Zemljotres jačine 2,6 po rihteru pogodio je Čelinac, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda zemljotres je lociran u 4.48 časova po lokalnom vremenu – istakli su u saopštenju.
Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.
Republika Srpska ide naprijed kada vodi računa o porodici, borcima, sportu i mladima, rekao je predsjednik Milorad Dodik, ističući da su upravo te oblasti obilježile proteklu sedmicu.
– Iza nas je sedmica u kojoj smo pokazali da Republika Srpska ide naprijed onda kada vodi računa i o porodici, i o borcima, i o sportu, i o mladima – napisao je Dodik na Iksu.
Иза нас је седмица у којој смо показали да Република Српска иде напријед онда када води рачуна и о породици, и о борцима, и о спорту, и о младима. Донијели смо подршку родитељима кроз суфинансирање продуженог боравка за дјецу тамо гдје школски капацитети нису довољни, јер је… pic.twitter.com/WSPJGnN0Jc
— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 16, 2026
Kako je naglasio, podrška roditeljima nastavljena je kroz sufinansiranje produženog boravka za djecu tamo gdje školski kapaciteti nisu dovoljni.
– Donijeli smo podršku roditeljima kroz sufinansiranje produženog boravka za djecu tamo gdje školski kapaciteti nisu dovoljni, jer je obaveza Republike Srpske da bude oslonac porodici i da pomaže ljudima u svakodnevnom životu – izjavio je Dodik.
Govoreći o pravima boračke populacije, Dodik je rekao da je nastavljena politika poštovanja prema onima koji su stvarali Republiku Srpsku.
– Uvećana su primanja korisnicima prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, a isplata ide po novim osnovicama – naveo je Dodik.
Kako je dodao, SNSD je uveo borački dodatak i otvorio put jačanju finansijskih prava boraca.
– Naša obaveza ostaje da ekonomski rast Republike Srpske bude neraskidivo vezan za rast prava boračke populacije – naglasio je Dodik.
Dodik je govorio i o sportskim uspjesima, posebno o Fudbalskom klubu Borac, koji je izborio plasman u narednu fazu takmičenja.
– Na ponos svih nas, FK Borac je pokazao karakter, snagu i pobjednički duh i izborio prolaz dalje. Takve pobjede raduju cijelu Republiku Srpsku, jer sport uvijek nosi energiju zajedništva, samopouzdanja i vjere da možemo više – rekao je Dodik.
On je istakao i značaj rukometnog turnira održanog u Doboju, navodeći da je ovaj događaj još jednom potvrdio koliko sport znači za ugled Republike Srpske, okupljanje mladih i promociju pravih vrijednosti.
– U Doboju je održan i rukometni turnir koji je još jednom potvrdio koliko sport znači za ugled Republike Srpske, za okupljanje mladih i za promociju pravih vrijednosti – rada, discipline, takmičenja i poštovanja. Kada ulažemo u porodicu, poštujemo borce i radujemo se uspjesima naših sportista, onda znamo da Republika Srpska ide dobrim putem – zaključio je Dodik.
Dvanaest ljudi je poginulo, a najmanje desetoro je teško povrijeđeno kada je noćas u Mađarskoj poljski autobus sletio sa auto-puta M3, saopštio je jutros mađarski premijer Peter Mađar.
Spasilačke službe su iz autobusa izvukle 35 povrijeđenih, prenosi RTS.
Kako navode mađarski mediji, u turističkom autobusu je bilo 57 putnika i dva vozača.
Buszbaleset az M3-ason Mezőkeresztesnél: többen meghaltak https://t.co/zPpXDDRYKw
— Vadhajtások.hu (@VadhajtasokHu) August 16, 2026
Cijene frizerskih usluga u Banjaluci znatno se razlikuju od salona do salona, a konačan račun najviše zavisi od dužine kose, vrste usluge i utrošenog materijala.
Prema dostupnim podacima za Banjaluku, cijene frizerskih usluga kreću se u širokom rasponu, od najjeftinijih osnovnih usluga do nekoliko stotina maraka za zahtjevnije tretmane.
I dok će neko za šišanje i feniranje izdvojiti dvadesetak do tridesetak maraka, oni koji žele promjenu boje ili zahtjevniju tehniku farbanja za jedan odlazak u salon mogu izdvojiti i preko 300 KM.
