VRBAS Media

Autor: INFO

  • Višković pisao Soreki: Da li je moguće da podržavate sumnjive i nečasne radnje Kristijana Šmita?

    Višković pisao Soreki: Da li je moguće da podržavate sumnjive i nečasne radnje Kristijana Šmita?

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković uputio je pismo Luiđiju Soreki, ambasadoru i šefu Delegacije Evropske unije u BiH, povodom saopštenja ove delegacije u kojem je podržala nametnute odluke Kristijana Šmita.

     

    Pismo premijera prenosimo u cijelosti:

    Sa pozicije predsjednika Vlade Republike Srpske, ne mogu da prihvatim Vaš stav i stav Evropske unije koji Vi zastupate i kojim ste dali bezrezervnu podršku nelegalnom Kristijanu Šmitu za koga i Vi znate da je nelegalan, jer nikada nije dobio potvrdu u Savjetu bezbjednosti UN-a, iako je tražio tu potvrdu, što samo po sebi navodi na zaključak o njegovoj nelegalnosti.

    Ono što posebno vrijeđa inteligenciju svakog dobronamjernog čovjeka u Republici Srpskoj je činjenica da Vi podržavate nametanje zakona i odluka koje se tiču finansijskog aspekta u BiH, a sve i da je legalno izabran po Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma apsolutno nema pravo donositi odluke iz finansijske sfere u BiH.

    Sve ovo ide u prilog mojoj tvrdnji, kao i činjenica da nijedan prethodni visoki predstavnik, a mnogi su bili legalni, nisu donosili odluke iz finansijske sfere u BiH.

    A sada Vaša ekselencijo da Vas podsjetim na činjenice koje proizilaze iz tih nelegitimnih, nezakonitih i neustavnih Šmitovih zakona.

    Kao prvo, problem, koji samo Vi i gospodin Šmit smatrate da je problem i navodno od Republike Srpske štitite zajedničke institucije BiH je apsolutna laž.

    Republika Srpska nikada nije bježala od svoje obaveze plaćanja arbitražnog spora, a to potvrđuje i sporazum između Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara BiH.

    Napomene radi, takav sporazum nikada nije potpisala Vlada Federacije sa Savjetom ministara, što dovoljno govori da je Vlada Republike Srpske spremna da izvršava sve svoje obaveze.

    Da li ste upoznati sa stavom Pravobranilaštva BiH koje je za Vašu informaciju pravni zastupnik za BiH, a koje je bilo i učesnik arbitražnog spora, da BiH ne može i ne smije uplatiti novac po osnovu arbitraže “Vijaduktu” na nepoznatu ofšor kompaniju, koja se nalazi na Kanalskim ostvrima.

    Јasno su upozorili institucije BiH, pa kako je onda moguće da gospodin Šmit, a i Vi ignorišete mišljenje Pravobranilaštva BiH, pa se postavlja logično pitanje zbog čega to radite i čije interese štitite, očito ne interese građana Republike Srpske.

    Tražimo od Vas, da u što kraćem roku zbog ljudi koji žive u Republici Srpskoj i zbog ogromnog interesovanja javnosti i medija u čitavoj BiH date odgovore na sljedeća pitanja:

    – Zašto novac “Vijaduktu” nije uplaćen u Sloveniju odakle su i vlasnici i kompnija?

    – Ko je i za koji novac otkupio potraživanja “Vijadukta” u sporu sa BiH, gdje je sjedište tog fonda, koji je otkupio potraživanja, i ko su vlasnici tog fonda i iz kojih zemalja dolaze?

    – Zašto se novac uplaćuje ofšor kompaniji na Kanalska ostrva, kako bi se spriječio uvid u tokove novca?

    Uvaženi ambasadore, sve ovo navodi na moguće nečasne radnje, pa čak i kriminalne radnje i kako je moguće da EU i Vi lično ovo podržavate.

    Drugo pitanje odnosi se na dobit Centralne banke BiH, i ističem da su Republika Srpska i Federacija BiH suvlasnici Centralne banke BiH, tako da jedini imamo legalno pravo da polažemo pravo na raspodjelu dobiti te iste banke.

