VRBAS Media

Autor: INFO

  • Građani BiH će ulazak u EU plaćati tri puta više nego što je planirano

    Građani BiH će ulazak u EU plaćati tri puta više nego što je planirano

    Ukoliko novi plan Evropske komisije bude usvojen, građani BiH će od kraja naredne godine morati platiti 20 evra za ulazak u 30 evropskih zemalja povezanih u Šengen, umjesto sedam evra, koliko je bilo prvobitno predviđeno.

    Iako nam u odgovoru objašnjavaju da je razlog povećanja cijena inflacija i nabavka dodatne tehničke opreme, spekuliše se da je stvarni razlog nedostatak novca u evropskom budžetu za naredni period, koji počinje 2028. godine.

     

     

    Naime, kako navode neki mediji, EU bi godišnje ovim povećanjem trebalo da ostvari prihod od oko 300 miliona evra, a u prijedlogu novog budžeta ova stavka je navedena u dijelu koji se odnosi na budžetske prihode.

    Energetska kriza, inflacija, rat u Ukrajini, trgovinski problemi sa SAD, troškovi zelene tranzicije i sve veće poteškoće s balansiranjem budžeta zemalja članica doveli su do nužnih rezova i traženja načina za dobijanje novih prihoda za gotovo dvije hiljade milijardi vrijedan sedmogodišnji budžetski okvir EU.

    Iako je stvarni razlog za smanjenje sredstava za BiH iz Plana rasta neodgovornost domaćih političara i neispunjavanje evropskih obaveza, jedan od indirektnih razloga je da je novca sve manje i da EU mora davati prioritet onima koji obaveze ispunjavaju.

    Što se tiče ETIAS-a, ne govori se direktno da bi razlog za povećanje cijena mogle biti poteškoće s evropskim finansiranjem.

     

     

    “Ovo povećanje ima za cilj pokrivanje operativnih troškova ETIAS-a, uzimajući u obzir sve njegove funkcionalnosti i stope inflacije, te usklađivanje naknada EU s naknadama drugih zemalja koje imaju slične programe za odobravanje putovanja”, objašnjeno nam je.

    Podsjećanja radi, sistem ETIAS predstavlja novi moderni način upravljanja granicama, kako bi se smanjila opasnost za ugrožavanje bezbjednosti EU i zemalja Šengena, a ujedno je cilj da se olakša prelazak granica za građane trećih zemalja koje ulaze u EU.

    Naime, ovaj sistem je produžetak sistema za elektronsko evidentiranje ulazaka i izlazaka na spoljnim granicama EU (EES), a koji bi za nekoliko mjeseci trebalo da počne s radom.

    Već sada je većina graničnih prelaza spremna za EES, a građani koji prelaza granice mogu primijetiti elektronske kutije na kojima će putnici ostavljati elektronsku evidenciju otiska prsta i biti fotografisani radi uzimanja bioloških podataka lica.

     

     

    Ovaj sistem će imati tu vrstu pogodnosti da će biti omogućen prelazak granice bez graničnog policajca, jer će svi podaci o putnicima već biti evidentirani u bazama podataka.

    Što se tiče ETIAS-a, kao što smo o tome već više puta pisali, građani koji namjeravaju da putuju u EU prvo će morati popuniti onlajn obrazac u koji će unijeti svoje osnovne podatke. Jedina razlika je da će umjesto prvobitno planiranih sedam evra morati platiti 20 evra. Ukoliko prijava bude odobrena, građani će moći ulaziti u EU u periodu od tri godine, ili do isteka važenja pasoša.

    U Evropskoj komisiji uvjeravaju da će proces odobravanja biti rutinski i da će u 99 odsto slučajeva građani dobiti povratnu informaciju u roku od nekoliko minuta nakon slanja.

    Takođe, oni kažu da će sistem doprinijeti jačanju bezbjednosti i lakšem prolasku ljudi preko granica, prenose Nezavisne.

