Autor: m88bogdanovic

Prijedlog rezolucije o osudi veličanja ustaške ideologije šefa Kluba poslanika SDS-a Ognjena Bodiroge, je čist dokaz neznanja, istakao je šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica za RTRS.

Mazalica dodaje da je Bodiroga tokom prethodne sedmice šefovima klubova koalicije predao prijedlog rezolucije sa namjerom da oni stave svoje potpise i da ga zajednički upute u skupštinsku proceduru. Kako ističe, prijedlog koji je Bodiroga dao nije dobar, te postoje problemi ne samo u naslovu već i u nekoliko članova, te dodaje da se radi o jednom neznanju.

– Po tom njegovom prijedlogu ispada samo da režim u NDH činio zločine, a ne čitav sistem NDH i čitavo društvo. Konsultovao sam određene stručnjake i istoričare koji smatraju da takav prijedlog ne bi trebalo uputiti i usvojiti u skupštinsku proceduru i usvojiti u Narodnoj skupštini – kaže Mazalica.

Kaže, da je taj prijedlog fokusiran isključivo da osudi nasljeđe NDH koji su sve više prisutni ne samo u Hrvatskoj već i u BiH.

– Moj prijedlog njemu je bio da tokom iduće sedmice održimo nekoliko sastanaka, a dovoljan je i samo jedan i da pozovemo stručnjake. Јa sam mu predložio predstavnike Centra za istraživanje rata i ratnih zločina, Centra za društveno-politička istraživanja, filozofske fakultete univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, a ako treba i predstavnike Srpske pravoslavne crkve, istoričare, intelektualce – priča Mazalica.

Ističe da treba biti zajednički dogovor oko učesnika tako jednog sastanka i dođemo do jednog prijedloga koji bi bio dostojan usvajanja Narodnoj skupštini Republike Srpske.

– Bodiroga je rekao da oni ne vjeruju nama, da oni misle da mi nećemo pristupiti tako jednom zadatku i da ne želimo uopšte da usvajamo prijedlog rezolucije. Јa sam rekao da garantujem da će SNSD i klub poslanika podržati ovakvu rezoluciju, ali mi želimo da učestvujemo u njenoj izradi – navodi Mazalica.

Ne samo da učestvujemo u izradi jednog teksta, jedne takve rezolucije, Mazalica navodi nego i da uključe veći broj ljudi koji će svojim znanjem doprinijeti da takav prijedlog rezolucije bude odgovarajući.

Poslanik NPS-a u Narodnoj skupštini Srpske Darko Banjac rekao je da će njegova stranka podržati rezoluciju o zabrani ustaštva SDS-a uz dodatne čvršće i preciznije definisanje.

– Mi smo svjesni šta se dešava u komšijskoj državi Hrvatskoj. Od zakona o nadgrobnim spomenicima, zabrane ulaska pjevačima, koji pjevaju patriotske pjesme, do kažnjavanja naših ljudi koji iznose svoja mišljenja. I onda se desi ovo što se desi u državnoj zajednici BiH. Oni mogu slobodno ovdje da pjevaju ustaške pjesme, pogotovo sa poklicima koji su bili u NDH. Rezolucija o zabrani ustaštva, koju je predložio SDS biće podržana od strane NPS. Mi to moramo uraditi, jer mi Srbi ne možemo ostati sa strane, dok postoje različiti zakoni, koji idu nama na štetu i gdje se proganjaju Srbi – kaže Banjac za RTRS.

Ističe da “moramo da reagujemo na način na koji reaguju i drugi”.

– To je samo odgovor i naša reakcija na ono što se dešava. Ovu rezoluciju trebamo da izmijenimo i da je čvršće i preciznije definišemo, odnosno ne da definišemo samo pojedince, već da kažemo da svako onaj ko vrijeđa srpski narod i veliča ustaštvo treba da odgovara. I Vlada treba da ide u takvom pravcu – navodi Banjac.

Smatra da po pitanju ove rezolucije, jer se treba ozbiljno njoj pristupiti, pozovu naši istoričari, koji se upravo bave time, te da na takav jedan način se napravi čvrsta rezolucija.

– Smatram da ni opozicija, ni SDS neće se tome protiviti. Treba da pošaljemo jasnu poruku da kao što oni žele da oduzmu riječ srpskom narodu, odnosno pripadnicima srpskog naroda, tako ćemo i mi zaštititi naš narod i nacionalnost – navodi Banjac.

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga predao je danas potpise za održavanje posebne sjednice parlamenta, te tekst prijedloga rezolucije o osudi veličanja ustaške ideologije koji bi se trebao naći na toj sjednici.

“Sa svim šefovima klubova u Narodnoj skupštini održali smo sastanke i svi su prihvatili naš prijedlog”, rekao je Bodiroga na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je rekao da je prikupio 28 potpisa za održavanje posebne sjednice parlamenta Srpske.

“Predstavnici stranaka vlasti Srpske predlagali su da se formira određen odbor gdje bi učestvovali i određeni profesori, te ljudi koji se više bave navedenom tematikom”, rekao je Bodiroga.

On je dodao da očekuje amandmane od vladajuće koalicije na prijedlog navedene rezolucije.

