VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Dodik: Svijet prepoznaje ono što mi odavno znamo

    Dodik: Svijet prepoznaje ono što mi odavno znamo

    Republika Srpska je uspjela da proda cijelu količinu obveznica na Londonskoj berzi i to je zaista veliki uspjeh. To je trenutak u kojem jedna mala zajednica pokazuje da zna da stoji uspravno pred velikim svjetskim tržištima, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u kolumni za Glas Srpske.

    Kolumnu prenosimo u cijelosti:

    Taj uspjeh je umnogome još veći, s obzirom na to da je Republika Srpska to uradila kao entitet, a ne kao država, ali i da je tražnja za našim obveznicama bila dvostruko veća od ponuđene količine. To znači da je svijet prepoznao ono što mi odavno znamo – da je Republika Srpska stabilna, ozbiljna i sposobna da ispunjava svoje obaveze.

    Oponenti u Srpskoj će, naravno, naći mnogo razloga za kritiku, kao na primjer da je visoka kamata, da se ne znaju kupci, da je Republika Srpska prezadužena i slično. Ali kritika je uvijek najglasnija onda kada činjenice govore drugačije. Pokazatelji daju sasvim drugu sliku. A činjenice, za razliku od političkih narativa, ne mogu se sakriti.

    STABILNOST

    Naravno da se države, ali i korporacije, zadužuju na berzi emisijom obveznica ili nekih drugih finansijskih instrumenata, ali to zavisi od njihovog boniteta. Svako ko razumije finansijska tržišta zna da kapital ide samo tamo gdje postoji povjerenje. Ako postoji sumnja da ste prezaduženi i ako postoji sumnja da vam je narušen bonitet, niko te obveznice neće ni kupiti. Finansijska tržišta ne poznaju političke simpatije – ona poznaju samo stabilnost i kredibilitet.

    Sama činjenica da su institucionalni investitori kupili cijelu emisiju govori o tome da su procijenili da obveznice Republike Srpske imaju visok bonitet, a to znači da Republika Srpska ima dobru poziciju na međunarodnom finansijskom tržištu. To je priznanje koje se ne dobija iz političkih govora, već iz realne procjene snage jedne ekonomije. To može da smeta oponentima, ali od njih ne postoji bilo kakav prijedlog na ovu temu, već samo verbalna kritika. Republika Srpska je kroz svoju istoriju mnogo puta pokazala da je sposobna da ide naprijed uprkos sumnjama i osporavanjima.

    ЈAVNI DUG

    Što se tiče nivoa javnog duga, međunarodno kredibilan indikator zaduženja je odnos duga prema bruto domaćem proizvodu. U ekonomiji postoji jednostavno pravilo – brojke uvijek govore više od političkih komentara. Sve one koji kritikuju visinu duga Republike Srpske, taj parametar demantuje, jer i sa ovim zaduženjem, a prema projekcijama na kraju 2026. godine, on će iznositi između 32 i 33 odsto. To je nivo koji Republiku Srpsku svrstava među fiskalno stabilne ekonomije.

    To je čini blago zaduženom u odnosu na sve zemlje EU, ali i u odnosu na mnoge svjetske ekonomije. Drugim riječima, Republika Srpska je daleko stabilnija nego što to njeni kritičari žele da priznaju. Primjera radi, taj odnos je u Njemačkoj već danas 71 odsto, u Velikoj Britaniji 114, u Francuskoj 128, u Italiji 151, u Španiji 110 odsto, a procjene stručnjaka su da će taj racio rasti u narednom periodu. U svijetu u kojem mnoge velike ekonomije nose teret visokog duga, Republika Srpska pokazuje fiskalnu disciplinu. Sa druge strane, najnižu stopu duga u odnosu na bruto domaći proizvod imaju Rusija i to 25,5 odsto, Saudijska Arabija 32,1, Tajvan 32,5, Irska 36,5.