Za žensko šišanje potrebno je izdvojiti oko 20 KM, dok se feniranje kreće od 15 KM pa do 50 KM, u zavisnosti od dužine kose.
Pranje kose u pojedinim salonima košta oko 10 KM, dok farbanje izrasta košta od 45 do 50 KM, a za farbanje cijele kose potrebno je izdvojiti od 60 do 110 KM, takođe u zavisnosti od dužine.
“Blajhanje korijena kreće se od 50 KM pa nadalje, a preliv od 50 KM do 80 KM. Za zahtjevnije tretmane cijene su znatno više. Balayage i airtouch kreću se od 150 do 350 KM, dopuna pramenova od 110 do 150 KM, dok skidanje boje može koštati između 180 i 280 KM”, objasnili su iz jednog banjalučkog frizerskog salona.
Ni muško šišanje više nije jednoobrazna stavka na cjenovniku.
“Osnovne usluge kreću se od 15 KM do 29 KM, a fade šišanje može dostići 37 KM. Dječje šišanje do sedam godina je oko 25 KM”, kazali su iz salona.
Kada je riječ o dodatnoj njezi kose, cijene tretmana u salonima znatno variraju u zavisnosti od brenda i vrste tretmana.
“Tako kupku možete platiti pet KM, dok su maske 15 KM, a pojedini tretmani dosežu 120 KM. Tretmani poput Fusio Dose i Premiere kreću su oko 50 KM, dok su dostupne i jeftinije opcije poput Metal Detox kupke od pet KM i maske od 10 KM”, objasnili su oni.
Strana državljanka N.B. rekla je da je ostala iznenađena kada su joj nedavno u jednom banjalučkom salonu feniranje kraće kose i ampula za oštećenu kosu naplaćeni 120 maraka.
“Otišla sam na feniranje i frizerka me je pitala želim li ampulu za oporavak kose, budući da mi je kosa oštećena. Rekla sam da može i znam da taj tretman može koštati više. Ipak sam ostala zatečena kada mi je rečeno da je cijena feniranja na kraju 120 maraka”, ispričala je ona. Dodala je da je sama zatražila račun na kojem je vidjela da je taj tretman za dlaku 50 KM.
“Nisam iznenađena cijenom tog dodatnog preparata, već cijenom feniranja i pranja kose koja iznosi 70 KM, što je zaista skupo”, rekla je ona.
Navodi da toliki ceh inače plati kada se dodatno šiša i farba u salonu.
Nastavlja se borba sa požarom u šumskom području grčkog ostrva Skirosa koji se širi pod uticajem jakih vjetrova.
Na lokaciji požara su od subote popodne raspoređene jake vatrogasne snage, prenosi portal Prototema.
Sa pojačanjima iz cijele Grčke, uz četiri aviona kanadera i dva helikoptera, sa vatrenom stihijom se bori ukupno 89 vatrogasaca sa 21 vozilom.
Vlada je naredila preventivnu evakuaciju stanovnika iz područja Agios Fokas i Pefkos, a aktiviran je i Kopernikus servis Evropske unije kako bi se mapirao požar i pomoglo nadležnim službama u borbi sa požarom.
Prema riječima komandira vatrogasne brigade Kostasa Cigasa od tri fronta na kojima bjesni požar najviše zabrinjava sjeveroistočni.
– Јužni i zapadni front su u dobrom stanju. Težak teren na Skirosu otežava pristup vozilima i kopnenim snagama – izjavio je Cigas.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao je danas Senat SAD da donese zakon o prestanku pomjeranja satova tokom promjene ljetnjeg i zimskog računanja vremena.
– Senat mora što prije da glasa o zakonu o prestanku pomjeranja satova. Više sunca kasnije u toku dana je bolje, uključujući i borbu protiv kriminala – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth social.
Kako je dodao, još je važnije da ne bude više “smiješnog” pomjeranja satova i časovnika dva puta godišnje, sa svim poremećajima i haosom koje to izaziva.
– Uradite to konačno – zaključio je Tramp.
Kongres SAD je prvi put uveo ljetno računanje vremena 1918. godine, tokom Prvog svjetskog rata, zbog uštede goriva i dužeg korišćenja dnevnog svjetla.
Ta mjera je ukidana i ponovo vraćana tokom Drugog svjetskog rata.
