 2019. godine, i to 135.894.609 KM, a za to su dobili skoro 20 miliona povrata PDV-a.

    Nakon pandemije, odnosno od 2020. pa do danas, vrijednost kupljene robe nije prešla 100 miliona maraka.

  • Požari ponovo bukte u Francuskoj, Makron: Naredne nedjelje biće teške (VIDEO)

    Požari ponovo bukte u Francuskoj, Makron: Naredne nedjelje biće teške (VIDEO)

    Požari u francuskom departmanu Žironda ponovo su se razbuktali nakon kratkotrajnog zatišja, a ekipe televizije BFM TV jutros su zabilježile nova žarišta između Lakanoa i Sent Elena.

    U ovom regionu vatra je do sada uništila oko 42.000 hektara, dok je prefektura upozorila da je situacija i dalje “veoma nepredvidiva”.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron, koji je juče posetio Bordo i krizni centar departmanske vatrogasno-spasilačke službe, poručio je da će “naredne nedjelje biti teške” i pozvao je na jedinstvo u borbi protiv požara.

    – Ne učimo lekcije usred bitke. Ostajemo ujedinjeni i borimo se da pobijedimo – rekao je Makron odgovarajući na kritike upućene vlastima.

    U međuvremenu, vatrogasne službe saopštile su da je u departmanu Buš-di-Rona poginuo 38-godišnji dobrovoljni vatrogasac Loran Mason, koji je stradao na dužnosti dok je išao da dopuni gorivo vatrogasnom vozilu.

    U departmanu Var četiri vatrogasca zadobila su lakše povrede u saobraćajnoj nesreći, saopštila je prefektura.

  • Slijedi novi toplotni talas

    Slijedi novi toplotni talas

    Prema najavama meteorologa, slijedi novi toplotni talas sa temperaturama iznad 35 stepeni i tropskim noćima.

    Zbog visokih temperatura, suše i vjetra, povećan je rizik od izbijanja i širenja požara.

    Iz Ministarstva poljoprivrede apeluju na građane da budu odgovorni i ne pale vatru na otvorenom.

  • Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

    Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

    Dok cijene nafte u svijetu padaju, u Bosni i Hercegovini u narednim danima se može očekivati dodatno poskupljenje goriva, pa će tako benzin i dizel poskupjeti za od pet do 25 feninga.

    Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

    Prema riječima Đorđa Savića, predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, u Banjaluci se u ponedjeljak cijena benzina kretala od 2,84 do 2,92 KM, a dizela od 3,14 do 3,29 KM.

    Koliko bi benzin i dizel mogli poskupjeti?

    Tako će, kako on ističe, najviše cijene poput onih od 2,92 i 3,29 KM moći rasti za pet do 10 feninga u narednim danima, dok će na pumpama sa nižim cijenama kao što su 2,84 i 3,14 KM biti prostora za skok od čak 25 feninga.

    “U petak je došlo do određenog pada cijena na berzama i dalje kretanje će zavisiti od dešavanja na svjetskim berzama. U posljednjih mjesec dana euro dizel na svjetskom tržištu je narastao više od 45 odsto, dok je benzin rastao negdje oko 25 odsto”, kaže on za “Nezavisne novine”, dodajući da je i pad cijena na svjetskoj berzi zaustavio rast i kod nas.

    “Ako cijene ostanu na ovom nivou ili budu rasle, može se očekivati rast. Distributeri nabavljaju derivate od rafinerija i veletrgovaca u okruženju, oni cijene mijenjaju sa zakašnjenjem od 24 sata. Prema tome, ono što u ponedjeljak imamo na berzi će se oslikati na cijene od srijede u veleprodaji”, navodi Savić.

    Kada bi gorivo moglo ponovo pojeftiniti?

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je cijena barela nafte u svijetu pala, ali dodaje da kod nas cijenu na pumpama diktira cijena barela od prošle sedmice, odnosno nabavna cijena veletrgovaca.

    “Još par dana se može desiti eventualno neka korekcija naviše na benzinskim pumpama, ali ako cijena barela bude ispod 90 dolara, gotovo će sigurno doći do pada cijena derivata i to se može očekivati već početkom iduće sedmice. Cijene benzina i dizela će gotovo sigurno padati iduće sedmice”, tvrdi Bečarević.

    Kako dodaje za “Nezavisne novine”, da bi se desio pad cijena goriva, barel nafte nekoliko dana mora biti ispod 90 dolara.

    Šta se trenutno dešava na svjetskom tržištu nafte?

