VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vrijednost bitkoina prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum

    Vrijednost bitkoina prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum

    Vrijednost bitkoina je danas prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum, pokazuju podaci sa berzi.

    Bitkoin se na najvećoj berzi kripto valuta Bajnens u 15.45 časova prodavao za 90.859,79 dolara, dok je njegova vrijednost u isto vrijeme na berzi Koindeks bila još veća i iznosila 90.973, 97 dolara.

    Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a talas veoma dobrog raspoloženja među investitorima je i dalje prisutan, prenosi Blumberg.

    Ulagači vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta.

    Vrijednost bitkoina je više nego udvostručena u odnosu na ovogodišnji minimum od 38.505 dolara, prenosi Rojters.

  • Borenović: Dočekali smo da se odluke mogu donositi bez SNSD

    Borenović: Dočekali smo da se odluke mogu donositi bez SNSD

    Čemu SNSD kuknjava nakon jučerašnje sjednice Doma naroda PS BiH?!

    Upitao je predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović, reagujući na jučerašnju sjednicu Doma Naroda, gdje se, tokom glasanja, uspostavila većina bez SNSD i HDZ.

    Nakon 6 godina njihovog ekskluziviteta i vlasništva nad parlamentarnim životom BiH, dočekali smo novu realnost, da se odluke i zakoni u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH mogu donositi bez SNSD. A možda i nešto više od toga, vidjeće se u narednom periodu – kaže on.

    Borenović dodaje da nisu kukali i pozivali na interes srpskog naroda kada su, kako kaže, zaustavili ukidanje akciza u Domu naroda tokom divljanja cijena goriva i kada su spriječili smanjenje stope PDV na osnovne životne namirnice, lijekove.

    -Tada, kada su smanjenje cijena goriva i osnovnih životnih namirnica bili interes svih naroda i ljudi u ovoj zemlji, pa i mog, srpskog, nisu htjeli izglasati te izmjene, a sada se pozivaju na narodni interes kada se popunjavaju mjesta u parlamentarnim komisijama u skladu sa brojem delegata, poslanika što je normalna praksa u svim demokratskim društvima u cijelom svijetu – kaže Borenović.

    Jučerašnje glasanje po pojedinim tačkama dnevnog reda je, dodaje, pokazalo da je moguća većina u Domu naroda bez SNSD, što, kako kaže, može samo uozbiljiti političku scenu u BiH.

    -Posebno vladajuću koaliciju, da konačno počnu raditi na isporučivanju konkretnih rezultata. Umjesto kuknjave, neka se uozbilje i neka rade na dobrobit, posebno na evropskom putu, svih ljudi u ovoj zemlji, poštujući Dejtonski ustavni okvir što podrazumijeva i donošenje odluka i zakona u parlamentarnim domovima BiH na način kako smo juče vidjeli – zaključio je Borenović.

  • Šta čeka Čubrilovića po povratku iz Kine

    Šta čeka Čubrilovića po povratku iz Kine

    Nakon što su Milan Dakić i Suzana Gašić prešli u redove SNSD, preostalih troje poslanika Demosa u Narodnoj skupštini RS, otkrivaju izvori iz vladajuće koalicije za Srpskainfo, zatražilo je ostavku Nedeljka Čubrilovića na mjestu predsjednika stranke i na mjestu ministra saobraćaja i veza u Vladi Srpske.

    Čubrilović je, podsjetimo, trenutno na poslovnom putu u Kini, odakle se vraća u subotu.

    Kako nezvanično saznajemo, sjednica Predsjedništva ove stranke, zakazana je za ponedjeljak.

    Demos je, podsjetimo, u Narodnoj skupštini Srpske, ostao bez Kluba poslanika. U skupštinskim klupama, po odlasku Gašićeve i Dakića, ostaju Siniša Mijatović, Aco Stanišić i Spomenka Stevanović.

  • Misteriozna smrt: Ruski kuvar i protivnik rata nađen mrtav u Beogradu

    Misteriozna smrt: Ruski kuvar i protivnik rata nađen mrtav u Beogradu

    Aleksej Zimin (52) vlasnik poznatog restorana “Zima” u elitnom dijelu u Londonu, u Sohou, nađen je mrtav u Beogradu.