    Što se tiče duga po glavi stanovnika, on je u Republici Srpskoj oko 3.000 evra, dok je prosječan dug u zemljama EU mnogo veći. To znači da Republika Srpska ulazi u budućnost bez tereta koji opterećuje mnoge razvijene ekonomije. Primjera radi: Njemačka 30.000 evra, Austrija 44.000, Italija 47.000, Grčka 35.000, Slovenija 21.000, Hrvatska 13.000 evra. Ove brojke jasno pokazuju da je fiskalni položaj Republike Srpske stabilan i održiv. Dakle, imamo nizak nivo duga po glavi stanovnika u odnosu na zemlje EU, da ne govorimo o drugim zemljama svijeta. To je rezultat odgovorne politike koja je u proteklim godinama čuvala stabilnost budžeta i finansija Republike Srpske.

    KRITIČARI I REALNOST

    Kritičari će kazati da se mi ne možemo porediti sa njima, ali podaci i povjerenje investitora govore drugačije. Na finansijskim tržištima nema mjesta za političke utiske – tamo postoji samo realna procjena vrijednosti i stabilnosti. Što se kamatne stope na međunarodnom tržištu kapitala tiče, u momentu prodaje naših obveznica Velika Britanija plaća 3,8 odsto kamatu za dvogodišnje obveznice, SAD četiri odsto na dvogodišnje obveznice, Njemačka tri.

    Drugim riječima, cijeli svijet se danas zadužuje i svi traže načine da očuvaju stabilnost svojih budžeta. Gotovo je izvjesno da će kamatna stopa i na njihove petogodišnje obveznice premašiti pet odsto. Mi smo prodali petogodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 6,25 odsto. U takvim globalnim okolnostima to je rezultat koji pokazuje da Republika Srpska ima kredibilitet na tržištu kapitala. Kada uzmemo u obzir prethodno navedeno, ta kamatna stopa je dobra.

    Važno je razumjeti da tržišta ne nagrađuju političke izjave, nego stabilnost i odgovornu ekonomsku politiku. Naravno da bismo mi voljeli da je na nivou kamatnih stopa Njemačke ili SAD, ali to jednostavno nije moguće. Procjena stručnjaka je da će kapital na međunarodnom tržištu poskupjeti i da će kamatne stope i dalje rasti, jer su u direktnoj korelaciji sa stopama inflacije.

    Drugim riječima, Republika Srpska je ovu emisiju realizovala u trenutku kada su globalna tržišta izuzetno nestabilna. Bilo bi dobro da su nam oponenti i kritičari ponudili ili našli mogućnost da plasiramo obveznice na nekoj drugoj berzi po cijeni, na primjer, od pet odsto i na neki duži rok. Ali odgovorna politika ne zasniva se na željama, nego na realnim mogućnostima. Naravno, mnogo je lakše kritikovati nego ponuditi rješenje.

    RACIONALNA POLITIKA

    I na kraju, opet kritičari postavljaju pitanje šta smo dobili sa ovom emisijom? Dobili smo mnogo više od jedne finansijske transakcije. Dobili smo, prije svega, međunarodni kredibilitet, ali i stabilnost budžeta u veoma složenoj situaciji u cijelom svijetu. To je signal da Republika Srpska ima svoje mjesto na međunarodnim finansijskim tržištima. Primjera radi, zarad budžetske stabilnosti, Njemačka će se samo u ovoj godini zadužiti za 512 milijardi evra i povećaće rashode kamata za 150 milijardi evra godišnje. Ako se najveće evropske ekonomije zadužuju da bi održale stabilnost, onda je jasno da Republika Srpska vodi potpuno racionalnu ekonomsku politiku. Slovenija je otišla korak dalje pa je čak emitovala jednu emisiju obveznica u iznosu od preko 500 miliona evra na kineskoj berzi u juanima.

    Države se snalaze u ovoj situaciji da održe stabilnost i likvidnost budžeta koja, u ovoj situaciji, nema cijenu. Upravo zato je uspjeh Republike Srpske na Londonskoj berzi mnogo više od finansijskog događaja – to je potvrda stabilnosti, povjerenja i snage jedne zajednice koja je kroz istoriju naučila da opstaje i pobjeđuje uprkos izazovima. Republika Srpska je i ovaj put pokazala ono što je pokazivala mnogo puta do sada – da zna da stoji čvrsto, da vodi odgovornu politiku i da ide naprijed.

