VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj 313 zaraženih morbilama

    U Srpskoj 313 zaraženih morbilama

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Srpskoj je registrovano 313 slučajeva morbila.

    Najviše slučajeva morbila registrovano je u Bijeljini, odnosno 230.

    U Banjaluci su zabilježena 32 slučaja morbila, a u Istočnom Sarajevu 15.

    U Istočnoj Ilidži je zabilježeno 13 slučajeva, dok je u Palama registrovano pet zaraženih, a u Doboju i Ugljeviku po troje, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

    Kotor Varoš, Modriča i Prnjavor prijavili su po dva slučaja morbila.

    Po jedan slučaj morbila prijavljen je u Pelagićevu, Mrkonjić Gradu, Laktašima, Zvorniku, Gradišci i Trebinju.

    Kada je riječ o uzrastu oboljelih, zaraza je registrovana kod 18 pacijenata mlađih od godinu dana, dok je u uzrastu od jedne do četiri godine zabilježeno 144 slučaja morbila.

    U uzrastu od 10 do 14 godina registrovano je 14 slučajeva, a od 15 do 19 godina njih osam.

    U uzrastu od 20 do 29 godina registrovano je 17 slučajeva, dok su u kategoriji 30 plus registrovana 32 slučaja.

  • Pat-pozicija u Skupštini grada Banjaluka

    Pat-pozicija u Skupštini grada Banjaluka

    Oni (SNSD) neće, mi (PDP) ne možemo. Nalazimo se u pat-poziciji. Do kada tako, ne znam. Banjaluka bi trebalo da bude primjer ostalim lokalnim zajednicama kako treba raditi, a trenutno im pokazujemo samo u kojem pravcu nikako ne treba da idu.

    Ovako situaciju u Banjaluci, u kojoj Skupština nije formirana ni skoro mjesec i po nakon potvrđivanja izbornih rezultata, opisuje kandidat PDP-a za predsjednika parlamenta najvećeg grada Srpske Dragan Milanović.

    – Zakon kaže da se moraju dostaviti ovjereni potpisi odbornika koji će činiti skupštinsku većinu, dakle minimum 16 potpisa treba da bude dostavljeno da bi bila nastavljena sjednica koja je prekinuta još polovinom decembra. U ovom trenutku toga nema. Volio bih da bilo ko to napravi, jer je to bitno za grad, na čekanju je donošenje važnih dokumenata, budžet prije svega – kazao je “Glasu Srpske” Milanović.

    SNSD, navodi on, sa svojim koalicionim partnerima iz prethodnog mandata, može matematički da napravi većinu.

    – Oni to neće, ne žele. Mi sa našim kapacitetom od sedam odbornika to ne možemo napraviti. Njima je to jasno – poručio je Milanović.

    Podsjeća i da je zakonski rok za formiranje Skupštine tri mjeseca nakon objave zvaničnih rezultata, a taj rok ističe 5. februara.

    – Nakon toga ništa od nas ne zavisi, već od Vlade i Narodne skupštine. Tada postoji mogućnost da bude raspuštena Skupština i da se ide u nove izbore. To oni mogu uraditi ako žele – naveo je Milanović.

    Naglašava ipak da je rješenje da svi sjednu za sto i pokušaju naći zajednički jezik u interesu grada i stanovnika Banjaluke.

    – Opet niko nikoga ni na šta ne može natjerati. Ali to dugujemo građanima. Problema će tek biti, jer smo u novu godinu ušli sa privremenim finansiranjem. Funkcionisanje grada biće svedeno na minimum, biće isplaćivane samo plate i socijalna davanja, ali bilo šta novo, neki novi projekat, neće moći biti realizovan – poručio je Milanović.

    Smatra i da je prošli sastav Skupštine grada Banjaluke bio komplikovan i težak, ali da je očigledno već sada da će budući biti još komplikovaniji.

