Usvajanje inicijative o izgradnji spomenika Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na lokalitet Latinske ćuprije /nekadašnji Principov most/ u Sarajevu nije nikakva slučajnost niti “kulturni projekat”, već još jedna sramna politička poruka srpskom narodu da je okupator prihvatljiv, a Srbi nisu ni živi ni mrtvi, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
– Franc Ferdinand nije bio nikakav “mirotvorac”, već jedan od predstavnika austrougarske okupacione sile pod čijom su čizmom narodi u BiH, a posebno Srbi živjeli bez slobode i političkih prava. Insistirati na vraćanju spomenika okupatoru, a istovremeno ignorisati stradanje srpskog naroda kroz vijekove, jasna je poruka da je tuđa vlast i tutorstvo poželjnije od slobode – konstatovao je Dodik u izjavi za Srnu.
On je naveo da su pripadnici pokreta “Mlada Bosna”, osim ideje o slobodi, ustali protiv imperije i naglasio da je Gavrilo Princip bio nacionalista, ali ne i šovinista, i njegov pucanj u Franca Ferdinanda 1914. godine decenijama su poštovali i muslimani i Hrvati u BiH.
– To što su kasnije uništili spomen-ploču Gavrilu Principu, i Muzej ‘Mlade Bosne’ preimenovali u takozvani ‘Muzej Sarajevo 1878-1918’, koji se nalazi, koje li ironije, na uglu ulica Obala Kulina bana i Zelenih beretki, karakteristika je sarajevskih muslimana koji i dalje žale za imperijom i okupatorima – naglasio je Dodik i podsjetio da istorijske činjenice potvrđuju da Princip nije bio fašista, ni okupator, već borac za ideju slobode u svojoj zemlji.
Dodik je podsjetio i da je član Akademije nauka BiH Muhamed Filipović ranije izjavio da je Gavrilo Princip bio “patriota koji je osnovano doživljavao Austro-Ugarsku kao okupatorsku i nasilničku silu u svojoj domovini”.
I dok usvajaju inicijative o vraćanju spomenika okupatoru Ferdinandu, kaže Dodik, Sarajevo istovremeno ćuti o stradanju Srba, egzodusu sarajevskih Srba, logorima i zločinima nad Srbima čime potvrđuju da svjesno biraju selektivno pamćenje.
On je upitao zašto to “širokogrudo” Sarajevo ne dozvoljava da Srbi u miru i slobodno odaju poštu pripadnicima bivše ЈNA koje su pripadnici “Zelenih beretki” mučki ubili u Dobrovoljačkoj ulici i da li će se 1. marta sjetiti srpskog svata koji je ubijen samo zato što je nosio srpsku zastavu na porodičnom veselju.
Dodik je rekao da je to slika današnjeg Sarajeva i ukazao da je očigledno da uz ovakve provokacije, pokušaje prekrajanja istorije i relativizaciju borbe jednog naroda za slobodu nema mjesta pomirenju i suživotu.
– Najglasniji zagovornici ovakvih inicijativa su upravo oni koji su navikli da “vežu konja gdje im aga kaže” i najspremniji su da drže lekcije Republici Srpskoj, govore o “evropskim vrijednostima”, a zapravo promovišu narativ po kojem su srpske žrtve nevidljive, a okupatori slavni – naglasio je Dodik.
On je naglasio da je, usvajanjem ove inicijative, Sarajevo potvrdilo da uvijek bira simbole imperije i okupacije.
– Oni očigledno nemaju problem da veličaju simbole imperijalne okupacije, ali imaju problem sa priznavanjem srpskih žrtava i istine da je Sarajevo od multietničkog grada danas postalo muslimanska kasaba – zaključio je Dodik.
Gradsko vijeće grada Sarajeva usvojilo je inicijativu za postavljanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji kod Latinske ćuprije u Sarajevu. Inicijativa je potekla od Kluba odbornika Stranke za BiH.
Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – poručio je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić u Parlamentu Mađarske na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata Јugoistočne Evrope, u obraćanju na temu “Stanje proširenja u regionu Јugoistočne Evrope”.
Na ovoj konferenciji učestvuju i predsjednici parlamenata zemalja Višegradske grupe. Stevandić je na naglasio uvjerenje da je današnja rasprava o proširenju Evropske unije istovremeno rasprava o principima na kojima Evropa počiva.