    Londonska berza je mjesto na kojem nema političkih simpatija – tamo postoji samo povjerenje u stabilnost i sposobnost da se obaveze ispune. Republika Srpska je to povjerenje dobila. Oni koji godinama ponavljaju da je Srpska izolovana danas se suočavaju sa jednostavnom činjenicom – kapital ide samo tamo gdje postoji sigurnost. A kapital je ovoga puta došao u Republiku Srpsku. U svijetu u kojem se velike države bore da očuvaju stabilnost svojih finansija, Republika Srpska je pokazala da ima snagu da bude dio globalnog finansijskog tržišta. Zato ovaj uspjeh nije samo finansijski rezultat – to je još jedna potvrda da Republika Srpska ide naprijed, stabilna, odgovorna i sigurna u svoju budućnost.

  • Saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje ograničen uprkos primirju

    Saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje ograničen uprkos primirju

    Pristup Ormuskom moreuzu i dalje je ograničen i pod kontrolom, a brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen uprkos sporazumu o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija Sultan Al DŽaber.

    On je kazao da moreuz “nije otvoren” i da je prolaz kroz njega “ograničen, uslovljen i kontrolisan”, prenio je CNN.

    Al DŽaber je naveo da je pristup tom plovnom putu podložan uslovima i političkom uticaju Irana i upozorio da naoružavanje tog vitalnog pomorskog koridora ne može da bude tolerisano, jer ugrožava slobodu plovidbe i globalnu ekonomsku stabilnost.

    – Naoružavanje ovog vitalnog plovnog puta, u bilo kom obliku, ne može da se toleriše. Ovo bi postavilo opasan presedan za svet, potkopavajući princip slobode plovidbe koji je temelj globalne trgovine i, na kraju krajeva, stabilnosti globalne ekonomije – ocijenio je on.

    Iran je saopštio da je prolaz kroz moreuz moguć uz koordinaciju sa iranskim oružanim snagama i uz uvažavanje tehničkih ograničenja.

    Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei istakao je sinoć da će Iran preći u novu fazu upravljanja strateškim Ormuskim moreuzom, navedeno je u njegovoj poruci građanima, koja je pročitana na iranskoj državnoj televiziji.

    Prije sukoba, Ormuski moreuz je funkcionisao kao slobodan međunarodni plovni put.

    Kako je prenijela Al DŽazira, pet brodova je prešlo moreuz u srijedu, u odnosu na 11 prethodnog dana, a sedam je prošlo u četvrtak, prema podacima firme za tržišne informacije “Kpler”.

    Više od 600 brodova, uključujući 325 tankera, i dalje se nalazi u zastoju u Persijskom zalivu zbog blokade.

    Analitičari navode da neizvjesnost oko primirja i bezbjednosti plovidbe i dalje čini tranzit rizičnim, a procjenjuje se da bi maksimalni kapacitet bezbjednog prolaska mogao da bude između 10 i 15 brodova dnevno ukoliko se primirje održi.

    Ormuski moreuz je jedan od ključnih energetskih koridora kroz koji se obično transportuje oko petine globalnih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, a prije izbijanja sukoba dnevno je bilježeno između 120 i 140 tranzita brodova.

  • Kako se obilježava Veliki petak i šta nam poručuju običaji koje čuvamo vijekovima?

    Kako se obilježava Veliki petak i šta nam poručuju običaji koje čuvamo vijekovima?

    U danu tišine i molitve, okrećemo se našoj baštini. Kako su naši stari obilježavali Veliki petak i šta nam danas poručuju običaji koje čuvamo vijekovima?

    Veliki petak spada u najtužnije dane u hrišćanstvu, dan kada je Isus Hristos svoj život dao da bismo mi živjeli. Zato je Veliki petak najtužniji dan u godini.

    Tog dana se ne jede, ne veseli, već se samo moli za oproštaj grijehova.

    Za Veliki petak se vezuje više običaja kojih se treba pridržavati na ovaj dan. Ovaj dan se posti strogo. Јede se samo hljeb i pije se voda.

    Vjerovanje u narodu je da se na ovaj dan ne jede kopriva, ali ni riba.

    Veliki petak je dan posvećen preispitivanju, a domaćice ne kuvaju. Taj dan je rezervisan za mir, tugovanje, molitvu i farbanje jaja.

