VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • UKC Republike Srpske: Ugrađena totalna proteza koljena pacijentu sa hemofilijom tipa A

    UKC Republike Srpske: Ugrađena totalna proteza koljena pacijentu sa hemofilijom tipa A

    Pacijentu sa teškim oblikom hemofilije A je u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske ugrađena totalna proteza koljena, što predstavlja veoma kompleksnu hiruršku proceduru od izuzetnog značaja za pacijenta, saopšteno je iz UKC-a.

    Zbog hemofilije, te usljed nedostatka faktora koagulacije, dolazi do mikrokrvarenja u zglobovima koji se oštećuju i dolazi do razvoja deformiteta, te ograničenja pokreta i pojave jakih bolova, navedeno je u saopštenju.

    “Sve to dovodi do značajnog smanjenja kvaliteta života ovih pacijenata, osim primarnog oboljenja, jer se teško kreću i onemogućeni su za obavljanje i osnovnih životnih potreba”, naveli su iz UKC-a.

    Proceduru su obavili hirurški tim Klinike za ortopediju i traumatologiju sa timom Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje, u saradnji sa hematolozima.

    Riječ je o pacijentu srednje životne dobi sa teškim deformitetom koljena, čiji je postoperativni tok protekao uredno i on se nakon izvjesnog vremena vratio na posao i svojim svakodnevnim obavezama.

    Pacijent je određeno vrijeme bio u Klinici za ortopediju i traumatologiju gdje je imao stalnu njegu i adekvatan fizikalni tretman, koji je specifičan kod ovakvih pacijenata.

  • Zaharova: Izjave o navodnoj ruskoj prijetnji obavezan dio predizborne kampanje

    Zaharova: Izjave o navodnoj ruskoj prijetnji obavezan dio predizborne kampanje

    Moskva nije iznenađena pokušajima da se Rusija optuži za miješanje u predstojeći izborni proces u Francuskoj, jer su izjave o navodnoj ruskoj prijetnji i pružanju podrške Kijevu za mnoge kandidate obavezan dio predizborne kampanje, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – Stoga nas ne iznanađuju pokušaji /francuske/ Službe za budnost i zaštitu od stranih digitalnih smetnji da optuži Rusiju za miješanje u kapmanju pred izbore naredne godine – rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, Pariz ne samo da namjerno stvara sliku Rusije kao neprijatelja, već pokušava i da okrivi Moskvu za brojne sopstvene loše procjene i neuspjehe, bilo u ekonomiji ili u spoljnoj politici.

    Zaharova je zaključila da je izvještaj francuskih vlasti o navodnom miješanju Rusije još jedan antiruski trik.

  • CIK otkrio koliko će biraču trebati da glasa na izborima

    CIK otkrio koliko će biraču trebati da glasa na izborima

    Na 143 biračka mjesta na kojima su skeneri korišteni, prosječno vrijeme glasanja bilo je između 40 i 44,9 sekundi, uključujući i najveći glasački listić korišten na lokalnim izborima 2024. godine.

    Kada je riječ o mogućem produženju vremena glasanja, tvrde iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, pilot-projekt optičkih skenera dao je konkretne rezultate.

    Istovremeno, 140 biračkih mjesta zatvoreno je na vrijeme, što je jedan od pokazatelja da primjena skenera nije dovela do pretjeranih gužvi ili znatnog produženja procesa glasanja.

    Opšti izbori biće složeniji

    Iz CIK-a su potvrdili su da će opšti izbori u oktobru biti složeniji sa stanovišta broja glasačkih listića koje će birači dobiti, ali i uvjeravaju da su prilikom planiranja primjene novih izbornih tehnologija uzeli u obzir i prednosti i potencijalne rizike.

    Potvrđuje da je tačno da će opšti izbori u oktobru biti složeniji sa stanovišta broja glasačkih listića koje će birači dobiti, ali i ističu da upravo zbog toga u pripremi posebnu pažnju posvećuju testiranju opreme, simulacijama izbornog dana, obuci članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, kao i informisanju i edukaciji birača.