    Inače, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima znatno su pale u ponedjeljak, nakon što su SAD i Iran privremeno obustavili međusobne vojne napade, a sam prekid vatre smanjio je strahove od moguće blokade Ormuskog moreuza, ključne rute za globalno snabdijevanje energentima.

    Najnoviji podaci sa berzi ukazuju na to da su referentne cijene u oštrom padu, pa je tako cijena Brent nafte, prema globalnoj referenci, pala za skoro šest odsto i trenutno košta otprilike 92,51 dolara po barelu. WTI nafta, prema američkom standardu, takođe je zabilježila pad od blizu šest odsto, pa je njena cijena 85,12 dolara po barelu, javljaju svjetski mediji.

  • Protest zbog regionalne deponije, mještani tri naselja trpe smrad i strahuju za zdravlje

    Protest zbog regionalne deponije, mještani tri naselja trpe smrad i strahuju za zdravlje

    Godinama upozoravaju na nesnosne mirise i strahuju za zdravlje, a kako rješenja nema, mještani Ramića, Šargovca i Dragočaja odlučili su da svoj glas podignu na protestu koji će biti održan u srijedu, 29. jula, u 14.30 časova u blizini regionalne deponije u Ramićima.

    Prema riječima Danijela Dojčinovića, zamjenika predsjednika MZ Dragočaj, riječ je o mirnim protestima građana koji strahuju za svoje zdravlje.

    “Najviše su ugroženi Šargovac i Ramići, te jedan dio Dragočaja”, rekao je on.

    Direktor deponije dolazi na protest

    Ratko Јokić, vršilac dužnosti direktora Regionalne deponije “Depot”, rekao je za “Nezavisne” da razumije zabrinutost građana pomenutih naselja.

    “Ja razumijem da oni ne mogu da trpe taj neprijatan miris, međutim regionalna deponija nije jedini potencijalni izvor neprijatnih mirisa na ovom području”, rekao je on, te dodao da oni odgovorno upravljaju otpadom, te sprovode mjere kako bi negativni uticaj sveli na najmanju moguću mjeru.

    “Obaviješten sam o mirnom okupljanju građana, pozvan sam i prisustvovaću”, rekao je on, te dodao da su vrata regionalne deponije uvijek otvorena za građane.

    “Mi imamo redovne monitoringe, kako godišnje, tako i kvartalno i svaki mjesec i sedmično, vazduha, vode i tla, a imamo i zapisnike. Instituti to vrše redovno i nema bojazni da će se neko otrovati. Izvještaji su dostupni svima”, objasnio je on, te dodao da je izmještanje deponije proces koji zahtijeva mnogo vremena, ali da bi se za ovih šest godina, od kada je najavljeno, mogla već izmjestiti.

    Izmještanje deponije najavljeno prije šest godina

    “Gradonačelnik je najavio izmještanje trenutne lokacije regionalne deponije još 2020. godine u svojoj predizbornoj kampanji, dakle prije šest godina”, rekao je on, te dodao da do sada nije urađen nijedan potez.

    “Ovo je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata koji treba da se uradi u Banjaluci. To nije jednostavan potez, on zahtijeva da se uradi preko 15 velikih koraka, od odrađivanja lokacije glavne i sporedne, studije izvodljivosti, studije uticaja na životnu sredinu, građevinske dozvole, ekološke dozvole i još mnogo toga ima da se uradi prije nego što se kaže da će se izmještati”, objasnio je Јokić.

    Grad tvrdi da radi na projektu izmještanja

    Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” navode da su upoznati sa ovim pitanjem, te ističu da rade na projektu izmještanja regionalne deponije iz Ramića.

    “Kao što je i ranije naglasio gradonačelnik Draško Stanivuković, Grad radi na projektu izmještanja deponije iz Ramića. Spremni smo da učestvujemo u rješavanju ovog pitanja, ali je važno naglasiti da je riječ o regionalnoj deponiji, koja se tiče više lokalnih zajednica”, naveli su iz Gradske uprave.

    Dodaju da su i ranije bili otvoreni za pronalaženje rješenja.

    “Podsjećamo da se, kada su održavani protesti i vođeni sudski postupci u vezi sa ovim pitanjem, druge lokalne zajednice nisu odazvale, dok je gradska administracija od početka tražila rješenje. Grad ostaje otvoren za razgovore kako bi ovo pitanje bilo riješeno u što skorijem periodu”, poručili su iz Gradske uprave.

    Foto: Velibor Tripić/Nezavisne

  • Zaboravite MP3 i premotajte traku: Kasete ponovo osvajaju tržište

    Zaboravite MP3 i premotajte traku: Kasete ponovo osvajaju tržište

    Dok streaming dominira muzičkom industrijom, a vinili već godinama bilježe impresivan povratak, tiho se vraća još jedan format za koji je malo ko vjerovao da će ponovo pronaći svoje mjesto na policama prodavnica.