    Јaja se farbaju cijeli dan, u što šarenije boje, a prvo ofarbano jaje se naziva “Čuvarkuća”. To jaje se boji u crvenu boju i ostavlja na izdvojeno mjesto godinu dana, da čuva kuću.

    Na Veliki petak se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima.

    Od velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara.

    U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

    Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

    Stariji ljudi kažu – ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.

  • Tramp podržao Orbana pred izbore: Јak i moćni vođa, radujem se nastavku saradnje

    Tramp podržao Orbana pred izbore: Јak i moćni vođa, radujem se nastavku saradnje

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pružio je danas podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu pred parlamentarne izbore u Mađarskoj zakazane za 12. april, istakavši da se raduje nastavku bliske saradnje sa njim.

    U objavi na društvenoj mreži “Socijalna istina”, Tramp je Orbana opisao kao “jakog i moćnog vođu”, koji postiže značajne rezultate i “neumorno” radi za svoju zemlju i narod, kao što i on lično radi za SAD.

    On je naveo da Orban radi na zaštiti Mađarske, razvoju ekonomije, otvaranju radnih mjesta, unapređenju trgovine, suzbijanju ilegalne imigracije i očuvanju “zakona i reda”.

    Tramp je dodao da su odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država dostigli novi nivo saradnje tokom njegove administracije i da se raduje nastavku bliske saradnje sa Orbanom.

    – Radujem se nastavku bliske saradnje sa njim kako bi obje naše zemlje mogle dalje da unapređuju ovaj izuzetan put ka uspjehu i saradnji. Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za reizbor 2022. godine i čast mi je što to ponovo činim – napisao je američki predsjednik.

    On je pozvao građane Mađarske da izađu na izbore i glasaju za Orbana, naglašavajući da mu daje “potpunu i apsolutnu podršku” za reizbor.

  • Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja

    Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja

    Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja, najtužniji dan za hrišćane, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.

    Na Veliki petak ne služi se liturgija već Carski časovi, a u poslijepodnevnim satima služi se večernje sa iznošenjem Plaštanice, koja simbolizuje platno u koje je Isus Hristos bio umotan nakon skidanja sa krsta i na kojoj je predstavljeno Hristovo polaganje u grob.

    Bogosluženja su, prema drevnoj tradiciji, u skladu sa tugom Velikog Petka, koji je i dan najstrožeg posta, kada zvona ne zvone, već se umjesto njih oglašavaju klepala.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će prije podne biti pretežno sunčano vrijeme, nakon čega će doći do naoblačenja prema svim krajevima, uglavnom bez padavina.

    U toku noći doći će do postepenog razvedravanja, dok će na zapadu biti oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, tokom jutra na udare i jaka bura.

    Dnevna temperatura vazduha od 12 do 20, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.

  • Stigle domaće jagode, cijene izazvale veliku pažnju kupaca

    Stigle domaće jagode, cijene izazvale veliku pažnju kupaca

    Prve domaće jagode stigle su na police trgovina u Zagreb, a njihova cijena već na startu sezone izazvala je veliku pažnju kupaca.

    Kako piše Jutarnji list, mjerica jagoda domaćeg proizvođača OPG Medak u jednoj zagrebačkoj prodavnici prodavala se za čak sedam evra, dok je cijena po kilogramu dostizala i 12 evra (oko 23 KM).

    I pored toga, interes nije izostao, police su se brzo praznile, što pokazuje koliko su kupci željni prvih proljetnih plodova.

    S druge strane, situacija u Sarajevu je nešto drugačija, ali ne nužno i povoljnija kada se uzme u obzir standard građana.

    Na sarajevskim pijacama cijene jagoda ovih dana kreću se oko 7 KM po mjerici, piše Radio Sarajevo.

    Iako se na prvi pogled čini da su jagode u Sarajevu znatno jeftinije nego u Zagrebu, građani upozoravaju da je riječ o značajnom poskupljenju u odnosu na prošlu godinu.

    Prema riječima kupaca, voće i povrće koje je ranije koštalo oko 5 KM sada dostiže cijene od 8 do čak 10 KM, što dodatno opterećuje kućne budžete.

