VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Grb Nemanjića, himna “Bože pravde” i nacionalna zastava vraćaju u zakonodavstvo Republike Srpske

    Stevandić: Grb Nemanjića, himna “Bože pravde” i nacionalna zastava vraćaju u zakonodavstvo Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim je propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa.

    Tom prilikom oglasio se i predsjendik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić koji je tom prilikom poručio da se Grb Nemanjića, himna “Bože pravde” i nacionalna zastava vraćaju u zakonodavstvo Republike Srpske.

    “05. Novembar, 2024. godine. Više nego dvotrećinskom većinom, usvojen je Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se Grb Nemanjića himna “Bože pravde” i nacionalna zastava vraćaju u zakonodavstvo Republike Srpske.” poručio je Stevandić

     

     

  • Usvojene dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne

    Usvojene dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim je propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa.

    Ovim zakonom propisana je mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe.

    Ovo zakonsko rješenje predložio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Usvojeni su sljedeći zakoni:

    Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju – po hitnom postupku, Zakon o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju – po hitnom postupku, Zakon o samostalnim preduzetnicima, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog Stevandića i Zakon o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

    Usvojeni su sljedeći nacrti zakona: Nacrt zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji Republike Srpske i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća.

    Narodna skupština je usvojila Izvještaj Komiteta za koordinaciju nadzora finansijskog sektora Republike Srpske za 2023. godinu, kao i Izvještaje Agencije za bankarstvo Republike Srpske: Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine i Izvještaj o poslovanju i rezultatima rada sa finansijskim izvještajem za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine.

    Narodni poslanici usvojili su Izvještaje Agencije za osiguranje Republike Srpske: Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine; Izvještaj o radu za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine i Izvještaj o finansijskom poslovanju za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine.

    Usvojeni su i Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske: Izvještaj o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2023. godinu, Izvještaj o radu za 2023. godinu i Izvještaj o finansijskom poslovanju za period od 1. 1. do 31. 12. 2023. godine, kao i Izvještaji Fiskalnog savjeta Republike Srpske: Izvještaj o sprovođenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj za 2023. godinu i Izvještaj o radu za period od 1. 1. do 31. 12. 2023. godine.

    Narodna skupština usvojila je i Izvještaj o radu i poslovanju Garantnog fonda Republike Srpske a. d. Banja Luka za 2023. godinu.

    Poslanici su primili k znanju Izvještaje Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske: Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske za period od 1. 1. do 31. 12. 2023. godine i Godišnji revizorski izvještaj za 2024. godinu.

    Narodni poslanici usvojili su i Izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske za 2023. godinu i Izvještaj o radu Komisije za žalbe za 2023. godinu.

    Primljen je k znanju Specijalni izvještaj Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine o stanju u prostorijama za zadržavanje u pojedinim policijskim upravama u Bosni i Hercegovini, kao i Prateći izvještaj Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine o stanju u ustanovama za smještaj osoba s intelektualnim i mentalnim poteškoćama u Bosni i Hercegovini.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. 12. 2023. godine i Odluku o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Evropske banke za obnovu i razvoj po Projektu „Pale centralno grijanje“ (broj 53838);

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske na početku Dana za glasanje uručio je zahvalnicu – Amblem Republike Srpske narodnom poslaniku Strahinji Baševiću, predsjedniku Kluba SNSD-a Igoru Žuniću i Kluba SDS-a Vukoti Govedarici koji napuštaju poslaničke klupe, budući da su na proteklim lokalnim izborima izabrani – Žunić za gradonačelnika Dervente, Bašević za načelnika Opštine Sokolac, a Govedarica za načelnika Opštine Gacko.

  • Vučić: Američki predsednički izbori – pitanje mira ili rata u svetu

    Vučić: Američki predsednički izbori – pitanje mira ili rata u svetu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da su američki predsjednički izbori, koji se održavaju sutra, najvažniji u istoriji čovječanstva.

    Vučić je rekao da bi moglo da se kaže da su izbori u Sjedinjenim Državama pitanje mira ili rata u svijetu i da će sve zavisti od toga da li će pobijediti Donald Tramp ili Kamala Haris.

    Govoreći o šansama za pobjedu, Vučić smatra da Tramp ima blagu prednost, ali da je to daleko od toga da bi moglo da se kaže da će pobijediti.

    On je ocijenio da će Harisova imati više glasova u ukupnom broju, ali je pitanje da li će po elektorskom sistemu pobijediti.

    Prema njegovim riječima, ako Harisova pobijedi to će izazvati dodatne probleme na Bliskom istoku, jer bi Dozef Bajden kao dokazani cionista želio da ostane zapamćen da je on taj koji je uništio nuklearnu infrastrukturu Irana, što bi vodilo u još veće probleme od sadašnjih.