    Podsjećam Vas da je Republika Srpska predlagala da se obaveza prema “Vijaduktu” isplati iz dobiti Centralne banke BiH, koja nam pripada na osnovu vlasničke strukture, Republici Srpskoj, ali smo imali samo jedan uslov da zanamo kome plaćamo taj dug, na koji račun i ko stoji iza toga.

    Gospodine ambasadore, za građane BiH zadnji je prioritet nabavka opreme i tehnologije za provođenje izbornog procesa u BiH.

    BiH u ovom momentu ima puno prečih prioriteta od nabavke te opreme.

    Podsjećanja radi, tu istu opremu su koristile neke od evropskih zemalja i brzo su je izbacili iz upotrebe.

    Postavlja se logično pitanje da li neko želi da BiH proda upravo tu opremu, i kako je moguće da se unaprijed zna da ta oprema košta 120 miliona maraka.

    Takođe, želim da podsjetim, da je oprema na prošlim lokalnim izborima korištena u Republici Srpskoj i to u dva grada Zvorniku i Doboju i ništa se spektakularno nije desilo i promijenilo. Ovo navodi na jednu ozbiljnu sumnju da se putem ove opreme u narednom periodu želi kontrolisati izborni proces u BiH, kao i da se uz korišćenje ove opreme utiče na rezultate samih izbora.

    Najljubaznije Vas molim da mi odgovorite na ova pitanja kako bismo u budućem periodu izbjegli sve navode koji u ovom momentu ukazuju na nečasne i kriminalne radnje.

    Podsjećamo, Delegacija Evropske unije u BiH oglasila se nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, odlučio da koristi tzv. bonska ovlaštenja, navodeći da to predstavlja jedinu preostalu mjeru.

  • Daliboru Mandiću 30 godina za ubistvo Arijela Bogdanovića iz Banjaluke

    Daliboru Mandiću 30 godina za ubistvo Arijela Bogdanovića iz Banjaluke

    Dalibor Mandić (39) osuđen je u banjalučkom Okružnom sudu na 30 godina za brutalno ubistvo Arijela Bogdanovića (28) iz Banjaluke koji je nasmrt izboden nožem 2. decembra 2022. godine.

    Mandića je optužnica teretila za teško ubistvo počinjeno na svirep ili podmukao način u blizini benzinske pumpe i studentskog Kampusa.

    Mladom Banjalučaninu napadač je prvo zario nož u leđa odnosno rame, a potom ga usmrtio sa osam uboda.

    Mandić je prema optužnici kobne večeri, u namjeri da ga ubije, pratio Arijela Bogdanovića koji je išao iz pravca Tržnog centra “Delta planet” prema Rebrovačkom mostu.

    Sustigao ga je u blizini studentskog kampusa i ubo nožem u predjelu gornjeg dijela trupa nakon čega je Bogdanović ranjen počeo da bježi te je prešao kolovoz Bulevara srpske vojske i pao kod benzinske pumpe.

    Mandić mu je pritrčao te ga nožem ubo osam puta i usmrtio, a zatim pobjegao.

    Ubistvo su snimile i kamere video nadzora na kome se, vidi kako napadač trči za žrtvom te kako ga ubada nožem kada je pao.

  • Ponovo se oglasio Inspektorat Srpske o jezeru kod “Delte”

    Ponovo se oglasio Inspektorat Srpske o jezeru kod “Delte”

    Inspektorat Republike Srpske demantovao je danas izjave koje su pojedinci juče iznosili o navodnom pritisku na rad kontrolnih organa i izmišnjenim ponovljenim analizama vode iz jezera kod Tržnom centru “Delta” u Banjaluci.

    “Kontrola je izvršena 17.06.ove godine po zaprimljenoj prijavi u kojoj se traži da se ispita kako se puni jezero kod TC Delta, dok građani Banjaluke nemaju osnovne uslove za život, zato što nemaju vode na 40 stepeni. Tog dana od strane tehničara Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, a u prisustvu republičkog inspektora, izvršeno je uzorkovanje vode sa 12 cijevi koje pune vještačko jezero, o čemu postoji službena dokumentacija”,kazali su iz Inspektorata Srpske,

    Dodaju da nakon analize izvršene u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, za sedam uzoraka je utvrđeno da je voda za piće, a što pokazuje Izvještaj o izvršenim ispitivanjima sačinjen 23.06. ove godine, dok je za pet uzoraka utvrđeno da voda nije ispravno za piće.