    – Mislili smo da ne može biti gore od onog prošlog, a sada vidimo da može. Nama je prihvatljivo svako rješenje samo da ova situacija bude otkočena, bilo šta da predlože bićemo “za”, samo da Skupština počne da radi – kazao je Milanović.

    Navodi i da je SNSD uvidio da im potezi iz prošlog mandata nisu donijeli nikakve rezultate, zbog čega su, kako naglašava, sada promijenili kurs.

    – Rješenje problema je u njihovim rukama. Sada da li hoće ili neće, opet je na njima. Mi smo izašli sa jednim prijedlogom, ali ne insistiramo i podržaćemo svaki drugi koji je njima prihvatljiv, samo da počnemo da radimo – zaključio je Milanović.

    Predsjednik Skupštine grada u prošlom mandatu Ljubo Ninković (SNSD) nije juče odgovarao na brojne naše pozive, tako da smo ostali uskraćeni za komentar iz te stranke.

    Iz PDP-a je u petak uveče saopšteno da se odbornici SNSD-a nisu udostojili ni da odgovore gradonačelniku Banjaluke koji je predložio Milanovića za predsjednika Skupštine grada. Stigao im je odgovor za vikend, ali putem medija, da ukoliko je Stanivuković formirao skupštinsku većinu, odmah i realizuje izbor Milanovića za prvog čovjeka gradskog parlamenta te da ako to nije sa druge strane uspio, da, kako su poručili, jasno kaže da je nesposoban.

    Budući sastav Skupštine grada Banjaluka:

    SNSD 11

    PDP 7

    US 2

    SP 2

    DEMOS 2

    SPS 2

    Narodni front 2

    Nezavisni pokret “Svojim putem” 1

    Lista za pravdu i red 1

    Nacionalne manjine 1

  • Srbija uskoro ide na referendum o povjerenju Vučiću

    Srbija uskoro ide na referendum o povjerenju Vučiću

    U Srbiji bi posle praznika moglo da se glasa na referendumu o povjerenju predsjedniku Aleksandru Vučiću.

    Poslanici SNS će izaći sa inicijativom za raspisivanje savjetodavnog referenduma na kojem će se glasati o povjerenju predsjedniku Aleksandru Vučiću.

    – Ne pada mu na pamet da ostavlja tu sumnju da lebdi u javnosti, očekujem da će to predsjednik javno da kaže, da će SNS poslije ovog istraživanja i poslije ovih skandaloznih javnih tvrdnji, pokrenuti inicijativu o povjerenju predsjedniku Srbije. O tome da li Vučić treba da bude predsjednik ili ne – rekao je urednik Informera Dragan Vučićević, piše Informer.

     

     

  • Najpoznatiji ruski gigant priprema masovna otpuštanja: Otkaz za 1.600 radnika

    Najpoznatiji ruski gigant priprema masovna otpuštanja: Otkaz za 1.600 radnika

    Gazprom, koji je izgubio evropsko tržište gasa i zabilježio stotine milijardi rubalja gubitaka, priprema masovna otpuštanja zaposlenih u centralnoj kancelariji, piše The Moscow Times.

    Kompanija razmatra mogućnost otpuštanja 1.600 zaposlenih u sjedištu u Sankt Peterburgu, stoji u prijedlogu koje je uputila zamjenica predsjednika Upravnog odbora Elena Iljukina šefu Gazproma Alekseju Mileru.

    Kako prenosi Danas, Moscow Times se poziva na pisanje peterbuškog portala 47 news koji je objavio dokument, a u kojem Iljukina ukazuje na „izazove sa kojima se suočava Gazprom grupa i potrebu da se “optimiziraju troškovi na svim nivoima upravljanja i proizvodnih procesa”.

    Prema riječima Iljukine, Gazprom sada troši 50 milijardi rubalja godišnje samo na plate zaposlenima u centralnoj kancelariji. Njihov broj, navela je, može se smanjiti sa 4.100 na 2.500 ljudi.

