VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Ko može aplicirati za besplatan plac u Banjaluci: Uslovi, rokovi i ograničenja

    Ko može aplicirati za besplatan plac u Banjaluci: Uslovi, rokovi i ograničenja

    Porodice sa četvoro i više djece, mladi bračni parovi do 35 godina, kao i samohrani roditelji koji planiraju aplicirati za besplatne placeve u Banjaluci moraće da ispune stroge kriterijume i uslove koje je propisala gradska administracija.

    Takođe, pored toga biće potrebno i da većina u gradskom parlamentu, a koju predvodi SNSD glasa i podrži Odluku o raspisivanju javnog konkursa, piše Capital.

    Ko može ostvariti pravo na besplatan plac u Banjaluci?

    Pored toga što podnosioci zahtjeva ne smiju posjedovati nepokretnosti na teritoriji Republike Srpske, niti u mjestu rođenja, ključni uslov je i kontinuirano prebivalište na području grada Banjaluka u trajanju od najmanje dvije godine.

    Kada je riječ o specifičnim kategorijama, za mlade bračne parove neophodno je da oba supružnika u trenutku prijave imaju manje od 35 godina, da su vjenčani, kao i da su državljani Bosne i Hercegovine.

    Kako samohrani roditelji dokazuju status?

    Samohrani roditelji svoj status moraju dokazati rješenjem nadležnog Centra za socijalni rad.

    Kod porodica sa četvoro i više djece ona mogu biti bračna, vanbračna i usvojena, pastorčad ili ona koja su uzeta pod starateljstvo.

    Obaveze nakon dobijanja parcele

    Ovaj model, koji se oslanja na nedavne izmjene Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske, predviđa i stroge obaveze za korisnike parcela.

    Tako će nosioci prava građenja biti dužni da stambeni objekat izgrade u roku od pet godina od uvođenja u posjed, dok će prodaja izgrađenih objekata biti zabranjena u periodu od deset godina od dobijanja upotrebne dozvole.

    Iz gradske uprave poručuju da je cilj ove mjere pružanje direktne podrške najosjetljivijim i perspektivnim kategorijama stanovništva, kako bi se stvorili uslovi za njihov ostanak i prosperitet u Banjaluci.

    Gdje će se nalaziti besplatni placevi?

    Inače, gradska uprava Banjaluka planira da podijeli 346 dunuma zemlje i to najviše u Bukvaleku.

    U ovoj mjesnoj zajednici koja je od centra grada udaljena oko šest kilometara na raspolaganju je skoro 132.000 kvadratnih metara gradskog zemljišta.

    Zemlja će se dijeliti i u Gornjim Borkovićima, Donjoj Piskavici, Motikama, Donjem Pervanu i Dragočaju.

    Kako će kandidati biti bodovani?

    Prema Pravilniku o uslovima i načinu osnivanja prava građenja na nepokretnostima u svojini grada Banjaluka bodovaće se godine života, stručna sprema, broj djece ali i bračni staž.

    Roditelji djece sa poteškoćama u razvoju će dobijati dodatne bodove kao i osobe sa invaliditetom.

     

  • Riješena misterija stara 250 godina: Kako su krokodili preplivali Indijski okean do Sejšela

    Riješena misterija stara 250 godina: Kako su krokodili preplivali Indijski okean do Sejšela

    Misterija sejšelskih krokodila, koja je zbunjivala naučnike više od dva vijeka, konačno je riješena zahvaljujući analizi drevne DNK.

    Novo istraživanje pokazalo je da ovi gmizavci nijesu bili posebna vrsta, već izolovana populacija slanovodnih krokodila koja je do udaljenog arhipelaga stigla preplovivši hiljade kilometara preko Indijskog okeana.

    Naučnici su riješili misteriju koristeći DNK iz istorijskih muzejskih uzoraka, prenosi RTS.

    Gmizavci ipak nisu bili jedinstvena vrsta, već izolovana populacija slanovodnih krokodila koji su vjerovatno plutali hiljadama kilometara preko Indijskog okeana.

    Istorijski zapisi sa ekspedicija nastali prije više od 250 godina opisuju krokodile kao uobičajenu pojavu duž obala Sejšelskih ostrva. Za prve istraživače, prizor ovih ogromnih reptila na plažama i ušćima rijeka bio je zbunjujući jer se arhipelag nalazi hiljadama kilometara od njihovih poznatih staništa.

    Kako su prešli taj put?

    To je zagonetka koja dugo intrigira naučnike. Situacija se drastično promijenila nakon što je oko 1770. godine počelo trajno naseljavanje ostrva. U roku od samo pet decenija lokalna populacija krokodila potpuno je istrijebljena lovom. Iza njih je ostalo samo nekoliko sačuvanih primjeraka, uključujući nepotpune lobanje u Nacionalnom muzeju Sejšela, kao nijemi svjedoci jednog davno nestalog svijeta.

