VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Požar kod Herceg Novog se širi, evakuisana porodica, angažovani helikopteri i avioni

    Požar kod Herceg Novog se širi, evakuisana porodica, angažovani helikopteri i avioni

    U borbi sa požarom koji već tri dana dan bukti na području Herceg Novog, vatrogasci su uspjeli da odbrane više kuća u Baošićima, gdje je evakuisana jedna porodica, saopštila je Služba zaštite i spasavanja Herceg Novog.

    Požar, koji je izbio između Baošića i Bijele, zbog jakog vjetra proširio se prema Zelenici i Kamenarima, prenio je jutros RTCG.

    Požarna linija duga je između 10 i 15 kilometara.

    Komandir Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi Zlatko Ćirović rekao je da je prioritet odbrana kuća i zaštita stanovništva, ali da jak vjetar otežava gašenje i da nije moguće procijeniti kada će požar biti lokalizovan.

    Na terenu su sve raspoložive vatrogasne ekipe, uz pomoć snaga iz drugih gradova, dok su u gašenje uključeni helikopteri Vojske Crne Gore i vazduhoplovi MUP-a.

    Prema podacima Direktorata za vanredne situacije, svih pet raspoloživih vazduhoplova angažovano je na gašenju požara, dok su dva helikoptera Vojske Crne Gore angažovana na području Ulcinja, a avion Antonov i jedan ertraktor na području Herceg Novog.

    Crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović obišli su teren.

    Krapović je rekao da je požarna linija veoma velika i da će vojska zemlje nastaviti da pruža pomoć na zahtev MUP-a i lokalnih službi.

    Vuksanović je naveo da su ljudski životi i objekti trenutno pod kontrolom, ali je upozorio da zbog nepredvidivih vremenskih uslova i jakog vjetra treba biti oprezan.

    Tokom noći policija je evakuisala stanovništvo iz ugroženih područja.

    Јedan vatrogasac-volonter zadobio je lakšu povredu, dok su ostale ekipe, prema navodima Službe zaštite i spašavanja, iscrpljene nakon višednevnog angažovanja.

    Dim i pepeo prisutni su na gotovo cijelom području opštine, zbog čega se građanima savjetuje da borave u zatvorenim prostorijama.

    Foto: RTRS

  • Suša obrala kukuruz, prinosi manji 90 odsto

    Suša obrala kukuruz, prinosi manji 90 odsto

    Suša je ove godine teško pogodila poljoprivrednu proizvodnju širom BiH, a posebno usjeve kukuruza, čiji bi prinosi, prema procjenama poljoprivrednika i stručnjaka, mogli biti manji i do 90 odsto, dok se već strahuje od nestašice i poskupljenja stočne hrane.

    Prinosi kukuruza mogli biti smanjeni između 80 i 90 odsto

    Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, ističe za “Nezavisne novine” da će prinosi kukuruza ove godine biti smanjeni između 80 i 90 odsto.

    “Ima parcela gdje bukvalno nema ništa. Berba bi trebalo da krene za sedam do deset dana. Nema šta da se bere, sve je izgorjelo. Katastrofa”, kazao je Bakajlić.

    Kako je najavio, u narednom periodu očekuje se skok cijena stočne hrane, što bi dodatno moglo otežati položaj stočara.

    “Najbolje je rasprodati stoku da te glava ne boli”, kazao je Bakajlić, ukazujući na tešku situacije sa kojom se suočavaju proizvođači.

    Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode

    I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kazao je da je stanje na poljima, kada je riječ o kukuruzu, kritično.

    “Stanje je trenutno takvo da se već vide štete na usjevima, pogotovo silažnom kukuruzu, a što su niža područja, situacija je sve gora i gora”, kazao je Bićo.

    Ističe da je krajnje vrijeme da se proglasi stanje elementarne nepogode.

    Kako je rekao, ovogodišnja sjetva bila je oko 50 odsto skuplja.

    “Sjetva je rađena kada je cijena goriva bila oko četiri marke, a repromaterijal je bio 50 odsto skuplji”, kazao je Bićo, dodajući da je došlo vrijeme u kojem bi mnogi poljoprivrednici mogli biti u velikom minusu.

    Prema njegovim riječima, zbog velike štete na usjevima postoji realna opasnost od nedostatka stočne hrane, što bi dodatno moglo povećati troškove proizvodnje.

    Suša uništila veliki dio poljoprivrednih površina

    Da će ove godine prinosi najzastupljenije žitarice, kukuruza, biti smanjeni i za više od 80 odsto, kaže za “Nezavisne novine” Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Republike Srpske.

