VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Ivanović: Pelet najbolje početi nabavljati odmah, najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize

    Ivanović: Pelet najbolje početi nabavljati odmah, najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize

    Pred novu sezonu grijanja stižu upozorenja – pelet bi u BiH mogao bi dostići rekordne cijene, a ne isključuju se ni nestašice. Šta stoji iza ovih najava, koliko će građani morati izdvojiti za ogrev i da li je vrijeme za kupovinu već sada?

    Predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a da postoje problemi sa sirovinom, ali da peleta ima dovoljno.

    – Cijene su pristojne, ali najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize u EU – rekao je Ivanović.

    Istakao je da je najbolje početi nabavljati pelet odmah, jer se ne zna šta će biti u budućnosti.

    – Može doći i do nestašice, jer kako sam rekao, postoje problemi sa sirovinom – izjavio je on.

    Naglasio je da građani ne trebaju čekati.

    – Kada kupite na vrijeme, možete birati i kvalitet. Kasnije uglavnom bude dostupan samo loš kvalitet – izjavio je Ivanović.

    Komentarisao je i tržište.

    – Preko 90 odsto je domaće tržište, a izvoz nije značajan – jasan je Ivanović.

    Najsvio je i razgovore sa predstavnicima Šuma Srpske.

    – Razgovaraćamo o pitanju sirovine – dodao je Ivanović.

  • Novi pregovori u Islamabadu pod znakom pitanja, primirje Izraela i Libana krhko

    Novi pregovori u Islamabadu pod znakom pitanja, primirje Izraela i Libana krhko

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države nisu pod pritiskom da postignu mirovni dogovor sa Iranom, ali da očekuje da će sporazum biti postignut “relativno brzo”.

    Uprkos tome, kako se približava rok za prekid vatre u srijedu, naredna faza pregovora ostaje neizvjesna. Primirje između Izraela i Libana veoma krhko.

    Aksios: Vens putuje na pregovore u Pakistan

    Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens otputovaće danas Pakistan na pregovore o Iranu, objavio je Aksios, pozivajući se na američke izvore.

    Vens dolazi u Pakistan u trenutku kada ističe primirje, dok je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će pokrenuti novu kampanju bombardovanja iranskih mostova i elektrana ako ne bude postignut dogovor.

    Prema izvorima, Bijela kuća je čekala signal iz Teherana da će Iran poslati svoj pregovarački tim u Islamabad.

    Izvor, upoznat sa situacijom, rekao je da su iranske vlasti odugovlačile sa odlukom zbog, naveo je, “očiglednog” pritiska IRGC-a na pregovarače da zauzmu čvršći stav i ne pristanu na razgovore bez prekida američke blokade.

    U međuvremenu su pakistanski, egipatski i turski posrednici pozvali iransku stranu da učestvuje na sastanku.

    Prema izvorima, iranski pregovarački tim čekao je odobrenje vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija koje je, navodi se, stiglo u ponedjeljak uveče.

    – Nekonstruktivni i kontradiktorni signali američkih zvaničnika nose gorku poruku. Oni traže predaju Irana – poručio je iranski predsednik Masud Pezeškijan u objavi na Iksu.

    Јedna od ključnih tačaka spora ostaje američka pomorska blokada Ormuskog moreuza. Napetosti su dodatno porasle nakon što su američke snage u nedjelju napale i zaplijenile iranski teretni brod, što Teheran vidi kao ozbiljnu eskalaciju.

    U međuvremenu, primirje između Izraela i Libana, koje je stupilo na snagu prošle nedjelje i trebalo bi da traje deset dana, ocjenjuje se kao veoma krhko, dok se situacija na terenu pažljivo prati, prenosi RTS.

  • Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

    Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

    Više od tri četvrtine ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine je završilo u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu januar – mart ove godine ukupan izvoz je iznosio 4,154 milijarde KM, što je za 0,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    “Uvoz je iznosio 7,255 milijardi KM, što je za 0,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,101 milijardu KM”, stoji u podacima.

    Kada je u pitanju EU, izvoz je u prvom kvartalu iznosio 3,212 milijardi KM, što je za 5,7 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

    “Uvoz iz EU je iznosio 4,227 milijardi KM, što je za 0,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 76 odsto”, stoji u podacima.

    Znači, ukupan izvoz je u tri mjeseca ove godine iznosio 4,154 milijarde KM, te je od ovog iznosa u EU izvezeno robe vrijednosti 3,212 milijardi KM.

    Prostom matematičkom računicom možemo zaključiti da je od 100 odsto izvoza, 77,3 odsto otišlo u zemlje Evropske unije.