    Audio-kasete, simbol osamdesetih i devedesetih godina, danas ponovo privlače pažnju izdavača, izvođača i, možda najzanimljivije, generacije koja ih nikada nije koristila.

    Kada je “Sony” 1979. predstavio prvi Walkman, kaseta je postala mnogo više od nosača zvuka. Bila je simbol slobode. Muzika je prvi put mogla da putuje sa svojim vlasnikom u autobus, park, školu ili na plažu. Generacije su odrastale presnimavajući omiljene pjesme s radija, praveći “mixtape” kasete za prijatelje ili prve ljubavi i pažljivo olovkom premotavajući traku kada bi se zaglavila u kasetofonu.

    Dvadesetak godina kasnije činilo se da je toj eri definitivno došao kraj. CD je gotovo potpuno potisnuo kasete, a dolaskom MP3 plejera, iPoda, a zatim Spotifyja, Apple Musica i YouTubea, fizički nosači zvuka djelovali su kao relikt prošlosti.

    Ipak, istorija muzike posljednjih godina pokazuje da tehnološki napredak ne znači nužno i nestanak starijih formata. Naprotiv.

    Brojke potvrđuju da povratak nije samo prolazni trend

    Najnoviji podaci britanske kompanije “Official Charts Company” pokazuju da je tokom 2025. godine u Velikoj Britaniji prodato oko 164.000 audio-kaseta, što predstavlja rast od čak 53 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Nakon manjeg pada tokom 2024. godine, tržište kaseta ponovo je snažno poraslo.

    Na prvi pogled, riječ je o skromnim brojevima u poređenju s vinilima, kojih je prošle godine u Velikoj Britaniji prodato oko 7,5 miliona primjeraka. Međutim, upravo u tome leži suština ovog fenomena.

    Kasete više nisu masovni proizvod. One su postale kolekcionarski predmet.

    Njihova vrijednost danas ne mjeri se isključivo brojem prodatih primjeraka, već sposobnošću da okupe najvjernije fanove i stvore dodatnu vrijednost oko jednog albuma.

    Muzička industrija prepoznala novu priliku

    Velike izdavačke kuće posljednjih godina sve češće objavljuju limitirana izdanja albuma na kasetama.

    Tejlor Svift gotovo svako novo izdanje objavljuje u više fizičkih formata. Bili Ajliš, Sabrina Karpenter, Ed Širan, Lejdi Gaga, Robi Vilijams i brojni drugi izvođači nude posebne verzije albuma upravo na audio-kasetama.

    Dobar primjer predstavlja soundtrack filma “Better Man” Robija Vilijamsa. Gotovo polovina ukupne fizičke prodaje albuma ostvarena je upravo kroz kasete, što je značajno doprinijelo njegovom dolasku na prvo mjesto britanske top-liste.

    Paradoks: Najviše ih kupuju oni koji ih nikada nisu koristili

    Možda je najveće iznenađenje cijelog trenda činjenica da audio-kasete danas ne kupuju prvenstveno ljudi koji su uz njih odrasli. Sve više istraživanja pokazuje da su upravo pripadnici Generacije Z među glavnim pokretačima rasta fizičkih muzičkih formata.

    U vremenu kada gotovo svaka pjesma na svijetu može biti dostupna jednim klikom, fizički predmet ponovo dobija emocionalnu vrijednost.

    Kupovina albuma više nije samo način slušanja muzike, već postaje način izražavanja identiteta.

    Prodavnice ploča širom Evrope i SAD navode da među kupcima fizičkih izdanja danas dominiraju upravo mlađi ljudi koji žele posjedovati nešto opipljivo, bilo zbog estetike, kolekcionarske vrijednosti ili želje da direktnije podrže omiljene izvođače.

    Streaming nije izgubio bitku

    Ipak, važno je izbjeći pogrešan zaključak, a to je da povećana prodaja kaseta nije prijetnja streaming servisima.

    Podaci Američkog udruženja diskografskih kuća (RIAA) pokazuju da streaming i dalje ostvaruje više od četiri petine ukupnih prihoda muzičke industrije u Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom 2025. godine američka diskografska industrija ostvarila je rekordnih 11,5 milijardi dolara prihoda, od čega je najveći dio došao upravo od pretplata na streaming servise.

