VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Šta je potrebno za opremanje prvačića?

    Šta je potrebno za opremanje prvačića?

    U izazovnim vremenima i konstantnom poskupljenju osnovnih životnih potreba, pripremanje prvačića za polazak u školu za roditelje predstavlja još jedan udar na džep, a prema istraživanju “Nezavisnih novina”, za polazak djeteta u školu u prosjeku treba izdvojiti oko 250 KM.

    Mjera Grada Banjaluka

    Grad Banjaluka roditelje podržava u ovom izazovu kroz jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM za prvačiće, ali i od 2021. godine kroz besplatne udžbenike za učenike od petog do devetog razreda osnovih škola u Banjaluci, čime se porodični budžet znatno rasterećuje.

    I Vlada RS obezbijedila besplatne udžbenike

    Osim toga i Vlada Republike Srpske obezbijedila je besplatne udžbenike za više od 80.000 osnovaca u Srpskoj u novoj školskoj godini.

    Nedavno je Ministarstvo prosvjete i kulture RS saopštilo da je ove sedmice počela podjela besplatnih udžbenika za više od 80.000 učenika.

    Oprema za prvačiće

    “Roditelji kupuju nekoliko malih svezaka i jednu veliku za prvačiće. U većini slučajeva je na roditeljima odluka da li će djetetu kupiti sveske mekih ili tvrdih korica. Meke su jeftinije i lakše za nošenje, a tvrde su izdržljivije i često sadrže više listova”, navela je za “Nezavisne” radnica jedne banjalučke knjižare.

    Cijene svezaka

    Cijene svezaka A4 formata su od 2,40 KM do 4,70 KM za one mekih korica, dok one tvrdih koštaju između 3,80 i 5,50 KM. Manje sveske A5 formata se kreću između 1,10 KM i 1,65 KM za one mekih, a između 2,95 KM i 3,20 KM za one tvrdih korica.

    “Ono što roditelji traže odmah nakon svezaka jesu olovke. Neke škole ne dozvoljavaju prvacima da koriste tehničke olovke, već zahtijevaju pisanje isključivo grafitnim olovkama. Hemijske olovke mislim da im takođe ne trebaju, ali ih roditelji svakako kupuju”, navela je sagovornica za “Nezavisne”.

    Cijene olovaka

    Cijene grafitnih olovaka kreću se između 0,30 KM i tri KM po komadu. Šiljalo za olovke košta između 0,60 KM i 5,50 KM, dok se gumice za brisanje prodaju po cijenama između 0,50 KM i 3,70 KM. Tehničke olovke moguće je pronaći po cijenama između 1,20 KM i 10,10 KM, a cijene minica se kreću između 0,50 KM i 2,60 KM. Hemijske olovke moguće je kupiti u okviru cijena od 0,35 KM do šest KM.

    Pribor za prvačiće

    “Najveći dio pribora koji prvačićima treba otpada na opremu za likovno. Pričamo o drvenim i masnim bojicama, flomasterima, temperama i vodenim bojama, kistovima i paletama, blokovima za crtanje, kolaž papiru, ljepilu, plastelinu i kredi. Bude tu i nekih drugih potrepština, ali rijetko”, kazala je sagovornica.

    Drvene bojice koštaju između tri i 30,20 KM, dok je masne bojice moguće kupiti sa budžetom od 1,30 KM do 12,90 KM. Flomasteri traže izdatak od 4,60 KM do 16,10 KM. Tempere i vodene boje su između 4,90 KM i 20,85 KM, kistovi između dvije KM i 6,30 KM, a palete između 0,90 KM i 8,50 KM. Blokovi za crtanje, zavisno od dimenzija, cjenovno se kreće između 1,75 KM i 2,50 KM, dok je cijena kolaž papira 2,50 KM. Ljepilo kupci plaćaju između 0,80 KM i 3,60 KM, plastelin između dvije KM i 5,20 KM, a kredu između 0,90 KM i 2,60 KM.

    “Najveću sumu novca roditelji u knjižarama zapravo izdvajaju na pernice i torbe. Za početak ih najviše kupuju u knjižarama, kada djeca pohađaju niže razrede. Kasnije se odluče na ruksake iz sportskih radnji”, kazala je radnica.