    Navodno će najavljena otpuštanja uslijediti u roku od mjesec dana – do 15. februara.

    Prekidom dotoka ruskog gasa većini evropskih zemalja preko Ukrajine, Gazprom je izgubio dvije trećine svog izvoza: u 2023. godini njegove isporuke zemljama koje nisu članice Zajednice Nezavisnih Država iznosile su samo 69 milijardi kubnih metara i bile su najniže od 1985.

    A izvoz u Evropu pao je na 28 milijardi kubnih metara što je nivo iz druge polovine 1970-ih. U 2024. godini, pumpanje u Evropu blago se povećalo na 32 milijarde kubnih metara godišnje, prema Reuters, ali je ostalo 5,5 puta niže od predratnih nivoa (180 milijardi kubnih metara u 2018-19).

    Nade Kremlja za Kinu, kojima je Vladimir Putin ponudio povećanje kupovine gasa na 100 milijardi kubnih metara godišnje, pokazale su se uzaludnim.

    Si Đinping nikada nije potpisao ugovor za izgradnju gasovoda Snaga Sibira -2, a gasovod Snaga Sibira -1, pokrenut krajem 2019. nadoknadio je Gazpromu samo četvrtinu dosadašnjih isporuka Evropskoj uniji, čak i nakon što je dostigao puni kapacitet – 38 milijardi kubnih metara godišnje, prenosi Kurir.

    Krajem 2023. Gazprom je zabilježio prvi neto gubitak u četvrt vijeka prema međunarodnim standardima izveštavanja (IFRS). Tokom protekle godine Gazprom se vratio na dobit koja je iznosila 989 milijardi rubalja za period januar-septembar.

    Prekid tranzita gasa kroz Ukrajinu od 1. januara 2025. godine lišiće Gazprom oko šest milijardi dolara godišnjeg prihoda, procjenjuje analitičar BCS-a Ronald Smit. Ukrajinska ruta, koja je pokrenuta prije pola vijeka i postala prvi kanal za izvoz gasa iz SSSR-a u Evropu, transportovala je oko 12-15 milijardi kubnih metara gasa iz Ruske Federacije godišnje nakon početka rata.

    Glavni potrošači gasa na ovoj grani bili su Slovačka, Austrija i Češka, kao i sama Ukrajina, koja je dobila obrnuti gas iz EU.

  • BiH ostaje bez policajaca?

    BiH ostaje bez policajaca?

    Brojnim policijskim agencijama u BiH nedostaju stotine policajaca, podaci su Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH.

    Prema preliminarnim podacima CSS-a, primjera radi, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) nedostaje 140 policijskih službenika, Federalnoj upravi policije (FUP) skoro 250, dok MUP-u Tuzlanskog kantona, koji brine o bezbjednosti građana u najmnogoljudnijem kantonu, nedostaje gotovo 440 policajca.

    “Posebno alarmantno je i u Graničnoj policiji BiH kojoj trenutno nedostaje skoro 600 pripadnika, a u narednom periodu taj broj bi se mogao povećati na 900”, navode iz CSS-a.

    Kako ističu, proces profesionalizacije policijskaih snaga u BiH započet je neposredno nakon rata, pod pokroviteljstvom UN Misije u BiH, a na osnovu Rezolucije 1035 Savjeta bezbjednosti UN-a.

    “Međunarodne policijske snage (IPTF) bile su jedan od važnijih dijelova UNMBIH-a, koje su obavile proces provjere novih policijskih službenika te, uz adekvatne obuke, uglavnom iz oblasti ljudskih prava i demokratizacije, izvršile verifikaciju svih policijskih službenika koji su zasnovali radni odnos u tadašnjim policijskih strukturama. Od tada je prošlo skoro 30 godina, što znači da su naši sugrađani u uniformama, zaduženi za našu sigurnost, zasluženo stekli uslove za penzionisanje. Najveći odliv kadra, koji je uspješno iznio najveći teret izazovnog poratnog i reformskog perioda, očekuje se tokom ove i naredne godine”, navode iz CSS-a.