    Njega je podu sa ranom na glavi našao gazda iznajmljenog stana, prenosi Telegraf.rs.

    Iza sebe je ostavio suprugu ii kćerku staru 17 godina.

    Inače, on se otvoreno protivio ratu između Rusije i Ukrajine, a u Rusiju se nije vraćao otkad je protjeran zbog kritika na račun Putina i pohoda na Krim.

    Prema nezvaničnim informacijama, gazda stana nije mogao da ga dobije sedam dana, te je otišao da vidi šta se dešava i zatekao jeziv prizor na podu.

    O slučaju je obaviješten tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

    Naređena je obdukcija tijela sa toksikologijom.

    Britanski Daily mail piše da je, prema dostupnim izvještajima, Zimin (52) u Beogradu boravio na promociji svoje nove knjige Anglomania, a detalji o uzroku njegove smrti još uvijek nisu objavljeni.

    Zimin je, podsjeća ovaj list, bio kritičar ruske politike, a njegova TV emisija o gastronomiji je naglo otkazana 2022. godine, nakon što je postavio antiratne pjesme u znak protivljenja ratu.

    Porodica, prijatelji i kolege oplakuju njegovu smrt. U izjavi magazina Zima navedeno je da je Zimin bio ne samo saradnik već i blizak prijatelj, te je cijeli tim izrazio saučešće njegovoj supruzi Tatjani Dolmatovskoj i njihovoj 17-godišnjoj kćerki Varvari.

    Prije nego što je emigrirao, Zimin je u Rusiji vodio više kuvarskih emisija tokom 11 godina. Njegov restoran u Londonu, osim što je bio mjesto za okupljanje ruske dijaspore, pružao je podršku ljudima označenim kao “strani agenti” i prisiljenim na egzil zbog neslaganja s Kremljom.

    Zimin je bio poznat po oštrim antiratnim stavovima, a njegovi istupi uključivali su izjave poput: “Zaustavite rat. Povucite trupe. Vratite naše vojnike kući.” Na jednom snimku, otpjevao je stihove Bulata Okudžave koji opisuju patnje vojnika i želju za mirom.

  • Vučević: Očekujem nove ostavke

    Vučević: Očekujem nove ostavke

    Predsjednik Vlade Republike Srbije Miloš Vušević izjavio je danas da se do kraja nedjelje očekuju vijesti o novim ostavkama zbog nesreće u Novom Sadu, i pozvao nadležno tužilastvo da saopšti dokle se stiglo u istrazi.

    “Mislim da bismo do kraja nedelje mogli imati nove vesti po tom pitanju. Nije to pitanje trke sa vremenom, neko ispunjavanje norme. Svakako kada o tome govorimo, govorimo o kratkim vremenskim okvirima. Ove odluke se donose hladne glave i ne mogu da budu nošene emocijama koje su svakako prisutne”, rekao je Vučević, prenosi b.92.

    Prema njegovim riječima, te odluke ne znače da se nešto tehnički “odrađuje”, već se donosi odluka po pitanju objektivne političke odgovornosti. Vučević je pozvao tužilaštvo da saopšti dokle se stiglo u istrazi.

    “Hteo bih, kao i predsednik Republike, da zamolim, poštujući samostalnost tužilačke funkcije, da nadležno tužilaštvo izađe sa informacijama dokle su stiglo sa istraznim radnjama, da javnost Srbije dobije uveravanja da tužilaštvo radi na tome”, naveo je Vučević.

    Kako je rekao, veliko je pitanje da li je do nesreće došlo pogrešnim činjenjem ili nečinjenjem ili je kombinacija i jednog i drugog, kao i da to nije pitanje političkog karaktera, već zahtjeva tehničku analizu.

    “Svakako da je neko kriv. Neko mora krivično odgovarati. Neće biti lako tužilaštvu. Tužilaštvo mora da kaže dokle se stiglo. Mislim da je 36 ljudi saslušano. Dve nedelje će biti u petak kako se desila nesreća. Mi ćemo oko političke odgovornosti, koja nije subjektivna, razgovarati u narednim danima”, kazao je Vučević.