– Želim da izrazim zahvalnost Mađarskoj i predsjedniku Laslu Keveru na gostoprimstvu, ali i da posebno istaknem dosljednu politiku premijera Viktora Orbana, koji je u više navrata jasno naglasio da je proširenje EU prema Јugoistočnoj Evropi pitanje strateške vizije, a ne kratkoročne političke taktike. Ta dosljednost u stavovima, bez obzira na pritiske i promjenjive političke okolnosti, pokazuje da se evropska politika može voditi principijelno i dugoročno – rekao je Stevandić.
Međutim, dodao je on, upravo u tome leži jedan od ključnih problema današnjeg procesa proširenja – evropska nedosljednost, jer se često govori o “zamoru od proširenja”. Stevandić je rekao da je možda pravi problem nešto drugo – zamor od nedosljednosti.
S jedne strane, od zemalja kandidata se zahtijeva puna primjena evropskih standarda, vladavine prava i institucionalne transparentnosti. S druge strane, u pojedinim slučajevima se tolerišu ili čak podržavaju mehanizmi koji nisu u skladu sa tim istim principima. Proces evropskih integracija nije sporno pitanje za Republiku Srpsku. Mi podržavamo evropski put BiH. Ali evropski put ne može biti put ustavne erozije, niti put političke centralizacije koja nije rezultat unutrašnjeg dogovora – naglasio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
On je podsjetio da EU počiva na principu poštovanja nacionalnog identiteta i ustavnih struktura država članica. Takođe je rekao da Ugovor o EU, u svom članu 4, jasno predviđa da Unija poštuje nacionalni identitet država članica, uključujući njihove osnovne političke i ustavne strukture.
– Ako se taj princip primjenjuje na države članice, onda mora biti poštovan i u procesu pristupanja. Zemlje se ne primaju u EU tako što im se ukidaju specifičnosti, već upravo sa svojim specifičnostima – ustavnim, kulturnim i institucionalnim. BiH ima specifičnu ustavnu strukturu utemeljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Republika Srpska je njen ustavni entitet sa jasno definisanim nadležnostima koje nisu predmet političkog eksperimenta, već međunarodno i pravno utvrđena činjenica. Ipak, u praksi postoji institucija visokog predstavnika sa takozvanim bonskim ovlašćenjima koja omogućava nametanje zakona i direktne intervencije u zakonodavni proces – ovlašćenja kakva ne postoje u institucionalnom okviru Evropske unije – dodaje Stevandić.
Prema njegovim riječima, postavlja se suštinsko pitanje: kako je moguće zahtijevati pune evropske standarde, a istovremeno održavati mehanizam koji odstupa od principa vladavine prava i demokratskog legitimiteta? Ako Evropa insistira na vladavini prava, nastavio je Stevandić, onda ona mora biti univerzalna, a ako govorimo o demokratiji, odluke moraju donositi izabrane institucije. On je poručio da se stabilnost BiH ne može graditi na instrumentu bonskih ovlašćenja, nego isključivo na unutrašnjem dogovoru konstitutivnih naroda i entiteta.
– Republika Srpska ostaje posvećena dijalogu. Mi ne odbijamo razgovore. Naprotiv, mi ih tražimo. Ali dijalog podrazumijeva ravnopravnost, a ravnopravnost znači da niko nema pravo da odlučuje u ime drugih. Јugoistočna Evropa nije periferija Evrope. Ona je njen istorijski i geopolitički dio. Dugotrajna neizvjesnost u procesu proširenja slabi reformsku motivaciju i stvara prostor za nestabilnost – istakao je on.
U aktuelnim globalnim okolnostima, u kojima su brojna žarišta nestabilnosti van Evrope izrazito neizvjesna, kaže Stevandić, primjetno je da su SAD pokazale pragmatizam kada je riječ o očuvanju mira na evropskom prostoru. Takav pristup, usmjeren ka stabilnosti i izbjegavanju eskalacija, zaslužuje ozbiljnu pažnju, smatra predsjednik parlamenta.