    Imajući u vidu dužinu glasačkog listića na pilot-projektima 2024. godine, CIK BiH je izmijenio dizajn glasačkog listića, upravo radi brže obrade.

    Iz CIK-a BiH napominju da cilj primjene tehnologije nije da dodatno zakomplikuje glasanje, nego da se olakša i ubrza obrada rezultata, smanji mogućnost ljudske greške, poveća transparentnost i unaprijedi integritet izbornog procesa.

    “Konačna primjena zasniva se na rezultatima sprovedenih pilot-projekata, analizi uočenih izazova i mjerama kojima se ti izazovi trebaju prevenirati i otkloniti”, navodi se u odgovoru CIK-a na upit Srne da li će najavljeni komplikovan način glasanja na oktobarskim izborima produžiti izborni dan, kao i da li su u obzir uzete loše strane primjene ovakvih tehnologija koje bi mogle dovesti u pitanje regularnost, tim prije jer je više zemalja odustalo od njihove primjene.

    Četiri pilot-projekta prije uvođenja tehnologije

    Iz CIK-a BiH ukazuju da su prije uvođenja izbornih tehnologija u izborni proces, sproveli četiri pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine, a nakon toga usvojili Završni izvještaj o sprovedenim pilot-projektima i Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH, što je dostavljeno Parlamentarnoj skupštini BiH.

    “Kada je riječ o mogućim rizicima primjene izbornih tehnologija, CIK BiH ih nije zanemario. Naprotiv, identifikovanje tehničkih i drugih izazova bilo je jedan od osnovnih ciljeva pilot-projekata i Studije izvodljivosti”, navodi se u odgovoru CIK-a, koje potpisuje stručni saradnik za odnose sa javnošću Maksida Pirić.

    Navedeno je da je “utvrđeno da je 143 od 145 optičkih skenera funkcionisalo, dok su samo dva izostala iz upotrebe”.

    Budući da je na tri skenera bila potrebna intervencija tehničke podrške zbog zamjene memorije, preporučena je dostupnost rezervnih memorijskih kartica na biračkim mjestima.

    Elektronski preneseno 98 odsto rezultata

    Istovremeno, 98 odsto rezultata u pilot-projektu elektronski je preneseno, a preostalih dva odsto ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.

    U CIK-u smatraju važnom i činjenicu da su elektronski preneseni rezultati ostali nepromijenjeni i kontinuirano dostupni javnosti, za razliku od ručno utvrđenih koji su se u pojedinim slučajevima mijenjali tokom naknadnog procesa.

    Međutim, činjenice pokazuju, navodi Srna, da su se mnoge evropske zemlje, nakon loših iskustava sa elektornskim glasački uređajima, vratile klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.

    Treba dodati da sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.

  • Perić Romić: Ručak, patike i škola ne mogu da čekaju alimentaciju

    Perić Romić: Ručak, patike i škola ne mogu da čekaju alimentaciju

    Zakonom o privremenom izdržavanju djece stvoren je mehanizam kojim, kada su ispunjeni propisani uslovi, Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske privremeno isplaćuje izdržavanje djetetu čiji roditelj ne izvršava svoju obavezu, ali ne zato da Republika preuzme obavezu neodgovornog roditelja, nego zato što dijete ne može da čeka, izjavila je za Srnu poslanik u Narodnoj skupštini Srpske Ranka Perić Romić.

    “Račun za školski pribor ne čeka. Patike koje je dijete preraslo ne čekaju. Ručak ne čeka. Ekskurzija ne čeka. Djetinjstvo ne može biti stavljeno na čekanje dok odrasli rješavaju svoje sporove. Zato smatram da je donošenje ovog zakona jedna od važnih mjera porodične politike Republike Srpske.

