VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Na početku njegovog drugog mandata na mjestu predsjednika Sjedinjenih Država, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem strožih carina.

    BBC navodi da Tramp najavljuje da će uvesti carine od 25 odsto na robu iz Kanade i Meksika sve dok vlade dvije zemlje ne zaustave priliv ilegalnih migranata i droge fentanila u SAD.

    Takođe najavljuje uvođenje dodatne carine od 10 odsto na uvoz iz Kine, kao i carine na proizvode iz Evropske unije.

    Kina, Meksiko i Kanada su tri najveća trgovinska partnera SAD.

    Carine bi mogle ozbiljno da pogode ekonomije ovih zemalja, ali istovremeno i da povećaju potrošačke cijene u SAD.

    Ako firma koja uvozi u SAD prenese trošak carine na kupca tako što će povećati maloprodajne cijene, ekonomski teret carina snosit će američki potrošači.

    Zašto Tramp favorizuje carine?
    Donald Tramp često ističe da carine štite i otvaraju radna mjesta u SAD, te ih vidi kao način za rast američke ekonomije i povećanje poreskih prihoda.

    “Prema mom planu, američki radnici više neće morati da brinu o gubitku posla zbog stranih zemalja”, rekao je tokom predizborne kampanje 2024. godine.

    “Umjesto toga, strane zemlje će brinuti o gubitku njihovih poslova zbog Amerike”, govorio je Tramp.

    Ekonomski urednik BBC-ja Faisal Islam kaže da Tramp želi suštinski da promijeni ekonomsku kartu svijeta i smanji višak Kine i Evrope u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa SAD, što on vidi kao “iskorištavanje Amerike”.

    Tramp je takođe izjavio da carine, poput onih koje je uveo na čelik i aluminij 2018. godine dok je bio predsjednik, štite nacionalnu bezbjednost SAD, jer su “osnova naše odbrambeno-industrijske baze”.

    Koje carine je Tramp uveo tokom prvog predsjedničkog mandata?
    Donald Tramp je 2018. godine uveo carine i do 50 odsto na veš mašine i solarne panele.

    Vlada SAD tvrdila je da se američki proizvođači u ovim sektorima bore s nepoštenom konkurencijom iz inostranstva.

    Takođe je uveo carine od 25 odsto na čelik i 10 odsto na aluminij.

    Međutim, izuzeci su bili čelik i aluminij iz Meksika i Kanade, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD, Kanade i Meksika, poznat kao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je kasnije zamijenjen Sporazumom između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA).

    EU, koja je bila jedan od najvećih izvoznika čelika u SAD, uzvratila je uvođenjem carina na američku robu vrijednu više od 3 milijarde dolara, među koju spadaju farmerke, burbon i motori Harley-Davidson.

    Tramp je takođe uveo carine na kineske proizvode, od mesa do muzičkih instrumenata, čija vrijednost je iznosila više od 360 milijardi dolara.

    Kina je odgovorila uvođenjem carina na američku robu, u vrijednosti većoj od 110 milijardi dolara.

    Za vrijeme prethodnog predsjednika Džoa Bajdena, većina carina na robu iz Kine je ostala na snazi, a uvedene su i nove na neke proizvode, kao što su električna vozila.

    Kakav uticaj su carine koje je Tramp uveo tokom prvog mandata imale na te zemlje?
    Trampove carine su smanjile količinu robe koju SAD uvoze iz nekih zemalja, ali su povećale izvoz drugih zemalja u SAD.

    Prije 2018. godine, udio kineske robe bio je veći od 20 posto ukupnog uvoza SAD, dok danas čini manje od 15 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku.

    Do 2023. godine, Meksiko je prestigao Kinu i postao najveći izvoznik u SAD.

    Sada u SAD izvozi robu vrijednu 476 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza iz Kine 427 milijardi dolara.

    Ova promjena je djelimično zbog toga što su mnoge kompanije, posebno proizvođači automobila, preusmjerile proizvodnju u Meksiko kako bi iskoristile prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD i niske troškove proizvodnje u toj zemlji.

    Meksiko je 2023. godine postao sedmi najveći proizvođač putničkih vozila na svijetu.

    Zemlje istočne Azije takođe su zabilježile porast izvoza u SAD zahvaljujući Trampovim visokim carinama na kineske proizvode.