    Drastične promjene
    BiH, kako dodaju, nespremno dočekuje takve drastične i možda tektonske promjene, imajući u vidu da je i sadašnja popunjenost policijskih struktura u BiH na nivou od 70 do 80 odsto.

    “Čini se da se u našem društvu, posebno njegovom stručnom dijelu te među donosiocima odluka, ne vodi dostatna i konstruktivna rasprava kako navedenu problematiku optimalno riješiti u interesu zaštite i sigurnosti građana. Stanje je ozbiljno i nastavit će se dodatno usložnjavati, obzirom da se i sigurnosni izazovi te prijetnje usložnjavaju i evoluiraju. Istovremeno, ne postoji sluh među donosiocima odluka za konkretne mjere u cilju prevazilaženja imanentnog problema”, poručuju iz CSS-a.

    Sposobni, a na bolovanju
    Kako ističu, da stvar bude dodatno otežavajuća za funkcionisanje policijskih agencija, donošeni su određeni podzakonski akti bez promišljanja o dugoročnim posljedicama njihove implementacije. Primjer je, naglašavaju, pravilnik o zdravstvenim pregledima, s izuzetno visoko postavljenim kriterijima, dovodeći do toga da se znatan broj objektivno radno sposobnih policijskih službenika slao na bolovanje, stavljajući dodatni pritisak na nedostatne policijske redove.

    U cilju prevazilaženja problema nedovoljnog broja policijskih službenika u domaćim agencijama, CSS nudu određene preporuke.

    Prva preporuka je da se u budžetima policijskih agencija predvide adekvatna sredstva za kontinuiranu promociju policijskog poziva, koja bi bila usmjerena na mlade osobe. Ovu preporuku bi, dodaju, bilo pohvalno posebno usmjeriti prema ženskoj populaciji u našem društvu.

    “Nemaran odnos”
    “Druga preporuka, javni konkurs za prijem novih policijskih službenika, prevashodno za pristupni čin policajca, ostaviti otvorenim tokom čitave godine. Uz adekvatnu promociju poziva, implementacija ove preporuke bi mogla dovesti do povećanog interesovanja javnosti, posebno među različitim kategorijama stanovništva. Treća preporuka jeste povećati kapacitete institucija koje su zadužene za policijsku obuku, a koji trenutno nisu adekvatni i dostatni”, kažu iz CSS-a BiH

    Neblagovremen i nemaran odnos u proteklom periodu, a koji se odnosi na konkurse i obuku pripadnika, dodaju iz CSS-a, doveo je do trenutnog debalansa u slaboj popunjenosti većine policijskih struktura.

    “Prijedlozi, da se povećaju godine starosti za penzionisanje policijskih službenika ili omogućavanje angažmana penzionisanih osoba na stručnim i kompleksnim poslovima, koji zahtijevaju višegodišnje iskustvo (poput službenika na graničnim prelazima), a ne u tolikoj mjeri fizičku spremost, možda bi pomogli u prevazilaženju tranzicionog perioda. Za prijem policijskih službenika na državnom nivou (SIPA, GP BiH ili DKPT BiH) previđena je jednogodišnja obuka u sklopu Agencije za školovanje i stručno usavršvanje kadrova (AEPTM). Omogućavanje prelaska policijskih službenika s nižih nivoa vlasti trebalo bi biti propraćeno i kraćim vremenom predviđenim za obuku, što bi naravno trebalo biti normativno uređeno”, kažu iz CSS-a.

    Završe fakultet, moraju na provjere
    Završna prepruka zahtijeva izmjene zakonskih propisa o policijskim službenicima, u dijelu koji se odnosi na prijem novih kandidata u pristupnom činu mlađeg inspektora.

