VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Tramp nagovijestio napad na još jednu zemlju (VIDEO)

    Tramp nagovijestio napad na još jednu zemlju (VIDEO)

    Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo je podigao tenzije na svjetskoj sceni, poručivši da bi Sjedinjene Američke Države mogle „uzeti Kubu“, što su mnogi protumačili kao najdirektniju najavu mogućeg novog geopolitičkog sukoba.

    Govoreći pred novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izjavio da ima „čast da zauzme Kubu“ i da sa tom državom može da uradi „šta god želi“, naglašavajući da je riječ o „veoma oslabljenoj naciji“.

    „Vjerujem da ću imati čast da zauzmem Kubu… bilo da je oslobodim ili zauzmem, mislim da mogu da uradim šta god želim“, rekao je Tramp.

    Ostrvo u mraku: energetski kolaps bez presedana

    Ove izjave dolaze u trenutku kada se Kuba suočava sa jednom od najtežih kriza u novijoj istoriji. Zemlju je pogodio gotovo potpuni kolaps elektroenergetskog sistema, zbog čega su milioni ljudi ostali bez struje.

    Prema izvještajima međunarodnih medija, ključni uzrok krize je drastično smanjenje isporuka nafte, koje su dodatno ograničene američkim mjerama. Energetski sistem, koji je već godinama zastario i opterećen, našao se pod udarom kakav nije mogao da izdrži.

    Kako je Kuba ostala bez ključnog saveznika

    Situacija se dodatno pogoršala nakon događaja iz januara, kada je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, jedan od najvažnijih saveznika Havane, uklonjen sa vlasti i prebačen u SAD.

    Venecuela je godinama bila glavni snabdjevač Kube naftom, pa je njen gubitak ostavio duboke posljedice na ionako krhku ekonomiju ostrva.

    Strategija pritiska iz Vašingtona

    Vašington je potom pojačao pritisak – ne samo prekidom isporuka, već i prijetnjama sankcijama državama koje bi nastavile da snabdijevaju Kubu energentima.

    Ovakav pristup mnogi analitičari vide kao dio šire strategije destabilizacije, sa ciljem slabljenja vlasti u Havani i eventualnih političkih promjena.

    Traži se i smjena vlasti

    Dodatne tenzije izazvale su informacije da su američki zvaničnici tokom pregovora tražili smjenu kubanskog predsjednika Migela Dijaz-Kanela.

    Takvi zahtjevi predstavljaju direktno miješanje u unutrašnje poslove zemlje, što je Havana više puta odbacila kao neprihvatljivo.

    Sam Dijaz-Kanel poručio je da je spreman na razgovore, ali isključivo pod uslovima međusobnog poštovanja, suvereniteta i prava na samoodređenje.

    Retorika koja zabrinjava svijet

    Tramp je i ranije pominjao mogućnost „preuzimanja“ Kube, ali su njegove posljednje izjave najdirektnije do sada. Posebno zabrinjava činjenica da dolaze nakon već pojačanih globalnih tenzija i nedavnih vojnih i političkih poteza SAD na drugim kriznim žarištima.

    Zbog toga dio međunarodne javnosti ove izjave vidi kao signal moguće dalje eskalacije.

    Kriza sa širim posljedicama

    U međuvremenu, Kuba se suočava sa nestašicama goriva, čestim nestancima struje i rastućim nezadovoljstvom građana.

    Kombinacija unutrašnje krize i spoljnog pritiska mogla bi imati ozbiljne posljedice ne samo za ovu zemlju, već i za stabilnost šireg regiona.

    U takvom kontekstu, Trampove riječi dobijaju dodatnu težinu – jer se postavlja pitanje da li je riječ samo o retorici ili uvodu u konkretnije poteze koji bi mogli promijeniti odnose na globalnoj sceni.

    ŠTA JE TAČNO TRAMP REKAO PRED NOVINARIMA

    „Znate, cijelog života slušam o Sjedinjenim Američkim Državama i Kubi. Kada će Sjedinjene Države to uraditi?“

    „Vjerujem da ću imati… čast da uzmem Kubu. To bi bilo dobro. To je velika čast.“

    „Bilo da je oslobodim, zauzmem – mislim da mogu da uradim šta god želim s njom. Ako hoćete istinu.“

    „Oni su trenutno veoma oslabljena nacija.“

    „To je propala država. Nemaju novca, nemaju nafte, nemaju ništa.“

  • Fico: Interesi Kijeva ne mogu biti ispred interesa članica EU

    Fico: Interesi Kijeva ne mogu biti ispred interesa članica EU

    Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da je tokom razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom naglasio da EU ne može davati prednost interesima Kijeva u odnosu na interese svojih članica, kao što su Slovačka i Mađarska.