  • Banjalučani uhapšeni zbog krađa u tržnim centrima

    Banjalučani uhapšeni zbog krađa u tržnim centrima

    Policija je uhapsila S.B. i B.K. iz Banjaluke zbog sumnje da su krali u tržnim centrima u Novoj Topoli kod Gradiške.

    Njih su juče uhapsili pripadnici Policijske uprave Gradiška, i to u saradnji sa kolegama iz Policijske uprave Banjaluka.

    Policijskoj upravi Gradiška je, naime, istog dana prijavljeno da su dva nepoznata muškarca ukrala više proizvoda iz dva tržna centra u Novoj Topoli.

    “Policajci su utvrdili da su to uradili S.B. i B.K. iz Banjaluke”, dodaju iz PU Gradiška.

  • Šolc: Ukrajinu ne treba ostaviti samu

    Šolc: Ukrajinu ne treba ostaviti samu

    Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je da se učini sve kako bi se spriječila eskalacija sukoba u Ukrajini.

    “Moramo i dalje da podržavamo Ukrajinu i da učinimo sve da osiguramo da rat ne eskalira. To su izazovi sa kojima se suočavamo”, izjavio je Šolc u obraćanju poslanicima Bundestaga.

    Šolc je rekao da Ukrajina treba da ima “dobre izglede” i da je ne treba ostaviti samu.

    Prema njegovim riječima, nijedna odluka se ne može donijeti Ukrajini iza leđa, prenio je TASS.

    “Ukrajina se može osloniti na našu zemlju, na našu solidarnost. Međutim, ne želim ni u kom slučaju da sakrijem činjenicu da, po mom mišljenju, moramo da učinimo sve u budućnosti da osiguramo da nećemo postati strana u sukobu. Naglašavam to jer i dalje vjerujem da sam učinio ispravnu stvar u davanju doprinosa naporima koji su značili da nema eskalacije”, dodao je Šolc, prenosi Srna.

  • Stanivuković: Majkić novi direktor “Vodovoda”

    Stanivuković: Majkić novi direktor “Vodovoda”

    Novi direktor “Vodovoda” biće Radovan Majkić koji je dosadašnjim radom u ovom preduzeću pokazao veliku odgovornost i posvećenost i od njega imam velika očekivanja, objavio je na društvenim mrežama Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Kako je objavljeno na zvaničnom X nalogu banjalučkog gradonačelnika “zadali su najveće moguće ciljeve za ovo gradsko preduzeće i reforme koje će donijeti maksimalnu produktivnost i finansijske pokazatelje “Vodovoda”, kao i nove projekte koji se odnose na izgradnju dodatnih kilometara vodovodne mreže i rekonstrukciju postojeć”e.

    “Aktuelni direktor, Aleksandar Zolak, u koga imam mnogo povjerenja, imaće nova zaduženja u mom timu, jer se do sada, u svim situacijama, pokazao kao osoba na koju mogu uvijek mogu računati”, napisao je Stanivuković.

    Majkić je, između ostalog, ranije bio član Nadzornog odbora ovog preduzeća.

  • Vipotnik u Bakuu: Inicijativa da se povećaju izdvajanja do 1,3 biliona dolara

    Vipotnik u Bakuu: Inicijativa da se povećaju izdvajanja do 1,3 biliona dolara

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je Srni da je finansiranje borbe protiv negativnih posljedica klimatskih promjena veliki izazov za zemlje u razvoju, te se na Konferenciji članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime /KOP 29/ u Bakuu mogla čuti inicijativa o povećanju iznosa izdvajanja zemalja u razvoju do 1,3 biliona dolara.

    Vipotnik je dodao da razvijene zemlje nastoje da taj iznos ostane na prethodnoj inicijativi od 100 milijardi dolara godišnje za podršku zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.

    – Zemlje sa manjim siromašnijim ekonomijama, pa tako i BiH, imaju problema da iz sopstvenih sredstava finansiraju energetsku tranziciju, prelazak na čiste izvore energije i ostalo. Iz tog razloga je 2009. godine dogovoreno da razvijene zemlje izdvajaju 100 milijardi dolara. Plan je bio da se taj iznos u kontinuitetu izdvaja do 2025. godine, ali cjelokupan iznos je prikupljen prvi put 2022. godine – rekao je Vipotnik.