Ipak, američke države Havaji i Arizona, kao i prekomorske teritorije Portoriko, Guam i Američka Samoa ne pomejraju sat, već su stalno na tzv. standardnom vremenu.
Šest stotina dronova letelo je ka Moskovskoj oblasti tokom protekle noći, a 201 bespilotna letelica je uništena pri prilazu Moskvi, saopštio je danas gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin.
– Između protekle večeri i 6.30 jutros, 600 bespilotnih letjelica je letjelo ka Moskovskoj oblasti, od kojih je 201 uništeno u Moskovskoj oblasti – objavio je Sobjanjin na platformi Maks, prenosi TASS.
Kako je dodao, službe za vanredne situacije rade na mjestima nesreća.
Nakon dana provedenih bez alarma, rokova i svakodnevnog pritiska, povratak na posao mnogima teško pada, pa se nerijetko javlja osjećaj tuge, umora i bezvoljnosti.
Ipak, stručnjaci ističu da ono što često nazivamo “depresijom nakon godišnjeg odmora” uglavnom predstavlja prolaznu teškoću prilagođavanja povratku u rutinu, ali može biti i pokazatelj da nam svakodnevni život ostavlja premalo prostora za odmor i zadovoljstvo.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da se rečenica “Vratio sam se s odmora i odmah sam u depresiji” čuje mnogo puta u zadnje vrijeme.
“Najčešće je izgovorena kroz šalu, uz fotografije s mora i uz žaljenje što je alarm ponovo zazvonio. Ali iza tog popularnog izraza ipak može stajati nešto vrlo stvarno”, kazala je ona.
Prije svega, kako kaže važno je napraviti razliku između onoga što kolokvijalno nazivamo “depresijom nakon godišnjeg odmora” i depresivnog poremećaja.
“U najvećem broju slučajeva ljudi zapravo govore o postvakacionom padu raspoloženja, odnosno teškoći da se nakon perioda odmora ponovo prilagode svakodnevnom ritmu. Vraćaju se obavezama, rokovima, poslu, kućnim poslovima, ranom ustajanju i odgovornostima od kojih su nakratko napravili pauzu”, kazala je Savanović Zorićeva.
Ističe da na odmoru često živimo potpuno drugačije.
“Imamo više vremena, manje pritiska, više smo napolju, spavamo drugačije, družimo se i, što je možda najvažnije, imamo osjećaj da naše vrijeme ponovo pripada nama. Povratak u svakodnevicu zato može biti prilično snažan kontrast”, pojašnjava ona.
Zato, kako kaže, upravo dolazimo do zanimljivog pitanja: da li nam zapravo nedostaje godišnji odmor ili nam nedostaje život kakav smo na odmoru imali?
“Jer, ako smo tokom odmora prvi put nakon nekoliko mjeseci dovoljno spavali, provodili vrijeme sa porodicom, šetali, čitali, razgovarali bez gledanja na sat i shvatili koliko nam prija sporiji tempo, nije neobično da nam povratak na posao teško padne. Odmor nam je možda samo pokazao koliko smo iscrpljeni bili prije njega. Zato nekada “depresija nakon odmora” nije toliko tuga za morem koliko nezadovoljstvo svakodnevnim životom kojem se vraćamo”, jasna je ona.
Pojašnjava da posebno teško povratak može pasti ljudima koji su i prije odmora bili iscrpljeni, pod velikim pritiskom ili nezadovoljni svojim poslom.
“Dok su na odmoru, problem može privremeno biti van vidokruga, ali se po povratku ponovo pojavljuje. Tada je korisno zastati i pitati se: ‘Šta mi je na odmoru toliko prijalo i zašto toga nema dovoljno u mom svakodnevnom životu?’ To može biti vrlo važna informacija. Možda nam nedostaje više vremena za djecu i partnera, više sna, kretanja, druženja, odmora, kreativnosti ili jednostavno više granica prema poslu i drugim ljudima”, kazala je Savanović Zorćeva.
Ističe da ne treba očekivati da ćemo prvog dana nakon odmora biti jednako produktivni kao posljednjeg dana prije njega.
“Dobro je sebi ostaviti malo prostora za prilagođavanje, vratiti se postepeno u ritam, regulisati san i ne zatrpavati se odmah svim obavezama. Takođe je važno da ne napravimo od odmora jedini period u godini kada sebi dozvoljavamo zadovoljstvo.
