VRBAS Media

Autor: INFO

  • RAK pod lupom

    RAK pod lupom

    Službenica Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) zaposlena je na višu poziciju bez zakonom propisanog radnog iskustva, a na osnovu potvrde koju joj je izdala Agencija, i to bez formalne odluke o privremenom rasporedu.

    Ova i druge nepravilnosti istaknute su u najnovijem izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH, koji pokazuje niz problema u radu Agencije tokom 2024. godine.

    Najnoviji izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskom poslovanju Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) za 2024. godinu pokazuje da ova institucija, na čijem je čelu generalni direktor Draško Milinović, i dalje posluje s nizom ozbiljnih nepravilnosti, uprkos brojnim preporukama koje su joj godinama upućivane.

    Revizori su i ove godine upozorili da RAK ne postupa u skladu sa Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH kada su u pitanju isplate članovima Savjeta Agencije.

    Iako zakon dozvoljava naknade do iznosa osnovice za obračun plata u institucijama BiH (trenutno 600 KM), RAK i dalje isplaćuje 1.000 KM predsjedavajućem i 900 KM članovima.

    Ovo je u suprotnosti sa zakonskim propisima, a pokušaji da se ova praksa legalizuje putem Savjeta ministara BiH nisu dobili potrebnu podršku.

    Plaćanja unaprijed

    Posebnu pažnju izazivaju postupci javnih nabavki. Agencija je u 2024. godini zaključila ugovore ukupne vrijednosti preko 1,6 miliona KM, ali u mnogim slučajevima zabilježeni su ozbiljni propusti.

    Revizori upozoravaju da je RAK u više navrata zaključivao ugovore u kojima nije definisao rokove za isporuku roba i usluga, što je ugrozilo pravnu bezbjednost Agencije.

    Još spornije je to što su pojedini ugovori, uključujući softverska rješenja u vrijednosti od 128.205 KM i 85.470 KM, plaćeni u cijelosti unaprijed, iako usluge tehničke podrške koje su dio ugovora nisu bile realizovane.

    Na ovaj način, Agencija je ostala bez garancija za ispunjenje ugovornih obaveza.

    Takođe, revizori ističu da su u pojedinim nabavkama postavljeni uslovi koji su ograničavali konkurenciju.

    Primjera radi, za razvoj softverskog rješenja traženi su sertifikati iz oblasti sajber bezbjednosti, dok nije tražen nijedan dokaz stručnosti iz oblasti programiranja, iako je upravo razvoj softvera bio predmet nabavke. U sve tri analizirane procedure primljena je samo po jedna ponuda, a ponuđači su dali cijene vrlo blizu procijenjenih.

    Sporna zapošljavanja

    Još jedan upitan potez Agencije je, kako navode revizori, zapošljavanje jedne osobe s prethodnim radnim iskustvom na poziciji za koju je bila potrebna samo srednja stručna sprema, na novo, više radno mjesto za koje je uslov visoka stručna sprema i odgovarajuće iskustvo.

    Agencija je kao dokaz o iskustvu prihvatila vlastitu potvrdu, potpisanu od nadređenog i direktora Milinovića, da je zaposlena „uz redovne poslove“ obavljala i zadatke više stručne spreme.

    Međutim, nije doneseno rješenje o rasporedu na novo radno mjesto, što zakon i pravilnici eksplicitno zahtijevaju. Ovakav slučaj otvara pitanje zakonitosti zapošljavanja, ali i transparentnosti kadrovske politike unutar Agencije.

    Revizija je utvrdila da Agencija nije pravilno evidentirala stalna sredstva, pa su ona na kraju 2024. godine bila precijenjena za 771.417 KM.

    Takođe, iako je korištenje službenih vozila dijelom unaprijeđeno, i dalje se bilježe slučajevi nedostajućih podataka u putnim nalozima, a specijalizovana vozila korištena su za relacije koje nisu u skladu s pravilnikom, poput čestih putovanja na relaciji Banjaluka – Sarajevo.

    Ukupni izdaci za vozila iznosili su 93.451 KM, od čega se 23.436 KM odnosi na gorivo, a 26.526 KM na osiguranje.