    Ovo sve pokazuje koliko privreda i ekonomija naše države zavise od saradnje sa EU.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene BiH već deceniju unazad pokazuju da se oko 75 odsto te razmjene ostvari sa EU.

    “Ovi podaci su posebno relevantni za našu izvoznu industriju koja preko 73% svog izvoza plasira na tržišta zemalja EU. Stoga je jasno da su kretanja u EU ključne determinante za dinamiku rasta proizvodnje i izvoza bh. industrije. To je posebno vidljivo kada se u obzir uzme visok stepen integrisanosti našeg industrijskog izvoza u proizvodne mreže kompanija iz EU. Ono što može djelovati obeshrabrujuće je struktura izvoza u kojoj dominiraju resursno intenzivni proizvodi manjeg nivoa dodane vrijednosti”, ističe Mlinarević.

    Dodaje da se upravo tu i nalazi šansa za unapređenje ekonomske saradnje s EU u dijelu privlačenja investicija većeg tehnološkog nivoa i proizvodne sofisticiranosti.

    “Za tako nešto je potrebno raditi na subvencionisanju tih investicija i izgradnji infrastrukture kako bi se smanjili transportni troškovi i naša zemlja učinila investiciono atraktivnijom. Osim mjera na privlačenju SDI iz EU potrebno je napraviti plan za unapređenje domaće proizvodnje u kontekstu tehnološke modernizacije i usvajanja standarda kvaliteta koji važe za tržište EU”, naglasio je Mlinarević.

    Ekonomista Admir Čavalić smatra da ovi podaci pokazuju da smo apsolutno ekonomski zavisni od Evropske unije.

    “Dešava se prirodna konvergencija domaće ekonomije spram EU, što je tipično za zemlje koje su ušle u EU ili su na putu za ulazak u EU. Ipak, dugoročno bi bilo dobro da se vrši diverzifikacija vlastitih izvoznih aktivnosti, a tako i uvoznih, jer u kontekstu geopolitičkih rizika potrebno je imati različita tržišta, ali i u kontekstu recesije na inostranim tržištima. Zbog ovoga je dobro imati različite destinacije za izvoz, te je bitno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što donosi dalju diverzifikaciju našeg globalnog izvoza. Ovo je prirodan, očekivan proces, te je vrlo interesantno kako izvozne aktivnosti prirodno, organski, kao suncokret se okreću Briselu i EU koja ima izuzetnu potražnju za našim proizvodima”, naglasio je Čavalić.

  • Tramp: Izrael me nije nagovorio da napadnem Iran

    Tramp: Izrael me nije nagovorio da napadnem Iran

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da ga Izrael nije nagovorio da napadne Iran.

    – Izrael me nikada nije nagovorio na rat sa Iranom, rezultati od 7. oktobra jesu potvrdili moje doživotno uvjerenje da Iran nikada ne može da ima nuklearno oružje. Gledam i čitam lažne vijesti, stručnjake i ankete u potpunoj nevjerici – 90 odsto onoga što govore su laži i izmišljene priče, a ankete su namještene, baš kao što su bili namješteni i predsjednički izbori 2020. Baš kao i rezultati u Venecueli, o kojima mediji ne vole da pričaju – napisao je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži.

    Tramp je, takođe, rekao da će “rezultati u Iranu biti nevjerovatni”.

    – I ako su novi iranski lideri (promjena režima!) pametni, Iran može imati sjajnu i prosperitetnu budućnost – poručio je američki lider, u objavi uoči pregovora SAD sa Iranom koji bi trebalo da se nastave u Pakistanu.

  • Dodik: Posjeta Gruška potvrda bliskih odnosa Srpske i Rusije

    Dodik: Posjeta Gruška potvrda bliskih odnosa Srpske i Rusije

    Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo sutra u Banjaluci i Republici Srpskoj ugostiti Aleksandra Gruška, zamjenika ministra spoljnih poslova Ruske Federacije, rekao je lider SNSD Milorad Dodik.

    – Ova posjeta je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih odnosa Republike Srpske i Rusije, zasnovanih na međusobnom razumijevanju, podršci i poštovanju, u okvirima našeg strateškog partnerstva – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.


    Dodik navodi da Republika Srpska pruža punu i principijelnu podršku Ruskoj Federaciji u njenim nastojanjima da zaštiti svoj suverenitet i bezbjednost kroz specijalnu vojnu operaciju, kojoj, kako kaže, ponavljamo punu podršku.

    – Republika Srpska nije dozvolila da BiH uvede sankcije Rusiji i odoljela je svim pritiscima. Republika Srpska je time pokazala da vodi dosljednu politiku neutralnosti i slobodnog odlučivanja – piše Dodik.