Egzodus sarajevskih Srba 1996. godine bio je bolna, ali veoma jasna lekcija da bez snažne Republike Srpske i njenih institucija nema sigurnosti ni ravnopravnosti za srpski narod u BiH i zato je svako slabljenje Srpske direktno potcjenjivanje ogromne žrtve koja je pala za njen nastanak i opstanak, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Povodom 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba kada je više od 150.000 ljudi u februaru i martu 1996. godine moralo da napusti svoj grad i krene u nepoznato, Dodik je rekao za Srnu da taj egzodus nije bio samo odlazak iz grada, već odlazak iz života kakav su živjeli do devedesetih godina 20. vijeka, odlazak iz svojih domova, dvorišta, ulica…

“U februaru i martu 1996. godine, pod teretom neizvjesnosti i straha, više od 150.000 Srba napustilo je svoja ognjišta u Sarajevu. Nisu otišli zato što su to željeli, već zato što su znali da za njih u njihovom gradu više nema mjesta, sigurnosti, pravde, ni dostojanstva.

Ono što je najtragičnije u toj tužnoj koloni srpskog naroda, koji su po snijegu i hladnoći, u tišini odlazili sa kućnog praga, jesu kovčezi sa posmrtnim ostacima njihovih najmilijih koje su iznosili da ih ne bi ostavili na milost i nemilost onima koji su ih do juče gledali preko nišana”, istakao je Dodik.

Nosili su ih, kaže Dodik, da počivaju tamo gdje će im potomci moći prislužiti svijeću bez straha, dostojanstveno i sa ponosom.

On je naglasio da slika kolona ljudi koje se danima protežu sarajevskim ulicama, kamiona natovarenih namještajem, zavežljajima, kovčezima, krstovima ostaje jedna od najpotresnijih slika srpske istorije s kraja 20. vijeka, podsjetivši da u istoriji nije zabilježeno da je postojao narod koji je morao da nose svoje mrtve.

Lider SNSD-a rekao je da egzodus nije bio samo fizički odlazak iz Sarajeva, već egzodus identiteta, jezika, pisma i kulture jednog naroda koji je vijekovima bio prisutan tu, gradio taj grad i Sarajevo činio Sarajevom.

“Egzodus živih i mrtvih sarajevskih Srba je svjedočanstvo stradanja, ali i snage. Oni koji su tada iz svojih domova krenuli u nepoznato nisu nestali, već su se digli iz pepela i sačuvali svoj identitet, svoje ime i sačuvali sebe.

Danas, kada govorimo o egzodusu sarajevskih Srba, ne govorimo samo o prošlosti, govorimo o zavjetu budućnosti da se takva sudbina nikada više ne ponovi i o obavezi da njegujemo kulturu sjećanja, da patnje ne budu zaboravljene i da istina bude jača od zaborava”, naglasio je Dodik, dodavši da narod koji pamti i opstaje.

On je konstatovao da je egzodus sarajevskih Srba mnogo više od istorijske epizode i da je to bila jasna politička poruka i dokaz da srpski narod u BiH može opstati samo ako ima snažne, stabilne i samostalne institucije Republike Srpske.

“Svako slabljenje Republike Srpske, potčinjavanje Sarajevu ili stranim centrima moći je poraz više za srpski narod. Egzodus sarajevskih Srba nas obavezuje da čuvamo Republiku Srpsku, njene institucije, nadležnosti i ustavnu poziciju, kao i dostojanstvo svog naroda i da u tome svi budemo jedinstveni, jer narod koji je jednom nosio svoje mrtve iz straha da im se ni grobovi neće poštovati zna zašto mora imati svoju snagu, svoju Republiku, svoje institucije i svoje pravo da odlučuje o sebi”, istakao je lider SNSD-a.

On je naveo da je dokaz snage Republike Srpske, njenih institucija i srpskog naroda izgradnja grada Istočno Sarajevo koji je izrastao iz egzodusa i postao simbol opstanka.

“Istočno Sarajevo nije nastalo urbanističkim planom na papiru, već iz bola, iz kolona, iz suza sarajevskih Srba koji su 1996. godine morali da napuste svoja ognjišta. Taj grad je dostojanstven i tih, ali veoma snažan odgovor na egzodus.

Na ledinama, u brdima, na prostoru koji tada nije imao ni infrastrukturu ni obrise grada počeli su da niču prvi gradski temelji. Istočno Sarajevo je danas izraslo u administrativni centar i postalo simbol političke zrelosti i državotvorne svijesti srpskog naroda u Republici Srpskoj koji je pokazao da snaga institucija i volja naroda mogu izgraditi univerzitet, bolnicu, škole, vrtiće, kulturne ustanove…”, istakao je Dodik.

Istočno Sarajevo, kaže on, danas stoji kao brana zaboravu i podsjetnik da Republika Srpska mora ulagati u svoje pogranične i strateške sredine i zato je obaveza svih nas da Istočno Sarajevo razvijamo planski, snažno i dugoročno kao univerzitetski, zdravstveni, kulturni i bezbjednosni centar Republike Srpske.

“Istočno Sarajevo je zavjet koji je pretvoren u temelj, grad koji svjedoči da narod koji zna zašto je stradao zna i zašto mora opstati i grad koji je nastao iz egzodusa, a postao grad budućnosti”, zaključio je Dodik.