    Stara pitanja bez odgovora

    Od ukupno deset ranije datih preporuka revizora, Agencija je u potpunosti realizovala samo četiri, dok su dvije ostale neizvršene, a za dvije nije moguće ni utvrditi status realizacije.

    Uz to, ove godine je upućeno dodatnih osam preporuka  od čega se većina odnosi na usklađenost s propisima.

    Izvještaj jasno ukazuje na ozbiljne sistemske slabosti u radu Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

    Uprkos višegodišnjim upozorenjima revizora, ključna pitanja poput zakonitih naknada, transparentnih javnih nabavki i zakonitog zapošljavanja ostaju neregulisana.

  • Dvije osobe izgubile život

    Dvije osobe izgubile život

    Dvije osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče desila u mjestu Vijaka kod Vareša.

    Nesreća se desila oko 12.25, a u njoj je učestvovalo vozilo škoda, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a ZDK.

     

     

    “Putničko vozilo fabia sletjelo je s ceste. U automobilu su se nalazili F. E. (1968) iz Vareša, osoba F.H. (1973) i još jedan saputnik F. E. (1944). F. E. (1944) je poginuo na mjestu nesreće, dok je druga osoba F. E. (1968) preminula u bolnici. Treća osoba F. H. koja se nalazila u automobilu zadobila je teške tjelesne povrede”, naveli su iz MUP-a ZDK.

  • Američke carine najviše će se odraziti na hemijsku i drvnu industriju, prehrambeni sektor

    Američke carine najviše će se odraziti na hemijsku i drvnu industriju, prehrambeni sektor

    Ukoliko se ne dođe do nekog kompromisnog rješenja, od 1. avgusta stupaju na snagu američke carine i Evropskoj uniji, pa tako i BiH od 30 odsto.

    Ekonomista Miloš Grujić kaže da će BiH biti umjereno pogoćena američkim carinama, a najviše će se odraziti na poslovanje sektora hemijske i drvne industrije, i prehrambeni sektor.

    – Ukoliko se ne postigne neko kompromisno rješenje, nema puno prostora za kontramjere – naveo je Grujić gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Sada, ostaje samo da analiziramo kako bi najbolje moguće bilo ublažiti negativne efekte mjere zvaničnog Vašingtona i koliku će štetu trpjeti domaći privrednici, koji su dio svoje proizvodnje plasirali na američko tržište.

  • Radovi na prelazu kod Gradiške završeni

    Radovi na prelazu kod Gradiške završeni

    Radovi na graničnom prelazu na budućoj brzoj cesti koja bi most na Savi kod Gradiške na auto-putu Banjaluka – Gradiška trebalo da poveže s auto-putem Zagreb – Beograd završeni su, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Ministarstva finansija Hrvatske, koje je nadležno za ove radove.

    Proteklih sedmica i mjeseci u viša navrata smo pisali kako će otvaranje brze ceste zavisiti ne od toga kada će biti završeni radovi na cesti, nego kada će biti završen granični prelaz, bez kojeg se cesta ne može pustiti u saobraćaj.

    Prilikom naše nedavne posjete terenu, ali i u izjavama nadležnih u Hrvatskoj, spominjano je da su radovi na brzoj cesti pri kraju i da će biti završeni do kraja jula, a da se onda čeka da Ministarstvo finansija završi granični prelaz.

    Da bi se cijela priča krajnje pojednostavila, može se reći da će otvaranje ceste zavisiti od toga kada će hrvatske institucije izdati potrebne dozvole. Iz nezvaničnih razgovora saznali smo da bi najranije to moglo biti u septembru, ali da se stvari u praksi uvijek mogu zakomplikovati zbog kašnjenja, birokratskih procedura i drugih sličnih problema. Međutim, postoji začkoljica koja se odnosi na ugovor o granicama između Hrvatske i BiH, u kom treba da se upiše novi prelaz, a za sada se ne zna kada će taj posao biti završen, koji je zastao usljed totalne blokade i paralize vlasti na nivou BiH.