    Cijene pernica

    Cijene pernica variraju od brenda, veličine, te toga da li već sadrže dio školske opreme (uglavnom olovke, flomasteri i bojice), te se kreću između sedam KM i 22,60 KM. Početna cijena školskih torbi je oko 30 KM, a često premašuje i 100 KM.

    “Osim toga, roditelji za djecu viših razreda kupuju i različite blokčiće, zadaćnice, kajdanke, markere, makaze i geometrijske setove”, poručili su iz jedne banjalučke knjižare.

    Blokčići koštaju oko 2,70 KM. Zadaćnice, ukoliko ih kupuju učenici i njihovi roditelji, koštaju 0,75 KM. Kajdanke se plaćaju između 0.60 KM i 6.20 KM. Markere knjižare prodaju po cijenama između 0,60 KM i 4,40 KM, makaze između 1,45 KM i 19,90 KM, a geometrijski setovi koštaju između 2,20 KM i 3,50 KM.

    Prema riječima jedne majke, opremanje djeteta u prvi razred ne zahtijeva mnogo ulaganja.

    “Za moje dijete nije trebalo mnogo toga. Nismo kupili ni tempere ni vodene boje, jer to učiteljica nije ni tražila. Kupili smo dvije sveske, nekoliko olovaka, pernicu, bojice i torbu. Za sve to, uključujući i novu odjeću izdvojila sam oko 200 KM”, kazala je ona za “Nezavisne” i dodala da je i taj izdatak prosječnom radniku mnogo, ako se saberu svi udari na novčanik koji dolaze sa dolaskom jeseni.

    Nova odjeća i obuća

    Pripreme za septembar podrazumijevaju i kupovinu nove odjeće i obuće za školarce, što zahtijeva posebna izdvajanja iz porodičnog budžeta.

    “Dvije majice za fizičko vaspitanje mogu se naći za 11 KM, ali neki kupuju i dosta skuplje, pa za majicu izdvoje čak 50 KM. Setove donjeg veša sam plaćala 19 KM, a šortseve nekih sedam KM. Hlače sam pronašla po najnižoj cijeni od 23 KM, što je rijetkost, jer su inače mnogo skuplje. Košulje i haljine se mogu naći od 10 KM, ali za neki veći kvalitet je neophodno izdvojiti više novca”, rekla je jedna majka.

    Skuplje varijante

    Jedan od očeva naveo je za “Nezavisne” kako sinu odjeću najviše kupuje u sportskim radnjama zbog sportskih vannastavnih aktivnosti.

    “Donji dio trenerke smo žena i ja plaćali između 90 KM i 150 KM, zavisno od toga šta sinu u tom trenutku treba i odgovara. Cijene dukseva variraju od 100 KM do 200 KM. Najveća ulaganja su nam u obuću. Prije smo mu kupovali patike od tridesetak maraka, ali sada kada je počeo sa treninzima košarke, plaćamo ih do 200 KM. Patike su nam najizazovnije, budući da djeci stopala rastu intenzivno, tako da se zna desiti kroz pola godine da mu patike budu male”, naveo je on za “Nezavisne”, te je dodao da je za njih opremanje djeteta u prvi razred dosta skuplje, te da premašuje cifru od 1.000 KM.

  • Nevesinje: Stanje na požarištima bolje, helikoper će danas gasiti vatru iznad sela Humčani

    Nevesinje: Stanje na požarištima bolje, helikoper će danas gasiti vatru iznad sela Humčani

    Noć na požarištima u Nevesinju protekla je mirno, stanje je dosta bolje, ali moramo biti oprezni, rekao je za RTRS načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović.

    – Situacija je jutros dosta dobra, puno bolja nego juče, a neuporedivo bolja nego prije dva dana. Požar ispod planine Crvanj je lokalizovan na više lokacija – rekao je on.

    Avdalović je rekao da bi danas trebalo da dejstvuje helikopter iznad sela Humčani, gdje je vatrena linija duga 150 do 200 metara iznad kuća.

    Podsjetio je da su na požarištima na području ove opštine dejstvovali vatrogasci, uz pomoć kolega iz Trebinja i Gacka, helikopter i pripadnici Oružanih snaga BiH koji su se popodne pšriključili akciji gašenja.

  • Apel Civilne zaštite Banjaluka: Mali nemar građana može dovesti do velikog požara

    Apel Civilne zaštite Banjaluka: Mali nemar građana može dovesti do velikog požara

    Visoke temperature, suvo vrijeme i vjetar stvaraju idealne uslove za širenje požara, a upravo u ovom periodu posebno je važno govoriti o prevenciji i odgovornom ponašanju svakog pojedinca.

    Nepažnja prilikom paljenja vatre, ostavljen žar ili bačena zapaljena cigareta mogu za samo nekoliko trenutaka dovesti do požara koji se teško stavlja pod kontrolu.

    Koliko sami građani mogu da doprinesu sprečavanju požara, kako da se ponašaju ukoliko do požara dođe i koje su najvažnije mjere predostrožnosti – ali i šta je Civilna zaštita do sada preduzela kako bi spremno dočekala ovakve situacije.

    Civilna zaštita apeluje na građane da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom i bacanja opušaka cigareta jer je ljudski faktor uzrok većine požara.

    – Građani se upozoravaju da sami ne gase požar kako ne bi ugrozili živote. U slučaju vatre, odmah obavijestite nadležnu službu. Ne bacajte opuške cigareta na otvorenom, ne ostavljajte predmete koji mogu izazvati požar, ne pokušavajte sami da gasite veće požare – poručio je Dario Veljanovski, načelnik odjeljenja civilne zaštite Banjaluka.

    On je gostujući u Јutarnjem program RTRS-a  istakao da je zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom prostoru.

    – Budite maksimalno odgovorni prema sebi i prirodi. Mali nemar može da dovede do velikog požara. U slučaju opasnosti, odmah se javite nadležnoj službi – istakao je Valjanovski.

    Dodao je da je Civilna zaštita je uradila mnogo na jačanju sistema zaštite.

    – Izdvojena su sredstava za nabavku nove opreme. Zahvalni smo Vladi Republike Srpske na pruženoj pomoći – naglasio je Veljanovski.

  • Omiš: Gore kuće i vozila, čuju se eksplozije, ima i povrijeđenih (VIDEO)

    Omiš: Gore kuće i vozila, čuju se eksplozije, ima i povrijeđenih (VIDEO)

    Veliki požar u Hrvatskoj koji je u četvrtak uveče, 13.avgusta, buknuo u Lokvi Rogoznici proširio se tokom noći prema Omišu, zahvatio područja iznad samog grada i došao nadomak centra grada.

    Zamjenik gradonačelnika Omiša Ivan Pivčevića potvrdio je i da ima povrijeđenih, među kojima je i vatrogasac s povredom uha, dok su kod nekoliko građana zabiilježene opekotine, ponajviše na rukama, kao i posljedice izloženosti dimu i produktima izgaranja.

    “Bogu hvala, prema informacijama koje sada imamo, nema poginulih ni povreda za koje znamo da bi trebalo da ostave trajne posljedice”, rekao je Pivčević za Slobodnu Dalmaciju.

    On je dodao da je šteta ogromna, da je izgorjeo velik broj automobila i brojne kuće.

    Informacije s terena još se prikupljaju, a stvarni razmjeri materijalne štete biće poznati tek nakon što se požarište stavi pod kontrolu i omogući obilazak svih pogođenih naselja.

    Vatra je ugrozila brojne kuće i objekte, dio stanovnika i turista je evakuisan.

    Ima povrijeđenih, građani zadobili opekotine

    Kako je prenio portal Indeks, najmanje 10-ak ljudi je povrijeđeno, od toga dvoje teže.

    Gradonačelnik Omiša ranije je potvrdio da je jedan čovjek s opekotinama hitno prevezen u bolnicu.

    Prema posljednjim informacijama, vatra je sada na manje od 50 metara od samog središta grada. Vatrogasci šmrkovima polivaju krovove kuća. U plamenu su i velike čelične konstrukcije tik iznad grada konstruisane da sprečavaju odrone stijena na kuće.

    U Omišu se čuju eksplozije, dio grada bez struje

    U gradu se čuju eksplozije, pretpostavlja se da eksplodiraju plinske boce.

    Stalno se čuju sirene vatrogasaca, hitne i policije, prenosi Tanjug.

    Veći dio grada je bez struje.

    Izgorjeli su deseci vozila na Jadranskoj magistrali, a oštećene su i kuće. Saobraćaj je na toj dionici u prekidu.

    Vatrogasci iz cijele Hrvatske i kanaderi bore protiv vatrene stihije, ali gašenje otežava jak vjetar.

  • Gospojinski post je počeo: Evo koliko traje i šta vjernici treba da znaju

    Gospojinski post je počeo: Evo koliko traje i šta vjernici treba da znaju

    Gospojinski post, jedan od najznačajnijih i najstrožih višednevnih postova u pravoslavnoj tradiciji, počeo je danas, 14. avgusta, a završava se 28. avgusta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina.

    Iako traje svega dvije sedmice, ovaj post ima posebno mjesto u životu pravoslavnih vjernika. To nije samo period uzdržavanja od određene hrane, već vrijeme molitve, duhovnog preispitivanja, smirenja i pripreme za jedan od najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici.

    Zašto se posti Gospojinski post?

    Gospojinski post ustanovljen je u čast Presvete Bogorodice, a njegovo konačno utvrđivanje vezuje se za Carigradski sabor iz 1166. godine, iako se o ovom postu govori i u ranijim crkvenim spisima.

    Vjernici kroz post izražavaju poštovanje prema Majci Božijoj i nastoje da se duhovno pripreme za praznik Velike Gospojine, koji se obilježava 28. avgusta.

    Velika Gospojina jedan je od najpoštovanijih praznika među pravoslavnim Srbima. Mnoge porodice tog dana proslavljaju krsnu slavu, dok veliki broj vjernika praznik dočekuje nakon perioda posta, molitve i duhovne pripreme, a potom pristupa Svetom pričešću.

    Kako se posti tokom Gospojinskog posta?

    Gospojinski post spada u strože postove. Tokom njegovog trajanja ne jede se mrsna hrana, dok se način posta razlikuje u zavisnosti od dana. U pojedinim danima posti se na vodi, a u drugim je dozvoljena upotreba ulja.

    Poseban je 19. avgust, kada se obilježava Preobraženje Gospodnje. Na ovaj praznik dozvoljena je riba, kao i ulje i vino.

    Važno je, međutim, naglasiti da pravila posta nisu ista za svakog čovjeka. Način i stepen posta treba uskladiti sa zdravstvenim stanjem, životnim okolnostima i savjetom sveštenika ili duhovnika.

    Posebno je važno da se o načinu posta posavjetuju starije osobe, trudnice, dojilje, mala djeca, bolesni, kao i ljudi koji svakodnevno obavljaju teške fizičke poslove.

    Post nije samo odricanje od hrane

    U pravoslavnoj tradiciji posebno se naglašava da tjelesni post predstavlja samo jedan dio posta. Odricanje od određene hrane samo po sebi nema puni smisao ukoliko ga ne prati nastojanje da se čovjek mijenja i na duhovnom planu.

    Zato se vjernici tokom posta pozivaju da se uzdržavaju od svađa, ogovaranja, osuđivanja, zavisti, ljutnje i drugih postupaka koji narušavaju odnose sa ljudima i udaljavaju čovjeka od Boga.

    Vrijeme posta trebalo bi, koliko je moguće, ispuniti molitvom, odlaskom u crkvu, ispoviješću, Svetim pričešćem i pomaganjem drugima.

    Priprema za Veliku Gospojinu

    Smisao Gospojinskog posta nije samo promjena jelovnika, već priprema čovjeka za praznik Uspenja Presvete Bogorodice.

    Zbog toga je ovo period u kojem vjernik treba da nastoji da se udalji od svakodnevnih sukoba i loših navika, da više pažnje posveti porodici, bližnjima, molitvi i sopstvenom duhovnom životu.

    Suština posta nije samo u onome čega se čovjek odriče za trpezom, već i u onome što mijenja u sebi. Upravo zato se Gospojinski post smatra vremenom duhovnog smirenja i pripreme za jedan od najvećih pravoslavnih praznika.

    (Banjaluka.net)

  • Mađar udara na Orbanov “posao vijeka” sa Rusijom

    Mađar udara na Orbanov “posao vijeka” sa Rusijom

    Mađarski premijer Peter Mađar doveo je u pitanje budućnost projekta “Paks II”, velikog sporazuma sa ruskim Rosatomom o proširenju jedine mađarske nuklearne elektrane, dok njegova vlada preispituje finansiranje, tehnička rješenja i sistem hlađenja budućih reaktora.

    Mađar je kritikovao činjenicu da je projekat zasnovan na snažnoj zavisnosti od Dunava, čiji su rekordno niski vodostaji tokom ovogodišnjih vrućina već dramatično smanjili proizvodnju postojeće elektrane Paks, koja u normalnim uslovima obezbjeđuje veliki dio mađarske električne energije.

    Mađar: Ne vidim da su poštovali ugovor

    Direktor Rosatoma Aleksej Lihačov tvrdi da radovi na dva nova reaktora napreduju i poručuje: “Spremni smo za dijalog”, ali je Mađar uzvratio da je “Paks II” prema prvobitnim rokovima već trebalo da proizvodi struju, dok je Mađarska do sada potrošila oko 1.000 milijardi forinti, odnosno približno 2.8 milijardi evra, na lokaciju koju je opisao kao skladišta i “dvije velike betonske rupe”.

    “Ne vidim baš da su se pridržavali ugovora”, rekao je Mađar, čija je vlada nakon preuzimanja vlasti najavila detaljnu reviziju projekta i njegovih troškova.

    Projekat vrijedan milijarde pod lupom

    Sporazum o “Paksu II” sklopila je 2014. godine prethodna vlada Viktora Orbana, a Rusija je za projekat ponudila do 10 milijardi evra državnog finansiranja, dok bi Rosatom trebalo da izgradi dva nova reaktora.

    Dodatni pritisak na planove Budimpešte stvaraju ekstremna suša i nizak vodostaj Dunava, zbog kojih su mađarske vlasti morale da pripreme vanredne intervencije kako bi obezbijedile dovoljno vode za hlađenje postojećeg Paksa, dok je Rumunija zbog istog problema počela gašenje i drugog reaktora nuklearne elektrane Černavoda, navodi Politico.

  • Tekstilna i obućarska industrija BiH u problemima: Izvoz pao, nedostaje radnika

    Tekstilna i obućarska industrija BiH u problemima: Izvoz pao, nedostaje radnika

    Tekstilna i obućarska industrija BiH suočava se sa sve težim uslovima poslovanja, što potvrđuje i pad izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, dok domaće kompanije istovremeno muku muče sa nedostatkom radne snage, rastom troškova te, kako ističu, veoma teško krpe svaki mjesec.

    Izvoz tekstila, odjeće, kože i obuće pao

    Naime, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH,  vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz bio 1.117.420.389 KM i manji je za 3,86 odsto.

    “Spoljnotrgovinski bilans ove industrija u prvih šest mjeseci pokazuje deficit od 333.389.361 KM, a jedina tarifna grupa koja ostvaruje suficit od oko 165,9 miliona KM je obuća”, kazali su iz Komore.

    Domaći proizvođači suočeni sa padom proizvodnje

    Da je u ovoj privrednoj grani veoma loša situacija, potvrdio je za “Nezavisne novine” Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji ističe da se ova branša generalno nalazi u veoma nezavidnoj situaciji.

    “Došlo je do ozbiljnog fizičkog pada obima proizvodnje, ali i pada izvoza i vrijednosti izvoza. Sa druge strane, imamo i problem radne snage, pa se postavlja pitanje – kada bismo imali nekakvog većeg posla, ko bi ga radio”, kazao  je Pazurević.

    Ističe da se proizvođači nalaze u vrlo teškoj situaciji, jer,  kako kaže, nisu  uspjeli za sve ove prethodne godine da stvore uslove i ambijent da sami počnu neku vrstu vlastite proizvodnje.

    “Ovisimo o inostranim partnerima u svijetu, a došlo je do strašnih poremećaja. Zbog činjenice da je Azija postala veoma interesantna zbog cijene rada, veoma teško krpimo svaki mjesec, kako kada su u pitanju obaveze prema radnicima, tako i obaveze prema državi”, istakao je Pazurević.

    Kako je dodao, dodatni problem predstavljaju stalna poskupljenja proizvodnje, električne energije i komunalnih usluga.

    “Imamo činjenicu da neprestano dolazi i do poskupljenja proizvodnje, struje, komunalnih usluga, tako da se bojim da ćemo na ovaj način veoma brzo imati daleko težu situaciju”, rekao je Pazurević.

    Sve manje radnika u proizvodnji

    Kada je riječ o odlasku radne snage, Pazurević smatra da je došlo do blagog zastoja, na šta, prema njegovim riječima, utiče i trenutna situacija u svijetu.

    “Došlo je do zastoja, ali imamo činjenicu da u našim firmama godine prolaze, ljudi malo ulaze u ozbiljne godine, a nema novih radnika. Ljudi odlaze u penziju, a sa druge strane, priliv novih radnika je prilično usporen. To je razlog koji utiče na smanjenje broja zaposlenih”, kazao je Pazurević.

    On upozorava da se na taj način ostaje bez radnika koji imaju iskustvo, dok godinama nije dovoljno urađeno na stvaranju sistema obrazovanja i obuke mladih za zanate i rad u proizvodnji.

    “Na taj način ostajemo bez radnika koji imaju iskustva, a već godinama pričamo da nismo uspjeli da otvorimo škole gdje bi se učenici mogli obučavati za zanate i za rad u našim firmama. Zbog toga ćemo imati otežanu situaciju kada je u pitanju proizvodnja”, naglasio je Pazurević.

    Novi partneri dolaze sporadično

    Prema njegovim riječima, kompanije uspijevaju da zadrže tradicionalne partnere s kojima godinama sarađuju, jer među njima postoji određeni stepen međusobnog povjerenja.

    “Svi uspijevamo da imamo tradicionalne partnere sa kojima godinama sarađujemo. Postoji jedan stepen povjerenja među firmama i zadržavamo postojeće partnere. Ali kada su u pitanju novi partneri, to je sporadično. Možda se pojavi neki manji ugovor, ali se neka ozbiljna kompanija već odavno nije pojavila”, zaključio je Pazurević.

    Hrvatska najveće izvozno tržište

    Iz Spoljnotrgovinske komore ističu da je, kada je riječ o izvoznim tržištima, analiza pokazala da je gotovo 90 odsto proizvoda ove industrije usmjereno prema 10 država, od kojih su sve, osim Švajcarske, članice EU.

    Hrvatska je vodeće izvozno tržište sa oko 174,7 miliona KM, što je dijelom posljedica blizine i integrisanosti u regionalne lance vrijednosti, posebno u segmentu dijelova obuće i čarapa.

    Iz Komore navode da Italija sa oko 141,8 miliona KM i Njemačka sa oko 123,5 miliona KM predstavljaju ključna tržišta za obuću i odjevne proizvode višeg cjenovnog razreda.

    “Struktura uvoza pokazuje da BiH uvozi i sirovine i repromaterijale za domaću industriju, ali i značajne količine gotovih proizvoda. Uvoz gotove odjeće iznosi oko 455,5 miliona KM, što je 40,8 odsto ukupnog uvoza”, ističu iz Komore.

  • Dvije maloljetne osobe povrijeđene u udesu u Banjaluci

    Dvije maloljetne osobe povrijeđene u udesu u Banjaluci

    Dvije maloljetne osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć u banjalučkom naselju Zalužani, u blizini Nešković pumpe, potvrđeno je za ATV.

    U nezgodi koja se dogodila u Ulici Put srpskih branilaca, su učestvovali automobil i motocikl, povrijeđeni su vozač i suvozač na motociklu.

    Uviđaj je obavila saobraćajna policija, te se okolnosti nezgode utvrđuju.

  • Dron ušao u rumunski vazdušni prostor, podignuti F-16

    Dron ušao u rumunski vazdušni prostor, podignuti F-16

    Jedan od pet dronova koje su rumunski vojni radari tokom noći otkrili u blizini granice sa Ukrajinom nakratko je ušao u vazdušni prostor Rumunije kod okruga Tulča, saopštilo je danas, 13. avgusta, rumunsko Ministarstvo odbrane.

    Zbog incidenta su podignuta dva aviona F-16, dok je stanovništvu sjevernog dijela okruga poslato upozorenje putem sistema RO-Alert, prenio je Digi24.

    Rumunsko Ministarstvo odbrane navelo je da je grupa od pet vazdušnih ciljeva otkrivena u 1.27 sati iznad ukrajinske teritorije, u oblasti Izmaila, u blizini granice sa Rumunijom.

