VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Univerzitet u Banjaluci upisuje 3.743 studenta: Jedan fakultet dominira

    Univerzitet u Banjaluci upisuje 3.743 studenta: Jedan fakultet dominira

    Banjalučki Univerzitet raspisao je danas, 10. juna, konkurs za upis studenata u prvu godinu prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u akademskoj 2025/2026. godini, a na tri ciklusa ima mjesta za 3.743 studenta.

    Koliko mjesta je dostupno na Univerzitetu u Banjaluci?

    Tako Univerzitet u Banjaluci u prvu godinu prvog ciklusa studija planira da upiše ukupno 2.605 studenata, a najviše mjesta je na Medicinskom fakultetu, i to 475.

    Akademija umjetnosti planira upisati 92 studenta, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet 183,  Ekonomski fakultet 280, Elektrotehnički fakultet 226, Mašinski fakultet 145, Poljoprivredni fakultet 50, Pravni fakultet 195, Prirodno-matematički fakultet 162, Rudarski fakultet 30, Tehnološki fakultet 63, Fakultet bezbjednosnih nauka 130, Fakultet političkih nauka 110, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta 68, Filozofski fakultet 203, Filološki fakultet 155 i Šumarski fakultet 37.

    Na drugom ciklusu studija planiran je upis 971 studenta, a na treći 167.

    Kada počinju prijave i prijemni ispiti?

    Prema objavljenom konkursu, prijavljivanje kandidata u prvom upisnom roku na prvi ciklus studija počinje 22. juna, a završava se 26. juna 2026. godine.

    “Polaganje prijemnog ispita zakazano je za 29. jun sa početkom u devet časova. Na Medicinskom fakultetu prijemni ispit biće održan istog dana, ali sa početkom u 14 časova, dok će na Akademiji umjetnosti ispit trajati od 29. juna do 3. jula. Objavljivanje rezultata konkursa planirano je za 1. jul, a upis primljenih kandidata obaviće se u periodu od 7. do 10. jula. Na Fakultetu bezbjednosnih nauka prijemni ispit će se održati u dvije grupe – 29. i 30. juna, sa početkom u sedam časova”, navode iz Univerziteta.

    Prijava kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu traju od 1. do 26. juna, dok je onlajn polaganje prijemnog ispita zakazano za 29. jun. Rezultati će biti objavljeni 1. jula, a upis primljenih kandidata biće realizovan u septembru.

    Kada je riječ o drugom i trećem ciklusu, prijave za upis studenata traju od 22. juna do 2. oktobra.

    “Informacije o rang-listama biće objavljene najkasnije do 16. oktobra, a upis primljenih kandidata trajaće od 19. do 23. oktobra”, istakli su oni.

    Šta je potrebno za prijave na prvi ciklus studija?

    Kandidati koji se prijavljuju za upis na prvi ciklus studija dužni su da prilikom prijave dostave izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu koje nije starije od šest mjeseci, originalna svjedočanstva svih razreda srednjoškolskog obrazovanja i diplomu o položenom maturskom, odnosno završnom ispitu.

    “Ukoliko konkurišu na više studijskih programa, mogu dostaviti i ovjerene kopije ovih dokumenata. Neophodno je priložiti i dokaz o uplati naknade za polaganje prijemnog ispita. Kandidati koji se prijavljuju na Fakultet bezbjednosnih nauka i Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta moraju priložiti ljekarsko uvjerenje koje izdaje Medicinski specijalistički centar Univerziteta u Banjaluci, dok je za upis na Fakultet bezbjednosnih nauka potrebno i uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak”, ističu oni dodajući da se sve informacije o prijavama za drugi i treći ciklus mogu pronaći na sajtu Univerziteta.

    E-prijave kandidata

    Prijava kandidata može se izvršiti i elektronskim putem, posredstvom veb-aplikacije na adresi upis.unibl.org. Kandidati koji konkurišu elektronskim putem u obavezi su da prilikom upisa dostave originalnu dokumentaciju.

  • Cijene kafe u kafićima u Banjaluci obaraju rekorde

    Cijene kafe u kafićima u Banjaluci obaraju rekorde

    Ispijanje kafe u ugostiteljskim objektima u Banjaluci sve više postaje udar na kućni budžet.