    Zamislite majku koja svakog jutra sprema dijete za školu, odlazi na posao, plaća stan, hranu, odjeću, knjige i sve ono što odrastanje jednog djeteta nosi. A onda svakog mjeseca čeka novac koji je drugi roditelj prema odluci suda dužan da obezbijedi svom djetetu. I on ne stigne”, naglasila je Perić Romić za Srnu, povodom kampanje “Srpska te voli” u okviru koje će Kabinet predsjednika Republike u narednom periodu predstaviti prava i mjere koje danas čine sistem podrške porodici u Republici Srpskoj.

    Ona je podsjetila da je do sada to često bio problem te majke ili oca koji je ostao uz dijete, a od sada je to pitanje na koje odgovor daje i Republika Srpska.

    “Zato smatram da je donošenje ovog zakona jedna od važnih mjera porodične politike Republike Srpske. NJime nismo izmislili novu obavezu roditelja. Ona već postoji i utvrđuje je sud. Uradili smo nešto drugo – zaštitili smo dijete od posljedica njenog neizvršavanja”, istakla je Perić Romić.

    Ona je navela da se privremeno izdržavanje može ostvarivati najduže do 18. godine života.

    Kada je sudom utvrđena obaveza u visini od najmanje 15 odsto prosječne plate, prema podacima na osnovu kojih je pravo uvedeno riječ je o iznosu do 229 KM, dok se, dodala je, kod niže sudski određene obaveze isplaćuje upravo taj niži iznos, a Republika će od onoga ko je bio dužan da plati izdržavanje tražiti povrat sredstava.

    “To je pravična politika. Pomažemo onome ko ne može da čeka, a odgovornost ostavljamo tamo gdje pripada. Kada kažemo da je porodica prioritet, onda to mora važiti i kada je porodica suočena sa teškim okolnostima. Kada kažemo da Srpska voli svoju djecu, onda ta ljubav mora biti pretvorena u pravo. U ovom slučaju pravo koje jednom roditelju govori: `Nisi sam.` A jednom djetetu: `Sukobi odraslih nisu tvoja krivica i neće postati tvoj teret`”, zaključila je Perić Romić.

  • Preminula petogodišnja djevojčica povrijeđena u udesu u Kraljevu

    Preminula petogodišnja djevojčica povrijeđena u udesu u Kraljevu

    Petogodišnja djevojčica koja je teško povrijeđena prilikom izlijetanja automobila na trotoar u Kraljevu preminula je na Univerzitetskoj dečijoj klinici u Beogradu.

    Djevojčica je iz Kraljeva bila prebačena na liječenje u Beograd kao i njen brat od godinu i po dana, koji je prilikom nesreće zadobio teže povrede glave i ekstremiteta.

    Majka, koja je u trenutku nesreće bila sa njima, sa teškim tjelesnim povredama zbrinuta je u Zdravstvenom centru “Studenica” u Kraljevu, prenosi RTS.

    Nesreća se dogodila sinoć oko 19.00 časova, kada je automobil izletio sa kolovoza u centru Kraljeva i na trotoaru udario nekoliko pješaka.

    Među povrijeđenima su bili majka sa bebom u kolicima i starijim djetetom.

  • Veliki požar u Novom Sadu: Čuju se detonacije, ima povrijeđenih

    Veliki požar u Novom Sadu: Čuju se detonacije, ima povrijeđenih

    Požar većih razmjera buknuo je u ranim jutarnjim časovima u Novom Sadu, a prema prvim informacijama povrijeđene su dvije osobe.

    Gust dim nadvio se nad gradom, a požar je buknuo u objektu od oko 300 kvadratnih metara.

    Kako se ispostavilo, zapalio se magacin kurirske službe u Industrijskoj zoni, a lokalni mediji navode da je u pitanju “D Ekspres” magacin.

    Građani su javili da su odjekivale manje detonacije.

    Sumnja se da su povrijeđene najmanje dvije osobe i da su zadobile povrede u vidu opekotina.

    Po riječima doktora Zorana Krulja portparola Zavoda za urgentnu medicinu Novi Sad njihova ekipa izašla je po prvom prioritetu na lice mjesta.

    “Muškarac (23) zadobio je lakše opekotinske povrede i hemodinamski je stabilan, dok je žena (32) takođe zadobila lakše opekotinske povrede i hemodinamski je stabilna”, izjavio je dr Krulj.