    Obilaskom terena, ali i iz izjava zvaničnika, moglo se zaključiti da u “Hrvatskim cestama”, koje su investitor na samoj cesti, koju gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”, smatraju da oni ne mogu završiti uređenje prostora oko kućica dok Ministarstvo finansija, odnosno njihov izvođač radova, ne završi taj posao.

    )

    Prilikom obilaska terena 10. jula stekli smo utisak da radovi na kućicama nisu završeni, ali je moguće da je ostatak posla urađen nakon naše posjete.

    Kao što smo rekli, u Ministarstvu finansija su rekli da su građevinski i zanatski radovi na objektu novog graničnog prelaza završeni.

    “Preostali su radovi na uređenju okoliša i otoka prometnih platoa, a ovise o završetku svih radova na prometnim površinama graničnog prijelaza iz nadležnosti ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o. U koordinaciji s ‘Hrvatskim cestama’ d.o.o. i završetkom svih njihovih radova u koridoru novog graničnog prijelaza, kao i pristupnih prometnica na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH, novi granični prijelaz bit će pušten u punu funkciju”, rekli su za “Nezavisne novine”.

    Sumnje da postoje eventualne trzavice i problemi u komunikaciji između “Hrvatskih cesta” i Ministarstva finansija otklonili su u odgovoru koji su nam poslali hrvatski putari.

    “Projekti su međusobno usklađeni i koordinirani te će biti dovršeni sukladno predviđenoj dinamici. ‘Hrvatske ceste’ sa Ministarstvom financija imaju izvrsnu suradnju na ovom projektu”, izjavili su nam oni.

    U odgovoru od 10. jula su nam precizirali kada očekuju da radovi budu završeni. Ozren Gverić, glavni inženjer u Odjelu za vođenje građenja “Hrvatskih cesta”, nam je tada rekao da će svi radovi biti završeni do kraja jula.

    “Usljed izmjene i dopune građevinske dozvole, a zbog prilagodbe nagiba pokosa nasipa prometnice i ostalih elemenata građevine, došlo je do djelomičnog povećanja opsega radova te je rok završetka radova za ovu II fazu projekta produžen za dva mjeseca. Završetak radova bit će time krajem ovog mjeseca, srpnja 2025, kada će se zatražiti ishođenje uporabne dozvole”, rekao nam je Gverić tom prilikom.

  • Novi talas ruskih vazdušnih udara

    Novi talas ruskih vazdušnih udara

    Rusija je tokom protekle noći pokrenula novi talas vazdušnih udara na Kijev u kojima je poginula najmanje jedna osoba.

    U napadu su korišćeni dronovi i rakete, a u prijestonici je prijavljeno više požara nakon ruskih udara, prenosi Rojters.

     

     

    Gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko rekao je da su spasioci i medicinsko osoblje bili angažovani u četiri gradska okruga.

    “Podzemna stanica u centru Kijeva, komercijalni objekti, prodavnice, kuće i vrtić su oštećeni. U još jednoj besanoj noći u Kijevu, mnogi su pohitali da potraže sklonište u stanicama podzemne željeznice. Eksplozije su se čule širom grada. Ukrajinska PVO je bila angažovana u odbijanju napada”, saopštili su gradski zvaničnici Kijeva, prenosi Tanjug.

  • BiH kao „kanta za smeće“ Evrope

    BiH kao „kanta za smeće“ Evrope

    Tržište Bosne i Hercegovine je za Evropu malo tržište, ali je vrlo dovoljno kao “kanta za smeće”, pa smo svjedoci da smo u rangu ishrane mesom kao kućni ljubimci Evropske unije, izjavio je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja.Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji meso koje je zamrznuto duže od šest mjeseci daje se kućnim ljubimcima, dok se u BiH koristi meso zamrznuto do godinu dana.

     

    – Znači sve što treba da se baci ide za Bosnu. I tu nastaje veliki problem i zato imamo ovakav disbalans, a Savjet ministara je zabavljen svojim igrama i jednostavno ne želi da uredi tržište – rekao je Maljčić.