    On je naglasio da se, nažalost, daleko više ulaže u naoružanje i ratove, nego u borbu sa klimatskim promjenama, zbog čega je veoma važna poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je neophodno prekinuti ratove da bi se počelo ozbiljno razgovarati o klimatskim promjenama.

    – Ta njegova poruka je imala zaista širok odjek među učesnicima konferencije. Iskreno se nadam i želim da vjerujem da će biti prihvaćena od onih kojima je i upućena – naveo je Vipotnik.

    On je ponovio da su klimatske promjene i finasniranje energetske tranzicije najveći globalni izazovi današnjice i da polarizuju situaciju u svijetu.

    Vipotnik je napomenuo da je u BiH Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kontakt institucija za provođenje Okvirene konvencije UN o klimatskim promjenama, te da je bilo angažovano na usaglašavanju stavova različitih nivoa vlasti o deklaracijama o kojima je bilo riječi na KOP-u.

    – Ukupno devet deklaracija bi trebalo da bude doneseno na ovogodnišnjoj konferenciji. Te deklaracije se usvajaju s ciljem većeg angažmana svih zemalja potpisnica Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, a odnosi se na ubrzavanje dekarbonizacije, smanjenja globalnog zagrijavanja, ali i postizanje pravičnije raspodjele sredstava za prilagođavanje klimatskim promjenama, odnosno njenim negativnim efektima – zaključio je Vipotnik.

    Vipotnik predvodi delegaciju BiH na plenarnoj sjednici na 29. zasjedanju Konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime koja je u ponedjeljak, 11. novembra, započela u Bakuu u Azerbejdžanu.

    Godišnji samit UN o klimatskim promjenama KOP 29 okuplja lidere velikog broja zemalja, predstavnike biznisa i civilnog društva s ciljem da se podstaknu i ubrzaju akcije za rješavanje klimatske krize, odnosno da ograniče emisije ugljen-dioksida i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja za 1,5 stepeni Celzijusovih u odnosu na predindustrijski nivo.

  • Svjedok u Sudu BiH: Istražioci SIPA nisu pronašli Dejtonski sporazum na stranici UN; Konferencija za novinare na RTRS

    Svjedok u Sudu BiH: Istražioci SIPA nisu pronašli Dejtonski sporazum na stranici UN; Konferencija za novinare na RTRS

    Na ročištu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću saslušan je inspektor SIPA Petar Đukić.

    Đukić je saslušan na okolnosti izuzimanja i skidanja sa internet stranice UN-a Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

    Đukić je rekao je da je, po naredbi Tužilaštva BiH, na stranici UN pokušao da pronađe Dejtonski sporazum i Aneks 10, ali da je tamo našao samo propratni akt tadašnjeg američkog državnog sekretara Medlin Olbrajt iz 1995. godine.

    Ćukić je rekao da su on i njegove kolege iz SIPA ovu naredbu od Tužilaštva BiH dobili u septembru i da su pregledom zvaničnog sajta UN ustanovili da nema teksta Dejtonskog sporazuma.

    On je rekao da su preduzete uviđajne radnje i da su zapisnik predali Tužilaštvu BiH, te da su sve do čega su došli prenijeli na CD.

    Đukić je naveo da su sve dokumente koji su bili na engleskom jeziku dostavili Tužilaštvu BiH, koje ih je potom uputilo prevodiocu.

    On je rekao i da su u maju dobili naredbu Tužilaštva BiH da na portalu N1 pronađu govor predsjednika Srpske sa obilježavanja Bitke na Kozari i da izvrše uviđaj i da su to našli i prenijeli na CD.

    Iz tog govora, koji je trajao 24 minuta, izdvojena su četiri minuta i prezentovana na današnjem ročištu.

    Nakon Petra Đukića, slijedi saslušanje drugog svjedoka, takođe inspektora SIPA, Nikole Đukića.

    Podsjećamo, prvih 50 minuta ročišta prošlo je u prigovorima odbrane na nove dokaze Tužilaštva da nisu prevedeni na srpski jezik.

    Sudija Sena Uzunović rekla je da će saslušanje svjedoka danas biti završeno, pa makar trajalo i do 18.00 časova.

    Sud BiH radi do 16.00 časova, do kada je predviđeno da ročište i traje.