    Prema njegovim riječima, oboje su nakon primljene inicijalne pomoći u svjesnom stanju prevezeni u Urgentni centar, na odjeljenje hirurgije.

    Na terenu je veći broj vatrogasnih ekipa iz vatrogasne brigade Novi Sad, DVD-ova i NIS.

    Prema nalogu zvaničnika Novog Sada u gašenju su uključene i cisterne javnih preduzeća.

    Sumnja se da je mogla da eksplodira eksterna baterija ili neki sličan predmet koji se nalazio među pošiljkama, ali će tačan uzrok biti poznat tek nakon istrage, piše RINA.

  • Šta se dešava s novcem ako banka u BiH propadne?

    Šta se dešava s novcem ako banka u BiH propadne?

    ​Mnogi građani Bosne i Hercegovine drže novac na bankovnim računima, ali nisu upoznati s činjenicom da postoji sistem koji ih štiti u slučaju da banka postane nesolventna.

    Riječ je o sistemu osiguranja depozita, koji omogućava da deponentima bude isplaćen osigurani iznos ako banka više nije u mogućnosti ispunjavati svoje obaveze.

    U Bosni i Hercegovini osigurani depozit iznosi do 70.000 KM po deponentu, odnosno osiguranje se odnosi na depozite u bankama koje su članice sistema osiguranja depozita.

    Šta zapravo pokriva osiguranje?

    Zaštita nije ograničena samo na klasičnu štednju.

    Obuhvaćeni mogu biti različiti oblici depozita, uključujući sredstva na tekućim računima, štedne račune i oročene depozite.

    Garancija se odnosi i na depozite u različitim valutama, pod uslovima propisanim sistemom osiguranja depozita.

    To znači da novac koji građanin koristi za svakodnevno plaćanje računa takođe može biti obuhvaćen osiguranjem, a ne samo sredstva koja su oročena ili izdvojena kao štednja.

    Najvažnije je provjeriti da li je vaša banka u sistemu

    Prije nego što novac povjerite banci, važno je provjeriti da li je ona članica sistema osiguranja depozita.

    Agencija za osiguranje depozita BiH objavljuje spisak banaka koje učestvuju u sistemu, pa bi ta informacija trebala biti jedan od elemenata koje građani provjeravaju prije ugovaranja štednje ili oročenog depozita.

    Šta se događa ako banka propadne?

    Deponenti ne moraju unaprijed podnositi zahtjev kako bi ostvarili pravo na osigurani depozit.

    U slučaju nastanka osiguranog slučaja, informacije o načinu i mjestu isplate objavljuju se putem javnog saopštenja.

    Drugim riječima, zaštita postoji automatski za depozite kod banaka koje su uključene u sistem, pod uslovima propisanim zakonom.

    Šta ako na računu imate više od 70.000 KM?

    Tu je važno obratiti pažnju na ograničenje.

    Osigurani iznos je do 70.000 KM po deponentu. Dio novca koji prelazi taj iznos nije obuhvaćen ovom garancijom.

    Takva sredstva mogu se potraživati u eventualnom stečajnom postupku nad bankom, zajedno s potraživanjima drugih povjerilaca, što znači da njihov povrat nije garantovan na isti način kao osigurani dio depozita.

    Zbog toga građani koji imaju veće iznose u banci trebaju posebno voditi računa o strukturi svoje štednje i uslovima zaštite.

    Šta provjeriti prije ugovaranja štednje?

    Osim samog iznosa osiguranja, prije potpisivanja ugovora s bankom korisno je provjeriti nekoliko stvari.

    Prije svega, treba uporediti kamatne stope koje različite banke nude za istu vrstu depozita. Razlike mogu biti značajne.

    Važno je provjeriti i da li je ugovorena kamata zaista fiksna ili banka pod određenim uslovima može mijenjati njenu visinu.