     

     

    Dugo se raspravljalo o identitetu ovih životinja. Neki naučnici smatrali su da su u pitanju nilski krokodili (Crocodylus niloticus) koji su migrirali iz Afrike, dok su drugi vjerovali da je riječ o endemskoj vrsti.

    Prvi pomak u istraživanjima dogodio se 1994. godine, kada su istraživači na osnovu fizičkih karakteristika reklasifikovali ove životinje kao morske krokodile, ali je nedostajao konačan dokaz.

    Međunarodni tim naučnika iz Njemačke i sa Sejšela sproveo je detaljnu analizu kako bi riješio misteriju. Koristeći napredne tehnike, uspjeli su da izdvoje i analiziraju mitohondrijsku DNK iz kostiju i zuba drevnih primjeraka.

    Tu genetsku informaciju zatim su uporedili sa DNK živih morskih krokodila. Rezultati, objavljeni u časopisu Royal Society Open Science, nisu ostavili mjesta sumnji.

    Putovanje dugo hiljade kilometara

    Genetski markeri sejšelskih krokodila nedvosmisleno su se podudarali sa onima slanovodnog krokodila (Crocodylus porosus), najvećeg živog gmizavca na svijetu. Populacija sa Sejšela nije bila jedinstvena vrsta, već najzapadnija poznata grupa ovih okeanskih putnika.

    Njihova sposobnost da pređu ogromne vodene površine zasniva se na jedinstvenoj biološkoj adaptaciji. Za razliku od većine drugih krokodila, slanovodni krokodili posjeduju specijalizovane slane žlijezde na jeziku koje im omogućavaju da izbacuju višak soli. Ova prednost omogućava im da podnose slanu vodu i provode duže periode na moru, putujući između udaljenih obala.

    „Osnivači populacije na Sejšelima morali su da preplove najmanje 3.000 kilometara preko Indijskog okeana da bi stigli do udaljenog arhipelaga, a možda čak i mnogo dalje“, rekao je Frank Glau, stručnjak za reptile iz Bavarske državne zoološke zbirke (SNSB) i stariji autor studije.

    Vladari okeana

    Ovo otkriće značajno proširuje poznati istorijski areal slanovodnih krokodila. Prije nego što je ljudska aktivnost dovela do njihovog nestanka sa Sejšela, područje rasprostranjenosti ove vrste prostiralo se na nevjerovatnih 12.000 kilometara, od Vanuatua u Tihom okeanu pa sve do zapadnog dijela Indijskog okeana.

    To ih svrstava među reptile sa najširom rasprostranjenošću na planeti, što potvrđuje njihovu izuzetnu mobilnost.

    „Genetski obrasci ukazuju na to da su populacije slanovodnih krokodila ostale povezane tokom dugih perioda i na velikim udaljenostima, što govori o visokoj mobilnosti ove vrste“, objasnila je Štefani Agne sa Univerziteta u Potsdamu, prva autorka studije.

    Rješavanje ove misterije nije samo ispravljanje jedne istorijske fusnote – ono pokazuje moć genetike u rekonstrukciji izgubljenih saznanja o vrstama i razumijevanju posljedica ljudskog uticaja.

    Ipak, naučna priča ovdje se ne završava. Korišćena mitohondrijska DNK nasljeđuje se samo po majčinoj liniji, pa bi buduća istraživanja nuklearne DNK mogla otkriti još suptilnije veze i razlike između davno razdvojenih populacija ovih impresivnih vladara okeana.

    Danas slanovodni krokodil ostaje jedan od najrasprostranjenijih gmizavaca na Zemlji. Prije nego što je populacija na Sejšelima istrijebljena, vrsta je zauzimala još veći areal koji se prostirao više od 12.000 kilometara, od Vanuatua u Tihom okeanu do Sejšela u Indijskom okeanu.

  • Peskov: Ukrajinski napad nije uticao na rad foruma

    Peskov: Ukrajinski napad nije uticao na rad foruma

    Ukrajinski napad na Sankt Peterburg nije uticao na rad Međunarodnog ekonomskog foruma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Rad Foruma teče uobičajeno. Dnevni red je bogat, ima mnogo događaja i učesnika – rekao je Peskov.

    Ukrajinski dronovi napali su rano jutros infrastrukturne objekte u nekoliko dijelova Sankt Peterburga i tom prilikom je povrijeđeno nekoliko ljudi.

    Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu održava se od danas do 6. juna.