    “Određene grupe, uključujući osobe mlađe od 18 ili starije od 70 godina, biće oslobođene plaćanja naknade. Prilagođavanje naknade sada će proći dvomjesečni period preispitivanja od strane Vijeća i Evropskog parlamenta, s mogućnošću jednog produženja. Stupiće na snagu čim ETIAS bude operativan, što se očekuje u posljednjem kvartalu 2026. godine”, objasnili su oni.

  • Iz Delegacije EU bez konkretnih odgovora na pismo Vlade – ne smeta im uplata ofšor kompanijama

    Iz Delegacije EU bez konkretnih odgovora na pismo Vlade – ne smeta im uplata ofšor kompanijama

    Delegacija EU u BiH odgovorila je na pismo premijera Srpske Radovana Viškovića upućeno krajem prošle sedmice šefu Delegacije Luiđiju Soreki. Na konkretna pitanja Vlade koja se odnose na uplate sredstava duga prema arbitražnoj odluci za “Vijadukt” i nabavke opreme za predstojeći izborni proces u BiH, nisu dati konkretni i jasni odgovori.

    Iz Delegacije EU u svom odgovoru bazirali su se na potrebu nabavke opreme za predstojeće izbore u BiH, s tim što je u pismu Vlade Republike Srpske navedeno da je nabavka opreme koju žele i na kojoj insistiraju najmanji prioritet za građane u BiH – navedeno je na sajtu Vlade.

    Takođe, dodali su iz Vlade Srpske, iz Delegacije EU nije ponuđen nijedan odgovor u vezi sa sumnjivim transakcijama i uplatama novca na račun ofšor kompanija na Kanalskim ostrvima, čiji predstavnici nisu poznati.

    – Isto tako, ne smeta im ni činjenica što se ne mogu pratiti tokovi novca. U odgovoru koji je stigao nema ni činjenica niti argumenata, kao ni informacija koje su tražene – naveli su iz Vlade Republike Srpske.

    Iz Vlade su istakli da se iz odgovora može zaključiti da je Delegaciji EU u BiH važna nabavka pomenute opreme za izborni proces, iako znaju da je u nekim evropskim zemljama ta oprema bila nabavljena i kasnije više nije bila u upotrebi.

    – Izgleda da je Delegaciji EU u BiH najvažnije da se u BiH nabavi upravo takva oprema i, naravno, da se “debelo” plati – poručili su iz Vlade.

    Iz Vlade napominju da im je žao što iz Delegacije EU u BiH nije stigao nijedan smislen odgovor koji bi sadržavao argumente, činjenice i odgovore na pitanja.

    – Zaista, ovakvim odgovorima se potcjenjuju građani Republike Srpske koji imaju pravo na tačne i provjerene informacije u vezi sa “Vijaduktom” i nabavkom opreme za izborni proces – istakli su iz Vlade.

    Za Vladu Republike Srpske je neshvatljivo da iz Delegacije EU ne žele, ne mogu ili ne znaju da pruže odgovore na konkretna pitanja.

    – Isto tako, za Delegaciju EU u BiH nije sporno da se novac za “Vijadukt” uplati na račune ofšor kompanija koje su smještene na Kanalskim ostrvima, bez da se zna ko je vlasnik tih kompanija, kao i bez svih ostalih procedura i formalnosti koje su nephodne da bi ovaj prostupak bio transparentno realizovan – naglasili su iz Vlade Srpske.

  • Amidžić: Ne prihvatamo da se Šmitove odluke ugrade u budžet institucija

    Amidžić: Ne prihvatamo da se Šmitove odluke ugrade u budžet institucija

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da neće prihvatiti da se u budžet institucija BiH ugrade nametnute odluke Krsitijana Šmita.

    Amidžić je rekao da sredstva od akciza pripadaju BiH i da jedan pojedinac mimo BiH ne može njima da raspolaže.