    Posebnu pažnju treba obratiti na uslove prijevremenog raskida oročenja. Ako se novac povuče prije ugovorenog roka, mogu se primjenjivati drugačiji uslovi, uključujući gubitak dijela kamate ili druge ugovorene posljedice.

    Treba provjeriti i način obračuna kamate – da li se ona obračunava mjesečno, godišnje ili tek po isteku oročenja.

    A šta je s porezom na kamatu?

    Još jedan podatak koji može biti važan štedišama jeste porezni tretman kamatnog prihoda.

    Prema trenutno važećim pravilima, kamatni prihod od štednje fizičkih lica u BiH nije oporezovan na način na koji se oporezuju neki drugi oblici prihoda.

    Ipak, porezni propisi mogu biti promijenjeni, pa se na ovaj aspekt ne treba gledati kao na trajnu garanciju.

    U konačnici, najvažnije je znati tri stvari: da li je vaša banka članica sistema osiguranja depozita, koliki iznos držite u toj banci i pod kojim uslovima je vaš depozit zaštićen.

    Za građane koji drže veće iznose posebno je važno imati na umu da 70.000 KM predstavlja granicu osiguranog iznosa po deponentu, a ne neograničenu garanciju cjelokupne ušteđevine, prenosi Oslobođenje.

  • U Srbiji aktivno 29 požara, u gašenju učestvuju domaće i strane snage

    U Srbiji aktivno 29 požara, u gašenju učestvuju domaće i strane snage

    Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je Srbiji trenutno aktivno 29 požara na otvorenom prostoru i da je tokom avgusta zabilježeno ukupno 3.926 požara na otvorenom.

    Među aktivnim požarima su oni na planini Stolovi, u selu Lukovo kod Vranja i na Zlatiboru, dok se u gašenju požara angažuju domaće vatrogasno-spasilačke jedinice, dobrovoljni vatrogasci, kao i međunarodne snage.

    Načelnik Vatrogasno-spasilačke jedinice MUP-a Nedeljko Gagić izjavio je da požar na planini Stolovi, na potezu Čiker, još nije lokalizovan, ali da je njegovo širenje usporeno uprkos jakom vjetru.

    Prema njegovim riječima, na terenu je oko 55 učesnika akcije gašenja, među kojima su pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica iz Kraljeva, Novog Pazara, Prijepolja, Užica i Čačka, kao i pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih jedinica iz Kraljeva i Bogutovca.

    Gagić je rekao da za sada nema ugroženih objekata i da će gašenje biti nastavljeno tokom noći i narednog dana.

    U gašenje požara u selu Lukovo kod Vranja uključen je ruski avion Il-76, poznat kao “iljušin”.

    Požar u Lukovu aktivan je od prekjuče popodne, a prema podacima gradskog štaba za vanredne situacije, jedna kuća je bila zahvaćena požarom.

    Ruski avion Il-76 Ministarstva za vanredne situacije za četiri dana angažovanja u Srbiji izvršio je 19 letova i izbacio 798 tona vode na područja zahvaćena požarima, saopštilo je rusko Ministarstvo za vanredne situacije.

    Srpski stručnjaci istakli su efikasnost ruske avijacije.

    Novi požar izbio je juče poslije 15 časova u mjestu Vodice na Zlatiboru, gdje je vatra zahvatila oko dva hektara niskog rastinja i borove šume, rekao je predsjednik opštine Čajetina Milan Stamatović.

    U gašenju požara u Deliblatskoj peščari učestvuju i evropski vatrogasni timovi.

    Šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat rekao je da je EU u roku od 24 sata od prijema zahtjeva Srbije obezbijedila pomoć i uputila evropske vatrogasne timove u Srbiju.

    Fon Bekerat je tokom obilaska vatrogasaca iz EU angažovanih u Deliblatskoj peščari rekao da se nada da će EU moći da pomogne Srbiji ne samo u zaustavljanju i gašenju požara, već i u obnovi i pošumljavanju pogođenih područja.