    Navodi da je s druge strane, Rusija kroz vrijeme bila jedan od ključnih garanata Dejtonskog sporazuma i dosljedan branilac njegovih odredaba na međunarodnoj sceni

    – Rusko odlučno NE pokušajima da se ponište srpski interesi i stigmatizuje srpski narod predstavlja trajnu obavezu da čuvamo i unapređujemo naše odnose, onako kako smo ih naslijedili od predaka i kako smo dužni da ih predamo potomcima – kaže Dodik.

    Naši odnosi nisu samo politički – oni su zasnovani na povjerenju, principima i razumijevanju, kaže Dodik, koji obavezuju da ih dalje jačamo.

    – U vremenu velikih globalnih izazova, ovakvi odnosi imaju dodatnu težinu i značaj – kazao je Dodik.

  • Turska organizuje susret Zelenskog i Putina, stižu i Tramp i Erdogan?

    Turska organizuje susret Zelenskog i Putina, stižu i Tramp i Erdogan?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

    Inicijativa za direktne pregovore

    Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

    Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

    Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

    Prethodni pokušaji mira

    Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

    Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

    Zastoj u pregovorima

    Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

    I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

    Odnosi Ukrajine i Turske

    Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

    Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

  • Lavrov: Brisel od Srbije zahtijeva da pošalje svoje trupe protiv Rusije

    Lavrov: Brisel od Srbije zahtijeva da pošalje svoje trupe protiv Rusije

    Srbija se suočava sa direktnim zahtjevima briselskih birokrata da pošalje svoje trupe protiv Rusije, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Parlamentarnoj skupštini ODKB-a.

    Lavrov je rekao da je ODKB zainteresovan da proširi horizonte saradnje sa prijateljskim zemljama, uključujući i u statusu posmatrača i partnera, među kojima je po parlamentarnoj liniji i Srbija

    – I čini mi se da je veoma važno da se te veze održavaju i jačaju. Јer se i Srbija nalazi na frontu, na liniji borbe za nacionalnu nezavisnost i suočava se sa direktnim zahtjevima birokrata iz Brisela da zauzme antirusku politiku, pa čak i da pošalje svoje trupe u taj blok, koji prijete da će formirati protiv naše zemlje – istakao je Lavrov.

  • Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

    Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

    Berba jagoda, prvog sezonskog voća u Srpskoj i okruženju, počinje za svega nekoliko dana, a zbog povoljnih vremenskih prilika i velike potražnje na tržištu proizvođači se nadaju dobrom kvalitetu i stabilnijoj cijeni, što će im barem djelimično olakšati pokrivanje sve većih troškova proizvodnje.

    Berba jagoda u Republici Srpskoj počinje za nekoliko dana, a proizvođači očekuju kvalitetan rod zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima.

    Troškovi proizvodnje su visoki, posebno zbog skupe radne snage, pri čemu dnevnice berača iznose od 80 do 100 KM.

    Otkupna cijena jagoda je nestabilna – proizvođači navode da bi realna cijena bila oko 20 KM po kilogramu, ali na tržištu često pada i na oko pet KM.

    Nedostatak radne snage i nesiguran otkup dovode do smanjenja proizvodnje i odustajanja dijela proizvođača od uzgoja jagoda.

    Iako potražnja postoji i većina roda se proda, proizvođači ističu da je teško ostvariti dovoljnu zaradu samo od proizvodnje jagoda.

    Prema riječima proizvođača ovogodišnji rod trebao bi biti kvalitetan zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, ali upozoravaju da su troškovi proizvodnje i dalje visoki, dok je tržište neizvjesno.

    Slavko Zvonar iz Laktaša, koji se proizvodnjom jagoda bavi više od dvije decenije, kaže da će prve količine iz njegovih plastenika stići za pet do deset dana.

    “Za sada je sve idealno, barem kod mene. Ova godina je pogodna za plasteničku proizvodnju, a domaće jagode bi trebalo da budu kvalitetne i slatke”, rekao je Zvonar.

    Ipak, naglašava da se proizvodnja iz godine u godinu smanjuje. Razlog su, kako kaže, visoki troškovi, nedostatak radne snage i nesiguran otkup.

    “Nekada sam imao mnogo veće površine, ali sam smanjio proizvodnju. Danas radim sam, berem i prodajem. Prije sam imao i do devet radnika, ali uz sve troškove na kraju ne ostane ništa”, istakao je Zvonar, dodajući da prve jagode iz njegove proizvodnje neće biti ispod deset do 12 maraka po kilogramu.

    Prema njegovim riječima, dnevnice berača danas se kreću od 80 do 100 maraka, što dodatno opterećuje proizvođače.

    “Realna cijena jagode trebala bi biti oko 20 maraka po kilogramu da bi se pokrili troškovi. Međutim, na tržištu cijena brzo pada, često i na pet maraka, jer je diktiraju preprodavci”, upozorava on.