    “Dakle, riječ je o rezultatima koji su utvrđeni prije mjesec dana i predstavljaju nepobitne činjenice, koje osnovano bude sumnju o porijeklu vode kojim se jezero puni, jer se postavlja pitanje kako je moguće da uzorci daju različite rezultate ako se pune iz istog izvora”, ističu iz Inspektorata i dodaju da ispitivanjem jednog uzorka obuhvataju se različiti parametri koji u konačnoj ocjeni daju rezultat.

    “Upravo zbog toga, jer nije dovoljno jasno predstavljena ozbiljnost kompletno utvrđenih činjenica i svih analiziranih stavki, došlo je do pogrešne interpretacije. Rezultati analiza su dostupni svim zainteresovanim građanima na uvid i dostavljeni medijima, upravo radi tačnog informisanja javnosti i suzbijanja neosnovanih špekulacija zlonamjernih pojedinaca”, pojašnjavaju iz ove institucije.

    Ističu da obzirom da postoje prijave i opravdana sumnja da je jezero prošle godine napunjeno gradskom vodom, te da se i sada djelimično puni iz gradskog vodovoda, dalje postupanje inspektora će biti da se utvrdi postoje li neslaganja izvedenih radova na vodovodnoj mreži u odnosu na projektnu dokumentaciju.

    “Neophodno je utvrditi da li je voda iz gradskog vodovoda nezakonit

  • Revizori utvrdili brojne nepravilnosti u Ministarstvu odbrane

    Revizori utvrdili brojne nepravilnosti u Ministarstvu odbrane

    Kancelarija za reviziju institucija BiH utvrdila je u Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara nepravilnosti u isplatama naknada za prevoz, za smrt profesionalnog vojnog lica, isplate novčanih nagrada, te korištenje biznis kartica.

    Naknade troškova prevoza zaključno sa 31. decembrom 2024. godine realizovane su u iznosu od 16.870.842 KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 217.212 KM.

    Revizori su utvrdili da u pojedinim zahtjevima za ostvarivanje naknade za prevoz nije uzimana najkraća saobraćajna putna komunikacija na relaciji od mjesta prebivališta do mjesta rada korisnika naknade, što je precizirano odlukom o visini, načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prevoz.

    U revizorskom izvještaju je navedeno da je i u prošloj godini nastavljena isplata pomoći u slučaju smrti primjenom odredbi Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH uz istovremenu primjenu i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH kojim je uređeno pitanje naknade na ime pogrebnih troškova u slučaju smrti profesionalnog vojnog lica.

    Ministarstvo, na čijem je čelu Zukan Helez, na ovaj način je izvršilo isplatu istovrsne naknade primjenom dva propisa koji nisu na adekvatan način usaglašeni nakon donošenja Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

    Ovo ministarstvo ni u 2024. godini nije pokrenulo proceduru usklađivanja odredbi zakonskih propisa kojim su utvrđena prava na istu vrstu naknade u slučaju smrti profesionalnih vojnih lica, konstatovali su revizori.

    Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati stimulacija zaključeno je da su određena obrazloženja uopštena.

    Postupcima revizije je ustanovljeno da dokumentacija u vezi s troškovima eksterne reprezentacije, koja je plaćena biznis-karticom, sadrži obrazloženja i službene zabilješke, ali da je u određenim slučajevima zabilješka o povodu nastanka troška uopštena i štura, odnosno ne navodi se povod kojim bi se potvrdila osnovanost nastanka troška.

    Revizori su istakli da u pojedinim slučajevima nedostaju računi.

    Kancelarija za reviziju institucija konstatovala je nepravinosti i prilikom obračuna naknada za prekovremeni rad u Ministarstvu odbrane, korištenju službenih vozila, jer su uočeni slučajevi da su evidentirane lokalne vožnje preko 290 kilometara, te da ti podaci nameću sumnju da vozilo nije korišteno u službene svrhe.

    U izvještaju Kancelarije za prošlu godu navedeno da je Ministarstvo nije realzivoalo ni većinu preporuka revizora iz 2023. godine.

    Od 36 preporuka, realizovano je svega šesta, dok je 25 preporuka nerealizovano. Dvije preporuke su u toku realizacije, a dvije nisu mogle biti ni ocijenjene.