On je upozorio da EU ne smije stvarati utisak podjele na zemlje „prvog“ i „drugog“ reda, nego proces proširenja mora biti zasnovan na ravnopravnosti i poštovanju specifičnosti svake države, a ne na evropskom fanatizmu koji podstiče isključivost, produbljuje podjele i udaljava Uniju od njenih izvornih principa mira i dogovora.
Stevandić je naglasio principe koji smatra suštinskim za evropsku budućnost regiona.
– O Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora se razgovarati sa nama, a ne o nama. Bez uključivanja legitimno izabranih institucija nema trajnog rješenja. Bez unutrašnjeg dogovora nema stabilnosti. Bez poštovanja ustavnih specifičnosti nema uspješne integracije. Evropa se gradi na raznolikosti, a ne na uniformnosti. Gradi se na principima, a ne na izuzecima. Gradi se na dogovoru, a ne na nametanju. I zato dozvolite da zaključim jasnom i nedvosmislenom porukom Evropskoj uniji: Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – zaključio je Stevandić.
O ekonomiji
Stevandić je u drugom dijelu Konferencije govorio i o temi „Ekonomske investicije i energetska povezanost: izazovi i mogućnosti u Јugoistočnoj Evropi“. Njegova prva poruka glasila je: Ako želimo stabilan region, onda moramo govoriti o ekonomiji, investicijama i energiji — konkretno i odgovorno.
Stevandić je naglasio da BiH raspolaže značajnim energetskim potencijalom, posebno u oblasti hidroenergije, dok Republika Srpska u tom segmentu ima važne kapacitete koji mogu biti dio šire regionalne energetske mreže.
– Energetska sigurnost danas nije pitanje ideologije, već održivosti. Bez stabilnog snabdijevanja energijom nema industrijskog razvoja. Bez industrijskog razvoja nema novih investicija. A bez investicija nema demografske i socijalne stabilnosti. Zato je za region od ključnog značaja diversifikacija izvora snabdijevanja, izgradnja interkonektora i jačanje regionalne saradnje u oblasti energetike. Povezanost ne znači zavisnost – ona znači otpornost – jasan je predsjednik Narodne skupštine Srpske.
Kako je dodao, pored energije, neophodno je ubrzati razvoj saobraćajne infrastrukture koja povezuje Zapadni Balkan sa Centralnom Evropom, uključujući zemlje Višegradske grupe.
– Investitori ne dolaze tamo gdje postoji neizvjesnost. Upravo zato parlamenti imaju ključnu ulogu – zakonodavna stabilnost i pravna sigurnost temelj su svakog ozbiljnog investicionog ciklusa. U vremenu globalnih poremećaja i energetskih šokova, region Јugoistočne Evrope mora težiti većoj otpornosti. To znači više koordinacije, više zajedničkih projekata i manje administrativnih barijera – izjavio je Stevandić.
Istovremeno, on ističe da EU ne smije izgubiti geopolitički balans niti postati talac isključivo briselske administracije. Dakle, dodao je Stevandić, Unija neće zaokružiti svoje prisustvo na cijelom kontinentu ukoliko narode i države Zapadnog Balkana drži u dugotrajnoj “čekaonici” ili od njih traži odricanje od sopstvenih interesa i kulturnog nasljeđa.
– Smatramo da EU ne smije zalutati u nesporazumima ni sa Rusijom, ni sa SAD, ni sa Kinom ili Indijom. Politika uravnoteženosti i interesa treba da služi miru, rekoncilijaciji i ekonomskoj racionalnosti – obezbjeđivanju stabilnih i pristupačnih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja hranom i održive, ekološke budućnosti – kaže on.
Stevandić je poručio da izbjegavanje eskalacija i konfrontacija sa bilo kojom nuklearnom silom nije slabost, već odgovorna politika, a iskustvo zemalja Višegradske grupe pokazuje da regionalna saradnja može biti motor ekonomskog rasta.
– Republika Srpska ostaje posvećena investicijama, energetskoj stabilnosti i infrastrukturnom povezivanju, u okviru ustavnog uređenja BiH i u partnerstvu sa svim zainteresovanim akterima. Ekonomija ne trpi dugotrajnu neizvjesnost. Energija ne trpi neodlučnost. Investicije ne trpe pravnu nestabilnost. Zato je naša zajednička odgovornost da Јugoistočnu Evropu pozicioniramo kao prostor povezanosti, sigurnosti i dugoročnog rasta – zaključio je Stevandić.