  • U toplotnim talasima u Evropi umrlo najmanje 35.000 ljudi

    U toplotnim talasima u Evropi umrlo najmanje 35.000 ljudi

    Najmanje 35.000 ljudi umrlo je tokom četiri rekordna, uzastopna toplotna talasa u Evropi ovog leta nego što bi se normalno očekivalo, preliminarni su podaci koji obuhvataju nešto manje od polovine kontinenta.

    Smrtnosti u tri velike zemlje EU – Njemačkoj, Francuskoj i Španiji, premašio je 25.000, a stručnjaci očekuju da će broj žrtava značajno da poraste nakon što budu objavljeni konačni podaci za avgust, piše Gardijan.

    Toplotni talasi koji su od maja zahvatali zapadnu Evropu oborili su istorijske temperaturne rekorde na stotinama meteoroloških stanica.

    Francuska je zabilježila najviši nacionalni prosječni dnevni maksimum temperature ikada.

    U Njemačkoj su krajem juna temperaturni rekordi obarani tri dana zaredom, kada je na 46 meteoroloških stanica izmjereno više od 40 stepeni Celzijusa, dok je u Španiji maksimalna temperatura konstantno prelazila 42 stepena.

    Naučnici navode da globalno zagrevanje izazvano ljudskim djelovanjem takve ekstremne događaje čini češćim i intenzivnijim.

    Njemačka bilježi najveći broj žrtava.

    Institut Robert Koh (RKI) saopštio je da je od 6. aprila do 9. avgusta procijenjeno 14.000 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom.

    Samo u nedjelji od 22. do 28. juna umrlo je, prema procjeni, 9.600 ljudi.

    Ovo ljeto je najteže u Njemačkoj po broju smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom otkako se vodi evidencija.

    Prethodni rekord iznosio je 8.900 smrtnih slučajeva, zabilježenih 2018. godine.

    RKI navodi da se tokom uobičajenih leta broj takvih slučajeva često kreće ispod 2.000.

    U Španiji podaci sistema za praćenje smrtnosti zdravstvenog instituta Karlos Treći pokazuju da 4.947 smrtnih slučajeva od maja do ove nedjelje može da se pripiše vrućini.

    Time je ova godina postala najteža u zemlji po broju smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom, nadmašivši 4.520 slučajeva iz 2022. godine.

    Konačno utvrđivanje broja žrtava može da potraje nedjeljama ili mjesecima, a mnoge zemlje još nisu objavile podatke ni za početak avgusta.

    U Francuskoj je više od 500 meteoroloških stanica zabilježilo temperaturu iznad 40 stepeni Celzijusa, a u jednom trenutku je 98 odsto zemlje bilo pod upozorenjem na visoku temperaturu.

    Francuska nacionalna zdravstvena agencija saopštila je prošle nedjelje da je između kraja maja i 22. jula zabilježeno 7.300 viška smrtnih slučajeva “od svih uzroka”.

    Podaci za avgust još nisu dostupni, a početne procjene zasnovane su na elektronskim smrtnim listovima koji obuhvataju oko 80 odsto ukupnog mortaliteta.

  • Sporo glasanje, identifikacije birača i instalacija opreme najveći problemi

    Sporo glasanje, identifikacije birača i instalacija opreme najveći problemi

    Iako još postoje brojne nepoznanice kada je riječ o sprovođenju opštih izbora sa novim tehnologijama, jedan od većih problema biće i logistika, odnosno priprema izbora, instalacija i distribucija opreme, ali i angažovanje skoro 15.000 ljudi koji će direktno raditi na sam dan izbora.

    Naime, Centralna izborna komisija treba da angažuje oko 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a nedavno je završen i konkurs za prijem 3.997 operatera na biračkim mjestima koji će voditi računa o skenerima i uređajima za biometrijsku identifikaciju birača.

    “Konkurs je završen, ali još nemamo tačne podatke o broju prijavljenih kandidata i da li će biti potrebe da se taj konkurs produži”, rekli su nam juče u CIK-u na pitanje o tome da li je prijavljen dovoljan broj operatera koji će biti angažovani na dan izbora, a koji će biti plaćeni 310 KM neto.