     

    Zapravo vrlo rijetko pri kupovini mesa znamo šta zapravo kupujemo. U marketima na deklaracijama navodi se zemlja porijekla mesa, ali bez detalja kada je životinja zaklana, koliko je dugo meso zamrznuto, kada je odmrznuto… Znamo samo kada je meso stiglo u market.

     

    Maljčić je istakao da s razlogom domaći proizvođači savjetuju stanovništvo da obrati pažnju kada kupuju meso iz uvoza.Trenutno je uvozna tovna svinja jeftinija od domaće tovne svinje, dok je prasad puno skuplja od domaće a prema riječima Maljčića to nije logično.

     

    – Naši uvoznici, odgovorno tvrdim, previše prate samo dobit i ne gledaju na kvalitet i šta se dovozi stanovništvu, a i stanovništvo ne zna do kada se može upotrebljavati svježe meso i nije propisano da znate da meso je upotrebljivo – do određenog datuma. To niko ne zna – rekao je on.Tvrdi da nema zdravijih svinja od domaćih, jer je njihova ishrana bazirana na klasičnom domaćim žitaricama.U Evropi je ogromna prehrambeno-prerađivačka industrija i veliki broj svinja se hrani nusproizvodima te industrije i samim tim je to vrlo jeftina, a nezdrava hrana, što preko mesa dalje utiče na ljude – rekao je on.

    Naglasio je da domaći uzgajivači imaju veliki problem – prekomjeran uvoz, te da udruženje pokušava utvrditi uzroke.

     

    – Jednostavno više nas brine što osjećamo da nema interesa da se uredi tržište. Imamo nelojalnu konkurenciju po tom pitanju – rekao je on.

     

    Pojasnio je da prerađivači mesa u Republici Srpskoj često nemaju nož za klanje, napominjući da se ne uvoze žive svinje, već dolazi samo konfekcija ili polutke.

    Govoreći o radu Savjeta ministara Maljčić kaže da se otvaraju tržišta sa Latinskom Amerikom, sa Rusijom.

    – Ta priča oko otvaranja tržišta s Rusijom, to nije rađeno da mi izvozili, već je Rusija je postala velesila u uzgoju svinja, samim tim imaju viška i vjerovatno će izvoz svinja vrlo brzo krenuti iz Rusije prema Republici Srpskoj i BiH – dodao je Maljčić.

    O disproporciji između uvoza i izvoza govore i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Naime, uvoz mesa u BiH je tokom prvih pet mjeseci ove godine veći za skoro 14 puta u odnosu na izvoz.

    U periodu januar-maj ove godine uvezeno je meso vrijednosti oko 222 miliona KM, dok je izvezeno za 16,3 miliona KM. Najviše je uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 135 miliona KM, svinjskog za oko 46 miliona KM, te mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za oko 23 miliona KM.

    Najviše mesa i mesnih prerađevina uvezeno je iz Holandije, i to za oko 54 miliona KM, a meso iz ove zemlje najčešće se može naći u marketima.

    Prema podacima UIO tokom cijele prošle godine uvezeno je mesa i mesnih prerađevina za oko 590 miliona KM, dok je izvezeno za 46,2 miliona KM.

  • Trebaju li BiH hiljade rezervista?

    Trebaju li BiH hiljade rezervista?

    Ministarstvo odbrane BiH (MO BiH) pokrenulo je proces formiranja rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH, ali je, po mišljenju nekih, već sada upitno kako će to funkcionisati u praksi, s obzirom na to da brojni primjeri iz prošlosti pokazuju nezavidan položaj aktivnih snaga, dok drugi, opet, pozdravljaju ovu inicijativu.

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez je, podsjetimo, početkom ovog mjeseca najavio da MO BiH i OS BiH rade na procesu koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava OS BiH. Dodao je da rezervni sastav OS BiH po odluci Predsjedništva BiH može najviše brojati do 5.000 rezervista.

    “Oružane snage BiH pripadaju svima. Uspostavom rezervnog sastava Oružanih snaga BiH jačamo kapacitete naših oružanih snaga kako bi bile što spremnije za izvršenje zakonom definisanih zadaća, prije svih njihove primarne uloge, a to je zaštita državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, rekao je Helez.