  • Sam protiv svih: Kako je Stanivuković ostao bez saveznika

    Sam protiv svih: Kako je Stanivuković ostao bez saveznika

    Prije pet godina, dolazak Draška Stanivukovića na mjesto gradonačelnika Banjaluke izazvao je snažan politički odjek. Mlad, komunikativan, samouvjeren i medijski atraktivan, Stanivuković je tada smatran predvodnikom nove generacije političara, spremnim da poremeti postojeći poredak u Republici Srpskoj.

    U tim danima, djelovao je kao oličenje modernog opozicionog lidera. Njegova spremnost da se direktno suprotstavi tadašnjim vlastima, čak i po cijenu fizičkih napada u Narodnoj skupštini, dodatno je učvrstila imidž borca bez kompromisa. Mnogi su mu predviđali politički uspon bez granica.

    No, ubrzo pošto je preuzeo vođenje Banjaluke i nešto kasnije kormilo PDP-a, došlo je do naglih zaokreta u njegovom političkom djelovanju. Umjesto da širi opozicioni front, Stanivuković je ostao bez ključnih saveznika koji su mu do tada davali legitimitet.

    Jedni od prvih koji su se distancirali bili su Jelena Trivić i Nebojša Vukanović. Oboje su ga optužili za odstupanje od ranije proklamovanih principa i približavanje vladajućim strukturama. U javnosti su se sve češće pojavljivale optužbe da je Stanivuković okupio tim sumnjivih kadrova, bez kapaciteta i sa upitnim biografijama, nalik onima koje je ranije kritikovao.

    Prije nego što su se odnosi narušili, Stanivuković je najavljivao formiranje novog opozicionog bloka koji bi objedinio “zdrave snage” protiv režima. U tom konceptu, centralne uloge trebalo je da imaju upravo Trivićeva i Vukanović. Međutim, ubrzo nakon lokalnih izbora 2020, sve je krenulo nizbrdo.

    Trivićeva se razišla sa PDP-om i osnovala sopstveni pokret, dok je Vukanović postao jedan od najglasnijih kritičara Stanivukovićeve politike. Na kraju, ideja o ujedinjenju opozicije oko njega nije dobila ozbiljniju podršku.

    Dodatne komplikacije uslijedile su kada je, prema navodima Srpskainfo, Stanivuković u manastiru Gomionica pokušao organizovati još jedan pokušaj političkog okupljanja. Na tom sastanku su, kako se tvrdi, prisustvovali Igor Radojičić, Vukota Govedarica i Dejan Kojić. Međutim, ni ta inicijativa nije zaživjela – Radojičić i Govedarica su se, nakon novih političkih afera, povukli, a i Kojić je, prema istim izvorima, odustao od daljeg angažmana s gradonačelnikom Banjaluke.

    Na taj način, Stanivuković je ostao bez većine potencijalnih partnera koji su ga mogli pratiti u stvaranju nove političke priče.

    Politički analitičar Velizar Antić smatra da je Stanivuković, nakon izborne pobjede u Banjaluci, vjerovao da može PDP pretvoriti u vodeću snagu u Republici Srpskoj. Međutim, kako kaže, suočio se s realnošću da ta partija, izuzev Banjaluke i još ponekog mjesta, ima slabu infrastrukturu i podršku.

    „Shvatio je da ne može podići PDP na procenat podrške koji mu je potreban, pa je pokušao da stvori širi pokret po ugledu na ono što u Srbiji radi Aleksandar Vučić. Ipak, bez podrške ključnih aktera, ta ideja je ostala bez temelja“, ocjenjuje Antić.

    Po njegovim riječima, opozicija trenutno nema ni volje ni interesa da se uklopi u viziju koju forsira Stanivuković.

    „SDS ide svojim putem, Trivićeva i Vukanović su jasno rekli šta misle, a on nije uspio da privuče nikoga značajnog na svoju stranu. Osim nekoliko pojedinaca koji su mu se pridružili, ne postoji realna osnova za novi politički projekat. Zbog toga će se, barem za sada, morati vratiti PDP-u i raditi s onim što ima“, zaključuje Antić.

