Autor: m88bogdanovic

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

Od 1. juna u Hrvatskoj se primjenjuju nova evropska pravila za robu koja se drumskim ili željezničkim prevozom unosi u carinsko područje Evropske unije.

Obveza podnošenja USD-a prvenstveno je na prevozniku, ali deklaraciju mogu podnijeti i njegov zastupnik, primalac robe ili druga ovlaštena osoba. Za podnošenje USD-a prevoznik, deklarant i zastupnik moraju imati aktivan EORI broj registrovan u Evropskoj uniji.

Rokovi za podnošenje deklaracije

Rokovi za podnošenje ulazne skraćene deklaracije zavise od vrste prevoza.

Drumski prevoz: najmanje jedan sat prije dolaska robe na carinska kancelarija prvog ulaska.

Željeznički prevoz: jedan sat prije dolaska ako putovanje od posljednje stanice u trećoj zemlji traje manje od dva sata.

Željeznički prevoz u ostalim slučajevima: dva sata prije dolaska.

Nepravovremeno podnošenje USD-a može uzrokovati kašnjenja i zastoje u daljnjim carinskim postupcima, piše “Slobodna Dalmacija”.

Šta vrijedi za lični prtljag?

Od obaveze podnošenja USD-a izuzeta je roba u ličnom prtljagu putnika. Ličnim prtljagom smatraju se lične stvari potrebne za putovanje te roba nekomercijalne naravi namijenjena ličnoj upotrebi.

Pri ulasku iz trećih zemalja oslobođenje od carine, PDV-a i akciza ostvaruje se za robu nekomercijalne naravi do:

430 evra u vazdušnom i pomorskom saobraćaju

300 evra u drumskom, željezničkom i ostalim oblicima prometa

150 evra za putnike mlađe od 15 godina

Za akcizne proizvode dodatno vrijede količinska oslobođenja. U drumskom i željezničkom saobraćaju dozvoljen je unos

– 40 cigareta ili odgovarajuće količine drugih duvanskih proizvoda

– jedna litra jakog alkoholnog pića iznad 22 odsto alkohola ili 2 litre pića do 22 odsto alkohola

– četiri litre vina

– 16 litara piva

Oslobođenja za duvanske i alkoholne proizvode ne primjenjuju se na osobe mlađe od 17 godina.

Važno je napomenuti da se roba prevožena u teretnom prostoru vozila namijenjenih prevozu robe, poput građevinskog materijala, namještaja, kućanskih aparata ili rezervnih dijelova, ne smatra ličnim prtljagom te podliježe redovnom carinskom postupku.

Unos hrane životinjskog porijekla

Za putnike koji dolaze iz većine trećih zemalja, među kojima su BiH, Srbija, Crna Gora i Kosovo, vrijede posebna ograničenja.

Unos mesa, mlijeka i proizvoda od mesa i mlijeka nije dozvoljen.

Međutim, dozvoljen je unos:

do 20 kilograma ribe i proizvoda ribarstva po osobi

do 2 kilograma meda, jaja i drugih proizvoda životinjskog porijekla

do 2 kilograma hrane za dojenčad, medicinske hrane i posebne hrane za kućne ljubimce

Hljeb, keks, čokolada, tjestenina, dodaci prehrani i slični proizvodi koji ispunjavaju propisane uslove mogu se unositi bez posebnih količinskih ograničenja za ličnu upotrebu.

Proizvodi koji prelaze dozvoljene količine podliježu veterinarskom pregledu i moraju biti praćeni odgovarajućom dokumentacijom. Neprijavljeni ili nedozvoljeni proizvodi životinjskog porijekla oduzimaju se i uništavaju, a putnik može biti novčano kažnjen.

Zločin nad srpskim civilima u Ledićima 1992. godine jedan je od najmonstruoznijih i najpotresnijih zločina nad srpskim narodom u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, u kojem su zločinci ubijali višečlane porodice ne štedeći ni djecu ni starce, a sve sa ciljem istrebljenja Srba sa tog prostora, izjavio je predsjednik Milorad Dodik.

– U Ledićima nisu ubijani vojnici na liniji fronta, već nedužni ljudi čija je jedina “krivica” bila to što su Srbi i što su željeli da ostanu na svojim ognjištima. Posebno boli činjenica da su među žrtvama bila i djeca, pa i osamnaestomjesečni dječak Milun Tešanović, čije je djetinjstvo prekinuto prije nego što je čestito i počelo. Nažalost, odmah na početku svog života upoznao je surovost i bestijalnost krvnika koji su njegovo tijelo iskasapili – istakao je Dodik za Srnu povodom sutrašnjeg obilježavanja zločina nad Srbima u Ledićima, opština Trnovo, koje su počinili pripadnici takozvane Armije BiH.

On je naveo da ​Ledići nisu bili vojni cilj, već obično mirno selo čiji su mještani, nakon prethodnog dogovora o nenapadanju sa komšijama muslimanima iz susjednih sela, ubijani, mučeni i zatirani samo zbog svog srpskog imena, vjere, kulture, jezika i porijekla.

– To je bio svjestan i planski čin etničkog čišćenja sa namjerom da se na ovom prostoru izbriše svaki trag srpskog postojanja. Danas u Ledićima živi oko pet muslimana, a prema rezultatima popisa iz 1991. godine, živjelo je 36 stanovnika od kojih je 35 bilo srpske nacionalnosti. Znači, cijelo srpsko selo potpuno je ugašeno, “zahvaljujući” bestijalnosti muslimanskih zločinaca – naglasio je Dodik.

​Pored bola zbog gubitka života nedužnih srpskih civila, koji su bili izloženi svirepom mučenju, istakao je Dodik, danas osjećamo i duboko ogorčenje zbog sramne inertnosti i jednostranosti pravosuđa BiH.

– Više od tri decenije od ovog strašnog zločina, Sud i Tužilaštvo BiH pokazuju potpuno ignorisanje i nedostatak profesionalne i ljudske etike kada je riječ o srpskim žrtvama. Procesi koji su vođeni o ovom zločinu pretvoreni su u farsu, a optuženi za monstruozna ubistva u Ledićima i na prostoru Trnova su oslobađani ili su se optužnice namjerno obesmišljavale – ukazao je Dodik.

On je podsjetio da su trojica optuženih za ovaj zločin oslobođeni prvostepenom presudom Suda BiH iz 2021. godine jer, kako je to Sud BiH obrazložio, Tužilaštvo “nije dokazalo” njihovo učešće u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu, kao ni njihovu komandnu i individualnu odgovornost, što je i Apelaciono vijeće istog tog suda potvrdilo.

– Ovom odlukom srpske žrtve iz Ledića su još jednom ubijene. ​Ovakva selektivna pravda iz Sarajeva nije ništa drugo do nastavak zločina mirnodopskim sredstvima. Pravosudni sistem BiH godinama nam šalje poruku da životi Srba manje vrijede i da za njihove dželate nema kazne. To nije pravda, već ruganje žrtvama i cementiranje nepravde – konstatovao je Dodik.

Bez obzira na to je zločin u Ledićima jedan u nizu zločina nad Srbima bez kazne, kaže Dodik, Republika Srpska i srpski narod nikada neće odustati od traženja pravde, niti će dopustiti da institucije u Sarajevu svojom sramnom tišinom, neobjektivnošću i ignorisanjem amnestiraju zločince.