    “Neshvatljivo je da svršenici, primjera radi, fakulteta za kriminalistiku moraju aplicirati na javne konkurse (provjera teorijskog znanja, fizičke spreme i intervjui), potom prolaziti kroz osnovnu policijsku obuku od nekoliko mjeseci te, naposlijetku, 12 mjeseci probnog rada kako bi postali policijski službenici. Umjesto toga, u cilju skraćivanja vremena za prijem u policijsku službu, omogućiti da se svršenicima takvih fakulteta ponudi zaposlenje u nekoj od policijskih agencija, u zavisnosti od trenutačnih potreba, te regulisati da se kroz probni rad istovremeno vrši i adekvatna obuka”, kažu iz CSS-a.

    Sigurno je, dodaju, da određene preporuke zahtijevaju dodatnu i dubinsku analizu učinka i eventualnih pozitivnih i negativnih implikacija.

    “Međutim, cilj CSS-a je potaknuti raspravu i doprinijeti do održivih rješenja, kako ne bismo došli do situacije da javna sigurnost bude drastično upitna, ali i naše međunarodne obaveze koje su u vezi sa saradnjom s EU te ostalim akterima”, ističu iz CSS-a.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” danas objavile, policijski sistem u Unsko-sanskom kantonu naći će se početkom 2026. godine u delikatnoj situaciji, jer 345 policijskih službenika tada odlazi u penziju, što može biti i značajan bezbjednosni problem.

  • Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života

    Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života

    Republika Srpska i BiH imaju relativno sačuvanu i netaknutu prirodu, što je prilika za zeleni razvoj i mogućnost otvaranja radnih mjesta u različitim sektorima privređivanja, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je pojasnio da je zaštita životne sredine privredni resurs koji stvara velike šanse za održivi razvoj, povećanje dohotka, smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života.

    – Kao ministar nadležan za zaštitu životne sredine i kontakt osoba za klimatske promjene za BiH, želim da ukažem da se zaštita životne sredine ne smije posmatrati kao namet, nego kao nasušna potreba, ali i izuzetan privredni resurs – rekao je Vipotnik.

    Ukazao je da cilj mora biti razvoj na principima cirkularne ekonomije čiji principi podrazumijevaju stvaranje ekonomskog proizvoda uz minimalne troškove i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu.

    – Kod nas je malo poznato da cirkularna ekonomija ima veze i sa elektronskom upravom, takozvanim e-razvojem. Prije svega, treba da krenemo od informaciono-komunikacionih tehnologija koje su danas ključni razvojni resurs u savremenom svijetu i koje su bile osnova na kojoj su bazirani informaciono društvo i digitalna ekonomija – pojasnio je Vipotnik.

    On je istakao da danas savremeni svijet u informaciono-komunikacionim tehnologijama sagledava posebno njihov zeleni potencijal, mogućnost da se putem tih tehnologija štede resursi, recikliraju i maksimalno iskoriste s ciljem kreiranja novih, dodatnih vrijednosti i otvaranja radnih mjesta.

    Vipotnik je naglasio da se više mora raditi u praksi, te da svijest o važnosti ove teme treba podići u političkim strukturama koje donose strateške odluke u vezi sa prioritetnim sektorima razvoja.

    – Vlada Republike Srpske predano radi na razvoju informacionog društva i digitalizaciji – naglasio je Vipotnik.

    Resorni ministar je naglasio da zaštita životne sredine i obezbjeđivanje dovoljne količine hrane i vode za čovječanstvo predstavljaju dva velika izazova 21. vijeka.

    Ukazao je i da je svjetska populacija suočena sa problemima koji su u najvećoj mjeri posljedica čovjekovih aktivnosti i želje za profitom, višim standardom i boljim kvalitetom života.