    Prodavači ističu da su više cijene očekivane na početku sezone, te da bi s dolaskom većih količina i stabilizacijom ponude moglo doći do blagog pada cijena.

    Ipak, mnogi građani poručuju da će, uprkos želji za sezonskim voćem, sa kupovinom ipak sačekati povoljniji period.

    U konačnici, i Zagreb i Sarajevo bilježe isti trend – prve domaće jagode stižu uz visoke cijene, a pravo pitanje za većinu kupaca ostaje kada će postati pristupačnije svima.

  • Iran: Ormuski moreuz je otvoren

    Iran: Ormuski moreuz je otvoren

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh izjavio je danas da je Ormuski moreuz otvoren, ističući da je Iran posvećen miru na Bliskom istoku, ali da ostaje skeptičan prema „drugoj strani“.

    „Ormuski moreuz je otvoren. Svaki civilni brod može da prođe uz smjernice iranskih vlasti. To uputstvo je neophodno jer je, kao dio ovog rata, Iran minirao ključni plovni put, a te mine su ostale“, rekao je on za ITV.

    Kako je naveo, iranske vlasti imaju mape i precizne lokacije za bezbjedan prolaz.

    Kontrola moreuza kao ključni faktor krize

    Iranski TV kanal navodi da je kontrola nad moreuzom tokom rata izazvala globalnu energetsku i ekonomsku krizu, a ograničen prolazak brodova bio je jedan od razloga zbog kojih su Sjedinjene Američke Države pristale na pregovore.

    Hatibzadeh je naglasio da je otvorenost moreuza najveća snaga Irana i ključ svakog primirja.

    Upozorio je da bi, ukoliko SAD i Izrael ne pristanu na ključne zahtjeve Teherana, moreuz ponovo mogao biti zatvoren.

    „Prolaz je moguć samo uz saglasnost Irana, koliko god on bio otvoren. Svako ko komunicira sa iranskim vlastima ima dozvolu za prolazak“, rekao je.

    Liban kao ključna tačka spora

    Centralni dio iranskih zahtjeva odnosi se i na prekid vatre u Libanu.

    Novi talas izraelskih napada, u kojima je poginulo 200 ljudi, doveo je u pitanje 14-dnevno primirje.

    „Imam sve razloge da budem skeptičan u pogledu namjera druge strane, ali vidimo da Izraelci krše uslove. Teško kršenje se dešava upravo sada u Libanu, juče je bio masakr“, rekao je Hatibzadeh.

    Kritike Velikoj Britaniji

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana poručio je da britanska vlada treba da se „suoči sa činjenicama“, navodeći da je Velika Britanija omogućila američkim bombarderima B-2 da izvode napade na Iran iz baza RAF-a.

    „Besmisleno je da neka zemlja tvrdi da nije dio rata, a istovremeno pruža svu infrastrukturu za pokretanje ofanzivnih operacija protiv druge zemlje“, rekao je.

    London: Riječ je o odbrambenim operacijama

    Vlada Velike Britanije insistira da je dozvola SAD da koriste britanske vojne baze bila isključivo u okviru odbrambenih operacija.

    „Ali u očima Iranaca, nema razlike između odbrambenih i ofanzivnih operacija“, zaključio je iranski zvaničnik, prenosi Tanjug.

  • Nafta se vratila na 100 dolara zbog usporenog saobraćaja kroz Ormuski moreuz

    Nafta se vratila na 100 dolara zbog usporenog saobraćaja kroz Ormuski moreuz

    Fjučersi američke nafte danas su se vratili na 100 dolara po barelu, jer primirje sa Iranom još uvijek nije rezultiralo potpunim ponovnim otvaranjem Ormuskog moreuza, prenosi Si-en-en.

    Cijena nafte američke referentne cijene sirove nafte, skočila je za 5,5 odsto odsto na 99,61 dolara po barelu u nedavnom trgovanju.

    Cijena nafte je u četvrtak ujutru dostigla čak 100,29 dolara po barelu, vrativši se na trocifrenu vrijednost prvi put otkako je objavljeno primirje.

    Skok dolazi dan nakon što su američki fjučersi za naftu pali za 16 odsto, ili 18,54 dolara, u srijedu.