Ako nam je cijela godina samo čekanje sljedećeg godišnjeg odmora, onda možda problem nije u tome što je odmor prekratak, nego što je svakodnevica postala previše opterećujuća”, ističe ona.
Kako je rekla, postavlja se pitanje koliko je normalno da traje taj pad raspoloženja, te ističe da ne postoji univerzalan broj dana.
“Nekoliko dana umora, bezvoljnosti ili nostalgije za odmorom može biti očekivano, posebno ako se raspoloženje postepeno popravlja kako se vraćamo u rutinu. Međutim, ako se simptomi ne povlače, postaju sve izraženiji ili značajno ometaju svakodnevno funkcionisanje, onda više ne treba sve pripisivati završetku godišnjeg odmora. Ako simptomi depresije traju najmanje dvije sedmice, važno je potražiti stručnu procjenu”, kazala je Savanović Zorićeva.
Ističe da treba biti oprezan i sa izrazom “ljetna depresija”.
Činjenica da se neko ljeti osjeća lošije ne znači automatski da ima sezonski afektivni poremećaj.
“Postoji i ljetni obrazac sezonskog afektivnog poremećaja, ali je on rjeđi od zimskog. Kod njega se simptomi pojavljuju u karakterističnom sezonskom obrascu i mogu uključivati probleme sa spavanjem, nemir, razdražljivost i promjene apetita”, kazala je Savanović Zorićeva.
Kako je rekla, ljeto, međutim, samo po sebi može biti emocionalno zahtjevno.
“Visoke temperature, poremećen san, promjena rutine, očekivanje da ‘moramo uživati’, kao i stalno gledanje tuđih fotografija sa putovanja i odmora, mogu stvoriti dodatni pritisak. Posebno ako se iznutra ne osjećamo onako srećno kako mislimo da bi ‘trebalo’ da se osjećamo. Zato ne bih patologizovala svaki ljetni pad raspoloženja niti svaku tugu nakon godišnjeg odmora. Ali ih ne bih ni potpuno ignorisala”, jasna je Savanović Zorićeva.
Kazala je da nam ponekad upravo tih nekoliko dana nakon odmora postave važno pitanje: Šta je to što mi je tokom odmora toliko nedostajalo u mom životu?
“I možda je to najkorisniji način da razumijemo postvakacioni blues. Ne kao znak da nam treba još jedna sedmica mora, nego kao priliku da vidimo šta bismo od tog osjećaja slobode, bliskosti, odmora i sporijeg života mogli da prenesemo u svakodnevicu. Jer cilj nije da preživimo do sljedećeg godišnjeg odmora, već da nam život između dva godišnja odmora bude dovoljno dobar da nam odmor bude odmor, a ne bijeg”, zaključila je ona.
Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ocijenio je da Centralnu izbornu komisiju BiH kao i njihove mentore nije briga za istinitu izbornu volju građana.
Oni, kako je naveo, vode interesnu i kontaminiranu politiku kako uticati na izbornu volju građana i kako modelirati izbornu volju, a sve pod lažnim narativom borbe za izborni integritet.
– Ko su, šta su i šta su sve spremni uraditi najbolje se ogleda u nezakonitom i neustavnom izboru delegata iz kinder jajeta! – napisao je Košarac na društvenoj mreži Iks.
➡️ CIK BiH kao i njihove mentore nije briga za istinitu izbornu volju građana.
➡️ Oni vode interesnu i kontaminiranu politiku kako uticati na izbornu volju građana i kako modelirati izbornu volju, a sve pod lažnim narativom borbe za izborni integritet.
— Staša Košarac (@StasaKosarac) August 15, 2026
Međunarodna rejting agencija “Standard & Poor's” u najnovijem izvještaju poboljšala je izglede kreditnog rejtinga Republike Srpske na “B stabilan”, saopštila je Vlada Srpske.
Republika Srpska prepoznata je na međunarodnom finansijskom tržištu kao kredibilan emitent sposoban da uredno izvršava svoje finansijske obaveze.
View this post on Instagram
– Sve ovo omogućava da Republika Srpska i dalje jača svoju poziciju na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu. Dodatni podsticaj za nastavak odgovorne fiskalne politike, očuvanje finansijske stabilnosti i dalje jačanje pozicije na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu – saopšteno je na Instagram profilu Vlade Srpske.