    Darko Babalj, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, smatra da je u pitanju nepotrebna reakcija na aktivnost koju radi MUP Republike Srpske, a koja se odnosi na formiranje pomoćnog sastava policije.

    “Mislim da Helez ne može donositi odluke kao ministar na svoju ruku i smatram da to nije dobro za BiH, kao i da neće proći. Ali ono što je jako bitno, bavimo se samo dnevnom politikom, a ne pričamo o arbitražnim sporovima, stanju u zdravstvenom sektoru, obrazovnom sektoru, ‘Šumama Republike Srpske'… A vidim da se i FBiH zadužuje. Treba da se okrenemo više građanima, a ne bavljenju dnevnom politikom, čiji je cilj zabavljanje potencijalnih glasača”, rekao je Babalj za “Nezavisne novine”.

    On ističe da je stanje u Oružanim snagama trenutno katastrofalno jer ljudi, kako ističe, jedva sastavljaju kraj sa krajem.

    “Treba se više pozabaviti sadašnjim vojnicima – kako im obezbijediti povećanje plate i bolje materijalno-tehničke uslove”, istakao je Babalj.

    S druge strane, Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da je ideja o rezervnom sastavu OS i te kako na mjestu, s obzirom na potrebe. Dodaje da to nije nešto što treba da zamijeni vojni rok, već se rezervni sastav aktivira prije svega kako bi OS došle do određenih deficitarnih kadrova i preferencijalnih zanimanja, a u pitanju su inženjeri građevinske, saobraćajne i arhitektonske struke.

    “Mislim da će biti tražen određeni ekonomski model kojim će to biti finansirano, s obzirom na to da su OS vojska na infuziji kada su finansije u pitanju”, naglasio je Džebić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, Zakon o odbrani definiše da nije moguće imati veći rezervni sastav od 50 odsto aktivnog mirnodopskog sastava, koji trenutno broji oko 10.000 ljudi.

    “Znači, 5.000 je maksimalno. Mi još nemamo uvid u pravilnik koji radi Radna grupa. Da biste vi nekog povukli iz civilstva u OS, vi morate imati ne jedan, nego 10 pravilnika. Potrebno je riješiti puno usklađivanja. Ako će to biti u onom klasičnom smislu – dakle, kako se koriste pomoćni sastavi, onda bi to bilo u svim vanrednim uslovima, kako mirnodopskim, tako, u najgorem slučaju, i u ratnim uslovima. Međutim, sve dok ne vidimo pravilnik, ne možemo to znati. Puno je pitanja i za sada imamo samo šture informacije”, naglasio je Džebić.

    Novinarka Vedrana Kulaga Simić podsjeća da ideja o formiranju rezervnog sastava OS nije od juče.

    “Jedna od prvih radnih grupa formirana je još 2009. godine, u vrijeme kada su i Oružane snage bile poželjan poslodavac za mnoge iz sva tri naroda u BiH. Tada, za razliku od danas, nije bilo teško uspješno sprovesti konkurs za prijem u vojnu službu. Međutim, vremena su se promijenila, kao i Oružane snage u kojima danas više stvari nedostaje nego što ih ima i umjesto da se spasi što se spasiti može, krenulo se u nešto drugo”, navodi Kulaga Simićeva.

    Ona smatra da priča o rezervnom sastavu OS BiH ima sasvim drugu pozadinu.

    “Koliko god da je i rezervni sastav OS BiH potreban, jasno je da je u ovom momentu to Helezov alat za jeftine političke poene i svojevrsni odgovor na najave iz Srpske o uspostavljanju pomoćnog sastava policije. A to se lako i provjeri kada se uporedi kada je sve Helez pominjao rezervni sastav posljednjih mjeseci”, ističe Kulaga Simićeva za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, prema dostupnim saznanjima, kompletiranjem seta pravilnika o službi u rezervnom sastavu OS BiH tokom naredne godine bi se trebali očekivati prvi javni pozivi licima iz civilstva za pristupanje u rezervni sastav.