    Izazov instalacija i distribucija opreme

    Osim angažovanja osoblja na dan izbora, izazov će biti i instalacija i distribucija same opreme, kao i njeno skladištenje, jer za razliku od ranijeg perioda, kada su prevoženi samo papir i izborni listići, sada će na biračka mjesta morati biti dostavljeni i skeneri i uređaji za biometrijsku identifikaciju birača.

    Pored toga, a ako je suditi po završnom izvještaju CIK-a o sprovedenom pilot-projektu uvođenja novih tehnologija na izborima 2024. godine, mogu se očekivati velike gužve na sam dan izbora.

    Recimo, proces glasanja sa dva glasačka listića trajao je između 40 i 44,9 sekundi, a ako uzmemo u obzir da će na ovim izborima birači pred sobom imati četiri glasačka listića pretpostavka je da će vrijeme zadržavanja birača biti znatno duže nego što je ranije bio slučaj.

    Birači više neće glasati na klasičnom listiću

    Ovome treba dodati i činjenicu da birači više neće glasati na klasičnom glasačkom listiću na kojem se nalaze imena kandidata, već da će za biranje poslanika imati i posebne listiće na kojima će se nalaziti samo imena političkih stranaka i sa strane brojevi. U Republici Srpskoj birači će imati dva “posebna” listića za nivo Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, dok će u Federaciji BiH birači imati tri “posebna” listića, i to za kantonalnu skupštinu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Parlamentarnu skupštinu BiH. U suštini, birači u Republici Srpskoj dobiće šest listića, a u Federaciji BiH sedam.

    Problemi sa identifikacijom birača

    Ako se još tome dodaju odstupanja, odnosno problemi prilikom identifikacije i autentifikacije birača, vrijeme glasanja sasvim sigurno biće duže.

    Primjera radi, na izborima 2024. godine ukupan procenat birača kod kojih nije bilo moguće izvršiti identifikaciju i autentifikaciju u odnosu na odziv je 5,78 odsto.

    “Više od 72 odsto birača koji nisu mogli biti identifikovani je iz grupe 65+ i stariji”, piše u izvještaju CIK-a o sprovedenom projektu uvođenja novih tehnologija.

    Kada je riječ o skenerima u koje se “ubacuju” glasački listići, pilot-projekat iz 2024. godine pokazao je da je 98 odsto skenera funkcionisalo, i da je 2,2 odsto uređaja trebalo zamjenu na sam dan glasanja, a bilo je i problema sa preopterećenjem mreže.

    Operateri prijavili probleme sa skenerima

    Operateri su prijavljivali i povremeno blokiranje aplikacije za identifikaciju birača, zatim gubitak internet konekcije, a u nekoliko slučajeva program nije dozvoljavao opciju da birač uopšte da otisak prsta. U nekim slučajevima bilo je pogrešno i postavljeno vrijeme na laptopu, zbog čega su nakon 12 sati pobrisani svi dotadašnji izvještaji jer je aplikacija to registrovala kao novi dan.

    Evidentiran je i usporen rad aplikacije, neuspješnost očitavanja otiska prsta kod lica starije životne dobi i zagušenje “tunela” za identifikaciju birača pomoću otiska prsta.

    CIK-u treba 2.500 kvadrata prostora

    Pored toga, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH pokazala je i da će Centralnoj izbornoj komisiji BiH biti potrebno najmanje 1.500 kvadrata skladištenog prostora u kojem bi bilo uskladišteno oko 600 standardnih paleta opreme plus još 1.000 kvadrata pripremne površine za sklapanje i testiranje uređaja u kojem će na vrhuncu priprema raditi oko 90 operatera.

    Poseban logistički problem biće dostava izbornog materijala i samih skenera. Ako uzmemo u obzir da će osim glasačkih listića biti potrebno distribuisati i samu elektronsku opremu, može se očekivati da i taj proces znatno duže traje nego što je bilo na ranijim izborima. Nakon završenih izbora, svu tu opremu treba vratiti u Sarajevo u skladište Centralne izborne komisije BiH.