    Vučić smatra da bi Tramp u slučaju pobjede išao na to da privuče Ruse u pokušaju da ih posvađa sa Kinom i da bi za početak išao na božićno primirje u Ukrajini, koje bi trajalo od katoličkog Badnjeg dana do drugog dana pravoslavnog Božića.

    “Međutim, pitanje je da li Rusi mogu da pristanu na to. U svakom slučaju, Rusi će odlučivati o tome pošto će Ukrajina uraditi onako kako joj kaže Amerika”, rekao je Vučić za Televiziju “Hepi”.

  • Kako će banke u Srpskoj reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

    Kako će banke u Srpskoj reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

    Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS, kojim se, između ostalog, uvodi zabrana bankama da naplaćuju neke naknade.

    Tako se zabranjuje banci da naplaćuje naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za “vođenje” kreditne partije, te naknadu za podizanje gotovine na bankomatu.

    Ove naknade su bankama donosile milione KM godišnje.

    “Ove zabrane se uvode u cilju zaštite korisnika bankarskih usluga, a izmjene i dopune samog zakona slijede u cilju dodatnog usaglašavanja sa relevantnim propisima Evropske unije i očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira Republike Srpske sa regulativom EU. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o bankama biće stvorene pretpostavke za veću zaštitu korisnika bankarskih usluga u Republici Srpskoj, efikasnije i ekonomičnije pružanje usluga banaka kroz zaključivanje ugovora u elektronskom obliku te stvorene regulatorne pretpostavke daljeg jačanja stabilnosti bankarskog sektora u cjelini”, navodi se u saopštenju Vlade Republike Srpske.

    Postavlja se pitanje kako će banke reagovati na potencijalno usvajanje ovih izmjena zakona, znajući da im je naplaćivanje ovih naknada donosilo milione KM godišnje i dobrim dijelom uticalo na visoku dobit koju ostvaruju.

    Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, neto dobit banaka u Srpskoj za šest mjeseci ove godine iznosila je 127 miliona KM, što je za 35 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila 94,1 miliona KM.

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su upoznati sa pokretanjem inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o bankama RS.

    “Mi pozdravljamo inicijativu i ranije nam je bio dostavljen Nacrt ovog zakona na davanje komentara i prijedloga. S obzirom na to da je ovo nacrt zakona, on je podložan naknadnim izmjenama i dopunama i ne možemo se izjasniti na ove odredbe. Daćemo svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona, ali ćemo takođe dati i neke svoje prijedloge, vodeći se standardnom dobrom međunarodnom praksom. Ovo nije konačan tekst zakona. Nezahvalno je komentarisati nacrt, jer je podložan izmjenama”, naveo je Ražanica.

    Na pitanje da li ovo znači da se ne slažu sa nekim odredbama ovog nacrta zakona, Ražanica odgovara da je neslaganje preteška riječ.

    “Banke postupaju po zakonu i ono što zakonodavac propiše to je obaveza i mi to potpuno poštujemo. Imamo pravo da kao zainteresovana strana dajemo određene komentare, ne samo u vezi s pitanjem naknada, već je možda bitnije konkretno uređenje bankarskog sistema”, istakao je Ražanica.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da ovo nije prvi put u istoriji da država pokušava građane da zaštiti od “ponašanja” banaka.

    “Nakon Drugog svjetskog rata u SAD je bilo zabranjeno bankama da naplaćuju kamate na kratkoročne depozite građana. To zvuči čudno, ali je bilo na snazi u SAD decenijama. U ovom slučaju teško da će građani željeti da plaćaju nešto bankama ako ovaj zakon bude usvojen, ali će banke svakako gledati da na neki način na nekoj drugoj strani naplate dodatno od građana, jer ovo jeste oštar udar na njihovu dobit. Da li će ovaj zakon biti usvojen, to je političko pitanje. Ovo se moglo i ranije uraditi, a zašto nije, o tome ne bih kalkulisao. Da li je ovo u korist građana? Jeste, to će većina građana podržati. Svako želi da plati manje. Generalno, banke u BiH ostvaruju enormnu dobit decenijama. Postoji tu prostor da one nastave poslovati sa dobiti, ali značajno manjom nego do sada. Mislim da ovo ne bi “otjeralo” banke iz BiH, ali bi im na neki način uskratilo dio dobiti u korist građana. Banke su značajno racionalizovale svoje mreže i odranije, a u nekim manjim mjestima većina banaka je zatvorila svoje poslovnice”, objasnio je Đogo.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je ovaj potez Vlade Republike Srpske pozitivan.