    – Više od 50 odsto svjetske populacije živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će se taj postotak povećati na gotovo 70 odsto do 2050. godine, što znači dodatnih 2,5 milijardi stanovnika. To će, posljedično, ako ne budemo radili na inovativnim tehnologijama, dovesti do nesagledivih posljedica izazvanih zagađenjem – ocijenio je Vipotnik.

    Prema njegovim riječima, posljedice klimatskih promjena već sada nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama.

    – Efikasno korištenje prirodnih resursa, uz niske emisije ugljenika, socijalna uključenost, regionalna saradnja na svim nivoima – od preduzetnika, akademskih zajednica i javnog sektora, podrška inovacijama za održiv razvoj i prepoznavanje novih tržišnih prilika – uslovi su za naš opstanak na planeti – rekao je Vipotnik.

    Vipotnik je dodao da, prema izvještajima Evropske komisije, plava ekonomija bilježi stalni rast i sa 750 milijardi evra godišnjeg prihoda i više od pet miliona radnih mjesta smatra se jednim od najvećih pokretača evropskog ekonomskog rasta i, prema projekcijama, do 2030. godine trebalo bi da raste dvostruko brže od ostatka privrede.

  • Vučić se sastao sa Bocan-Harčenkom i zatražio početak konsultacija o NIS-u

    Vučić se sastao sa Bocan-Harčenkom i zatražio početak konsultacija o NIS-u

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa ambasadorom Rusije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom i zatražio otpočinjanje konsultacija i održavanje brojnih sastanaka o funkcionisanju NIS-a nakon što su SAD uvele sankcije toj kompaniji.

    Vučić je u objavi na Instagramu naveo da je imao “dobar i otvoren sastanak” sa Bocan-Harčenkom i da su razgovarali o posljedicama koje sankcije SAD protiv ruskih kompanija imaju na Naftnu industriju Srbije.

    – U skladu sa međuvladinim ugovorom između Srbije i Ruske Federacije zatražio sam od ruskih prijatelja otpočinjanje konsultacija i održavanje brojnih sastanaka o funkcionisanju NIS-a u budućnosti i pronalaženju najboljeg rješenja u obostranom interesu i potrebama očuvanja partnerskih i prijateljskih odnosa Srbije i Ruske Federacije – naveo je Vučić.

    Dodao je da je sa Bocan-Harčenkom razgovarao i o svim drugim važnim bilateralnim pitanjima od interesa za Beograd i Moskvu.

  • Nesmetano snabdijevanje gasom u Srpskoj, ugovorom sa Gaspromom utvrđene količine

    Nesmetano snabdijevanje gasom u Srpskoj, ugovorom sa Gaspromom utvrđene količine

    Vršilac dužnosti direktora Gas-Res Banjaluka Nikica Vranješ rekao je za RTRS da se snabdijevanje gasom u Republici Srpskoj odvija nesmetano, jer su ugovorom sa Gaspromom utvrđene količine gasa za ovu godinu.

    Vranješ je rekao da Gas-Res ima ugovornu povoljnost da formira cijenu na kvartalnoj osnovi i ne zavisi mnogo od promjena cijena koje se dešavaju skoro na svakodnevnom nivou.

    – Razlika u cijeni je minimalna u odnosu na prošlu godinu, to je ta povoljnost koja daje sigurnost našim potrošačima – rekao je on i dodao da je gas energent budućnosti.

    On je naveo da sve krize dovode do određenih potresa na tržištu, ali da sankcije NIS-a nisu povezane sa snabdijevanjem gasa u Republici Srpskoj.

    – Sankcije će se posebno odraziti na centralni dio Evrope – rekao je Vranješ i dodao da se uvijek pronađu alternativna rješenja.

     

    Vranješ je istakao da je važno obezbijediti diverzifikaciju izvora snabdijevanja, te da je u tom kontekstu veoma značajna izgradnja istočne gasne interkonekcije.