    “Suša je uništila veliki dio poljoprivrednih površina, pogotovo proljetni dio vegetacije, kao što su kukuruz, krompir i veće površine povrća. Mali je procenat površina gdje su ljudi mogli da navodnjavaju i tamo je uspjelo da se nešto spasi”, rekao je Mandić.

    Kako je pojasnio, i suncokret i soja ugroženi su zbog suše, s tim da je soja pretrpjela znatno veću štetu.   Suncokret je, kako navodi, specifična biljka i nešto je otporniji na nedostatak vlage.

    “Što se tiče soje i kukuruza, to je zaista veliki procenat uništenih usjeva” istakao je Mandić.

    On navodi da gotovo svake godine suša pričini veliku štetu na usjevima kukuruza. Ipak, proizvođači koji se bave ovom proizvodnjom još ne odustaju od tih površina.

    “Priroda je neumoljiva. Proizvođači i dalje pokušavaju da održe te površine, ali šteta je ove godine ogromna”, rekao je.

    Moguće poskupljenje stočne hrane

    Mandić očekuje da bi zbog smanjenih prinosa moglo doći do skoka cijena stočne hrane. Istovremeno, cijene pšenice i kukuruza, kako kaže, trenutno su prilično niske.

    “Sve poskupljuje, a cijene pšenice i kukuruza su dosta niske. Kako god da se desi katastrofa, cijene su opet niske” kazao je Mandić.

    Prema njegovim riječima, poljoprivrednici bi u narednom periodu možda trebalo da razmisle o većim površinama pod ozimnim kulturama, kao i o ranoj proljetnoj sjetvi.

    “Berba kukuruza u normalnim uslovima počinje početkom oktobra, ali bi ove godine mogla početi znatno ranije. Nema tu ništa od prinosa, ali ljudi moraju riješiti da oslobode i urede parcele”, zaključio je Mandić.

    Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve

    Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

    “Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.

  • Teheran odgovorio Trampu: Ormuski moreuz je bio, jeste i ostaće iranski

    Teheran odgovorio Trampu: Ormuski moreuz je bio, jeste i ostaće iranski

    Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi poručio je da Ormuski moreuz ne može da se zauzme objavom na platformi X, niti nosačem aviona, izdavanjem naredbe ili predizbornim govorom.

    On je to izjavio nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da će, nakon pobjede nad Iranom, proglasiti Ormuski moreuz teritorijom SAD.

    – Iran se ne plaši pretnji niti će da ustukne pred pokazivanjem sile – napisao je Garibabadi na društvenim mrežama, reaguji na najave Trampa.

    Garibabadi je istakao da je Ormuski moreuz bio iranski, jeste iranski i da će ostati iranski.

    – Ovaj moreuz može da bude zatvoren i otvoren samo po nalogu Irana – dodao je on, poručivši da će Iran nastaviti da sprovodi blokadu sve dok Sjedinjene Američke Države “ne prihvate realnost poraza i ne odustanu od svojih iluzija”.

    Tramp je u petak rekao i da SAD imaju punu vojnu kontrolu nad Ormuskim moreuzom.

    – I nakon što završimo operaciju protiv Irana, koji već trpi veoma ozbiljan poraz, proglasiću Ormuski moreuz teritorijom Sjedinjenih Američkih Država. U suštini, to je ono što već radimo. Uveli smo blokadu. Nijedan brod neće proći ako mi to ne želimo – rekao je Tramp na skupu u saveznoj državi Njujork.

    Iran još bez odluke o nastavku pregovora sa SAD

    Iran još nije donio odluku o nastavku pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok su kontakti preko posrednika poput Katara i Pakistana u toku, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, istakavši da se u dokumentu iz Islamabada govorilo o okončanju rata, a ne o 60-dnevnom primirju.

    Arakči je naveo da posrednici, Katar i Pakistan, prenose poruke i da su u kontaktu sa iranskom stranom, ali je naglasio da to “uopšte ne znači da se vode pregovori”.

    – Јoš nije donesena odluka o ponovnom početku pregovora sa Amerikom – rekao je on u intervjuu za agenciju ISNA.

    Govoreći o pominjanom 60-dnevnom periodu, iranski ministar je objasnio da je bilo reči o roku od 60 dana predviđenom za pregovore sa ciljem postizanja konačnog sporazuma, a ne o 60-dnevnom primirju.