    “Poslovne banke, odnosno njihovi vlasnici i menadžeri, biće protiv ovakve ideje, ali imajući u vidu ogromne profite koje su ostvarivali prethodnih godina, to će biti ograničenje. Znajući stav javnosti i građana prema njihovom radu i sticanju bogatstva u teškim uslovima, sigurno je da neće moći mnogo da polemišu o ovakvom prijedlogu. Ipak, banke će svakako tražiti i pronaći će načine za nove izvore prihoda. Imaju veliki prostor za širenje svog biznisa i oni će naći kompenzanciju. Slijedeći praksu bankarstva u zapadnoj Evropi, brzo će naći prostore, poslove i izvore profita i dobiti te zasad one ostaju visokoprofitabilne aktivnosti i kod nas i u svijetu. Ne vjerujem da će građanima biti lakše, jer će banke naći nove modele kako bi građani dodatno plaćali i kako bi se održala ili povećala dobit”, naglasio je Stanić.

  • Vučević: Prihvatiću Vesićevu ostavku, nemam dilemu da subjektivno nije kriv

    Vučević: Prihvatiću Vesićevu ostavku, nemam dilemu da subjektivno nije kriv

    Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je danas za Tanjug da će prihvatiti ostavku ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića i da nema dilemu da ministar nije subjektivno kriv ni za šta što se dogodilo u Novom Sadu 1.novembra.

    “Mislim da je odluka Gorana Vesića čin ozbiljnog čovjeka koji je svjestan da kada obavljate najvažniju funkciju imate i teret odgovornosti. Nemam dilemu da Goran Vesić nije kriv subjektivno ni za šta što se desilo 1. novembra u Novom Sadu”, rekao je Vučević.

    Premijer je izjavio da je Vesić objektivno odgovoran jer je ministar tog resora.

    “Јa ću, spram toga, a imali smo više telefonskih razgovora prethodnih dana, prihvatiti njegovu ostavku uz zahvalnost za sve što je radio u mandatu ove i prethodne Vlade. Ne mogu da kažem da nije radio svoj posao, ali u politici postoji odgovornost za stvari za koje niste lično krivi. Razumio sam njegovu poruku i ostavku”, rekao je Vučević.

    On je istakao da bi bilo nelogično da se završi sve s ostavkom Gorana Vesića.

    “Daćemo još 24 časa da li će se oni koji su bili zaduženi za određena pitanja, a tiče se odgovornosti o kojoj pričamo, sami sjetiti. Očekujem ostavke u narednim danima”, rekao je Vučević.

  • Milatović: Svaka inicijativa za promjenu Ustava Crne Gore je legitimna

    Milatović: Svaka inicijativa za promjenu Ustava Crne Gore je legitimna

    Svaka inicijativa u vezi sa promjenom Ustava Crne Gore je legitimna, rekao je danas crnogorski predsjednik Јakov Milatović i dodao da toj temi treba pristupiti u cilju jasnog završetka evropskog puta zemlje.

    Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o ideji uvođenja ustavotvorne skupštine, Milatović je kazao da mu se čini da je to još u fazi razmatranja.

    – Svaka inicijativa kada je u pitanju promjena Ustava je legitimna, to će svakako biti potrebno uraditi u kontekstu našeg pristupanja Evropskoj uniji (EU) –  rekao je Milatović odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije povodom 60 godina Ustavnog suda.

    Milatović je rekao da nema dilemu da svaka inicijativa mora da bude u skladu sa Ustavom i zakonom.

    – Svi politički akteri ovoj temi treba da pristupe u cilju postizanja još veće društvene kohezije i jasnog završetka našeg EU puta. Pozvao bih da se ozbiljno pristupa toj temi u dobroj namjeri i veće posvećenosti ono što je državnost Crne Gore. Ne bih volio da bilo koji politički subjekt tome pristupa sprovodeći nečiju tuđu političku agendu – rekao je Milatović, prenio je portal RTCG.

  • Goran Vesić najavio ostavku na mjesto ministra građevinarstva Srbije

    Goran Vesić najavio ostavku na mjesto ministra građevinarstva Srbije

    Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić najavio je da će sutra podnijeti ostavku, poslije nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu kada je poginulo 14 osoba, a tri teško povrijeđene.

    – Sutra ujutru ću podnijeti ostavku predsjedniku Vlade Srbije, ostavku podnosim u znak moralne odgovornost – rekao je Vesić na konferenciji za novinare.

    Dodao je da kada Narodna skupština Srbije bude konstatovala njegovu ostavku, da će prestati da obavlja funkciju u tehničkom mandatu.

    – Nisam se do sada oglašavao zbog pijeteta prema stradalima i njihovim porodicama. Ostavku sam ponudio istog dana kada se dogodila nesreća u Novom Sadu. Ostavku podnosim kao odgovoran čovek, ne mogu da prihvatim odgovornost za nesreću koja se dogodila, i siguran sam da će istraga utvrditi da niko i od ljudi sa kojima radim nije odgovoran – rekao je Vesić.