    Cijene omiljenog napitka građana posljednjih godina bilježe stalan rast, a pojedine vrste kafe danas koštaju gotovo kao nekada cijeli ručak. Prema cjenovniku jednog banjalučkog ugostiteljskog objekta, obični espreso košta 3,6 KM, dok se za kapućino izdvaja između 4,6 i 4,9 KM.

    Ljubitelji specijalnih kafa

    Ljubitelji specijalnih kafa moraju posegnuti još dublje u džep, te late makijato sa nutelom košta 5,6 KM, nugat kapućino 7,5 KM, a espreso sa likerima i dodacima dostiže cijenu od čak 9 KM.

    Najskuplji na meniju je ajriš kofi, za koji gosti izdvajaju čak 11 KM. Poređenja radi, za isti iznos u pojedinim pekarama moguće je kupiti kompletan obrok, dok se u nekim restoranima za nekoliko maraka više može naručiti glavno jelo.

    Građani ističu da su poskupljenja postala svakodnevnica, ali smatraju da cijene kafa sve češće prelaze granicu opravdanog.

    Mnogi potrošači tvrde da ispijanje kafe u gradu postaje privilegija, a ne svakodnevna navika.

    “Nije problem platiti kvalitet, ali kada obična kafa košta skoro četiri marke, čovjek se zapita da li je pretjerano”, kaže jedan Banjalučanin.

    Produžena sa sojinim mlijekom

    Prema riječima jedne Banjalučanke, kafu je platila 4 KM.

    “Počeo je post pa sam tražila produženu kafu sa sojinim mlijekom, a ta kafa me je koštala 4 KM. To me je šokiralo, nisam očekivala tu cijenu. Sjećam se perioda kada sam studirala i tada smo mogli u nekim kafićima piti kafu za samo 1 KM”, ispričala je jedna Banjalučanka.

    Premijum napici i specijaliteti

    Trend rasta cijena nije prisutan samo u Banjaluci, ali je primjetno da se ugostiteljska ponuda sve više okreće premijum napicima i specijalitetima, čije cijene dostižu dvocifrene iznose.

    Tako je kafa, koja je decenijama bila simbol pristupačnog druženja, za mnoge građane postala još jedan pokazatelj rastućih troškova života.

    U vremenu kada su cijene hrane, stanovanja i komunalija već značajno porasle, pitanje koje se sve češće postavlja među građanima glasi: da li će i obična kafa uskoro postati luksuz koji se konzumira samo u posebnim prilikama?

  • Džej Lo pokazala lice bez šminke: “Zašto koristiš filtere?” (VIDEO)

    Džej Lo pokazala lice bez šminke: “Zašto koristiš filtere?” (VIDEO)

    Dženifer Lopez oduševljava izgledom na crvenom tepihu, ali na društvenim mrežama voli da pokaže i onu manje glamuroznu stranu, kao što je lice bez šminke.

    Latino diva Dženifer Lopez gotovo da ne može da se odbrani od fanova nakon velikog uspjeha njenog filma “Office Romance”, koji bilježi veliku popularnost širom svijeta, a sa njim su onda sve oči uprte u zanosnu Džej Lo.

    Upravo je taj film pokrenuo i glasine o njenoj potencijalnoj romansi sa kolegom Bretom Goldstinom, ali od toga izgleda nema ništa.

    Za to vrijeme, dok svi još uvijek gledaju fotografije sa posljednje premijere, Dženifer se snimala kako bi promovisala novi proizvod iz svoje bjuti linije i tom prilikom je pokazala lice bez šminke.

    Ovog puta nije naišla na sve same pohvale, mnogi su kritikovali Džej Lo zbog korišćenja filtera tokom snimanja, a vi sami procijenite i da li je to istina, prenosi B92.

    Pjevačica i glumica je u snimku objasnila da njen proizvod sadrži retinol, vitamin C i druge aktivne sastojke koji kožu čine svjetlijom i blistavijom, ali baš je to pokrenulo lavinu reakcija.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Jennifer Lopez (@jlo)

    Jedni su je hvalili kako izgleda savršeno i mladoliko, dok su se drugi pitali samo jedno:

    “Zašto koristiš filtere ako si tako lijepa”, bio je jedan od komentara.

  • Napravili sir od bakterija slavnih osoba

    Napravili sir od bakterija slavnih osoba

    Na prvi pogled zvuči kao šala ili scenario za neobičan naučnofantastični film, ali riječ je o stvarnom projektu koji je spojio umjetnost, nauku i hranu na način koji je istovremeno izazvao gađenje i znatiželju.

    U londonskom Muzeju Viktorije i Alberta (Victoria and Albert Museum) još 2019. godine predstavljeni su sirevi napravljeni uz pomoć bakterija prikupljenih sa tijela poznatih britanskih ličnosti.

    Neobični projekat bio je dio izložbe ”Hrana: Veća od tanjira”, posvećene budućnosti ishrane i odnosu čovjeka prema mikroorganizmima.

    Sir od bakterija iz pazuha, nosa i pupka

    U okviru projekta nazvanog ”Selfmade”, naučnici i umjetnici prikupili su bakterije sa različitih dijelova tijela poznatih osoba, uključujući pazuhe, nos, uši i pupak.

    Mikroorganizmi su zatim uzgojeni u laboratoriji i korišteni kao starter kulture u procesu proizvodnje sira.

    Drugim riječima, bakterije sa ljudske kože pomogle su da se mlijeko pretvori u sir.

    Među poznatim ličnostima koje su učestvovale u projektu bili su slavni kuvar Heston Blumental (Heston Blumenthal), muzičar Aleks Džejms (Alex James) iz grupe Blur, reper Profesor Grin (Professor Green), spisateljica Rubi Tando (Ruby Tandoh) i Grejem “Sags” Mekferson (Graham “Suggs” McPherson), pjevač grupe Madness.

    Mikrobni portreti poznatih

    Svaka osoba bila je povezana sa određenom vrstom sira, od čedara i mocarele do stiltona.

    Iako je mnogima sama ideja djelovala odbojno, upravo je to bila jedna od glavnih poruka izložbe.

    Autori projekta željeli su da pokažu kako bakterije nisu nužno nešto prljavo ili opasno. Naprotiv, bez mikroorganizama ne bi postojale brojne namirnice koje svakodnevno koristimo, uključujući jogurt, hljeb, vino, pivo i sir.

    Sirevi napravljeni u okviru projekta nisu bili namijenjeni degustaciji. Umjesto toga, bili su izloženi pod staklenim kupolama kao umjetničko-naučni eksponati.

    Autori su ih opisivali kao svojevrsne ”mikrobne portrete” poznatih osoba.

    Izazvali gađenje, ali i fascinaciju

    Posjetioci izložbe umjesto fotografija ili autograma gledali su sir nastao pomoću bakterija karakterističnih za određenu osobu.

    Koliko god ideja djelovala neobično, cilj projekta nije bio samo da šokira javnost.

    Izložba je trebalo da podstakne ljude da drugačije razmišljaju o hrani, ljudskom tijelu, higijeni i ulozi bakterija u svakodnevnom životu.

    Sir napravljen od bakterija slavnih osoba vjerovatno nikada neće završiti na nečijem tanjiru, ali je u jednom svakako uspio – privukao je ogromnu pažnju javnosti i pokrenuo raspravu o granicama između nauke, umjetnosti i hrane, prenosi Dnevno.hr.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će preovladavati pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz umjeren razvoj oblačnosti, te dnevnom temperaturom vazduha do 34 stepena Celzijusova.

    Јutro će biti pretežno vedro, a tokom dana toplo uz umjeren razvoj oblačnosti koja lokalno na sjeveru i istoku može donijeti kratkotrajnu kišu ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    U večenjim časovima doći će do jačeg naoblačenja sa zapada koje u narednoj noći donosi kišu i lokalne pljuskove sa grmljavinom u Krajini.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, zapadnog i jugozapadnog smjera.

  • Novi korak ka spasavanju života: Organi svinje u čovjeku

    Novi korak ka spasavanju života: Organi svinje u čovjeku

    Kineski hirurzi izveli su prvu kombinovanu transplantaciju genetski modifikovane svinjske jetre i dva svinjska bubrega u ljudsko tijelo, što se smatra važnim iskorakom u oblasti ksenotransplantacije.

    Zahvat je obavljen na 53-godišnjem pacijentu sa moždanom smrću u Drugoj pridruženoj bolnici Medicinskog univerziteta Guangsi, uz saglasnost porodice.

    Tim je koristio organe genetski izmijenjene svinje, a cilj istraživanja bio je da se provjeri mogu li više životinjskih organa istovremeno funkcionisati u ljudskom organizmu.

    Organi radili gotovo pet dana

    Prema navodima kineskih istraživača, presađena jetra i oba bubrega funkcionisali su gotovo pet dana bez znakova hiperakutnog odbacivanja, jedne od najvećih prepreka u transplantacijama između različitih vrsta.

    Jetra je proizvodila žuč, dok su bubrezi stvarali urin i održavali stabilan protok krvi, što je pokazalo da organi mogu koordinisano raditi u ljudskom tijelu.

    Donorska svinja imala je šest genetskih izmjena: uklonjena su tri svinjska gena povezana sa imunološkim odbacivanjem, dok su dodata tri ljudska gena radi bolje kompatibilnosti.

    Nada za pacijente koji čekaju organe

    Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje organa sa životinja na ljude, posljednjih godina sve više se istražuje kao moguće rješenje za hronični nedostatak donorskih organa širom svijeta.

    Kineski ljekari su i ranije bilježili napretke u ovoj oblasti, uključujući eksperimente sa svinjskom jetrom, bubrezima i plućima, ali ovo je prvi put da je u jednom ljudskom tijelu istovremeno testirano više svinjskih organa.

    Stručnjaci naglašavaju da je riječ o naučnoj studiji, a ne o dugoročnom liječenju pacijenta, te da ostaju veliki izazovi u vezi sa dugoročnim preživljavanjem organa, imunitetom i bezbjednošću takvih zahvata, navodi “Anadolija“.

    Ipak, rezultati se smatraju važnim dokazom da bi genetski modifikovani životinjski organi jednog dana mogli pomoći pacijentima koji mjesecima ili godinama čekaju transplantaciju.

  • Ljubojević potvrdila da je podnijela ostavku: Svaki izazov nosi i novu lekciju

    Ljubojević potvrdila da je podnijela ostavku: Svaki izazov nosi i novu lekciju

    Anja Ljubojević podnijela je danas ostavku na funkciju potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, što je i potvrdila u objavi na Iksu.

    Ljubojević je u svom pisanom obraćanju izrazila zahvalnost na ukazanom povjerenju tokom obavljanja ove visoke parlamentarne dužnosti.

    – Zahvaljujem se na ukazanom povjerenju, a posebno predsjedniku Miloradu Dodiku na svim prilikama koje mi je pružio tokom mog političkog angažmana. Žao mi je što je došlo do okolnosti koje su dovele do ove odluke, ali vjerujem da svaki izazov nosi i novu lekciju, kao i priliku za lični i profesionalni rast – naglasila je Ljubojević.

    Ljubojević se zahvalila svima koji su joj pružali podršku i razumijevanje, poručivši da u novo poglavlje ulazi sa vjerom u Boga, zahvalnošću i optimizmom, spremna za nove izazove i prilike koje dolaze.

  • Sin Bate Živojinovića o 10 godina bez oca: Rastali smo se uz pjesmu Olivera Dragojevića

    Sin Bate Živojinovića o 10 godina bez oca: Rastali smo se uz pjesmu Olivera Dragojevića

    Sin legendarnog Velimira Bate Živojinovića, povodom 10 godina od smrti oca, ispričao je nepoznate detalje o njemu, ali i i posljednjim danima, koji su bili teški i emotivni.

    Legendarni glumac napustio nas je tiho, a iza sebe je ostavio brojna bezvremenska ostvarenja.

    “Deset godina od Batine smrti je jedan, zapravo, simboličan broj, koji sam po sebi nameće neku vrstu sećanja, odnosno rekapitulacije njegovog života. Pomen je organizovan u porti Crkve Svete Trojice u Koraćici, gde su sahranjeni on i majka. Okupili su se prijatelji i rodbina, a zatim je organizovan ručak, kao i u bilo kojoj drugoj srpskoj porodici. Nije bilo nikakvog spektakla, ni Bata, a ni Lula to ne bi želeli”, kazao je na početku razgovora za Novosti Magazin Miljko Živojinović.

    Naveo je da je Batin potencijal prepoznat i van granica Srbije.

    “On je u četiri uzastopne godine igrao glavne uloge u tri naslova nominovana za ‘Oskara’: ‘Tri’, ‘Skupljači perja’ i ‘Bitka na Neretvi’. Naravno da se postavilo pitanje: Čekaj, ko je glumac koji nosi ove filmove? Dobijao je razne ponude iz inostranstva, a najviše je žalio što nije prihvatio glavnu ulogu u ‘Oskarom’ nagrađenom filmu ‘Rat i mir’ Sergeja Bondarčuka. Materijalne stvari i lažni sjaj Holivuda nisu ga zanimali. Bati je bilo najvažnije da bude u Koraćici sa svojim prijateljima, da peče rakiju i okreće ražanj, da živi. Pri tom, uz sebe je imao jednu Lulu”, naglašava Miljko Živojinović.

    Na pitanje da li je njegova majka mogla da prati Batin ritam, Miljko kaže:

    “Obratno, koliko je on mogao da prati njen ritam. (smijeh) Kad su počeli da se zabavljaju, Lula je bila prvak Beograda u rokenrolu, igrala je košarku u Zvezdi. Ankica Žarković, mamina sestra od tetke, pričala mi je da je Lula bila lepotica za kojom je ceo Beograd uzdisao. Ona je, pak, sa 17 godina izabrala sedam godina starijeg Velimira. Suv, mršav, siromašan. Porodica nije mogla da se načudi. ‘Vi ne znate koliko je on duhovit, koliko je sa njim lepo,’ govorila im je”, kazao je i dodao:

    “Bata je, rekao bih, bio njen ‘projekat’, iz senke je ‘izgurala’ da postane to što jeste. Jedno drugom su davali energiju. U jeku popularnosti Bati je svakodnevno stizalo nebrojeno mnogo pisama, a njoj nije bilo teško da svaki dan ide do pošte i njegovim obožavaocima šalje fotografiju i autogram. Ozbiljno se bavila karijerom mog oca”.

    Miljko je otkrio da li su obožavaoci dolazili ispred njegovog doma.

    “Dešavale su se i mnogo lepe i mnogo ružne stvari. Ljudi su znali da Bata stanuje u Internacionalnih brigada 11, na trećem spratu i nisu se ustručavali da pozvone. Često su dolazila deca iz kraja, a on bi ih uveo i potpisao blokčiće koje su spremili. Sa druge strane, nekoliko puta se desilo da zazvoni telefon i neko javi ‘Bata je poginuo u saobraćajnoj nesreći’. Šta da vam kažem, naučite da živite sa saznanjem da ima svakakvog sveta. Moram reći i to da je Bata izuzetno poštovao novinarsku profesiju. Govorio je: ‘Bez novinara ja ne postojim. Nek se piše, makar i loše. Najgore je kad se ne piše ništa’”, kaže Miljko Živojinović.

    Otkrio je kako su izgledali posljednji Batini dani.

    “Ja sam od 2007. godine do njegove smrti bio u Francuskoj, nisam mogao da dolazim u Srbiju. Za to vreme on je kod mene bio tri puta, po nekoliko dana. Nije voleo da ide van zemlje, osim ako nije imao neki posao. Bio je kod mene i kad je krenuo na Kubu da leči gangrenu kod čuvenog profesora Montekina, do kojeg je došla moja sestra Jelena koja tamo živi. Zahvaljujući njemu, život mu je produžen za još devet godina. Preminuo je u bolnici 2016. Ćerka Dina me je pozvala na viber i rekla da se Bata gasi i neće još dugo izdržati. Trebalo je da se pozdravimo. Teško je govorio, ali bio je vedar do kraja. Nije dozvolio da ga savlada ni starost ni bolest. Pustio sam pesmu ‘Moj galebe’ Olivera Dragojevića, koju smo celog života slušali na putu za more. Uz tu pesmu smo se i rastali”, otkriva Miljko Živojinović.

  • Ni predsezona nije jeftina: Evo koliko košta ljetovanje u Crnoj Gori

    Ni predsezona nije jeftina: Evo koliko košta ljetovanje u Crnoj Gori

    Mnogi se nadaju da će predsezona donijeti niže cijene na Crnogorskom primorju, ali računi iz Budve i Bečića pokazuju drugačiju sliku.

    Kafa košta i do 2,4 evra, sok gotovo četiri, dok ručak za dvoje u restoranu premašuje 75 evra, pa je jasno da će i ovog ljeta za odmor uz more trebati izdvojiti pozamašan budžet, naročito kada je riječ o restoranima na atraktivnim lokacijama uz more.

    Ekipa portala Blic tokom boravka u Crnoj Gori prikupila je informacije o cijenama. Kako navode, u budvanskom restoranu “Zeleni gaj” espreso sa mlijekom im je naplaćen je 2,4 evra, dok je koka-kola koštala 3,8 evra.

    Ista cijena od 3,8 evra zabilježena je i za oranžinu.