    – SAD su prekršile memorandum i ponovo smo bili svedoci početka sukoba, ali nismo imali nešto što se zvalo primirje, da bi sada trebalo da bude produženo – rekao je Arakči.

    Govoreći o pregovorima Irana i Omana, Arakči je naveo da su oni u toku, ali da je riječ o potpuno odvojenom pitanju, tehničke prirode, koje se odnosi na određivanje pomorskih ruta kroz Ormuski moreuz za prolazak brodova.

    – Rute koje su ranije postojale sada više nisu funkcionalne i mora da bude određena nova ruta. Za sada radimo na privremenoj ruti koja bi u kasnijim fazama trebalo da bude pretvorena u konačnu – objasnio je Arakči.

    Arakči je naglasio i da pregovore o određivanju pomorske rute kroz Ormuski moreuz treba razlikovati od pitanja njegovog eventualnog otvaranja.

  • Nastavak postavljanja podzemnih kontejnera u Banjaluci

    Nastavak postavljanja podzemnih kontejnera u Banjaluci

    Novi podzemni kontejneri postavljeni su u ulicama Kralja Petra I Karađorđevića, Stevana Bulajića, Srpskoj i Ive Lole Ribara u sklopu projekta njihove instalacije na području Banjaluke.

    Kako navode iz Odjeljenja za komunalne poslove, počeli su i radovi za postavljanje kontejnera u Ulici Milana Tepića.

    “Riječ je o nastavku projekta kojim Grad Banjaluka nastoji da unaprijedi sistem prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada, ali i da kontejnerska mjesta učini urednijim i funkcionalnijim. Podzemni kontejneri iz ovog ciklusa postavljeni su nedavno i u Ulici Majke Knežopoljke, Bulevaru vojvode Živojina Mišića, Srpskoj, Ivana Franje Jukića i Beogradskoj ulici”, poručili su iz Grada.

    Koje su prednosti podzemnih kontejnera?

    Kako kažu, podzemni kontejneri imaju višestruko veći kapacitet u odnosu na klasične kontejnere, doprinose urednijem izgledu gradskih naselja, sprečavaju širenje neprijatnih mirisa i omogućavaju efikasnije upravljanje komunalnim otpadom.

    Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

  • Požar u Nevesinju aktivan, ali pod kontrolom

    Požar u Nevesinju aktivan, ali pod kontrolom

    Požar na južnim obroncima planine Crvanj, iznad sela Humčani, Donja Bjenja i Zalomka kod Nevesinja i dalje je aktivan, ali trenutno pod kontrolom.

    Brzom reakcijom vatrogasaca, mještana i uz pomoć helikoptera MUP-a Srpske požar je odbijen od kuća.

    Teren je nepristupačan, pa je vatru jedino moguće gasiti iz vazduha i u neposrednoj blizini kuća.

    Prema još nezvaničnim procjenama, u proteklih nekoliko dana opožareno je oko 3.700 hektara pašnjaka, niskog rastinja i šume.

  • Iza ponoći dva zemljotresa zatresla BiH, podrhtavanje tla osjetilo se u više gradova

    Iza ponoći dva zemljotresa zatresla BiH, podrhtavanje tla osjetilo se u više gradova

    Bosnu i Hercegovinu iza ponoći pogodila su dva zemljotresa, a podrhtavanje tla osjetilo se u više gradova širom zemlje.

    Prvi zemljotres

    Prvi i snažniji zemljotres zabilježen je u 00.47 sati, prema prvim dostupnim informacijama.

    Magnituda potresa iznosila je 3,6 stepeni, dok je epicentar registriran oko 23 kilometra zapadno od Goražda.

    Podrhtavanje tla

    Podrhtavanje tla osjetilo se na širem području Bosne i Hercegovine. Prema prvim reakcijama građana, zemljotres se osjetio u Goraždu, Sarajevu i Zenici.

    Drugi zemljotres

    Samo nekoliko minuta kasnije uslijedio je i drugi zemljotres.

    Prema preliminarnim podacima, drugi potres, magnitude 2,7, zabilježen je u 01.01 sati. Epicentar se nalazio oko 29 kilometara sjeverozapadno od Goražda.

    Za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti niti o povrijeđenim osobama.

    Budući da je riječ o preliminarnim seizmološkim podacima, informacije o magnitudi i tačnoj lokaciji epicentra mogu naknadno biti izmijenjene, prenosi Avaz.