    “Naglasio sam predsjedniku Evropskog savjeta da institucije EU ne mogu stavljati interese zemlje koja nije članica EU – Ukrajine, iznad interesa članica”, naveo je Fico na “Iksu”.

    On je rekao da je glavni dio razgovora bio posvećen obnovi rada naftovoda “Družba”.

    “Vlada Slovačke ne može prihvatiti jednostrani i štetan potez /ukrajinskog predsjednika Vladimira/ Zelenskog da obustavi protok nafte i očekuje da institucije EU izvrše pritisak na ukrajinsko rukovodstvo da obnovi protok ruske nafte, na koji po ugovoru imamo pravo do kraja 2027. godine”, naveo je Fico.

    On je dodao da je u razgovoru sa Kostom izrazio nezadovoljstvo što Evropska komisija do sada nije predstavila nikakve konkretne prijedloge za smanjenje cijena električne energije, uprkos zahtjevima više premijera i predsjednika članica EU.

  • Prekomjeran broj vozila najveći uzrok gužvi; U Banjaluci svake godine 4,5 odsto novih vozila registrovano

    Prekomjeran broj vozila najveći uzrok gužvi; U Banjaluci svake godine 4,5 odsto novih vozila registrovano

    Јedan od osnovnih razloga za velike gužve u saobraćaju je prekomjeran broj vozila, rekao je za Јutarnji program RTRS Saša Ilić, v.d. direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.

    – U Banjaluci se svake godine registruje 4,5 odsto više novih vozila – kaže Ilić.

    On ističe da je vidljivo da se grade nove saobraćajnice ali, da li će to biti rješenje, vrijeme će pokazati u narednom periodu.

    – Јedna kiša kao na primjer jutros i odmah imamo gužvu na većini saobraćajnica – rekao je Ilić.

    Navodi da je potrebno donijeti niz mjera kako bi se otklonile saobraćajne gužve.

    – Mjere treba planski donijeti i adekvatno. Najvažnije je da taj niz mjera prati jedna drugu kako bi donijele rješenje – navodi Ilić.

    Kada je riječ o Banjaluci, Ilić kaže da bi se gužve rasteretile ukoliko bi se unaprijedio javni prevoz.

    – Ako učinimo bolju povezanost u gradu autobusnih linija. Da imamo sigurniji i bezbjedniji prevoz za korisnike kao i da on bude finansijski isplativiji onda će veći broj građana ostaviti svoja vozila kod kuće i koristiti javni prevoz za svakodnevne obaveze – kaže Ilić.

    Svakodnevnim popravljanjem saobraćajne infrastrukture i pravljenjem nove dovešćemo do smanjenja gužvi.

    – Tu su i nove zaobilaznice, kružni tokovi. U velikim gradovima evropskim, pa tu je i Banjaluka kao najveći grad Republike Srpske stavlja se fokus na alternativna prevozna sredstva sredstva kao što su bicikli i električni romobili – rekao je Ilić.

    Kaže da je problem u Banjaluci i nedovoljno biciklističkih staza, a ove koje imamo, kaže, nisu povezane.

  • Preminuo Met Klark, glumac poznat po filmu “Povratak u budućnost”

    Preminuo Met Klark, glumac poznat po filmu “Povratak u budućnost”

    Glumac Met Klark, poznat po ulozi u filmu “Povratak u budućnost III”, preminuo je u 89. godini, potvrđeno je medijima.

    Porodica je navela da je smrt nastupila usljed komplikacija nakon operacije.

    Prema TMZ-u, Klark je preminuo u svom domu u Ostinu, Teksas, nakon komplikacija izazvanih operacijom kičme.

    Njegova porodica istakla je da je bio “glumac među glumcima” koji nije težio slavnim ulogama, već je više cijenio rad sa dobrim ljudima.

    Porodica je dodala da je “otišao onako kako je živio – po svojim pravilima”.

    Klark će biti zapamćen po ulozi Čestera, barmena, u trećem dijelu serijala “Povratak u budućnost”, u kojem glume Majkl DŽ. Foks i Kristofer Lojd.

    U dugogodišnjoj karijeri, Klark je ostvario brojne uloge, uglavnom u vestern filmovima.

    Karijeru je započeo 1960-ih kao pljačkaš u filmu “Crn kao ja” (1964).

    Njegova posljednja velika filmska uloga bila je u filmu “Milion načina da umreš na zapadu” (2014).

    Ostavio je suprugu Šeron Mejs, koju je oženio 2000. godine, i petoro djece.

    Njegova snaha je takođe glumica, Kimberli Bek, poznata po filmovima “Petak 13: Posljednje poglavlje” i “Dan nezavisnosti”.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti hladnije uz naoblačenje i padavine, a u brdsko-planinskim predjelima manji snijeg.