    Govoreći o slučaju “Vijadukt”, Amidžić je upitao ko ima hrabrosti da novac isplati na račun na Kanalskim ostrvima, koja ljudi iz EU smatraju zemljama trećeg svijeta bez obzira što su smještena između Velike Britanije i Francuske.

    – Čiji je interes da se to isplati? Јa to pitam i kažem da ako ne počnemo razgovarati i dogovarati se na način kako je BiH i dogovorena, ne znam kako ćemo kao zemlja opstati i funkcionisati – naveo je Amidžić.

    Na pitanje da li će i kada uputiti novi prijedlog budžeta institucija BiH prema Predsjedništvu BiH u kome će biti ugrađene odluke Šmita, Amidžić je odgovorio da ne zna kako će se to ostvariti.

    – Kada su u pitanju izborne tehnologije nađite mi eksperta koji će do maja sljedeće godine provesti proces javne nabavke na iznos od 112 miliona KM, koji će sprovesti kompletnu proceduru i naći nabavljača spremnog da proizvede ove skenere, kojima oni govore da će povećati transparentnost – rekao je Amidžić.

    On je upitao ko će ih dopremiti u BiH i instalirati do tada na sva izborna mjesta, navodeći da je to moguće samo ako je oprema spremna.

    – Lično ću gledati prvo datum proizvodnje tih skenera. Јe li neko misli da se to može proizvesti u tako kratkom roku? S druge strane da li neka javna institucija može u kratkom roku da provede tu javnu nabavku? – upitao je Amidžić.

    Istakao je da je apsolutna laž da politička partija kojoj pripada ima problem sa izbornim tehnologijama koje su, kako je podsjetio, bile instalirane u Doboju i Zvorniku i to su mjesta gdje je ostvarena još veća izborna pobjeda nego što je bila.

    – Nije problem izborna tehnologija već gdje će tih 112 miliona KM završiti i ko je odlučio da se troše na takav način, čija je oprema i od koga se nabavlja? – naveo je Amidžić.

    On je istakao da neće prihvatiti ovako nametnute odluke.

    – Mi što budemo mogli uraditi da opstruišemo te procese, mi ćemo uraditi i nećemo prihvatiti. Zamislite mog zamjenika veseli se što je potpisao da će prebaciti sredstva na Kanalska ostrva. Јa to ne bih smio potpisati nema šanse. On se veseli i što će potrošiti 112 miliona KM na već napravljenu opremu – naveo je Amidžić.

  • Šmit komentarisao kritike vlasti iz Srpske, pa ministru finansija poslao jasnu poruku

    Šmit komentarisao kritike vlasti iz Srpske, pa ministru finansija poslao jasnu poruku

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ocijenio je besmislenim kritike vlasti iz Republike Srpske u kojima se optužuje da je posljednjom odlukom kojom se rješava pitanje duga slovenskoj firmi Viaduct, zavukao ruke u džepove građana Srpske, uskrativši im penzije i plate.

    Ministru finansija BiH je poručio: “Postupi po odluci i novac uplati Viaductu, a sve sumnje prijavi tužilatvu”.

    Pravobranilaštvo BiH više je puta pozivalo vlasti u Banjaluci da nagomilani dug isplate, međutim odgovora nikada nije bilo, rekao je Šmit u razgovoru za Novu.

    Ono što oni tvrde da ne znaju ništa o tome su potpune besmislice, naveo je Šmit.

    – Novac od putarina koji pripada Srpskoj dostupan je za izmirenje duga, ali ni na koji način ne utiče na proračun tog entiteta – dodao je Šmit.

    Šmit je pozvao ministra finansija Srđana Amidžića da postupi po odluci i novac uplati Viaductu, a ukoliko postoje sumnje da će novac otići na pogrešnu adresu da prijavi tužiocu u ovom slučaju.