    To je djelimično zato što je njihova roba postala jeftinija za američke potrošače u odnosu na kinesku, a djelimično zato što su mnoge kineske kompanije preselile proizvodnju u te zemlje da bi izbjegle američke carine.

    Prema podacima američke Agencije za razvoj i promociju vanjske trgovine, zemlje članice Asocijacija nacija jugoistočne Azije (ASEAN), kao što su Indonezije, Filipini, Tajland, i Vijetnam, izvezle su u SAD robu u vrijednosti 158 milijardi dolara 2016. godine, dok je izvoz porastao na skoro 338 milijardi dolara u 2023. godini.

    “Zemlja koju su carine uvedene 2018. godine najteže pogodile bila je Kina”, kaže dr Nikolo Tamberi, ekonomista s Univerziteta u Saseksu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

    “Mislim da je Vijetnam vjerovatno bio jedan od najvećih dobitnika”, dodaje on.

    Carine su povećale proizvodnju čelika i aluminija u SAD, ali su takođe dovele do rasta cijena tih metala, smatra Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju.

    Institut navodi da je posljedica toga bio gubitak hiljade radnih mjesta u drugim proizvodnim sektorima.

    Institut Peterson takođe ističe da su Trampove carinske mjere povećale cijene u svim sektorima što je pogoršalo položaj potrošača u SAD.

    Koje carine bi Tramp mogao da uvede tokom drugog mandata?
    Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto na proizvode iz Meksika i Kanade dok ove dvije zemlje ne zaustavi priliv migranata i ilegalno proizvedenog fentanila u SAD.

    Takođe je najavio uvođenje “kaznene” carine od 10 odsto na već postojeće carine na kinesku robu, tvrdeći da mnoge hemikalije koje se koriste za proizvodnju nezakonitog fentanila dolaze iz Kine.

    Ove carine bi mogle da stupe na snagu već 1. februara.

    Tramp je takođe zaprijetio da će uvesti carine na proizvode iz EU, rekavši da “nas tretiraju veoma, veoma loše”.

    Kanadski premijer Džastin Trudo obećao je da će uzvratiti kontra carinama na proizvode navodno vrijedne milijarde dolara, rekavši:

    “Kanada će odgovoriti – i sve opcije su na stolu”.

    U odgovoru na najavljene dodatne carine na njihove proizvode, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će “zaštititi svoje nacionalne interese”, prenosi “Avaz”.

    Kako bi carine mogle da naštete Kanadi i Meksiku? Ako bi najnovije carine stupile na snagu, one bi uglavnom nanijele štetu ekonomijama Kanade i Meksika, kaže profesor Stiven Milard iz britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja.

    Obje zemlje su u velikoj mjeri zavisne od SAD.

    Trenutno, SAD kupuje 83 odsto ukupne robe koju Meksiko izvozi, kao i 76 odsto kanadskog izvoza.

    “Kanada prodaje velike količine nafte i mašina SAD, i carine od 25 odsto bi mogle da smanje njen BDP za 7,5 odsto tokom pet godina, što bi bio značajan udarac”, kaže profesor Milard.

    “Ako bi se Meksiku uvele carine od 25 odsto, kompanije koje su otvorile fabrike automobila u toj zemlji mogle bi relativno lako da prebace proizvodnju u matične zemlje tih proizvođača. Carine bi mogle da smanje BDP Meksika za 12,5 odsto tokom pet godina, što bi bio ogroman gubitak”, kaže on.

    Lila Abed iz Meksičkog instituta pri američkom istraživačkom Centru Vilsonu, kaže da bi carine SAD bile “pogubne” za meksičke radnike.

    “Otprilike pet miliona radnih mjesta u SAD zavisi od trgovine između SAD i Meksika… a nedavna studija pokazuje da oko 14,6 miliona radnih mjesta u Meksiku zavisi od trgovine sa sjevernoameričkim partnerima”, kaže ona.

  • Dodik: Srpska je uvijek uz Srbiju!

    Dodik: Srpska je uvijek uz Srbiju!

    Republika Srpska je uvijek uz Srbiju – voli je, podržava i želi je jedinstvenu, snažnu i razvijenu, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

     Vjerujem u plan za dalji razvoj Srbije u godinama koje dolaze i s ponosom dijelim viziju čvrstog, nezavisnog, ekonomski snažnog srpskog naroda i prepoznajem u Pokretu koji nastaje jačanje temelja koji su neophodni za to. Živjela Srbija! Živjela Republika Srpska – poručio je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • SAD obustavljaju većinu stranih pomoći na 90 dana

    SAD obustavljaju većinu stranih pomoći na 90 dana

    Američki sekretar za spoljne poslove Marko Rubio, izdao je direktivu kojom se obustavlja većina postojećih subvencija za stranu pomoć na period od 90 dana.