Humanitarni broj 1401 za Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke biće pokrenut od 1. marta do 31. maja ove godine, a sve u cilju prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu nekretnine u kojoj će biti smještena javna kuhinja, dnevni centar za beskućnike, dnevni centar za stara lica, javno kupatilo i šivaona, kao i kupovina plastenika za proizvodnju hrane.
Sve što bude kupljeno prikupljenim novcem, biće upisano na ime Udruženja “Mozaik prijateljstva”, te će ostati u budućnosti u službi mlađih naraštaja.
Nadaju se da će od srca biti podržana ova akcija, jer kako kažu “u dosadašnji način rada ulažu i novčana sredstva, kao i sopstveni fizički rad, a prostorije nisu vlasništvo Udruženja”.
Takođe, plaćaju i najam zgrade, doduše pod posebnim uslovima.
Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” Banjaluka, registrovano je u Osnovnom sudu u Banjaluci pod brojem F-1-95-05 od 09.06.2005. godine.
Osnovni ciljevi udruženja su pružanje pomoći socijalno ugroženim licima, kroz različite oblike humanitarnih aktivnosti.
Osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin pokušao je da kupi palatu u Maroku za skoro 15 miliona dolara, nekoliko dana prije nego što je uhapšen 2019. godine.
To se navodi u dokumentima koje je prošlog mjeseca objavilo američko Ministarstvo pravde i u kojima se navodi da je Epstin želio da kupi veliku palatu u luksuznom kvartu Palmeraie u Marakešu, koja je opisana kao arhitektonsko remek-djelo, koje je izgradilo 1.300 majstora, a koja je ukrašena rezbarijama i mozaicima, prenosi BBC.
Navodi se da je Epstin potpisao bankovni transfer od 14,95 miliona dolara 5. jula 2019. godine, dan prije hapšenja i nakon sporazuma o kupovini sa ofšor kompanijom koja je posjedovala nekretninu.
On je pregovarao o kupovini nekretnine od 2011. godine, ali su sporovi oko cijene i načina kupovine trajali godinama, a prema objavljenim dokumentima, transfer je bio Epstinova posljednja veća finansijska transakcija prije hapšenja.
Tri dana nakon hapšenja, Epstinov računovođa Ričard Kan otkazao je bankovni transfer i kupovina na kraju nikada nije završena.
BBC podsjeća da Maroko nema ugovor o ekstradiciji sa SAD, a lokalni mediji spekulišu da je jedan od Epstinovih motiva za kupovinu nekretnine možda bio povlačenje u zemlju kako bi izbjegao hapšenje, ukoliko bi protiv njega bile podignute nove optužnice.
Međutim, bivši Epstinov saradnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da transakcija pokazuje da Epstin “nije imao pojma” da će da bude uhapšen.
Prema brošuri o nekretninama, 1.300 majstora je tri godine radilo na izgradnji palate.
Objavljeni dosijei pokazuju da je 2008. godine Epstin zatražio od bivšeg laburističkog ministra Petera Mandelsona da mu pronađe asistenta koji bi mogao da mu “pronađe kuću u Marakešu”.
U dokumentima se detaljno opisuje kako je Epstin periodično posjećivao Maroko od 2012. godine, boraveći u ekskluzivnom okrugu Palmeraie, domu bogate zajednice iseljenika.
Takođe, navodi se, Epstinova dugogodišnja djevojka Karina Šulijak počela je da traži nekretninu u Marakešu, uz brojne posjete toj zemlji, prenosi Tanjug.
Mark Leon, partner kompanije Kensington Luxury Properties, rekao je za BBC da se Epstin fokusirao na njihovu nekretninu Bin Ennakhil (Između palmi) još 2011. godine, kao i da je palata, u vlasništvu njemačkog magnata Gintera Kiša, procijenjena na 55 miliona evra, a njegova početna ponuda bila je toliko niska da se Kiš uvredio i odbio da ponovo posluje sa Epstinom.
Nakon toga, Epstin je iskoristio Šulijak i mrežu kontakata u Maroku kako bi sproveo inspekciju nekretnine, a 2018. godine, Epstin je sam posjetio nekretninu prije nego što je Šulijak dala konačnu ponudu, pretvarajući se da radi u ime Leona Bleka, Epstinovog prijatelja i milijardera.