    – Ovo je odluka i tu se radi o tome da je državni novac, novac Centralne banke i novac BHANSA-e blokiran. Ministar finansija to dobro zna i očekujem da oni kažu ono što znaju, a ne da pričaju priče koje bi željeli da pričaju. Na njemu je da isplati taj novac i on to mora učiniti postupajući s dužnom pažnjom, on mora poduzeti sve potrebne korake. Ukoliko smatra da nešto ne ide kako treba i ako ljudi u Srpskoj znaju da firma Viaduct nije ovlaštena, zašto njihovi advokati nisu to sve naveli u Vašingtonu. Sva ova saznanja što imaju sada zašto ih nisu ranije naveli. Potpuna je dezorijentacija vezano za ono što se događa. Ne volim biti previše oštar prema zvaničnicima, ali ih pozivam da izvrše svoje obaveze – poručio je Šmit.

    Ako postoje neka saznanja da će novac otići ili je već otišao na pogrešnu adresu, dodao je, ili ako neko “osjeća da nešto tu smrdi u okviru dogovora Banjaluke i Portoroža onda idite tužiocu i prijavite, a ako ne, onda isplatite novac”, zaključio je Šmit.

  • Saradnja Srpske i Tatarstana fokusirana na ekonomiju, obrazovanje i energetiku

    Saradnja Srpske i Tatarstana fokusirana na ekonomiju, obrazovanje i energetiku

    U Palati Republike održan je sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i najvišeg rukovodstva Srpske sa delegacijom Tatarstana, na čelu sa potpredsjednikom Vlade i ministrom industrije i trgovine Olegom Korobčenkom. Sastanku su prisustvovali i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Radovan Višković, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir, kao i šef Predstavništva Srpske u Rusiji Duško Perović.

    Posjeta delegacije Tatarstana rezultat je sporazuma koji su predstavnici dvije republike potpisali u junu ove godine. Nakon zvaničnog prijema, održan je i radni sastanak na kojem su razmatrani konkretni pravci buduće saradnje.

    – Želimo produbiti našu saradnju na različitim projektima, a sve na osnovu ranije potpisanog protokola. Srpska će tragati za i komercijalnim i državnim projektima, a u narednih godinu dana naći ćemo najbolji način za realizaciju – izjavio je Dodik nakon sastanka.

    Dodik je istakao da saradnja neće biti ograničena samo na privredu, već će obuhvatiti i obrazovanje, sport, kulturu i druge oblasti. Poseban akcenat stavljen je na univerzitetsku saradnju, a predsjednik Srpske je podsjetio da je Tatarstan poznat po jakim i međunarodno priznatom visokoškolskom obrazovanju.

    – Samo Univerzitet u Kazanju ima preko 60.000 studenata. U toj sredini školovali su se i dobitnici Nobelove nagrade – naglasio je Dodik, zahvalivši se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu na podršci saradnji između republika.

    Dodik je ocijenio da su uprkos teškim političkim okolnostima i pritiscima, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pozitivni, te da se otvaraju nove razvojne šanse.

    – Naš cilj je da do 2030. godine dostignemo 15 milijardi dolara bruto domaćeg proizvoda. Prije 20 godina pokrivenost uvoza izvozom bila je 34 odsto, a danas iznosi 76 odsto – rekao je Dodik, dodajući da saradnja sa Tatarstanom može dodatno ubrzati ekonomski rast.

    Ministar industrije i trgovine Tatarstana Oleg Korobčenko potvrdio je spremnost da se razviju brojni projekti u oblasti industrije, energetike i prerade metala.

    – Možemo formirati energetsku bazu, preraditi metale, razviti petrohemijsku i građevinsku industriju. Ako se priključimo Turskom toku i dobijemo gas, možemo uspostaviti i obradu gasa – naveo je Korobčenko.

    On je poručio da delegacija Tatarstana dolazi s jasnom namjerom da gradi snažnu ekonomsku, obrazovnu i kulturnu saradnju sa Republikom Srpskom. Među članovima delegacije nalaze se i predstavnici ministarstava omladine i kulture, univerziteta i opština koje se bave industrijom i poljoprivredom.