    Ta odluka, koja je iznenadila zvaničnike Stejt departmenta, vjerovatno se odnosi i na finansijsku pomoć za vojnu pomoć Ukrajini, piše portal Politiko.

    Prema novoj smjernici, koju su dobili svi diplomatski i konzularni kabineti, upućena je obustava gotovo svih postojećih dodjela pomoći, a obavezni su i “nalozi za obustavu rada” na većini programa pomoći.

    Nova smjernica znači da neće biti preduzete dalje akcije za raspodelu sredstava za programe koje je američka vlada već odobrila, rekla su trojica aktuelnih i dvoje bivših zvaničnika Stejt departmenta.

    Međutim, dokument ostavlja prostor za tumačenje i sadrži određene izuzetke.

    Navodi se da će finansiranje strane vojne pomoći za Egipat i Izrael biti nastavljeno.

    Prema mišljenju nekoliko zvaničnika, ta obustava izgleda da se odnosi na ključne saveznike poput Ukrajine, Јordana i Tajvana.

    Odsustvo Ukrajine iz smjernice posebno zabrinjava američke zvaničnike koji žele da pomognu Kijevu u borbi protiv Moskve, ističe Politiko.

    Vlada u Kijevu se još nije izjasnila o ovome, ali se nada da ta obustava neće uticati na ratne napore Ukrajine.

    Zaposleni u globalnom zdravlju zabrinuti su zbog uticaja ove odluke na programe kao što je Plan za hitnu pomoć protiv AIDS-a, koji finansira testiranje i liječenje osoba sa HIV-om, uglavnom u Africi. Taj program je posljednjih godina primao oko pet milijardi dolara godišnje.

    – Ova obustava rada je okrutna i smrtonosna – izjavila je Azija Rasel, izvršna direktorka Health GAP, nevladine organizacije koja se zalaže za pristup liječenju osoba sa HIV-om.

  • Pregledano 87 objekata škola – dojave o eksplozivnim napravama u Srpskoj bile lažne

    Pregledano 87 objekata škola – dojave o eksplozivnim napravama u Srpskoj bile lažne

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske su pregledom 87 objekata škola na području Banjaluke, Doboja i Zvornika ustanovili da su dojave o postavljenim eksplozivnim napravama bile lažne.

    Policijski službenici MUP-a završili su večeras protivdiverzioni pregled 87 objekata centralnih i područnih osnovnih škola na području Banjaluke, Doboja i Zvornika, postupajući po prijavama da su na mejl adrese ovih ustanova stigle poruke da su u njihovim prostorijama postavljene eksplozivne naprave, saopšteno je iz MUP-a.

    – Navodi iz prijave nisu potvrđeni nakon što su pripadnici Policijske uprave Banjaluka pregledali 54 objekta u skladu sa Uputstvom o postupanju pripadnika MUP-a u slučaju prijetnje postavljenom eksplozivnom napravom ili nekim drugim opasnim sredstvom, Policijske uprave Doboj 28, a pripadnici Policijske uprave Zvornik pet objekata škola i objekat Gradske uprave Zvornik, koja je takođe zaprimila navedeni mejl – navedeno je u saopštenju.

    O događaju su obaviještena okružna tužilaštva u Banjaluci, Doboju i Bijeljini.

    – U istragu, u cilju identifikovanja izvršioca navedenog krivičnog djela, osim pripadnika policijskih uprava Banjaluka, Doboj i Zvornik, uključeni su i policijski službenici Јedinice za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske – istakli su iz MUP-a.

  • Pad iz sjene: Priča o životnom brodolomu bivšeg operativca

    Pad iz sjene: Priča o životnom brodolomu bivšeg operativca

    Bivši pripadnik Bezbednosno-informativne agencije (BIA), Zoran Stanić, poznat pod nadimkom „Zis“ i pseudonimom @tricikl1010 na društvenoj mreži „X“, prolazi kroz težak period nakon penzionisanja. Njegova priča, obilježena profesionalnim neuspesima i ličnom borbom, otkriva složene izazove s kojima se suočavao, uključujući i liječenje od manijakalne depresije.

    Nakon odlaska iz BIA-e, Stanić se suočio s oštrim padom u životnom standardu i promjenama u međuljudskim odnosima. Prema navodima bliskih izvora, njegov krah vezuje se za neostvarene karijerne ambicije i razlaz s bivšim kolegama. Osobu koju je ranije nazivao „najboljim šefom u istoriji službe“, nakon smjene i marginalizacije, počeo je podrugljivo oslovljavati kao „keramičar“. Slično je postupio i prema dugogodišnjem prijatelju, kojeg je nakon razlaza počeo nazivati „ćelava bubašvaba“.

    Promjene u Stanićevom ponašanju imale su ozbiljan uticaj na njegovo psihološko stanje. Prema dostupnim informacijama, njegov život nakon penzionisanja karakterišu dvije faze. U prvoj, manijakalnoj fazi, Stanić vodi aktivan život, bavi se sportom i koristi društvene mreže za izražavanje frustracija, često ulazeći u sukobe i ispoljavajući agresiju prema korisnicima, posebno ženama. Ova faza obično završava prelaskom u stanje povlačenja i socijalne izolacije.

    Tokom prelaznih perioda, Stanić se povlači u beogradske ugostiteljske objekte, gdje u društvu ljudi sličnih sudbina priča o izmišljenim uspjesima iz profesionalne karijere. Međutim, uskoro zapada u dublju depresivnu fazu, obilježenu povučenošću, zapostavljanjem lične higijene i pretjeranom konzumacijom alkohola. Ovi periodi kulminiraju situacijama u kojima porodica pronalazi Stanića u teškom fizičkom i emocionalnom stanju.

    Oporavak iz ovih epizoda postaje sve teži i duži s protokom vremena, dok se ciklus njegovih problema nastavlja. Izvori bliski Staniću tvrde da njegovo ponašanje predstavlja „lični pakao“ iz kojeg ne uspijeva izaći.

    Njegova priča ukazuje na ozbiljne posljedice profesionalnih i ličnih poraza, kao i na izazove s kojima se suočavaju pojedinci nakon gubitka identiteta vezanog za posao i društveni status.

  • Vučić: Potpuno sam svestan težine trenutka u kojem se nalazimo

    Vučić: Potpuno sam svestan težine trenutka u kojem se nalazimo

    Predsjednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas u Jagodini, na prvom skupu povodom osnivanja pokreta za narod i državu, da “taj skup pokazuje koliko veliki broj ljudi želi da brani, čuva i štiti svoju Srbiju, jer je napadnuta i spolja i iznutra”.

    “Hoću da vam kažem veliko hvala. Da vam kažem veliko hvala što ste u velikom broju došli u Jagodinu. Ja sam obišao više od 200 autobusa koji još nisu ušli u Jagodinu. I hoću da vam kažem hvala, gotovo da sam zaplakao kada sam video da u jednom tako teškom trenutku toliki broj ljudi želi da brani, da čuva i štiti svoju Srbiju. I beskrajno vam hvala na tome”, poručio je Vučić.

    On je istakao da je “Srbija danas napadnuta i spolja i iznutra”.

    “Zna naš narod kada je vreme da se usprotivi i da podrži one o kojima bih mogao i mnogo toga nelepog uvek da kažem. Ali zna da su bar čuvali Srbiju i za Srbiju se borili. I kada o ovome govorim i kažem to veliko hvala, to vam kažem potpuno svestan težine trenutka u kojem se nalazimo. Na Kosovu i Metohiji nam pritiskaju narod. Na Kosovu i Metohiji pokušavaju da proteraju Srbe i sa severa i sa juga. To onima spolja koji vrše napad na Srbiju ne smeta ni malo. Naprotiv, podržavaju to. To mnogima iznutra nije ni tema”, rekao je Vučić i dodao da “im to nije bila ni tema kada su Albanci nezavisnost proglasili 2008. godine”.

    Rekao je da su ćutali i 2004. kada je bio pogrom nad srpskim narodom na KiM, kada je 30 crkava i manastira srušeno.

    “I tada su ćutali. I kada je Crna Gora odlazila, i tada su ćutali. A sada smo čuli, dragi narode, da su imali dogovor da Crna Gora ode, da je to bio uslov njihove podrške, odnosno spoljne podrške njima da osvoje vlast u Beogradu, da se odreknu Crne Gore i da se odreknu Kosova i Metohije. I ni to im nije bilo dovoljno, već su opljačkali Srbiju onako kako niko nikada nije opljačkao, opljačkali su je oni od 2000. do 2012. godine oni su postali bogati, a narod siromašniji nego ikada”, rekao je Vučić.

    Naglasio je da “ti danas drže pridike vlasti i hoće da se vrate na vlast”.

    “Hoće da zloupotrebe decu u Srbiji ne bi li se vratili na vlast. Šta nam se sve danas događa, da moramo da trpimo najstrašnije neistine i najstrašnije laži? Od koga? Od jednog belosvetskog kriminalca kakav je Dragan Šolak? Koji je danas objasnio narodu da je autobus sa pristalicama SNS-a povredio devojku. A onda se ispostavilo da nikakav autobus nije ni dodirnuo nikakvu devojku. Ni dodirnuo, ali baš ih briga. A onda su rekli da su neko kuče negde zgazili. Ne postoji stvar koju nisu izmišljali i šta nisu radili”, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

    “Divno je biti predsednik Srbije, ne postoji ništa lepše na svetu. Biti vaš predsedenik je najveća čast na svetu”, rekao je Vučić okupljenima.

    “Danas sam izašao na terasu da vidim decu koja su prolazila. Jedna devojčica je nastavljala sa uvredama, a ostali su bili zbunjeni. Mi moramo da razgovaramo sa decom, njima je mesto u školama. Pozivam ih na dijalog. Kažite nam šta nije ispunjeno”, upitao je Vučić.

    “Moramo da razgovaramo sa decom koja moraju da idu u školu – knjige a ne zvona i praporci”, poručio je Vučić.

    Dačić: Srbija je jaka koliko je jedinstvena
    Predsjednik Socijalističke partije Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je večeras u Jagodini da će koalicija oko SPS-a uložiti maksimalne napore i podršku za formiranje i funkcionisanje novog pokreta jer, kako je istakao, Srbiji je jaka onoliko koliko je jedinstvena, za šta je potrebno da se patriotske snage zajedno bore protiv pokušaja ugrožavanja državnih i nacionalnih interesa.

    “Srbija je jaka samo koliko je jedinstvena, a slaba onoliko koliko je zavađena i zato ne smemo da dozvolimo neprijatelju da nas zavadi. Odgovor odgovornih bi trebalo da bude zajednički nastup svih patriotskih snaga, patriotskog bloka”, istakao je Dačić na skupu u Jagodini.

    Kako je naveo, SPS sa SNS-om sarađuje 13 godina, a za to vrijeme je Srbija promenila svoj lik.

    “Ponosni smo na sve dobro što smo uradili, svesni smo da imamo šta i da ispravimo i spremni smo za tu saradnju. Mi hoćemo mir, dijalog, razvoj za sve građane, za svu decu. Mi Srbiju nećemo dati ni za šta i uložićemo maksimalne napore da pružimo otpor onima koji su neprijatelji i hoće da unište naše nacionalne i državne interese”, naglasio je Dačić.

    Navodeći da političkih partija ima mnogo, Dačić je istakao da je” Srbija samo jedna i da tu jednu najlepšu, najbolju, najpravedniju Srbiju patriotske snage neće dati nikome”.

    Prema njegovim riječima, večeras ih je u Jagodini okupila najvažnija tema, a to je Srbija.

    Navodeći da mu nikada nije bilo jasno kako je jedna mala zemlja na svjetskom globusu poput Srbije doživjela i pretrpjela toliko nepravdi, koje nisu vezane za jedan istorijski period, Dačić je rekao da je zaključio da Srbija u suštini nije mala, ali da je, da bi bila velika, potrebno da bude stabilna, da u njoj vlada bratstvo i jedinstvo unutar srpskog naroda i građana Srbije.

  • Moskva protiv zamrzavanja sukoba u Ukrajini

    Moskva protiv zamrzavanja sukoba u Ukrajini

    Rusija ne podržava zamrzavanje sukoba u Ukrajini jer bi to Zapad mogao da iskoristi za jačanje vojnog uticaja na ukrajinskoj teritoriji, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    “Zalažemo se za definitivno, pravedno i održivo rješenje koje se bavi osnovnim uzrocima krize. Privremeno primirje i zamrzavanje sukoba su neprihvatljivi”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu ruskog Ministarstva inostranih poslova, prenosi Izvestija.