  • Stejt department: SAD nisu podržale izraelske napade na Siriju

    Stejt department: SAD nisu podržale izraelske napade na Siriju

    Sjedinjene Američke Države nisu podržale izraelske napade na Siriju i jasno su izrazile nezadovoljstvo, dok su radile na deeskalaciji tenzija, rekla je sinoć potparolka Stejt departmenta Tami Brus.

    ”Diplomatski se angažujemo sa Izraelom i Sirijom na najvišim nivoima, kako da bismo se pozabavili sadašnjom krizom, tako i da bismo postigli trajni sporazum između dvije suverene države”, istakla je ona.

    Brus je odbila da kaže da li Vašington podržava Izrael da sprovodi vojne operacije kada to smatra neophodnim, a Tel Aviv je tvrdio da je izveo napade na Damask kako bi podržao sirijske Druze i držao sirijske islamiste dalje od zajedničke granice, prenosi Tanjug.

    ”Neću govoriti o budućim ili prošlim razgovorima. Ono čime se sada bavimo je ova konkretna epizoda, ono što je bilo potrebno, i mislim da smo bili veoma jasni u vezi sa našim nezadovoljstvom, svakako predsjednik jeste, i mi smo veoma brzo radili na tome da se to zaustavi“, rekla je Brus.

    Dodala je da Sjedinjene Države osuđuju nasilje u Siriji i rekla da Vašington aktivno angažuje sve frakcije u Siriji u cilju nastavka razgovora o integraciji, pozvavši sirijsku vladu da predvodi te napore.

  • Kakvo je stanje u azilu za pse na Manjači?

    Kakvo je stanje u azilu za pse na Manjači?

    Azilu za pse na Manjači trenutno su najpotrebniji projekat uređenja objekta, kao i zapošljavanje najmanje dva radnika koji bi svakodnevno vodili brigu o psima, kako bi im se obezbijedili osnovni uslovi za život.

    Ekipa “Nezavisnih novina” posjetila je azil i uvjerila se u trenutno stanje. U ovom prostoru trenutno boravi oko 100 pasa različitih rasa i veličina.

    Nakon što su radnici koji su ranije vodili brigu o psima prestali da dolaze, tu ulogu su preuzeli volonteri, kao i predstavnici Odjeljenja za komunalne djelatnosti Gradske uprave, koji svakodnevno provode nekoliko sati u hranjenju i njezi pasa.

    Kako nam je rekao jedan od radnika koga smo zatekli na terenu, jedan od najvećih problema je sam hangar u kojem su psi smješteni.

    “Skoro svaki dan dolaze volonteri, ima inicijativa i grupa koje se uključuju. Hangar u kome se nalaze psi hitno zahtijeva uređenje, ljeti je pretoplo, zimi hladno, jer nema ni stropa”, rekao je on.

    Pored hangara nalazi se i nadstrešnica u kojoj trenutno borave psi. Ipak, često se dešava da psi sami izlaze iz boksova, pa je tako i ekipu “Nezavisnih” dočekala vesela družina od dvadesetak pasa odmah na ulazu u azil.

    “Taj dio su napravili volonteri. Zaista često dolaze i rade sve što mogu da poboljšaju uslove za pse. Ipak, dva stalno zaposlena radnika su nešto što je ovom azilu trenutno najpotrebnije. Zakon propisuje jednog radnika na 50 pasa”, ističe on.

    Napominje i da se često dešava da ljudi jednostavno ostave pse ispred kapije azila.

    “Imamo higijeničara koji po prijavi dolazi i dovodi pse u azil. Naravno da postoje prioriteti, ali ne možemo baš sve pse pokupiti s ulice”, kaže on.

    Ipak, kako ističe, hrane za pse trenutno ima dovoljno.

    “Ambulanta koja je prošla na tenderu zaista dobro radi svoj posao. Redovno brinu o psima i nabavljaju im hranu. Ovo je mnogo kvalitetnija ishrana u odnosu na onu koju su psi imali ranije”, kaže naš sagovornik.

    “Limeni krov bez izolacije je ogroman problem – ljeti ne možemo rashladiti hangar, a zimi ne postoji način da se ugrije”, ističe jedna volonterka koja već godinama brine o psima u azilu na Manjači.

    Dodaje da su pored krova, izuzetno važni i ispusti iz boksova.