    Psihologija nostalgije

    Psiholozi već godinama ukazuju da nostalgija predstavlja jedan od najsnažnijih emocionalnih pokretača kupovine. U nesigurnim vremenima ljudi češće posežu za predmetima koji ih podsjećaju na jednostavniji period života. Međutim, kod kaseta postoji zanimljiv obrt.

    Veliki dio današnjih kupaca nikada nije koristio kasetofon. Njihova nostalgija nije lična. Ona je posredovana kroz filmove, društvene mreže, serije poput “Stranger Things”, fotografije i estetiku osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o nostalgiji za vremenom koje nikada nisu doživjeli. Instagram, TikTok i YouTube imaju važnu ulogu u ovom povratku, za razliku od streaminga, koji je praktično nevidljiv, kaseta je vizuelno atraktivan predmet.

    Da li je ovo novi vinil?

    Vjerovatno ne. Vinili imaju jednu veliku prednost – mnogi audiofili smatraju da nude specifičan kvalitet zvuka koji digitalni formati ne mogu potpuno reprodukovati. Kod kaseta takav argument uglavnom ne postoji.

    Njihov zvuk objektivno nije kvalitetniji od digitalnog zapisa, a magnetska traka vremenom stari i podložna je habanju. Zbog toga stručnjaci smatraju da kasete neće ponoviti uspjeh vinila. Njihova budućnost vjerovatno ostaje u domenu ograničenih kolekcionarskih izdanja, fanovskih paketa i specijalnih promocija.

    Kasete nisu jedini primjer ovog trenda, posljednjih godina raste interesovanje za analogne foto-aparate, knjige, instant kamere, mehaničke satove, pa čak i stare video-igre. Sve to govori o zanimljivom društvenom procesu. Što je svakodnevni život digitalniji, raste potreba za predmetima koji imaju težinu, teksturu i trajnost.

    Digitalni sadržaj postoji dok traje pretplata ili internet veza. Kaseta postoji na polici.

    Šta slijedi?

    Ne treba očekivati da će se police prodavnica ponovo napuniti hiljadama novih kaseta niti da će automobili ponovo masovno dobijati kasetofone. Ali isto tako više nije moguće reći da su kasete mrtav format. Njihov povratak pokazuje da tehnološki razvoj ne briše uvijek ono što je bilo prije njega. Ponekad stari formati pronađu potpuno novu ulogu.

     

  • Slavni glumac stiže na 32. SFF: Dijegu Luni “Počasno Srce Sarajeva”

    Slavni glumac stiže na 32. SFF: Dijegu Luni “Počasno Srce Sarajeva”

    Kao priznanje za izuzetnu karijeru i neizbrisiv trag u kinematografiji, Dijegu Luni biće uručeno “Počasno Srce Sarajeva” na 32. Sarajevo film festivalu (SFF), koji će biti održan od 14. do 21. avgusta.

    Kako je navedeno u saopštenju SFF-a, opus meksičkog glumca, reditelja i producenta obuhvata film, televiziju i teatar, osvajajući publiku širom svijeta. “Podjednako uvjerljiv pred kamerom i iza nje, Dijego Luna izgradio je prepoznatljiv autorski put, obilježen društvenim angažmanom i trajnom posvećenošću snažnijoj vidljivosti latinoameričkih i hispanskih glasova na međunarodnoj filmskoj sceni”, javljeno je u nastavku.

    Na SFF-u će biti prikazan i njegov novi rediteljski film “Ashes”, premijerno prikazan na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Kanu, a luna će održati i masterclass, na kojem će svoja iskustva i razmišljanja o savremenoj umjetnosti podijeliti s mladim talentima, filmskim profesionalcima i festivalskom publikom.

    Marjanović: Luna umjetnik koji ne prestaje istraživati i iznenađivati

    “Prije četvrt stoljeća osvojio je naša srca nezaboravnom ulogom u filmu ‘I tvoju mamu također’. Tada smo se nadali, a sada znamo da je pred nama umjetnik koji ne prestaje istraživati i iznenađivati, krećući se od visokobudžetnih hollywoodskih spektakala do intimističkih životnih priča koje nam otkrivaju bogatstvo latinoameričke kulture. Dijego Luna svojim je iznimnim umjetničkim opusom ostavio snažan trag u savremenoj kinematografiji i zbog toga nam je čast uručiti mu ‘Počasno Srce Sarajeva'”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor SFF-a.

    Luna je kazao da već godinama želi doći u Sarajevo.

    “Toliko je kolega s oduševljenjem govorilo o festivalu i svojim iskustvima. Velika mi je čast što je moj rad prepoznat ovim priznanjem i iznimno se radujem što ću film ‘Ashes’ predstaviti publici. Vidimo se uskoro!”, kazao je umjetnik.