    To je bio najveći jednodnevni pad dolara od početka trgovanja fjučersima u martu 1983. godine i najveći procentualni pad od pandemije Kovid-19 2020. godine.

    Otkako je američki predsjednik Donald Tramp objavio dvonedjeljno primirje između SAD i Irana, Izrael je pokrenuo svoj najsmrtonosniji napad na Liban, ubivši stotine ljudi i testirajući krhko primirje do njegovih granica.

    Napadi su otkrili ključnu, i potencijalno presudnu, razliku između shvatanja prekida vatre između dvije strane. Dok Iran tvrdi da Liban čini “neodvojivi dio” sporazuma, Izrael i SAD insistiraju da to nije tako, navodi američki TV kanal.

  • Naučnici pojasnili šta je uzrokovalo pomor ribe u rijeci Neretvi

    Naučnici pojasnili šta je uzrokovalo pomor ribe u rijeci Neretvi

    U toku je postupak obnove ekološke dozvole za hidroelektranu “Ulog”, a tim povodom je Centar za životnu sredinu u četvrtak u Banjaluci predstavio rezultate istraživanja koji ukazuju da je pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru 2025. godine direktno uzrokovan radom ovog postrojenja.

    Kako je istakla Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dali predloge kako da se u narednom periodu pokuša smanjiti uticaj ove hidroelektrane na ekosistem Neretve.

    “Mi smo godinama ukazivali na problematiku izgradnje ovakvog projekta na netaknutom dijelu gornjeg toka Neretve. Nažalost, hidroelektrana je izgrađena i sve što možemo učiniti je da ublažimo njen uticaj. Gornji tok rijeke Neretve je iznad hidroelektrane Ulog planiran kao zaštićeno područje, a mi smo 2021. godine pokrenuli proces zaštite te smo sve dostavili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i tu sada sve stoji”, pojasnila je Ivanićeva.

    Proglašenjem gornjeg toka rijeke Neretve zaštićenim bi se, ističe, spriječila izgradnja još sedam malih hidroelektrana koje su planirane na ovom području.

    Gabriel Singer, profesor sa Univerziteta u Inzbruku, koji je radio niz istraživanja na rijeci Neretvi, prezentovao je istraživanje koje je sa timom stručnjaka uradio nakon što se dogodio veliki pomor ribe na Neretvi u septembru prošle godine.

    Pojasnio je da su prvi podaci o pomoru stigli od lokalnih ribara, nakon čega su sprovedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanja su pokazala da je došlo do izražene temperaturne stratifikacije u akumulaciji, sa većim sadržajem kiseonika u površinskim slojevima i značajno nižim na dnu.

    “Za opstanak, ribe zahtijevaju visok nivo rastvorenog kiseonika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti su bile ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak”, objasnio je Singer te dodao da podaci sa mjernih stanica nizvodno ukazuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, i to u periodu kada je zabilježen pomor ribe.

    Naglasio je da je kombinacija ispuštanja vode sa niskim sadržajem kiseonika i talasnog puštanja vode, uz pojačane padavine, dovela do ekološke katastrofe.

    “HE ‘Ulog’ je uzrok pomora ribe, zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika u toku vršnog rada. Ovakva katastrofa će se ponoviti  ukoliko se ne promijeni način upravljanja HE”, istakao je Singer.

    Kao moguća rješenja ovog problema naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uslova iz ekološke dozvole, te uspostavljanje transparentnog sistema monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kiseonika, temperature i vodostaja.

    I Ulrih Ajhelman, direktor međunarodne organizacije “Riverwatch”, koja koordiniše kampanju Sačuvajmo “Plavo srce Evrope”, se osvrnuo na ovo istraživanje, navodeći da rezultati jasno pokazuju da je rad hidroelektrane doveo do pomora.

    “To će se ponavljati ukoliko se nešto ne promijeni”, poručio je Eichelman i dodao da postojeća ekološka dozvola definiše ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sistem treba odmah biti ispuštena.

    “Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula ove godine očekuje se izdavanje nove dozvole, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša”, naveo je Ajhelman te dodao da je ključno da Ministarstvo ne mijenja postojeće uslove rada, te da pojača kontrolu.

    “Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan”, zaključio je on.