    “Čak smatram da su ispusti i važniji od same izolacije krova, jer bi psi tada mogli makar da izađu, osjete vazduh, vide svjetlost dana i na trenutak budu van zatvorenog prostora.”

    Osim neadekvatnih uslova u hangaru, veliki problem predstavlja i nedostatak radnika.

    “Zakon propisuje jednog radnika na 50 pasa. Za trenutni kapacitet azila, koji iznosi oko 100 pasa, bilo bi potrebno najmanje dvoje zaposlenih koji bi radili po osam sati dnevno. Trenutno to nije slučaj, radnik kojeg ste danas zatekli dolazi na nekoliko sati, ali nakon podneva nema nikoga, osim ako ne dođu volonteri”, navodi ona.

    Dodaje da su izolacija krova, ispusti i zapošljavanje dva radnika prioriteti, ali da bi neophodno bilo uraditi i ulazni karantin.

    Prije nego što pas uđe u glavni dio azila, morao bi provesti 10 do 15 dana u karantinu, da ne bi eventualno donio zarazu među druge pse.

    Govoreći o trenutnim uslovima, kaže da su volonteri sami napravili nadstrešnicu u kojoj sada boravi veliki broj pasa.

    “Taj dio smo mi volonteri ogradili u januaru armaturnom mrežom, jer nam je tada rečeno da će svi psi biti vraćeni u hangar. A tamo je bilo minus 30, voda je bila zaledila, uslovi su bili katastrofalni”, kaže ona.

    Vremenom su, kako kaže, psi počeli da prave rupe i izlaze, pa se trenutno radi na sanaciji.

    “Svake nedjelje organizujemo radne akcije kako bismo ponovo ogradili taj prostor i spriječili pse da izlaze. Takođe radimo i na obnovi ograde oko cijelog azila, jer psi kopaju ispod nje i izlaze napolje. Zatvaramo sve otvore armaturnim mrežama koje zabijamo u zemlju, kako bi ogradni prostor postao bezbjedan i zatvoren sa svih strana”, zaključuje naša sagovornica.

    Naime, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon sjednice Kolegijuma načelnika odjeljenja i šefova odsjeka Gradske uprave koji je održan početkom sedmice rekao je da projekat uređenja azila iznosi 600.000 KM.

    “Projekat potpunog uređenja azila na Manjači iznosi 600.000 KM, u procesu smo pronalaska modaliteta finansiranja ovog projekta, kako bismo trajno riješili ovo važno pitanje za naš grad”, naveo je Stanivuković.

  • Orban: U Ukrajini neće biti mira bez dogovora SAD i Rusije

    Orban: U Ukrajini neće biti mira bez dogovora SAD i Rusije

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je sinoć da u Ukrajini neće biti sklopljen mir ukoliko se Rusija i SAD ne usaglase, dodavši da postoji raskol unutar transatlantskog svijeta između progresivne, liberalne Evrope i SAD, koje idu u patriotsko-konzervativnom pravcu.

    – Nadao sam se da će relativno harmonična, zajednička ekonomska politika između Evrope i SAD, zasnovana na sličnim ideološkim pristupima trgovini, trajati do 2030. Trgovinski rat je otprilike suprotan onome što su SAD razvile sopstvenu ekonomsku politiku, čak i protiv Evrope – rekao je on.

    Orban je ocijenio da će do 2030. svijet izgledati veoma drugačije, a da se sada suočava sa velikim iskušenjima, dodajući da loše politike mogu još više negativno da utiču na Evropu, prenosi MTI.

    Rekao je da se nadao “miru ili barem prekidu vatre” u prvoj polovini 2025. godine, “nakon što je ulazak Donalda Trampa na scenu primorao Evropu i Ukrajinu da se povuku”.

    – To se nije dogodilo, Evropa je garantovala finansijsku podršku za ratne troškove Ukrajine – zaključio je on, dodavši da se ne radi o istoj EU kojoj je Mađarska pridružila 2004. godine.