    – Republika Srpska ima rudna bogatstva, ljudski i naučni potencijal. To su sve preduslovi za ozbiljne investicije i konkretne projekte – rekao je Korobčenko.

    Dodao je da je Tatarstan najrazvijeniji ekonomski region Ruske Federacije, sa BDP-om od preko 60 milijardi dolara, razvijenom preradom nafte, brodogradnjom i avio-industrijom. Prema njegovim riječima, u republici živi više od četiri miliona ljudi, među kojima je 175 različitih nacionalnosti, a suživot između muslimana i hrišćana je na visokom nivou.

    Na kraju sastanka, delegacije su najavile formiranje operativnog tima koji će pratiti i sprovoditi planirane projekte, sa jasno definisanim odgovornostima i zadacima.

  • Zelenski ponovio ponudu da se sastane sa Putinom

    Zelenski ponovio ponudu da se sastane sa Putinom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je danas svoju ponudu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i da pregovara o okončanju rata u Ukrajini, prenosi AP.

    “Ukrajina nikada nije željela ovaj rat, i Rusija je ta koja mora da okonča rat koji je sama započela”, rekao je Zelenski u objavi na Telegramu.

    Zelenski je u ponedjeljak u večernjem obraćanju najavio da će na sastanku sa ruskom delegacijom u srijedu, 23. jula ukrajinsku delegaciju predvoditi bivši ministar odbrane te zemlje Rustem Umerov, koji je sada sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je “potrebno mnogo posla prije nego što se detaljno razgovara o mogućnosti sastanaka na visokom nivou“, i u svojoj izjavi nije naveo datum za razgovore u Istanbulu.

    “Nemamo razloga da očekujemo bilo kakve magične prodore, to je teško moguće u trenutnoj situaciji”, rekao je Peskov.

    Putin je odbio prethodne ponude Zelenskog za sastanak licem u lice kako bi se okončao najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, prenosi Tanjug.

    Ukrajinski i zapadni zvaničnici optužili su Kremlj da odugovlači u razgovorima kako bi ruska vojska osvojila veće djelove ukrajinske teritorije.

    Od napada koji je počeo 24. februara 2022. godine, Rusija trenutno drži oko 20 odsto teritorije Ukrajine.

    Prethodne dvije runde pregovora između ruske i ukrajinske delegacije održane su u Istanbulu, a ruski mediji su naveli da će taj grad vjerovatno i ovog puta biti domaćin sastanka.

    Razgovori u maju i junu doveli su do niza razmjena ratnih zarobljenika i tijela palih vojnika, ali nisu doveli do drugih sporazuma.

  • Amerika se povlači iz Uneska

    Amerika se povlači iz Uneska

    Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je da se SAD povuče iz Uneska, saopšteno je iz Bijele Kuće.

    Kako piše Njujork post, Tramp planira da povuče SAD iz Uneska zbog “antiameričkog vektora” organizacije.

    – Predsjednik Tramp je donio odluku da povuče Sjedinjene Američke Države iz Uneska, organizacije koja podržava kontroverzne kulturne i društvene teme koje izazivaju podjele i u potpunoj su suprotnosti sa zdravim razumom i politikom za koju su Amerikanci glasali u novembru – izjavila je zamjenica zvanične predstavnice Bijele kuće Ana Keli.

    Prema navodima Njujork posta, Bijela kuća smatra stav organizacije antiameričkim, antiizraelskim, prokineskim, kao i da se ne slaže sa njenom politikom u oblasti “raznolikosti, jednakosti i inkluzivnosti”.

  • Imenovanje u SIPA skinuto sa dnevnog reda, podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto

    Imenovanje u SIPA skinuto sa dnevnog reda, podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto

    Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.

    Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

    Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.

    Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.

    U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.

    Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

    Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.

    Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.

    Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.

    Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.

  • Rusi ušli u Pokrovsk

    Rusi ušli u Pokrovsk

    Ruske snage probile su se u Pokrovsk, grad na zapadu Donjecke oblasti, gdje ukrajinska vojska već danima sprovodi operaciju čišćenja protiv neprijateljskih izviđačko-diverzantskih grupa.

    Potvrdili su ovo vojni izvori za Ukrajinsku pravdu. Borbe su i dalje u toku, a stanje na terenu izuzetno je složeno.

    Pokrovsk, koji se nalazi na prelazu između ratom razorenog Donbasa i mirnijih krajeva prema zapadu, prije rata je bio važno saobraćajno čvorište s razvijenom željezničkom i drumskom infrastrukturom. Danas je jedan od ključnih gradova pod ukrajinskom kontrolom u toj oblasti. Upravo zbog svog geografskog položaja ima izuzetno strateški značaj – kontrola nad gradom omogućava efikasniju odbranu zapadnog Donbasa, dok bi njegovo osvajanje ruskim snagama otvorilo vrata dubljem prodoru ka unutrašnjosti Ukrajine.

    Prema podacima analitičke grupe DeepState, prve ruske jedinice uočene su još 17. jula.
    Ruske snage su iskoristile iscrpljenost jedne ukrajinske brigade i pogrešnu procjenu situacije na terenu kako bi se kroz naselje Zvirove infiltrirale u grad. Kako bi spriječile širi prodor, reagovale su ukrajinske jedinice 155. odvojene mehanizovane brigade i 68. lovačke brigade.

    Mop-ap (čišćenje) operacija u Pokrovsku i dalje traje, dok ukrajinske snage pokušavaju u potpunosti da izbace ruske infiltratore prije nego što se ukopaju i dobiju pojačanja.

  • Stanivuković: Šmit odlučuje, SNSD izvršava

    Stanivuković: Šmit odlučuje, SNSD izvršava

    Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković izjavio je da će građani Republike Srpske platiti 120 miliona maraka zbog, kako kaže, spornog ugovora sa firmom “Vijadukt”, iako je vlast ta koja je odgovorna za cijeli slučaj.

    On navodi da afera “Vijadukt” više ne liči ni na pravni ni na politički spor, već na “klasičnu mafijašku šemu: pogodbe, prikrivanje, spinovanje”.

    “U SNSD-u više ni sami ne znaju jesu li tuženi, oštećeni, saučesnici ili glavni akteri”, kaže Stanivuković.

    Komentarišući ponašanje aktuelnog ministra finansija Srđana Amidžića, Stanivuković tvrdi da je ministar najprije pokušavao da novac ne bude isplaćen iz budžeta Republike Srpske, već iz dobiti Centralne banke BiH, ali kada mu to nije prošlo – sve je, kako kaže, prihvatio bez riječi.

    “Danima je tvrdio da ne treba platiti, a onda, kad Šmit naloži – sprovodi sve kao da ništa nije rekao. Spominje i račun na Kanalskim ostrvima, ali tek nedavno, iako je afera stara godinama. Sad tvrdi da je Šmit nelegalno ovlastio njegovog zamjenika da izvrši isplatu – pa zašto onda ne pokrene pitanje odgovornosti tog zamjenika? Ko tu koga pravi ludim?”, pita se lider PDP-a.

    Stanivuković zaključuje da je potpuno nejasno kako se može tvrditi da se ne priznaje visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit, a istovremeno, kako kaže, dosljedno i bez pogovora sprovoditi sve njegove odluke.

    Podsjećamo, Centralna banka Bosne i Hercegovine je ustupila sredstva za isplatu duga slovenskoj firmi Vijadukt nakon odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg vlasti u Srpskoj ne priznaju. Ovaj zahtjev je potpisao Muhamed Hasanović (SDP), zamjenik ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića