Autor: m88bogdanovic

Vlada Republike Srpske postigla je dogovor sa roditeljima njegovateljima o proširenju njihovih prava, za šta će biti obezbijeđen dodatni 41 milion KM, a izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti već sutra će se naći pred Vladom, izjavio je premijer Srpske Savo Minić.

“Finalizovaćemo zakonsko rješenje već sutra na sjednici Vlade, a potom tražiti podršku na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine”, istakao je on danas, 3. juna, na konferenciji za novinare nakon održanog sastanka sa predstavnicima organizacija i udruženja koja okupljaju roditelje djece sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.

“Obezbjedili smo dodatnih 41 milion KM za proširenje prava više od 1.600 korisnika socijalnih prava iz kategorije roditelja – njegovatelja djece za smetnjama u razvoju”, kazao je Minić.

On je precizirao da su na današnjim konsultacijama sa predstavnicima udruženja koje okupljaju ove kategorije usaglašene dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, koje će, po hitnom postupku, sutra naći na sjednici Vlade Republike Srpske, i nakon toga, u parlamentarnoj proceduri.

“Srećan sam što smo uspjeli napraviti značajan pomak kad su u pitanju prava ovih kategorija, koji su, za mene lično, bili jedan od prioriteta otkako sam stupio na ovu funkciju. Ovi ljudi su tihi borci koji su 24 časa dnevno vezani za brigu oko djece i naša briga o njima ne može i ne treba biti završena samo sa ovim izmjenama zakona”, naglasio je Minić.

Kako je rekao, na današnjem sastanku razgovarano je i o nizu, drugih otvorenih pitanja u vezi ovih kategorija, te je dogovoreno da se ponovo sastanu poslije usvajanja zakonskih izmjena.

“Ne samo Vlada, nego cijelo društvo mora ovim ljudima biti na usluzi 24 časa dnevno i zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da im izađemo u susret”, rekao je Minić.

Foto: Vlada Republike Srpske

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Dragan Čović, predsjednk HDZ-a BiH rekao je da OHR kroz instituciju visokog predstavnika BiH ništa dobro nije donio BiH.

– Ne samo jedan visoki predstavnik, nego svih osam koji su bili u BiH. Hiljadu odluka koje su donosili bile su hirovite, bez realnog sagledavanja stanja. Napravili su jednu puzajuću promjenu onog što se zove Aneks 4. Danas mogu sa pravom da kažem da visoki predstavnik ništa dobro nije uradio za hrvatski narod u BiH, a mogao je – kaže Ćović gostujući sinoć na HRT.

Čović je Kristijanu Šmitu poželio dobro zdravlje, kako kaže, kao personi, osobi.

– Imali smo korektnu komunikaciju, ali što prije završi OHR sa svojim mandatom i visoki predstavnici sa mandatom u BiH, mislim da ćemo mi konačno morati preuzeti odgovornost za BiH – rekao je Čović.

Istakao je da je BiH kao endemska stara mitska maslina, ali ko god prođe pored, nastoji nešto obrezati.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić poslala je krnjem Ustavnom sudu BiH dopunska poslanička pitanja, nakon što je dobila odgovore na ona koje ni nije postavila, a koje je potpisao sekretar te pravosudne institucije.

Vulićeva je izjavila Srni da od krnjeg Ustavnog suda BiH na pitanja koja je postavila nije dobila konkretan odgovor – već je dostavljeno izjašnjenje koje se najvećim dijelom bavi pitanjem parlamentarnog nadzora iako takvo pitanje uopšte nije bilo predmet njenog obraćanja, što je ocijenila skandaloznim.

– Svoje poslaničko pitanje uputila sam predsjedniku /krnjeg/ Ustavnog suda BiH /Mirsadu Ćemanu/, a ne Sekretarijatu Ustavnog suda BiH – ukazala je Vulićeva.

Ona je u dopunskom poslaničkom pitanju upitala na osnovu kojeg pravnog akta, propisa ili ovlaštenja sekretar krnjeg Ustavnog suda BiH odgovara na poslanička pitanja koja su upućena predsjedniku te pravosudne institucije?

– Da li je predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH bio upoznat sa sadržajem mog poslaničkog pitanja i da li je odobrio sadržaj dostavljenog odgovora? Da li smatrate da /krnji/ Ustavni sud BiH u trenutnom sastavu i ovakvim odgovorom, demokratski izabranom poslaniku na transparentnim i verifikovanim izborima podržava Ustav, što mu je Ustavom propisana uloga? – upitala je Vulićeva

Vulićeva je posebno naglasila da ovim poslaničkim pitanjem nije vršila, niti pokušala da vrši parlamentarni nadzor nad krnjim Ustavnim sudom BiH.

– Imajući u vidu sadržaj dostavljenog odgovora ostaje nejasno zbog čega se izbjegava odgovor na konkretna pitanja od javnog i političkog interesa koja se odnose na primjenu Ustava BiH – istakla je Vulićeva.

Ona je ocijenila da takav pristup otvara ozbiljno pitanje odnosa prema pravima i dužnostima poslanika, utvrđenim Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i prema obavezama koje proizilaze iz ustavnog poretka BiH.

– Stoga očekujem da predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH dostavi odgovor na postavljena pitanja i izjasni se o njihovoj suštini – poručila je Vulićeva.

Vulićeva je podsjetila da član 10 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH propisuje da poslanik ima pravo na slobodu djelovanja i izražavanja i da je dužan da se bavi pitanjima od političkog i javnog interesa.

– Dakle, kao poslanik Predstavničkog doma imam, ne samo pravo, već i obavezu da se bavim pitanjima od političkog i javnog interesa, uključujući pitanja koja se odnose na ustavni poredak BiH i primjenu Ustava BiH – naglasila je Vulićeva.

Ona je ranije uputila poslaničko pitanje krnjem Ustavnom sudu BiH koje se odnosi na prihvatanje i primjenu akata koji nisu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH kao što je bio slučaj sa izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

Vulićeva je u poslaničkom pitanju dostavila i akt Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH iz kojeg proizilazi da izmjene Krivičnog zakona BiH, na osnovu kojih je vođen postupak protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nisu ni razmatarane, ni usvojene, ni u Predstavničkom domu, ni u Domu naroda.

– Kako /krnji/ Sud opravdava primjenu takvih akata u odnosu na princip zakonitosti i Ustavom zagarantovana prava građana da biraju i budu birani? Kako pojašnjavate postupanje po odlukama kojima se proglašava zakon lica koje se predstavlja kao “visoki predstavnik” i da li je to u skladu sa članovima I/2 i IV/3 c) i h) Ustava? – upitala je Vulićeva.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je važno obezbijediti mir i naglasio da Republika Srpska nema namjeru da na bilo koji način problematizuje situaciju u BiH ili da je dovede do bilo kakvog sukoba.

– Namjeravamo da se politički borimo za svoja prava i od toga nećemo odustati. BiH nema šanse da preživi u globalnim nestabilnostima ukoliko se ne nađe unutrašnji konsenzus bez nametanja rješenja od međunarodnog faktora – poručio je Dodik.

Dodik je istakao da u BiH takva rješenja neće proći, jer su i sami međunarodni zvaničnici koji nam ih nameću, na globalnom nivou takmaci za sfere uticaja.

– Ako prihvatimo stranu okupaciju, odnosno nametnuta rješenja, onda smo prihvatili da se ponašamo po diktatu tih kvazi centara. Evropske zemlje nisu relevantan faktor, pa čak ni EU koja je izgubila bitke na svim poljima – vojnom ili bilo kom drugom – naglasio je Dodik.

On smatra da danas EU, koja je predviđena kao političko-ekonomska zajednica, postaje vojni savez i da treba i o tome razmišljati.

– Ako idemo ka tom putu moramo da razmišljamo o tome jer nije isključeno da mobilišu naše ljude za svoje sukobe i ratove. To su sve dileme koje moramo da imamo na umu – istakao je Dodik.

Govoreći o geopolitičkoj situaciji u svijetu, u kojem još traju krize i čije se rješavanje najavljuje, Dodik je rekao da se više radi o tome da će biti onih koji će otvoriti nove probleme u Evropi i svijetu, nego da bi situacija mogla da se smiri na bilo koji način.

Kako je naglasio, ovdje živimo posljedice sukoba velikih, koji su svjesni činjenice da je propao unipolarni svijet, da se formira multipolarni i sada se postavljaju neki elementi.

– To dugo neće biti završeno i biće potrebna još decenija da se postave jasne konture multipolarnog svijeta. Već vidimo početne konture tog svijeta u kome postoji nekoliko centara globalne moći koji na različitim nivoima, političkom, kulturnom, bezbjednosnom, pa i vojnom pokušavaju etablirati i postaviti pozicije svojih zemalja na pravi način – pojasnio je Dodik.

To je nešto, kako je naglasio, što vidimo u posljednje vrijeme na globalnom nivou.

Dodik je istakao da su problem u svijetu sirovine, nafta, energenti koji su pri kraju, a novi energetni nisu pronađeni.

– Imaćemo još dosta problema koji nas čekaju u pogledu otvaranja novih sukoba. Јedino relevantno pitanje na kojem treba da radimo jeste kako ćemo mi kroz sve to proći – istakao je Dodik.