  • Blumberg: Rusija izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije

    Blumberg: Rusija izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije

    Rast cijena u Rusiji je značajno usporen u junu, što ukazuje na to da su napori Centralne banke bili uspješni, pišu analitičari Blumberga u članku “Rusija je izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije”.
    – Prema podacima Centralne banke Rusije, godišnja stopa inflacije ostaje na devet odsto, što značajno premašuje cilj od četiri odsto. Istovremeno, trenutni rast cijena sada odgovara ovoj vrijednosti nakon usporavanja u odnosu na prethodni mjesec – navodi se u članku.

    Prema pisanju agencije Blumberg, značajno usporavanje rasta cijena u junu bio je prvi ozbiljan znak da napori Banke Rusije donose plodove nakon dugog perioda restriktivne monetarne politike.

    Banka Rusije je 6. juna snizila svoju ključnu kamatnu stopu prvi put poslije skoro tri godine, na 20 odsto godišnje sa rekordnih 21 odsto.

    Ona je ostala na svom istorijskom maksimumu više od sedam mjeseci, od kraja oktobra prošle godine.

    Istovremeno, centralna banka je zadržala neutralan signal i nije navela pravac daljih koraka – odluke će biti donesena u zavisnosti od brzine i održivosti pada inflacije i inflacionih očekivanja.

    Na Finansijskom kongresu Banke Rusije početkom jula, guverner Centralne banke Elvira Nabiulina je primijetila da usporavanje inflacije u zemlji ide brže nego što se očekivalo.

    Prema podacima Rostata, inflacija u Rusiji je u julu usporila na 0,2 odsto na mjesečnom nivou sa 0,43 odsto u maju, a na godišnjem nivou na 9,4 sa 9,88 odsto mjesec dana ranije.

  • Macut: Obrazovni sistem je stub društva i ne možemo time da se igramo

    Macut: Obrazovni sistem je stub društva i ne možemo time da se igramo

    Premijer Srbije Đuro Macut rekao je za RTS da želi da Univerzitet proradi i radi i da je to za dobrobit društva. Ne možemo dozvoliti da neke zgrade fakulteta budu zaposjednute, kaže Macut i dodaje da je dijalog ključan da se prevaziđu problemi.

    Osam mjeseci od početka blokada univerziteta u Srbiji, na svim fakultetima počela je nadoknada nastave. Koliko studenata u ovom trenutku nadoknađuje nastavu, da li se održavaju kolokvijumi i ispiti, do kada mora da bude završena nadoknada, kako bi se upisala nova akademska godina? Zašto je važna vijest za sve građane usvajanje izmena Zakona o udžbenicima?

    Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut rekao je za RTS da je odmah nakon početka rada njegovog kabineta, stupio u kontakt sa predstavnicima Univerziteta.

    Prema njegovim riječima razgovori su tekli od nepovjerenja, do realnosti u kojoj se trenutno nalaze.

    – Јa sam pokušao da definišem da je obrazovni element odvojen od političkog. Bilo je dosta naporno, ali svi predstavnici držanih univerziteta su to shvatili. Vlada je usvojila upisne kvote. Postoji dogovor da se dovrši zimski semestar i započne ljetnji i održi jedan ispitni rok. Želim da naš Univerzitet proradi i radi, to je za dobrobit našeg društva – rekao je premijer Macut.

    Naveo je primjer kragujevačkih fakulteta.

    – Kragujevac je pokazao veliku fleksibilnost sa onlajn nastavom. Oni su pri kraju nastave, niški takođe. Obrazovni sistem je stub društva i ne možemo sa tim da se igramo – kaže Macut.

    Prema njegovim riječima, imaju veliku želju studenata da dovrše godinu, i nada se da će preovladati akademski razum. Kaže da su se svi njegovi studenti odazvali na poziv za vježbe.

    Najavio je da se nastavljaju razgovori sa rektorima i dekanima.

    – Јoš imamo neke univerzitete gdje su zgrade blokirane, takve stvari pokazuju slabost na univerzitetu koje moramo da unaprijedimo. Krajnje je vrijeme da se shvati realnost. Treba razgovarati, niko ne vrši represiju nad fakultetima. Fakulteti treba da pozovu organe reda da intervenišu ako je to potrebno. Ne možemo dozvoliti da neki fakulteti budu zaposjednuti – istakao je Macut.

    Očekuje da će jačati kapacitete fakulteta da razgovaraju sa studentima. Ističe da je jako bitna komunikacija – dijalog je važna spona, rekao je Macut.