    Karijera

    Međunarodni iskorak Dijego Luna ostvario je ulogom u filmu “I tvoju mamu također” (2001), koja ga je predstavila kao jedno od najupečatljivijih lica savremenog meksičkog filma.

    Taj uspjeh otvorio mu je put ka nizu međunarodnih koprodukcija i saradnji širom Meksika, Španije, Sjedinjenih Američkih Država, Engleske i Njemačke.

    Kao glavni glumac i jedan od producenata Disney+ serije “Andor” (2022), Luna je ostvario izniman uspjeh te je za obje sezone osvojio po dvije nominacije za nagrade Zlatni globus i Critics’ Choice u kategoriji najboljeg glumca.

    Serija je naišla na izuzetno pozitivne reakcije kritike, osvojivši osam nominacija za nagradu “Emmy” za prvu sezonu te četrnaest za drugu sezonu 2025. godine, uključujući i nominaciju u kategoriji izvanredne dramske serije.

    Zajedno s ostatkom producentskog tima, Luna je 2023. i 2026. bio nominovan za prestižnu nagradu “Norman Felton” za najbolju epizodnu dramsku seriju koju dodjeljuje Udruženje producenata Amerike (PGA).

    Godine 2025. glumio je uz u filmu “Poljubac žene pauka”, a za ulogu u seriji “La Máquina” (2024), gdje je bio producent, ali i glumac, nominovan je za Zlatni globus u kategoriji najboljeg sporednog glumca.

    Prije toga zapažene je uloge ostvario u “Netflixovoj” seriji “Narcos: México” (2018), za koju je nominiran za nagradu Critics’ Choice, te u filmu “Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda” (2016), kojim je dodatno postao prepoznatljiv publici engleskog govornog područja.

    Televizijska emisija “Pan y Circo” (2020), koju je producirao i vodio,  osvojila je dva dnevna “Emmyja”: za iznimnu televizijsku ličnost u dnevnom programu na španskom jeziku i za najbolji zabavni program na španskom jeziku.

    Kao reditelj, Luna je debitovao je dokumentarnim filmom “J.C. Chávez” (2007). Njegov prvi igrani film, “Abel” (2010), osvojio je nagradu Horizontes Latinos na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastijanu, kao i nagradu Meksičke filmske akademije za najbolji scenarij, čiji je koautor.

    Također je režirao film “Mr. Pig” (2016), premijerno prikazan na Filmskom festivalu Sundance.

    Nedavno je glumio u “Netflixovom” filmu “México 86”, na kojem je ujedno bio i jedan od producenata, a publika će ga uskoro gledati u trileru “Eleven Days” te u “Disneyjevoj” igranoj adaptaciji animiranog klasika “Vrlo zapetljana priča”.

    Pored svog kreativnog rada, Luna je snažno posvećen inicijativama društvenog uticaja.

    Godine 2005. suosnovao je “Ambulante”, putujući festival dokumentarnog filma pokrenut s ciljem poticanja kulturne razmjene.

    Prethodni dobitnici “Počasnog Srca Sarajeva”

    Vilem Dafo (2025), Stelan Skarsgard (2025), Meg Rajan (2024), Aleksander Pejn (2024), Džon Turturo (2024), Filip Bober (2024), Kristof Papousek (2024), Mark Kazns (2023), Lin Remzi (2023), Čarli Kaufman (2023), Džesi Ajzenberg (2022), Ruben Estlund (2022), Sergij Loznicja (2022), Pol Šrejder (2022), Vim Venders (2021), Mišel Franko (2020), Mads Mikelsen (2020), Tim Rot (2019), Izabel Iper (2019), Alehandro Gonsales Injaritu (2019), Pavel Pavlikovski (2019), Nijaz Hastor (2018), Nuri Bilge Džejlan (2018), Oliver Stoun (2017), Džon Kliz (2017), Wolfgang Amadeus Brilhart (2016), Stiven Frirs (2016), Robert Deniro (Lifetime Achievement Award, 2016), Benicio Del Toro (2015), Atom Egojan (2015), Agnes B. (2015), Danis Tanović (2014), Gael Garsija Bernal (2014), Bela Tar (2013), Roberto Ola (2013), Branko Lustig (2012), Emil Tedeschi (2011), Jafar Panahi (2011), Anđelina Džoli (2011), Dieter Koslik (2010), Manfred Šmit (2009), Kat Viliers (2008), Stiv Busemi (2007), Majk Li (2006), Gavrilo Grahovac (2006), Marko Miler (2005).