    Vesić je dan poslije nesreće istakao da će se sprovesti istraga o tome zašto nadstrešnica nije rekonstruisana u sklopu renoviranja objekta, kao i da postoji lanac odgovornosti, ali da ne može da kaže koje na vrhu tog lanca.

    – Utvrdiće se zašto nadstrešnica nije bila dio plana rekonstrukcije i ko je utvrdio da ona nije neophodna za rekonstrukciju u konstruktivnom smislu. Neko je to odlučio – naglasio je tada resorni ministar.

  • Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    U Republici Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu, stav je Unije poslodavaca Republike Srpske.Potpredsjednik Unije Dejan Mijić izjavio je Srni da je u ovom trenutku preče da se izjednači način obračuna minimalne plate u realnom i javnom sektoru.

    – U realnom sektoru imate situaciju da se obračun vrši na način da imate minimalnu platu 900 KM, plus minuli rad, regres, topli obrok, prevoz i onda to izgleda drugačije nego što je u javnom sektoru – naveo je Mijić.

    On je dodao da bi trebalo definisati i minimalni, odnosno maksimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv.

    – Imate situaciju da preduzeća koja isplaćuju regres, ustvari isplaćuju trinaestu platu koja je u potpunosti oporeziva – istakao je Mijić.

    On je dodao da bi nakon tih početnih preduslova bili stvoreni uslovi da se razgraniči ono što je najveća primjedba radnika – da su se plate visoke stručne spreme izjednačile sa nekvalifikovanim radnim mjestima.

    – Minimalac treba ostati ovakav kakav jeste, a onda napraviti neki raspon i definisati radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu da bude bolje plaćeno od ovoga – istakao je Mijić.

    On je zaključio da Srpska ima jedan od najvećih minimalaca u regionu i ponovio da ne postoje uslovi za njegovo povećanje.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu, a koja trenutno iznosi 900 KM.

    Predjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

  • Mišić: Najniža plata da bude 1.050 KM, ima prostora za povećanje

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

    Ima dosta prostora za značajno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i Savez sindikata će sutra na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta predložiti Vladi i poslodavcima da najniža plata iznosi 1.050 KM – rekla je Mišićeva Srni.

    Ona je navela da najniža plata treba da “prati” bar prehranu u sindikalnoj potrošačkoj korpi koja iznosi 1.160 KM.

    – Tražićemo razumijevanje za naš stav jer su argumenti na našoj strani. Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je najveća naplata ostvarena kod poreza za dobit u iznosu od 411,3 miliona KM. To praktično znači da su poslodavci za deset mjeseci uplatili za 28 odsto više poreza na ostvarenu dobit u odnosu na prošlu godinu – pojasnila je Mišićeva.

    Ona je rekla da poslodavci ne žele da prihvate da trebaju od zarađene dobiti da se odreknu dijela i podijele radnicima u smislu povećanja najniže i ostalih plata.

    – Oni nikako da nauče lekciju da je plaćen radnik čista dobit za preduzeće – rekla je Mišićeva.

    Ona je navela da više od jedne trećine ljudi u Republici Srpskoj radi za iznos najniže plate, te ocijenila da se institut najniže plate zloupotrebljava.

    – U Republici Srpskoj troškovi za osnovne životne namirnice svakodnevno nekontrolisano rastu i iznos najniže plate od 900 KM potpuno je prevaziđen – zaključila je Mišićeva.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je ranije Srni da su socijalni partneri u Srpskoj na pravom putu kada je riječ o postizanju dogovora i kompromisa o najnižoj plati za sljedeću godinu.

    Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.

  • Putin: Potpuno ćemo očistiti ovu Kursk

    Putin: Potpuno ćemo očistiti ovu Kursk

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je poručio da je uvjeren u potpuno oslobađanje Kurske oblasti od ukrajinske vojske.

    “Očistićemo ovu teritoriju”, poručio je ruski lider u razgovoru sa predstavnicima omladinskih volonterskih organizacija.

    Vladimir Putin je na Dan narodnog jedinstva položio cvijeće na spomenik Kuzmi Minjinu i Dmitriju Požarskom na Crvenom trgu u Moskvi gdje je razgovarao sa mladim članovima javnih i omladinskih organizacija.

    Putinu se obratila i mlada djevojka iz Donjecka čiji je otac poginuo u zoni Specijalne vojne operacije.

    “On je bio komandant baterije. U to vrijeme sam slučajno, mada u slučajnosti ne vjerujem, gledala u spomenik Oslobodiocima Donjecke oblasti. Baka mi je saopštila tu tužnu vijest i u tom trenutku sam shvatila da želim da služim otadžbini, da pomažem svojoj zemlji i narodu”, rekla je mlada djevojka na Crvenom trgu.

    “Na takvim ljudima kao što je tvoj tata se drži Rusija”, rekao je Putin, obraćajući se djevojčici čiji otac je učestvovao u borbama u Donbasu od 2014. godine, prenosi RT Balkan.