    Slična situacija je i u Prijedoru. Dalibor Jović, vlasnik plantaže koja se prostire na oko hektar, kaže da je još rano govoriti o cijeni, ali potvrđuje da će prve jagode iz plastenika stići za sedam do deset dana.

    “Prošle godine smo imali cijenu od deset maraka tokom cijele sezone. Volio bih da ove godine bude niža, ali troškovi su značajno porasli, od sadnog materijala do goriva i radne snage, tako da je sada teško reći koliko će to biti tačno”, kazao je Jović.

    Ističe da njegova proizvodnja nije tretirana hemijskim sredstvima, zbog čega su prinosi manji, ali kvalitet bolji.

    “Sve što proizvedemo uspijemo prodati. Imamo stalne kupce, a dio ide i u preradu. Međutim, da se može živjeti samo od jagoda, ne može. Svi u domaćinstvu imamo i druge poslove”, naglasio je Jović.

    Da tržište funkcioniše bez većih problema kada je riječ o plasmanu, potvrđuju i proizvođači iz Čelića, gdje se jagoda uzgaja u zaštićenim prostorima. Očekuju početak berbe krajem aprila ili početkom maja, uz prinose od oko dvije tone po dunumu.

    “ Potražnja postoji i većinu proizvodnje uspijemo prodati. Cijena varira iz dana u dan, ali smatram da bi prosjek od četiri marke po kilogramu na veliko bio zadovoljavajući”, kazali su na plantaži jagode “Fragaria”.

    Ipak, i oni upozoravaju da je radna snaga jedan od najvećih problema, jer berači po kilogramu uzimaju i do 1,2 marke, što značajno povećava troškove.

    Stariji proizvođači podsjećaju da je situacija nekada bila znatno povoljnija. U Slatini kod Laktaša jagode su se, kako kažu, uzgajale na gotovo svakom imanju, a organizovan otkup omogućavao je sigurnu zaradu.

    “Nekada smo sa dunum-dva mogli kupiti traktor. Danas nema sigurnog otkupa, cijene diktiraju preprodavci, a radne snage gotovo da i nema”, istakao je Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša, koji se ovom proizvodnjom bavio 40 godina.

    Dodao je da su zbog svega toga odustali od ozbiljnije proizvodnje, a zasadi su svedeni na minimum ili isključivo za vlastite potrebe.

    Rasadnik

    Na probleme u ovom sektoru ukazuju i iz rasadnika voća “Vučković” iz Prijedora. Vlasnik Dragan Vučković kaže da se proizvodnja jagode ne širi značajnije upravo zbog nedostatka radne snage.

    “Jagoda najviše zavisi od radne snage i to je ograničavajući faktor koji koči proizvođače da prošire zasade”, rekao je Vučković.

    Dodaje da je u voćarstvu primjetan trend rasta proizvodnje šljive, dok se kod jagode uglavnom održava postojeći nivo zasada, bez većih proširenja.

    (Glas Srpske)

  • Odgođena hitna sjednica: Nema kvoruma za održavanje Doma naroda

    Odgođena hitna sjednica: Nema kvoruma za održavanje Doma naroda

    Zbog nedostatka kvoruma prekinuta je hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj se trebalo raspravljati o prijedlogu dopuna Zakona o akcizama.

    Na sjednicu nisu došla tri delegata iz reda srpskog naroda i tri delegata iz reda hrvatskog naroda.

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma Nikola Špirić ranije je rekao kako nisu ispoštovane procedure kako bi se ova tačka našla na dnevnom redu.

    Sa drugim zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Draganom Čovićem zatražio je održavanje sjednice Kolegijuma Doma na kojoj bi se govorilo o funkcionisanju Doma.

    Za danas je zakazana i redovna sjednica Doma naroda na čijem dnevnom redu je niz zakonskih prijedloga.

  • Japan: Cunami od 40 centimetara stigao do obale

    Japan: Cunami od 40 centimetara stigao do obale

    Prvi talas cunamija, visine 40 centimetara, stigao je do obale prefekture Ivate u Japanu, javila je televizijska kuća NHK.

    Prethodno je japanska meteorološka agencija saopštila da je zemljotres magnitude 7,5 stepeni Rihterove pogodio sjeverni dio japanskog ostrva Honšu u Tihom okeanu, u oblasti prefektura Aomori i Ivate.

    NHK je kasnije izvijestio da je cunami uočen na moru i da se približava prefekturama Ivate i Aomori.

    Evropsko-mediteranska seizmološka agencija saopštila je ranije da je zemljotres bio magnitude 7,3 stepena po Rihterovoj skali.