     

  • Ko je Ronald Džonson: Prvi američki ambasador u BiH od kojeg svi imaju velika očekivanja

    Ko je Ronald Džonson: Prvi američki ambasador u BiH od kojeg svi imaju velika očekivanja

    Predsjedništvo BiH je prije nekoliko dana dalo agreman Ronaldu Džonsonu, kojeg je Donald Tramp, predsjednik SAD, nominovao za novog američkog ambasadora u BiH.

    Inače, postupak dobijanja agremana za ambasadora je dio uobičajene diplomatske prakse, ali veoma rijetko dolazi pod lupu javnosti.

    Svi ambasadori prolaze taj postupak prije formalnog potvrđivanja jer zemlja koja šalje ambasadora želi diskretno i van očiju javnosti da provjeri da li bi osoba koju predlažu mogla dobiti saglasnost zemlje domaćina.

    Na taj način sprečava se eventualna diplomatska neugodnost da zemlja koja ambasadora šalje mora tražiti drugog kandidata. Tihim i suptilnim procesom to se izbjegava. To što je davanje agremana Džonsonu izazvalo popriličnu medijsku pažnju u BiH govori u prilog činjenici koliko je veliko očekivanje u BiH od novog ambasadora. Zanimljivo je i da bi Džonson mogao biti prvi američki ambasador u BiH koji će uživati puno i nedvosmisleno povjerenje svih strana u BiH, što je takođe podatak vrijedan pažnje.

    Rasprava pred Senatom

    Iako je Džonson dobio agreman i iako ga je nominovao predsjednik Tramp, to još uvijek ne znači da će on i biti ambasador.

    Da bi se to desilo, mora proći saslušanje u Odboru za spoljne poslove američkog Senata, a onda i glasanje u plenumu.

    Senat je, inače, tijelo koje je tradicionalno nezavisnije od bilo koje administracije koja sjedi u Bijeloj kući zato što njegov mandat traje šest godina i manje je podložan podršci od koje zavise poslanici u Predstavničkom domu, koji se s izborima suočavaju svake dvije godine i ovisni su o svojoj stranci za donacije, kampanje i medijsku podršku.

    Zato je uvijek izvjesnije da će, ako dođe do otpora aktuelnoj administraciji, do toga doći u Senatu prije nego u Predstavničkom domu.

    Vojnik bez mrlje u karijeri

    Ipak, sudeći prema svemu što se do sada zna, velika je vjerovatnoća da će Džonson biti potvrđen.

    Čak i senatori stranke iz koje dolazi predsjednik Amerike, a koji ponekad imaju rezerve prema kandidatima, trude se da ne stvaraju konflikt, tako da je negativno glasanje rezervisano uglavnom za situacije kada postoji snažan otpor pojedinim kandidatima koje predlaže Bijela kuća.

    Prema onome što se zna, Džonson je kandidat koji je odlikovani vojnik, bez mrlje u karijeri i bez pretjerano isticanih političkih stavova.

    Blizak je grupi kongresmena povezanih s odbranom i vojnom industrijom, a Džonson se već javno oglasio o BiH kao zemlji koja bi mogla biti važan dio jačanja vojnih kapaciteta NATO-a.

    Iako nema naznaka kada bi Džonson mogao biti saslušan u Odboru za spoljne poslove Senata, indirektno se može zaključiti da bi to moglo biti jesenas ili najkasnije do kraja godine.

    Proces saslušavanja ambasadora koje je Tramp nominovao je u toku, a među imenima koja su preostala nalazi se i Džonson. Tempom kojim Odbor radi, realno je očekivati da se proces okonča do kraja godine. Ako bi se to desilo, Džonson bi u prvom kvartalu naredne godine mogao stupiti na dužnost, što će se, slučajno ili namjerno, poklopiti i sa stupanjem na dužnost novih vlasti nakon izbora u BiH.

    To je bitno zato što su svi potencijalni učesnici vlasti nakon narednih izbora spremni da pokrenu projekte s Amerikom, a juče se o tome oglasio i Savo Minić, premijer RS, koji je rekao da očekuje da krenu neki od projekata koji su godinama bili blokirani.

    “Očekujem bolju saradnju, normalniju, jer ga šalje ova administracija koja je na neki način realna. Nismo mi u milosti Amerike, samo je Amerika postala realna”, rekao je Minić.

    Prvi ambasador u BiH kog je nominovao lično predsjednik Amerike

    Inače, zanimljivo je i to da će Džonson, ako bude imenovan, biti prvi američki ambasador u BiH koji ne potiče iz diplomatskog kora, nego pripada krugu politički izabranih ambasadora koje bira lično predsjednik Amerike.