    U prvom dijelu dana kiša će biti slaba i padaće uglavnom na sjeveru, a od sredine dana padavine će jačati i zahvatiti većinu predjela, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, na udare lokalno i jak sjeveroistočni.

    Najviša dnevna temperatura biće između pet i 11 stepeni Celzijusovih, na jugu od 14 do 18, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus šest, Han Pijesak nula, Zvornik, Kneževo i Sokolac dva, Drinić, kalinovik i Srebrenica tri, Višegrad i Bihać četiri, Doboj, Mrkonjić Grad, Rudo i Sarajevo pet, Banjaluka, Bijeljina, Gacko, Novi Grad, Ribnik, Srbac i Foča šest, Prijedor i Zenica sedam, Bileća osam, Trebinje deset i Mostar 14 stepeni Celzijusovih.

  • Tramp: Bez napada na Iran bi izbio nuklearni konflikt i treći svjetski rat

    Tramp: Bez napada na Iran bi izbio nuklearni konflikt i treći svjetski rat

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je vojna operacija protiv Irana bila neophodna kako bi se spriječilo izbijanje nuklearnog sukoba koji bi mogao da preraste u treći svjetski rat.

    – Da nismo započeli vojne operacije protiv Irana, izbio bi nuklearni rat koji bi eskalirao u treći svjetski rat – rekao je Tramp.

    Američki predsjednik je ponovo kritikovao nuklearni sporazum sa Iranom, navodeći da je njegova odluka da ga ukine spriječila Teheran da razvije nuklearno oružje. Tramp je istaka o da su američke snage nanijele Iranu “veliku štetu” tokom samo dvije nedjelje operacija.

    – Ono što smo uradili bilo je u interesu cijelog svijeta – rekao je američki predsjednik.

    Upitan da li rat može da se završi do kraja nedjelje, s obzirom na to da je naveo da je iranska vojska “uništena”, Tramp je odgovorio potvrdno, a zatim precizirao da će zapravo “biti uskoro”.

  • Napadnuta američka ambasada u Bagdadu (VIDEO)

    Napadnuta američka ambasada u Bagdadu (VIDEO)

    U novim iranskim napadima dronovima i raketama pogođena je američka ambasada u Bagdadu, prema izvještajima Reutersa i Agence France-Presse (AFP), a prema iračkim bezbjednosnim izvorima to je bio najintenzivniji napad od početka američko-izraelskog rata s Iranom.

    Ambasada je otprilike šest sati ranije izdala novo sigurnosno upozorenje američkim građanima u Iraku, u kojem su upozorili da su “terorističke milicije povezane s Iranom više puta napale Međunarodnu zonu” u centru Bagdada.

    Zvaničnik bezbjednosnih službi rekao je za AFP da su “tri drona i četiri rakete napale ambasadu, a najmanje jedan dron se srušio unutar nje”.

    Irak je ove sedmice pogođen nizom napada koji su nastavljeni do ranih jutarnjih sati utorka.

    U ponedjeljak je dron izazvao požar u luksuznom hotelu u dobro utvrđenoj Zelenoj zoni Bagdada, u kojoj se nalaze vladine zgrade i strane ambasade, prenosi Avaz.

  • Kubu pogodio zemljotres jačine 5,8 stepeni

    Kubu pogodio zemljotres jačine 5,8 stepeni

    Zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihterovoj pogodio je danas Kubu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od 12 kilometara i udaljenosti od 95 kilometara od Gvantanama.

    Neposredno nakon ovog zemljotresa, uslijedio je i dugi, jačine 4,1 stepen.

    Za sada nema izvještaja o povređenima ili o materijalnoj šteti.

    Nije uzdato upozorenje na opasnost od cunamija.

  • Cijene nafte blago pale

    Cijene nafte blago pale

    Cijene nafte su blago pale, jer su smanjene zabrinutosti u vezi s nastavkom blokade Ormuskog moreuza za pomorski saobraćaj.

    Do toga je došlo nakon što su pakistanski tanker za naftu i dva broda za tečni naftni gas uspješno prešli pomenuto usko grlo tokom vikenda, prenio je Trejding ekonomiks.

    Nafta Brent bila je na nivou od oko 100 dolara po barelu, što je najviši nivo od jula 2022. godine, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) jeftinija za tri odsto i kretala se na oko 95,3 dolara po barelu.

    Indija pregovara o tranzitu još šest brodova, a Sjedinjene Američke Države su dozvolile iranskim tankerima tranzit, kako bi pomogle u održavanju globalnih zaliha nafte.

    Promet tankera je opao jer je Iran napadao komercijalne brodove, ali uprkos sukobu ta zemlja nastavlja da izvozi oko 1,5 miliona barela dnevno uprkos snažnom prisustvu američke mornarice.