    To znači da par koji poželi popiti dvije kafe i dva gazirana soka može ostaviti više od 12 evra, bez uračunate napojnice.

    Ručak za dvoje blizu 80 evra

    Najveći račun među priloženima iznosi 78,7 evra i odnosi se na ručak u Budvi.

    Na stolu su se našli:

    • rižoto od morskih plodova – 16 evra
    • pileći batak – 14,5 evra
    • punjene lignje – 20,5 evra
    • Karađorđeva šnicla – 18,50 evra
    • šopska salata – 5,2 evra
    • hljeb – 1,6 evra
    • amerikano kafa – 2,4 evra

    Dakle, samo glavna jela za dvije osobe koštala su više od 50 evra.

    Večera u Bečićima 77 evra

    Sličan iznos zabilježen je i u jednom restoranu u Bečićima, gdje je ukupan račun iznosio 77 evra.

    Na računu su bili:

    • koktel – 9 evra
    • dva točena piva – 7,6 evra
    • dva biter tonika – 6,4 evra
    • dvije porcije brancina – 36 evra
    • pileći file sa četiri vrste sira – 12,5 evra
    • slane palačinke – 5,5 evra

    Samo dvije porcije ribe koštale su 36 evra, odnosno 18 evra po osobi.

    Koliko dnevno treba izdvojiti za hranu?

    Na osnovu ovih računa može se napraviti okvirna računica za dvije osobe u predsezoni.

    Ukupno, za jedan dan proveden u restoranima i kafićima, dvije osobe mogu potrošiti oko 168 evra, i to bez uračunate napojnice, sladoleda, dodatnih pića ili večernjeg izlaska.

    Predsezona nije jeftina

    Iako se tradicionalno smatralo da su maj i početak juna period kada se na Crnogorskom primorju može ljetovati znatno povoljnije nego tokom jula i avgusta, računi pokazuju da su cijene u popularnim turističkim centrima već dostigle nivo koji mnoge podsjeća na vrhunac sezone.

    Za porodice i parove koji planiraju ljetovanje u Crnoj Gori to znači da bi, pored troškova smještaja i prevoza, trebalo pažljivo planirati i budžet za restorane i kafiće, jer upravo na toj stavci dnevni troškovi mogu najbrže porasti.

    Cijene smještaja

    Podsjećamo, portal Euronews.ba objavio je krajem aprila analizu trenutnih rezervacija i zvaničnih podataka prema kojoj posjetioci u samom Starom gradu Ulcinju mogu pronaći kvalitetan apartmanski smještaj u julu po prosječnoj cijeni od oko 50 evra po noćenju. Za one koji ipak preferiraju klasičan hotelski komfor, cijene se kreću od 60 evra pa naviše.

    Budva, kao neprikosnovena metropola crnogorskog turizma, nudi najdinamičniji raspon cijena. Privatni smještaj u jeku sezone moguće je rezervisati već od 40 evra dnevno, dok se cijene u hotelima srednje kategorije najčešće kreću od 60 do 70 evra po osobi.

    Luksuzniji objekti u Bečićima i samom centru Budve često dostižu znatno veće iznose, zavisno od nivoa usluge i blizine moru.

    U Petrovcu se cijene apartmana kreću između 50 i 80 evra. Sa druge strane, Sveti Stefan zadržava status ekskluzivnog ljetovališta, gdje su cijene smještaja visoke, mada se u okolnim naseljima mogu naći i nešto povoljnije varijante privatnog smještaja.

    Kotor bilježi cijene apartmana od 60 do 120 evra, dok su cijene u istorijskom Perastu i luksuznom Tivtu prilagođene visokom turizmu.

    U Herceg Novom cijene smještaja su raznolike – od 40 evra u privatnom sektoru do 70 evra u modernim hotelima sa direktnim pogledom na more, prenio je Euronews.

  • Dodik: Zatražio sam od Ljubojević da podnese ostavku, što je ona i prihvatila

    Dodik: Zatražio sam od Ljubojević da podnese ostavku, što je ona i prihvatila

    Zatražio sam od Ane Ljubojević da podnese ostavku na mjesto potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, što je ona i prihvatila, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da nosioci javnih funkcija i za najmanju neodgovornost moraju snositi najveću odgovornost.

    – Oni koji donose i sprovode zakone, moraju ih najviše poštovati – naveo je Dodik na Iksu.