    Tri minuta kasnije vlasti su izdale upozorenje stanovništvu sjevernog dijela okruga Tulča. Dva rumunska aviona F-16 iz 86. vazduhoplovne baze Borča poletjela su kako bi pratila situaciju.

    Radari su potom registrovali da je jedan od dronova ušao u rumunski vazdušni prostor oko dva kilometra južno od mjesta Pardina.

    Prema navodima ministarstva, dron se oko 10 minuta kretao iznad rumunske teritorije, duž rukavca Kilija, nakon čega se vratio u Ukrajinu. Rumunski vazdušni prostor napustio je oko 13 kilometara jugozapadno od mjesta Kilija Veke.

    Ubrzo nakon toga na ukrajinskoj teritoriji prijavljene su eksplozije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Vazdušna uzbuna u sjevernom dijelu okruga Tulča ukinuta je u 2.42 sati.

  • Njujork Tajms objavio detalje: “Iranci htjeli raznijeti Trampov avion raketom zemlja-vazduh”

    Njujork Tajms objavio detalje: “Iranci htjeli raznijeti Trampov avion raketom zemlja-vazduh”

    Tokom prošlomjesečnog NATO samita u Ankari američke obavještajne službe prikupile su informacije o konkretnoj iranskoj prijetnji da će avion američkog predsjednika Donalda Trampa biti pogođen raketom zemlja-vazduh, objavio je Njujork Tajms.

    Prema navodima dvojice američkih zvaničnika upoznatih s obavještajnim podacima, prijetnja se odnosila na bilo koji avion kojim bi Tramp napustio Tursku.

    Američke službe istovremeno su dobile informaciju da je u blizini mjesta održavanja samita primijećena osoba s prenosnim raketnim sistemom koji se ispaljuje s ramena. Dodatnu zabrinutost izazvalo je saznanje da Iranci znaju gdje Tramp boravi u Ankari, uključujući čak i tačan sprat njegovog hotela, piše Njujork Tajms, prenosi Index.hr.

    Nije objavljeno ko je bila osoba s raketnim sistemom, niti je javno potvrđeno da je bila povezana s Iranom.

    Rojters je u srijedu, pozivajući se na osobu upoznatu sa slučajem, nezavisno potvrdio da je upravo prijetnja napadom projektilom koji se ispaljuje s ramena dovela do dramatične promjene Trampovog plana odlaska iz Turske. Secret Service prijetnju je procijenio kao “vjerodostojnu i neposrednu”.

    Trampa tajno prebacili u drugi avion

    Prijetnja se pojavila 8. jula, posljednjeg dana Trampovog boravka na NATO samitu u Ankari. Američki zvaničnici imali su vrlo malo vremena za reakciju, pa je plan za prikriveno izvlačenje predsjednika napravljen u posljednji trenutak. Izvor Rojtersa nije želio otkriti odakle su stigle obavještajne informacije.

    Tramp se pred kamerama ukrcao u veliki plavo-bijeli predsjednički Boeing, ostavljajući utisak da će njime napustiti Tursku. Međutim, nakon ukrcavanja potajno je izašao iz aviona i s manjom grupom saradnika ušao u aerodromsko vozilo za ketering.

    Vozilo ih je prevezlo do znatno manjeg i neuglednijeg vojnog aviona C-32A, izvedenice Boeinga 757. Trump je njime odletio iz Ankare prema Velikoj Britaniji, dok je veliki predsjednički avion poletio odvojeno.

    U njemu su ostali državni sekretar Marko Rubio, ministar finansija Skot Besent, zvaničnici i zaposleni Bijele kuće te uobičajena grupa od 13 novinara i fotografa koji prate predsjednika. Rubio je, prema Rojtersovom izvoru, bio upoznat s operacijom.

    Tramp: Rekli su mi da idem drugim avionom

    Tramp je u utorak prvi put javno potvrdio da je promijenio avion prema uputstvima Secret Servicea i vojske.

    “Željeli su da idem drugim letom, drugim avionom”, rekao je Tramp novinarima. Dodao je da se nije previše raspitivao o prijetnji jer ih, kako je rekao, dobija mnogo.

    Tramp je tvrdio i da je manji avion kojim je stvarno napustio Tursku možda bio izložen većoj opasnosti od predsjedničkog Boeinga koji je poslužio kao mamac, ali za tu tvrdnju nije ponudio dokaze.