    – Nama je važno da kada se bude potpisivao međunarodni sporazum o južnoj gasnoj interkonekciji, istovremeno bude potpisan sporazum o gradnji istočne interkonekcije – rekao je Vranješ.

  • Lavrov: Moskva tražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom sa sankcijama protiv NIS-a

    Lavrov: Moskva tražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom sa sankcijama protiv NIS-a

    Administracija DŽo Bajdena novim antiruskim sankcijama u energetici želi da učini pakost i Srbiji i Trampovoj administraciji, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare.

    Ministar je istakao da je Rusija u stalnom kontaktu sa Srbijom i da je tražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom sa sankcijama protiv Naftne industrije Srbije.

    Prema njegovim riječima, SAD i EU zavrću ruke Srbiji tražeći od nje da izda Rusiju.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare sumira spoljnopolitičke rezultate za proteklu godinu i iznosi osnovne smjernice za 2025.

  • Lavrov na godišnjoj konferenciji: SAD žele da izbace “Turski tok” iz stroja

    Lavrov na godišnjoj konferenciji: SAD žele da izbace “Turski tok” iz stroja

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare sumira spoljnopolitičke rezultate za proteklu godinu i iznosi osnovne smjernice za 2025.

    Konferenciju u Ministarstvu spoljnih poslova prati veliki broj domaćih i stranih novinara. Moderator je portparol Ministarstva Marija Zaharova.

    Vrijeme za postavljanje pitanja nije ograničeno. Proteklih godina Lavrov je odgovarao na pitanja skoro tri sata.

    Moskva želi odnose sa Beogradom zasnovane na obostranim interesima 

    Rusija je zainteresovana za odnose sa Srbijom zasnovane na interesima obje zemlje, izjavio je Lavrov.

    – Zainteresovani smo za to da naši odnosi sa Srbijom budu zasnovani isključivo na interesima srpskog i ruskog naroda i naših zemalja, koji se podudaraju u većini pitanja – rekao je Lavrov.

    Potrebno pratiti metode kojim će Tramp učiniti Ameriku još većom

    Ukoliko izabrani predsjednik SAD Donald Tramp učini Ameriku “još većom” kada preuzme dužnost, Rusija mora pažljivo da prati koje će metode on upotrijebiti za postizanje tog cilja, izjavio je Lavrov.

    – Ukoliko Tramp učini Ameriku još većom po preuzimanju funkcije predsjednika, moraćemo pažljivo da pratimo metode kojim će se taj cilj, koji je zacrtao predsjednik Tramp, osvariti – rekao je on.

    Lavrov: Moskva tražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom sa sankcijama protiv NIS-a

    Ministar je istakao da je Rusija u stalnom kontaktu sa Srbijom i da je tražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom sa sankcijama protiv Naftne industrije Srbije.

    SAD žele da izbace “Turski tok” iz stroja

    Sjedinjene Države žele da izbace “Turski tok” iz stroja, rekao je Lavrov.

    – Sjedinjene Američke Države daju zeleno svjetlo za terorističke napade na energetsku infrastrukturu, a postoje i planovi da se uništi “Turski tok” – rekao je on.

    Rusko Ministarstvo odbrane juče je objavilo da je kijevski režim 11. januara pokušao da sa devet dronova napade stanicu koja obezbjeđuje isporuku gasa za “Turski tok”.

     

    Očekuje se da Lavrov na današnjoj konferenciji iznese ocjene i stavove o promjenama koje se dešavaju u svijetu, sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i o situaciji u Siriji, Pridnjestrovlju, Gruziji.

    Takođe, rad u okviru organizacija ODKB, BRIKS, ŠOS takođe je uvijek visoko na agendi ovih godišnjih konferencija.

    Јedno od glavnih pitanja biće i mišljenje šefa ruske diplomatije o budućoj saradnji sa administracijom izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa koji će stupiti na dužnost 20. januara.