Dosijei pokazuju da je u jednom trenutku Kensington Luxury Properties predložio Epstinu “strategiju prodaje i oporezivanja”, prema kojoj bi nekretnina bila registrovana kod marokanskih vlasti kao prodata za 10 miliona evra, dok bi se transakcija od 20 miliona evra obavila za dionice ofšor kompanije koja je posjedovala nekretninu, a taj aranžman bi omogućio Epstinu da registruje svoje ime na vlasničkim listovima nekretnine i istovremeno smanji porez koji bi platio marokanskim vlastima.
Međutim, Kensington Luxury Properties je za BBC negirao da je postojao neetičan ili ilegalan pokušaj minimalizovanja poreza.
Četrdesetosmogodišnjakinja J.M. iz Doboja uslovno je osuđena na pola godine zatvora u Osnovnom sudu Doboj zbog nasilja nad nevjenčanim suprugom kojeg je prema navodima presude tukla i prijetila nožem da će ga ubiti tražeći od njega novac.
U pitanju je nepravosnažna presuda zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, a kazna neće izvršiti ako optužena za vrijeme od jedne godine od dana pravosnažnosti presude, ne učini novo krivično djelo.
Kako se navodi u presudi ona je duži period, u stanu u Doboju, u kojem živi sa nevjenčanim suprugom L. N., vršila kontinuirano psihičko i fizičko nasilje nad njim.
Ističe se da je između ostalog jednom razbila flašu o pločice, a potom skočila na oštećenog i udarila ga nekoliko puta pesnicom u predjelu glave.
Navodi se da je 7.oktobra 2024. godine, oko 16 časova u stanu od L. N. tražila da joj ostavi 50 KM, psujući mu majku, a zatim uzela kuhinjski nož, počela cijepati medicinsku dokumentaciju, koja pripada majci oštećenog.
Kako piše, krenula je prema njemu prijeteći da će ga ubiti kao i njegovu majku, nakon čega joj je dao 50KM.
Poslije toga je osumnjičena, piše u presudi, držeći nož u ruci uperila nož prema oštećenom, te ga stavila na svoj vrat, a kažiprstom druge ruke prešla preko vrata i obratila se oštećenom L. N. “Ovako ćeš završiti ako bilo kome kažeš za ovo što se dogodilo”.
“Primjenom nasilja, ugrozila spokojstvo i tjelesni integritet člana svoje porodice i time dovela do povrede njegovog fizičkog i psihičkog integriteta”, piše u presudi.
Optužena je oslobođena obaveze plaćanja troškova krivičnog postupka koji padaju na teret budžetskih sredstava, dok je sud oštećenog N. L. uputio da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku.
U Republici Srpskoj i FBiH sutra se očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme uz temperaturu vazduha do 20 stepeni Celzijusovih.
Ujutro će biti svježe i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus četiri, a dnevna od 15 do 20 stepeni Celzijusovih.
Vjetar slab i promjenljiv ili istočni.
U Srpskoj i FBiH danas je sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Kalinovik 11 stepeni, Višegrad 12, Bijeljina, Novi Grad, Sokolac i Srbac 13, Gacko, Zvornik, Mrakovica, Sarajevo, Rudo i Srebrenica 14, Bileća, Doboj, Kneževo i Foča 15, Banjaluka i Prijedor 16, Trebinje 17, Drinić i Mrkonjić Grad 18, Ribnik 19 i Mostar 20 stepeni Celzijusovih.
Goran Kotaran (43) iz Kozarske Dubice, jedan od najopasnijih ubica iz BiH, nakon 20 godina provedenih u zatvoru, danas, u petak, 27. febuara 2026. godine, izlazi na slobodu, a prema nezvaničnim informacijama “Nezavisnih novina”, najvjerovatnije će živjeti u Banjaluci, gdje je tražio stan.
Na izdržavanje kazne, Kotaran je prvo upućen u Kazneno-poravni zavod (KPZ) Foča, početkom 2008. godine, a od novembra 2024. godine se nalazi u KPZ Banjaluka, iz kojeg će danas biti pušten.