    Radna grupa MO BiH bi uskoro trebalo da dovrši pravilnik o rezervnom sastavu, čime će se u potpunosti regulisati organizacija, trajanje službe i sastav.

    Bitno je napomenuti i da jedan član Zakona o odbrani precizira da su “pripadnici rezervnog sastava vojnici, podoficiri i oficiri kojima je prestala profesionalna vojna služba po ugovoru”.

    U drugom članu ovog zakona se dodaje da “ministar odbrane može regrutirati dodatne pripadnike rezervnog sastava, koji mogu biti bez prijašnjeg vojnog iskustva, kako bi popunio formacijska mjesta”.

    Postoje tvrdnje da bi rezervni sastav OS BiH trebalo da bude kombinovanog tipa sa penzionisanim vojnim licima po potrebi, ali primarno licima iz civilstva kao i licima sa deficitarnim zanimanjima.

  • Stevandić: Đoković nije simbol opozicije, već srpskog uspjeha

    Stevandić: Đoković nije simbol opozicije, već srpskog uspjeha

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da se Novak Đoković pokušava iskoristiti kao simbol za, kako tvrdi, pokušaj obojene revolucije u Srbiji.

    „Od kako traju obojene revolucionarne blokade u Srbiji i kako se planski odvija satanizacija predsjednika Srbije u cilju promjene vlasti bez volje naroda, sve vrijeme se traži pogodna ličnost koja bi bila nosilac te revolucije“, naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

    On tvrdi da su brojni prethodni pokušaji da se pronađe takva ličnost propali, uključujući i aktuelnog rektora Univerziteta u Beogradu Vladimira Đokića, ali da se sada pokušava instrumentalizovati Novak Đoković.

    „To je Novak Đoković, koji ima sve ono što opoziciji i blokaderima nedostaje – uspjeh, ugled i harizmu među Srbima, za razliku od srbofobne izdajničke bulumente koja se mudro pokušava revitalizovati upravo preko njega“, poručio je Stevandić.

    U svojoj objavi Stevandić je ocijenio da upravo oni koji su, kako navodi, ranije kritikovali i vrijeđali Đokovića, sada pokušavaju da ga predstave kao opozicioni simbol.

    „To su oni ljudi koji su, poput Kandićke, Gluhonjića i sličnih, proklinjali svaki njegov uspjeh, posebno onaj koji je slavio sa srpskom trobojkom ili ga posvetio Srbiji“, napisao je Stevandić.

    On je podsjetio da su, kako tvrdi, on i političari poput Aleksandra Vučića, Miloša Vučevića i Žarka Mićina „bdjeli nad svakim Đokovićevim mečom i molili se da ne promaši lopticu“. Istovremeno, dodaje, njihova djeca i porodice sada su, kako kaže, izloženi prijetnjama i napadima onih koji slijede ideologiju ljudi koji su ranije vrijeđali Đokovića.

    „Da li je moguće da je ludilo koje želi da zaustavi Srbiju toliko moćno i sposobno da upregne i Novaka Đokovića, koga su do juče toliko mrzili?“, zapitao je Stevandić.

    On smatra da simbol studentskog bunta gubi na snazi i da je opozicija u „vremenskom cajtnotu“ u potrazi za novim „amblemom“.

    „Siguran sam da i Novak to zna, kao i mi koji se opet molimo da ne promaši lopticu“, zaključio je Stevandić.

    Na kraju objave, osvrnuo se i na medijske komentare i pojedince iz javnog života, navodeći da pjesma „Kosi tata, kosim ja“ nije, po njegovom mišljenju, kompatibilna sa onima koji, kako kaže, nisu nikada branili Kosovo „ni bilo šta časno i srpsko“.

  • Oglasio se Stanivuković o azilu: Hvala predsjedniku, ali možemo sami

    Oglasio se Stanivuković o azilu: Hvala predsjedniku, ali možemo sami

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, zahvalio je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, na iskazanoj pomoći i preuzimanju finansiranja azila na Manjači, ali i dodao da to Banjaluka može sama iznijeti.