    Iako su svi ambasadori formalno predloženi od strane predsjednika, samo politički imenovani su direktno iz kruga ljudi od povjerenja američkog predsjednika.

    Zato tako imenovani ambasadori obično imaju veću težinu jer su potencijalno u bližem kontaktu s predsjednikom i njegovim najužim saradnicima.

    Međutim, tu je važno napomenuti i još nešto što do sada nije bilo slučaj.

    Dodatni razlog što Tramp imenuje veliki broj ambasadora mimo diplomatskog kora je to što želi da poveća uticaj nad širom administracijom u sklopu američkog federalnog sistema, kojem ne vjeruje previše.

    Tramp i ljudi oko njega smatraju da je administracija tokom prvog njegovog mandata radila mimo njegovog znanja u brojnim oblastima u Americi i širom svijeta, pa smatra da će imenovanjem ljudi kojima lično vjeruje povećati efikasnost svoje politike.

  • Tramp: Uskoro ću proglasiti Ormuski moreuz teritorijom SAD

    Tramp: Uskoro ću proglasiti Ormuski moreuz teritorijom SAD

    Donald Tramp, predsjednik Amerike, rekao je u petak, 14. avgusta, da bi uskoro mogao da proglasi Ormuski moreuz teritorijom Sjedinjenih Država.

    “Nakon što završimo sa porazom Irana, koji je veoma teško poražen, prilično brzo ću proglasiti Ormuski moreuz teritorijom Sjedinjenih Država”, rekao je Tramp tokom obraćanja u Centru za obuku i obavještajni rad “Dejvid S. Mek” u okrugu Nasau u saveznoj državi Njujork, prenosi “Fox News”.

    Tramp je takođe rekao da je vojsku koristio “malo više nego što je želio”, ali je ocijenio da je pritisak na Teheran neophodan kako bi se spriječilo da iranski režim dođe do nuklearnog oružja.

    “Ne možemo dozvoliti Iranu da ima nuklearno oružje”, jasan je bio američki lider.

    Istakao je da blokada Teheran košta “stotine miliona dolara svakog dana” i ocijenio da široke američke sankcije takođe vrše pritisak na iranski režim.

    “Potpuno kontrolišemo, mi posjedujemo, u pravom smislu te riječi, posjedujemo Ormuski moreuz”, dodao je Tramp.

  • Zvijezda serije “The Office” otkrila da ima neizlječivi rak (VIDEO)

    Zvijezda serije “The Office” otkrila da ima neizlječivi rak (VIDEO)

    Britanska komičarka i glumica Lusi Dejvis (Lucy Davis), najpoznatija po ulozi u britanskoj verziji serije “The Office”, objavila je da ima neizlječivi rak dojke u četvrtom stadijumu.

    Dejvis je na Instagramu podijelila video i dužu objavu u kojoj je prvi put javno progovorila o teškoj dijagnozi, ali i o tome kako se sa njom nosi.

    “Zdravo, prijatelji. Željela sam da podijelim s vama nešto što sam neko vrijeme čuvala za sebe, ali iz raznih razloga željela bih da to sada podijelim”, započela je glumica.

    Rak se proširio na kosti

    Dejvis je otkrila da joj je prije godinu i po dijagnostikovan rak dojke u četvrtom stadijumu koji je metastazirao na kosti, odnosno na kičmu, desni kuk i rebra.

    “Rak je neizlječiv i prekasno je za hemoterapiju”, rekla je.

    Opisala je i kako je prvi put primijetila promjenu na dojci, upozoravajući druge da ne zanemaruju ni najmanje promjene na tijelu.

    “Prva kvržica koju sam napipala nije bila ‘kvržica’ kao takva, već neka vrsta zadebljanja. Zaista sitna. Umalo nisam ni otišla da je pregledam. Dakle, pokušavam da vam kažem: nemojte ništa ignorisati – provjerite sve”, poručila je.

    “Trudim se da ono što mi je od života ostalo proživim na što zabavniji način”

    Uprkos teškoj dijagnozi, glumica kaže da pokušava da nastavi da živi što ispunjenije.

    “Za sada se trudim da ono što mi je od života ostalo proživim na što zabavniji način. Uvijek volim da pronađem poučne trenutke u svemu negativnom što se dogodi. Ni rak me u tom pogledu nije razočarao; mnogo sam naučila iz njega i zahvalna sam na tome”, napisala je.

    Objasnila je da joj bolest otežava duže stajanje i hodanje i da povremeno mora da koristi invalidska kolica.