  • Šokantna izjava režisera o pokojnom glumcu: “Najgore ljudsko biće koje sam upoznao”

    Šokantna izjava režisera o pokojnom glumcu: “Najgore ljudsko biće koje sam upoznao”

    ​Reditelj Adam Markus izazvao je buru u javnosti nakon što je pokojnog glumca Vala Kilmera nazvao „najgorim ljudskim bićem koje je ikada upoznao“.

    U objavi na društvenim mrežama Markus je iznio teške optužbe na račun Kilmerovog ponašanja tokom snimanja filma „Zavjera u Arizoni“, tvrdeći da bi danas zbog takvog odnosa prema saradnicima bio momentalno otpušten.

    Markus, koji je režirao akcioni triler “Zavera u Arizoni” iz 2008. godine u kojem je Kilmer imao glavnu ulogu, na društvenim mrežama je podijelio je sjećanja sa snimanja, nazvavši zvijezdu filmova “Top Gan”, “Betmen zauvek” i “Tumstoun” “najgorim ljudskim bićem koje je ikada upoznao”, prenosi b92.

    “Sjećam se vremena kada sam režirao tog tipa. Znate na koga mislim”, napisao je Markus uz fotografiju sa seta. U nastavku je dodao da ga ne zanimaju kritike zbog toga što govori negativno o preminuloj osobi.

    “A svima vama koji prevrćete očima na onu priču ‘o mrtvima sve najbolje’, …ite se“, nastavio je Markus, dodajući da bi Kilmer, “da je danas na mom setu napravio i desetinu onoga što je tada radio, momentalno bi dobio otkaz”.”.

    Svoju objavu završio je rečima: “Najgora osoba koju sam ikada upoznao… a to zaista mnogo govori.”

    Njegove objave ubrzo su izbrisane, ali su prethodno izazvale veliku pažnju javnosti i medija.

    Podsjećamo, Kilmer je preminuo 1. aprila 2025. godine. Tokom karijere ostavio je dubok trag u Holivudu zahvaljujući ulogama u brojnim kultnim ostvarenjima, ali ga je godinama pratila reputacija glumca sa kojim je teško sarađivati. Nekoliko poznatih reditelja ranije je javno govorilo o problemima tokom rada sa njim.

    U dokumentarnom filmu “Val” iz 2021. godine, glumac je otvoreno govorio o svojim postupcima.

    “Ponašao sam se loše. Ponašao sam se hrabro. Nekima sam djelovao čudno. Ništa od toga ne poričem i ne kajem se, jer sam kroz sve to upoznao dijelove sebe za koje nisam znao da postoje”, rekao je tada Kilmer.

  • Minić: Postignut dogovor sa roditeljima njegovateljima

    Minić: Postignut dogovor sa roditeljima njegovateljima

    Vlada Republike Srpske postigla je dogovor sa roditeljima njegovateljima o proširenju njihovih prava, za šta će biti obezbijeđen dodatni 41 milion KM, a izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti već sutra će se naći pred Vladom, izjavio je premijer Srpske Savo Minić.

    “Finalizovaćemo zakonsko rješenje već sutra na sjednici Vlade, a potom tražiti podršku na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine”, istakao je on danas, 3. juna, na konferenciji za novinare nakon održanog sastanka sa predstavnicima organizacija i udruženja koja okupljaju roditelje djece sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.

    “Obezbjedili smo dodatnih 41 milion KM za proširenje prava više od 1.600 korisnika socijalnih prava iz kategorije roditelja – njegovatelja djece za smetnjama u razvoju”, kazao je Minić.

    On je precizirao da su na današnjim konsultacijama sa predstavnicima udruženja koje okupljaju ove kategorije usaglašene dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, koje će, po hitnom postupku, sutra naći na sjednici Vlade Republike Srpske, i nakon toga, u parlamentarnoj proceduri.

    “Srećan sam što smo uspjeli napraviti značajan pomak kad su u pitanju prava ovih kategorija, koji su, za mene lično, bili jedan od prioriteta otkako sam stupio na ovu funkciju. Ovi ljudi su tihi borci koji su 24 časa dnevno vezani za brigu oko djece i naša briga o njima ne može i ne treba biti završena samo sa ovim izmjenama zakona”, naglasio je Minić.

    Kako je rekao, na današnjem sastanku razgovarano je i o nizu, drugih otvorenih pitanja u vezi ovih kategorija, te je dogovoreno da se ponovo sastanu poslije usvajanja zakonskih izmjena.

    “Ne samo Vlada, nego cijelo društvo mora ovim ljudima biti na usluzi 24 časa dnevno i zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da im izađemo u susret”, rekao je Minić.

    Foto: Vlada Republike Srpske

  • Daliboru Mandiću smanjena kazna za 10 godina zbog ubistva Ariela Bogdanovića

    Daliboru Mandiću smanjena kazna za 10 godina zbog ubistva Ariela Bogdanovića

    Daliboru Mandiću Vrhovni sud Republike Srpske je osudio na 20 godina zatvora zbog ubistva Ariela Bogdanovića.