    “Hvala predsjedniku na brizi i pomoći, ali ovaj posao možemo sami iznijeti. Od njega i SNSD-a bi nam najviše značilo da nas ne sabotiraju, to je za sada sasvim dovoljna podrška. Važno nam je da nam ne branite da radimo šetalište uz Vrbas, da dobijemo saglasnost za izgradnju kružnog toka na raskrsnici kod ‘Audija’ i da ispoštujete ono što ste obećali – da konačno obezbijedite sredstva za Centralno spomen-obilježje”, napisao je Stanivuković.

    On je naveo da su preduzeli sve neophodne mjere kada je u pitanju uređenje azila na Manjači.

    “Imamo kapacitet, volju i želju da ovaj posao, kao grad i institucija, završimo. Završeni su dezinfekcija, deratizacija i čišćenje, zaposlena su tri nova radnika koji će raditi u azilu, a počeli smo i izgradnju ispusta za sve pse”, naveo je Stanivuković.

    Kako je dodao, do sada su u azilu urađeni novi unutrašnji vodovi struje većeg kapaciteta da bi se psi mogli grijati IC lampama, zatim je izgrađen ispusni boks za pse, a napravljen je i unutrašnji karantin za bolesne životinje.

    Kako tvrdi gradonačelnik Banjaluke, nabavljen je i uređaj za pranje azila, urađena je redovna dezinfekcija, te je ispražnjena septička i redovno se i kosi.

    “Zajedno sa udruženjima nabavili smo podloge da psi ne leže na betonu, zamijenili pregrade i čeone strane boksova i postavili nove brave”, napisao je on.

    Poslao je i poruku Dodiku.

    “Prije nego što ponovo pomislite na azil na Manjači, razmislite o tome da prvo obezbijedite klima-uređaje na Kliničkom centru, jer tamo leže naši ljudi, građani ovog grada i Republike Srpske”, napisao je Stanivuković.

  • MUP upozorava: Prevaranti kradu lične podatke građana Republike Srpske

    MUP upozorava: Prevaranti kradu lične podatke građana Republike Srpske

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane da putem aplikacije “Telegram” sve češće stižu poruke sa linkom koji upućuje na fišing internet stranicu koja prikuplja lične podatke.

    Iz MUP-a pojašnjavaju da u poruci koju korisnici dobiju, osim linka, piše da su na veb-stranici njihove slike, te da građani unosom podataka na tu stranicu rizikuju da im nepoznate osobe preuzmu “Telegram” nalog, dođu do ličnih podataka i njima direktno ili sa njima povezanim osobama nanesu materijalnu štetu.

    “I sama aplikacija `Telegram` daje upozorenje da se sigurnosni kod potreban za verifikaciju naloga na drugom uređaju ne dijeli nikome, a i pojedini veb pretraživači upozoravaju da su navedeni linkovi nesigurni ili opasni”, saopšteno je iz MUP-a.

    Naglašavaju da građani ne treba da pristupaju ovakvim sumnjivim linkovima, da uvijek provjere izvor sa kojeg su dobili ovakvu ili sličnu poruku, čak i ako se u prvi mah učini da je dobijena od poznatog kontakta, te da budu oprezni i uporede naziv kontakta i broj koji je sačuvan uz taj kontakt i provjeravaju relevantnost svakog linka, odnosno veb-adrese kojoj pristupaju.

    “Ukoliko su građani pristupali predmetnim linkovima, te nisu sigurni da li im je nastupila posljedica, savjetujemo im da na aplikaciji `Telegram` izvrše provjeru da li je uz njihov uređaj na aplikaciju spojen još neki uređaj. To mogu učiniti na način što će otvoriti aplikaciju `Telegram` na svom uređaju, odu u `podešavanja`, zatim `uređaji` i izvrše uvid koji uređaji su spojeni na aplikaciju”, pojasnili su u MUP-u Srpske.

    U slučaju da su građani oštećeni nekim od krivičnih djela, iz MUP-a pozivaju da se prijave nadležnoj policijskoj stanici, prenosi Srna.