    “Kao što neki od vas znaju, bol zapravo može biti nešto sasvim drugo. Predugo stajanje i hodanje mogu biti teški, a ponekad moram da koristim invalidska kolica (pa ako me vidite kako se gegam u njima, slobodno me pogurajte!)”, poručila je.

    Zamolila porodicu i prijatelje da joj se rugaju

    Humor, po kojem je poznata i publici, postao je jedan od načina na koji se Dejvis nosi sa bolešću.

    Kaže da je prijatelje i članove porodice zamolila da je ne tretiraju drugačije zbog dijagnoze.

    “Ono što mi je bilo najvažnije jeste humor. Zamolila sam prijatelje i porodicu da mi se što više rugaju (u čemu su zaista dobri), a najvažnije od svega, da me ne tretiraju kao bolesnu osobu. Ništa neće učiniti da se osjećate gore od toga da se prema vama ponašaju kao da ste bolesni”, napisala je.

    Potom je otvoreno govorila i o smrti.

    “Ne bojim se onoga što slijedi. Pomirena sam s tim. Videću svoju Grejsi ranije nego što sam očekivala, a za mene napuštanje fizičkog tijela samo znači povratak kući. Sva tuga koju osjećam jeste zbog moje porodice; njima je mnogo teže nego meni”, poručila je Dejvis, misleći na svog preminulog psa Grejsi.

    Želi da nastavi da glumi

    Uprkos bolesti, Dejvis ne namjerava potpuno da se povuče iz profesionalnog života. Poručila je da želi da nastavi da se bavi pravima životinja, ali i glumom.

    “I dalje ću nastaviti da se bavim pravima životinja. To mi je veoma važno. I još uvijek bih voljela da nastavim da radim. Savršeno sam sposobna za to, a gluma je jedna od najvećih radosti u mom životu”, navela je.

    Na kraju je poslala poruku ljudima koji prolaze kroz slično iskustvo.

    “Onima među vama koji su na sličnom putu kao ja želim sve najbolje. Rak zahtijeva mnogo od nas, fizički i mentalno. I svi se s tim nosimo onako kako sami odaberemo. Šaljem mnogo ljubavi svima vama”, zaključila je.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Lucy Davis (@reallucydavis)

  • Čudo neviđeno u Mađarskoj: Lubenica teška 84 kilograma (VIDEO)

    Čudo neviđeno u Mađarskoj: Lubenica teška 84 kilograma (VIDEO)

    U selu Medđešbodzaš u Mađarskoj ove godine rodila je lubenica kakva se ne viđa svakog dana, pa je tako na imanju Tamaša Darvaša jedna od lubenica dostigla neverovatnih 83,95 kilograma.

    Iz plastenika da bi je iznijeli bila su potrebna mala baštenska kolica.

    Kako je nastala džinovska lubenica?

    Uzgojem lubenica Darvaš se bavi više od tri decenije, ali njegov put do ovakvih divovskih plodova nije bio slučajan. Sve je počelo 1998. godine, kada je u Sjedinjenim Američkim Državama kupio deset sjemenki. Od tada iz godine u godinu bira sjeme najvećih lubenica i upravo njega koristi za narednu sezonu.

    Na taj način farmer je decenijama selektovao biljke koje daju sve krupnije plodove.

    Darvaš je ranije objasnio da je riječ o sorti koja je u američkoj saveznoj državi Arkanzas prvobitno razvijana upravo za takmičenja u uzgoju džinovskih lubenica. Prema njegovim ranijim navodima, u odgovarajućim uslovima pojedini plodovi mogu da dostignu i 150 kilograma.

    Ovogodišnji rezultat za njega je posebno značajan jer je višestruko nadmašio njegov prethodni zapaženi uspjeh. Darvaš je 2023. godine privukao pažnju javnosti lubenicom teškom 63,25 kilograma.

    Sada je, međutim, granica pomjerena za više od 20 kilograma.

    Koliko iznosi svjetski rekord?

    Iako bi 84 kilograma bilo dovoljno da se obična kućna vaga ozbiljno namuči, mađarska lubenica još je daleko od svjetskog rekorda.

    Najveća zvanično zabilježena lubenica na svijetu imala je čak 159 kilograma. Uzgojio ju je Amerikanac Kristofer Kent iz Sevilvila u Tenesiju, a rekord je potvrđen 4. oktobra 2013. godine.

    Za sada jedno je sigurno – za ovu lubenicu izraz “uzmi jednu za ponijeti“ dobija potpuno novo značenje, prenosi Kurir.