    Američki predsjednik Donald Tramp poziva sve zemlje koje se oslanjaju na tranzit kroz Ormuski moreuz da pomognu u zaštiti transporta energenata tom vitalnom rutom kojom je ranije prevoženo 20 odsto svjetske nafte.

    Rat je izazvao najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u istoriji, a Iran je nastavio napade u Persijskom zalivu, što je dovelo do obustave letova u Dubaiju.

  • Građani nezadovoljni: Marže ograničene na rijetko kupovane proizvode

    Građani nezadovoljni: Marže ograničene na rijetko kupovane proizvode

    Neku veče kupila sam 10 jaja, kilogram krompira, kilogram banana, četiri pileća bataka, konzervu sardina, pastu za zube i još nekoliko sitnica. Ni za jednu od tih namirnica u Republici Srpskoj neće biti ograničena marža. Džaba im njihove odluke, kad bi ušteda, da nije žalosna, bila smiješna.

    To je za “Nezavisne novine” ispričala Banjalučanka Jelena M., koja smatra da njeno domaćinstvo skoro neće ni osjetiti rezultate poteza koje je vlast napravila kako bi zaustavila divljanje cijena.

    Ograničenje marži u RS pod kritikama građana

    • Građani tvrde da su marže ograničene na proizvode koje rijetko kupuju
    • Ekonomisti poručuju da je vlast trebalo da konsultuje potrošačka udruženja
    • Odluka Vlade RS stupa na snagu 21. marta

    “Čitala sam neki dan spisak proizvoda za koje će biti ograničene marže i čudila se. Čuj, ograničili maržu na so. Pa, ja se ne sjećam kad sam posljednji put kupila so. Ili biljna ili svinjska mast. Ne znam ko kupuje biljnu mast, ali znam da sam kilogram svinjske kupila prije dva mjeseca i još je nisam potrošila. Šta je sa onim što svakodnevno kupujemo? Ubacili su nekoliko tih proizvoda. A, gdje su meso, voće, povrće itd.”, pita ova Banjalučanka.

    Šta predviđa odluka Vlade Republike Srpske

    Vlada Republike Srpske donijela je, podsjetimo, 12. marta Odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, kojom se propisuje maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji za so, životinjsku mast, ulje, biljnu mast, mlijeko, jogurt, pšenično brašno i hljeb od tog brašna, šećer i još nekoliko proizvoda. Propisana je i marža na lijekove i to – maksimalna marža od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

    “Ja živim sama i kupim so jednom u tri mjeseca. Jedino kada se kiseli kupus, potroši se više. Smiješna je ovo priča u vezi sa maržama i sramota je što se to radi samo da se ispuni neka forma”, kaže za “Nezavisne novine” Dobojka Snežana Šešlija.

    Udruženja traže da se vlast konsultuje sa građanima

    Šešlija, koja je i predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, dodaje da je vlast pri kreiranju odluke trebalo da se posavjetuje, ako ne direktno sa potrošačima, onda sa udruženjima za zaštitu njihovih prava.

    “Mi smo mogli da damo prijedloge koji su to proizvodi na koje bi trebalo da se ograniči marža. I pod broj dva, trebalo je da se to odredi za one proizvode koji se kupuju svakodnevno, te od kojih zavisi kvalitet života. Ovako, kako je urađeno, neće donijeti nikakvu uštedu”, kritikuje Šešlija.

    Pavlović: Pogledati šta je u sindikalnoj korpi

    Da se vlast morala konsultovati i sa udruženjima za zaštitu potrošača, poručuje i ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

    “Ne treba Vlada da donosi takvu listu proizvoda bez dovoljno informacija o tome koji proizvodi su esencijalno potrebni za naše građane. Prosto, postoji struktura proizvoda koji su u sindikalnoj korpi i koji bi morali biti pod tim režimom. Ako ne znaju čemu treba ograničiti maržu, neka pogledaju šta je sindikalna korpa. A onda da vide šta kažu u udruženjima potrošača, pa na kraju krajeva, moraju se pitati i trgovci. I kada se sve to usaglasi, onda se donose mjere”, ističe Pavlović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Inspektorat najavljuje kontrole

    Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” u petak, 13. marta. Stupiće na snagu 8. dana od objavljivanja, odnosno 21. marta.

    Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da će primjena ove odluke i u narednom periodu ostati u fokusu djelovanja inspekcije.

    “U cilju zaštite životnog standarda građana Republike Srpske tržišna inspekcija nastavlja rad u punom kapacitetu. Apelujemo na trgovce da blagovremeno izvrše usklađivanje cijena i da se pridržavaju propisanih marži, te se ne izlažu riziku od kažnjavanja, jer će svaki utvrđeni prekršaj biti strogo sankcionisan”, naveli su iz Inspektorata Republike Srpske.