    Njemu je sud umanji kaznu za 10 godina. Presuda je preinačena i u obično ubistvo.

    “Sudsko vijeće odbilo je žalbu tužilaštva i djelimično je uvažio žalbu optuženog i njegovog branioca. Presuda Okružnog suda je preinačena u pravnoj ocjeni djela i odluci o kazni tako da su radnje optuženog pravno kvalifikovane kao krivično djelo ubistvo iz člana 124. stav 1. za koje je optuženi osuđen na kaznu od 20 godina zatvora”, saopštio je Vrhovni sud Republike Srpske.

    Ariel Bogdanović ubijen je 2. decembra 2022. godine.

  • Avion iz Srbije sa 90 putnika zadržan na Aerodromu Tivat, u toku kontrola

    Avion iz Srbije sa 90 putnika zadržan na Aerodromu Tivat, u toku kontrola

    Avion sa 90 putnika koji su iz Srbije danas, 3. juna, doputovali u Crnu Goru izdvojen je na Aerodromu Tivat i u toku su opsežne policijske kontrole letjeice i putnika, pišu podgoričke Vijesti.

    “Crnogorska policija sprovodi opsežne kontinuirane i pojačane aktivnosti povodom održavanja Samita EU – Zapadni Balkan. U tom kontekstu, na graničnom prelazu Aerodrom Tivat sprovode se pojačane kontrole, kojom prilikom je izdvojen i stavljen pod kontrolu čarter let na relaciji Beograd–Tivat, kojim je oko 90 državljana Republike Srbije jutros doputovalo u Crnu Goru”, navodi se u policijskom saopštenju za podgoričke Vijesti.

    U toku su, kažu, kontrole ovih osoba i provjera osnova njihovog dolaska i boravka, te će u skladu sa zakonom biti preduzete sveobuhvatne mjere i radnje, kao i restriktivne mjere ukoliko za to budu postojali zakonski osnovi, prenosi Tanjug.

    “Avion je zadržan na pisti Aerodroma Tivat radi sprovođenja detaljnih provjera osoba koje su doputovale, odnosno razloga njihove posjete, imajući u vidu pojačane bezbjednosne mjere uoči održavanja Samita EU – Zapadni Balkan. Javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljim preduzetim aktivnostima”, navodi se u saopštenju policije.

  • Narandžasto upozorenje zbog vremenskih neprilika

    Narandžasto upozorenje zbog vremenskih neprilika

    Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje zbog najavljenih nestabilnih vremenskih prilika u toku dana.

    Meteorolozi upozoravaju na jače lokalne pljuskove praćene grmljavinom i snažnim udarima vjetra, dok je na pojedinim područjima moguća i pojava grada.

    Prema prognozama, tokom naredna 24 sata očekuju se povremeno obilnije padavine, a lokalno su mogući intenzivni pljuskovi s količinom kiše od 20 do 30 litara po metru kvadratnom u periodu od svega tri sata.

    Zbog velike količine padavina u kratkom roku postoji povećan rizik od pojave urbanih poplava, naročito u gradskim sredinama gdje odvodni sistemi mogu biti opterećeni.

  • Turneja CIK-a: Četiri tima u devet država idu da edukuju birače

    Turneja CIK-a: Četiri tima u devet država idu da edukuju birače

    Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

    Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

    Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

    Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

    Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

    “Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

    Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

    Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

  • Čović: OHR kroz instituciju visokog predstavnika ništa dobro nije donio

    Čović: OHR kroz instituciju visokog predstavnika ništa dobro nije donio

    Dragan Čović, predsjednk HDZ-a BiH rekao je da OHR kroz instituciju visokog predstavnika BiH ništa dobro nije donio BiH.

    – Ne samo jedan visoki predstavnik, nego svih osam koji su bili u BiH. Hiljadu odluka koje su donosili bile su hirovite, bez realnog sagledavanja stanja. Napravili su jednu puzajuću promjenu onog što se zove Aneks 4. Danas mogu sa pravom da kažem da visoki predstavnik ništa dobro nije uradio za hrvatski narod u BiH, a mogao je – kaže Ćović gostujući sinoć na HRT.

    Čović je Kristijanu Šmitu poželio dobro zdravlje, kako kaže, kao personi, osobi.

    – Imali smo korektnu komunikaciju, ali što prije završi OHR sa svojim mandatom i visoki predstavnici sa mandatom u BiH, mislim da ćemo mi konačno morati preuzeti odgovornost za BiH – rekao je Čović.

    Istakao je da je BiH kao endemska stara mitska maslina, ali ko god prođe pored, nastoji nešto obrezati.