    Napominje se da će zamrzavanje sukoba iskoristiti zapadne zemlje za jačanje vojnog potencijala kijevskog režima, kao i za “oružanu osvetu” Rusiji, prenosi Tanjug.

    U saopštenju se ističe da su za rješavanje sukoba potrebni pouzdani i pravno obavezujući sporazumi koji će garantovati sprečavanje nastavka eskalacije.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem decembra prošle godine istakao da Rusija nastoji da okonča sukob u Ukrajini, a ne da ga zamrzne.

  • Ustavni sud BiH odbio apelaciju SNSD-a zbog izbora Vukovića u Dom naroda

    Ustavni sud BiH odbio apelaciju SNSD-a zbog izbora Vukovića u Dom naroda

    Ustavni Sud BiH odbacio je apelaciju SNSD-a, koji su se žalili na poništenje izbora delegata Snježane Novaković-Bursać. Podsjećamo, nju je u Domu naroda PSBiH naslijedio Nenad Vuković iz PDP-a.

    “U ovom predmetu Ustavni sud je, između ostalog, utvrdio da osporenim odlukama Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH nije prekršeno apelantovo pravo na slobodne izbore. Apelant je imao mogućnost da u toku ponovnog postupka efikasno učestvuje u zaštiti svojih izbornih prava, a Sud BiH je detaljno obrazložio svoju odluku dajući odgovore na sve bitne apelantove žalbene navode, u čemu Ustavni sud ne vidi bilo kakvu proizvoljnost”, naveli su iz Ustavnog suda BiH, prenosi Avaz.

    Inače, Ustavni sud BiH je prihvatio apelaciju koju je PDP podnio vezano za izbor u u Dom naroda PSBiH.

    NSRS je konstatovala da je PDP-ova lista dobila 11 glasova, a da je jedan listić bio nevažeći, dok su iz PDP-a tvrdili da imaju 12 glasova i da nema nevažećih.

    Nakon toga je utvrđeno i da lista na kojoj se nalaze Snježana Novaković Bursać i Nenad Vuković imaju po 12 glasova, a žrijebanje je odlučilo da u Dom naroda ide Vuković.

  • Vučević: Neće biti otcjepljenja Vojvodine od Srbije

    Vučević: Neće biti otcjepljenja Vojvodine od Srbije

    Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je da neće biti nikakve revolucije u Srbiji, ni nasilne promjene vlasti, ni prelazne vlade, niti otcjepljenja Vojvodine.

    Vučević je u razgovoru sa građanima u Futogu rekao da se taj scenario neće gledati i da je Vojvodina bila i biće dio Srbije.

    – Nema više autonomaško separatističke elite, neće građani Vojvodine da se odvajaju od matice, a to neće ni Srbi, Mađari, Slovaci, Rumuni, niko. Vodite svoju politiku, ali nam Srbiju ne dirajte – istakao je Vučević.

    On je napomenuo da se vlast može dobiti samo na izborima.

  • Putin: Spreman sam za razgovor sa Trampom

    Putin: Spreman sam za razgovor sa Trampom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija nikada nije odbila da komunicira sa američkom administracijom, dodajući da je Moskva spremna da vodi pregovore sa Ukrajinom i da razgovara sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

    “Imao sam pragmatičan odnos sa Trampom, nalik na poslovni odnos”, rekao je Putin, dodajući da je kriza u Ukrajini mogla da se izbjegne da Tramp nije bio “pokraden na izborima”, prenosi agencija RIA Novosti.

    Naveo je da i dalje postoje problemi, poput toga što je u Ukrajini zakonski zabranjeno pokrenuti pregovore, dodajući da Kijev ne žuri da ukine tu zabranu, prenosi Tanjug.

    “Sve dok se ta zabrana ne ukine, biće teško govoriti o pregovorima”, smatra Putin.

    On je ocijenio da postoje zajedničke teme o kojima može da se razgovara sa Vašingtonom, pogotovo o nafti i strateškoj stabilnosti.

    “Previsoke i preniske cijene energenata loše su i za SAD i za Rusiju. O tome ima mnogo da se razgovara, najbolje je da se sastanemo”, rekao je ruski predsjednik.

    On je naveo da ne vjeruje da će SAD uvesti novi paket sankcija Rusiji, izrazivši sumnju da će Tramp povući potez koji “šteti američkoj ekonomiji”.

    “Ali to zavisi od odluka i izbora trenutne američke administracije”, zaključio je Putin.