Izlazi dan ranije
“Njemu je redovan istek kazne sutra, 28. februara. S obzirom da to pada na dane vikenda, on izlazi dan ranije, odnosno danas. On nije ostvario nikakve pogodnosti, izdržao je kaznu od početka do kraja”, rekao je Saša Gligorić, direktor KPZ Banjaluka, u izjavi za “Nezavisne novine”.
Goran Kotaran je, podsjetimo, osuđen na 20 godina za ubistva Predraga Vrbana zvanog Pedi Lopov 2005. godine i Seada Kanurića zvanog Steva Mucavi 2006. godine.
Oni su zadavljeni, a njihova tijela su pronađena zakopana.
Kotaranu se i u Švedskoj sudilo za dva ubistva, ali su ga vještaci proglasili neuračunljivim i prije 23 godine je deportovan u BiH.
Svi obaviješteni da izlazi
Izvor “Nezavisnih novina” pojasnio je da su o izlasku Kotarana na slobodu obaviještene sve bezbjednosne agencije, da se to, kako kaže naš sagovornik, “prati”.
“On je preko člana porodice tražio stan, adresu u Banjaluci. Poznato je da je on iz Kozarske Dubice, ali je po svemu sudeći odlučio da živi u Banjaluci”, rekao je izvor “Nezavisnih novina”.
Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” Kotaran je tokom izdržavanja kazne imao korektno ponašanje, a u 20 godina nije ostvario nikakve pogodnosti niti je van zatvora proveo jedan dan.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH,samo u januaru ove godine u BiH uvezeno je 25 miliona kilograma voća i povrća.
Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, luk iz Kine, grah iz Maroka i Argentine. Postavlja se pitanje šta jedemo i kakvog je kvaliteta uvezena roba, da li roba iz uvoza diktira cijenu domaćih proizvoda -ako ih još uvijek imamo.
– Mi kao udruženje vršimo provjeru svakih desetak dana u mjesecu gdje kontrolišemo cijene. Kakvog su kvaliteta ti proizvodi, da li zadovoljavaju osnovne parametre, bar što se tiče zdravlja, to su osnovna pitanja. Cijena svakako ne bi smjela da padne samo na leđa potrošača – istakao je Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.
Proizovodi od kojih se uzimaju uzorci ne distribuišu se na tržište dok ne dođe labarotorijska analiza, istakla je Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.
– Od svih kontrolisanih proizovoda oko jedan odsto bude onih koje ne ispunjavaju propise i se zabranjuje im se ulazak. Sa sigurnošću možemo reći da jedemo kontrolisanu hranu – naglasila je Nikolićeva.
Kada je u pitanju uvoz mesa, prema riječima Nikolićeve kultura i svijest kupaca mora biti nešto veća.
– Na rashladnim vitrinama mora biti istaknuto odakle je meso, kada je prerađeno, uvezeno i svi podaci, samo je do kulture kupaca da li će to primjetiti o obratiti pažnju na deklaracije – dodala je Nikolićeva.
Srdić naglašava da bi po pravilu cijene robe u nepristupačnijim mjestima trebale da budu nešto više, ali kod nas je obrnuto.
– Sigurno da krompir iz Egipta ne može parirati glamočkom ili rogatičkom, koji mogu biti i brendovi Republike. Cijene mesa su takođe poskupile. Trgovci neće propustiti priliku da izvuku ekstraprofit, i to mi potrošači osjećamo na svakom koraku i svakog dana. Ipak mislim da domaći proizvodi uvijek treba da imaju prednost u odnosu na uvoz – dodao je Srdić.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u januaru iznosila je 1.593 KM i veća je za 13 KM u odnosu na decembar 2025. godine, saopšteno je iz republičkog Saveza sindikata.
Kako je navedeno, najveća prosječna plata isplaćena je u djelatnosti informacija i komunikacija i iznosi 2.107 KM, a najmanja od 1.183 KM u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva.
Sindikalna potrošačka korpa za januar 2026. godine iznosi 2.835 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 56,18 odsto.
Porodice u Srpskoj najviše su trošile na prehranu 1.299 KM, za stanovanje i komunalne usluge trebalo je izdvojiti 700 KM, a za prevoz 226 KM.
Nabavka odjeće i obuće koštala je 237 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u januaru mjesecu bilo potrebno izdvojiti 163 KM, navedeno je u saopštenju.
