VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Srbija bira između državotvornosti i samouništenja

    Stevandić: Srbija bira između državotvornosti i samouništenja

    Vođen osjećajem odgovornosti i saznanjima koja su mi dostupna u vrijeme kada se Republika Srpska pokušava potpuno uništiti, kao i Srbi na Kosovu, a Srbija zaustaviti i poniziti pokretanjem revolucionarnih mećusobnih sukoba koji bi naš narod doveli do ivice uništenja, moram  otvoreno i jasno da govorim:

    Poslije pokušaja generalnog štrajka i zaustavljanja Srbije i najave osnivanja narodnog pokreta u Jagodini za Srbiju stižu prelomni dani i događaji. NJih će definisati, a našu sudbinu odrediti, nivo nacionalne i državotvorne svijesti koje imaju društvene grupa i slojevi, ali i ugledne ličnosti. Državotvorna i nacionalna svijest ne mogu se očuvati sa obožavaocima Dinka Gruhonjića i Marinike Tepić, raznih političko- tajkunskih lobija koji finansiraju i promovišu sukobe meću stanovništvom Srbije trudeći se da narod omrzne svoju vojsku i crkvu, svoju Vladu, predsjednika i institucije, istoriju i kulturu, prihvatajući nametnute vrijednosti u kojima je normalno, a sutra i obavezno, povraćati na srpsku zastavu, pozivati na ubistvo predsjednika države.

    U taj bratoubilački i nihilistički projekat su uspjeli da ubace mlade ljude, pogotovu studente, koje koriste kao borbene grupe za uništavanje državotvorne i nacionalne svijesti i na kraju tradicionalne srpske porodice. Vještim intrigama i romansiranjem bunta kao izražavanja mišljenja, iza čega se krije sinergija domaćih i međunarodnih grupa za kreaciju sukoba kao modela promjene vlasti ali i vrijednosnih sistema.

    Pred nama su ključni dani i događaji i zato svaka odgovorna osoba ima obavezu da se javno i jasno oglasi. Maske su pale i linije koje povezuju autošovinističu i antisrpsku politiku sa spoljnim uticajnim i bogatim faktorima su na istom pravcu udara na sve nas. Bez obzira na sve trikove i vješto korištenje raznih negativnosti u društvu zbog kojih niko i nigdje nije uništavao svoju državu. Uostalom, da se prisjetimo stanja privrede, plata penzija, ali i kulture prije 15 i više godina, stanje srpske infrastrukture, zdravstva, bolnica, puteva, pruga, trgova. I naravno stanja narodne i nacionalne svijesti onda i sad. Kada smo se ono stidili junaka sa Košara kojim danas dižemo spomenke, kada smo Srbe iz Srpske uvredljivo nazivali bosancima, a negirali nacionalni identitet Srba iz Crne gore? I kad je ono Novi Sad postao evropska prestonica kulture? Je li za vrijeme sadašnjih finansijera i kreatora protesta koji se izvode preko studenata ili kad je sadašnji premijer bio gradonačelnik podržan od sadašnjeg predsjednika države? Moglo bi mnogo toga da se navodi, ali da ne dužim, najvažnije je hoćemo li zaista naivno i jeftino Srbiju rušiti međusobnim sukobima ili nastaviti graditi ekonomskim, vojnim i geopolitičkim liderstvom koje nas stavlja u red velikih i ozbiljnih naroda i država. Pa ako na tom pravcu treba nešto mijenjati – mijenjaćemo zajedno, a to se ne radi bratoubilačkim ratom i kreacijama novog separatizma kao što se to sad radi u Vojvodini.

    Na kraju, hoćemo li svoje potomke učiti o Milošu, Lazaru, Karađorđu, Milanu, Mišiću, Bojoviću, Petru, Aleksandru, Veljku, ili ćemo ih učiti kako se povraća na svoju zastavu koja predstavlja naše najveće, najsvetije i naljepše vrijednosti?

    Odluke donosimo sutra pokazujući jesmo li se iz naroda ispisali i jesu li nam uspjeli da izbrišu ili, od nas samih sakriju, državotvornost ali i pamet da zdravo rasuđujemo kad donosimo odluke. Za sebe, svoju porodicu, grad, državu i narod.

  • MIP Rusije: Naći će se obostrano prihvatljivo rješenje za Srbiju i Rusiju oko NIS-a

    MIP Rusije: Naći će se obostrano prihvatljivo rješenje za Srbiju i Rusiju oko NIS-a

    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) Ruske Federacije očekuje da će se naći obostrano prihvatljivo rešenje za Srbiju i Rusiju poslije uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) i ističe da na rješenju za ove sankcije intenzivno rade Rusija i Srbija.

    Računamo na to da će se i ovoga puta naći obostrano prihvatljivo rješenje. Dakle, vjerujemo da će suverenitet Srbije biti očuvan i da narod neće osjetiti krizu koju mogu da izazovu prirodni energenti, posebno ove zime – navode iz ruskog MIP-a, objavljeno je u današnjoj “Politici”.

    Kako je navedeno, na zahtjev tog dnevnog lista da prokomentariše američke sankcije NIS-u, MIP Rusije ocijenjuje da je “riječ o dugoročnoj politici kolektivnog Zapada”.

    MIP Rusije, kako prenosi “Politika”, ocijenjuje i da su motivi SAD u odnosu na kompaniju NIS determinisani “željom da se po svaku cijenu potkopa izuzetno uspješan projekat saradnje ruskog investitora i srpske strane”.

    – Ovo je udar na efikasnu saradnju naših zemalja, građenu decenijama, na srpsku privredu i građane. Ovdje važi tipična zapadna logika ‘ili si sa nama ili nikako’, u kojoj nema mjesta vođenju računa o interesima Srbije. Bezvezno obrazloženje Amerikanaca da sankcije nisu usmjerene protiv Beograda lažno je i licemerno – piše u odgovoru.

    Rusko ministarstvo inostranih poslova ocijenjuje i da uvođenje sankcija rusko-srpskoj kompaniji NIS u Srbiji nije samo akcija bivše administracije SAD na čelu sa predsjednikom DŽozefom Bajdenom, već da je riječ o dugoročnoj politici “kolektivnog Zapada usmjerenoj na neokolonijalno potčinjavanje drugih zemalja, kontrolu nad njihovim ekonomijama i resursima”.

    MIP Rusije ističe da “prava nezavisnost i suverenitet tamo izazivaju alergije i neprihvatanje”.

    U odgovoru se dodaje da su Rusija i Srbija do sada “uspješno odolijevale sabotažnim napadima i štitile zajednički rad od neprijateljskih mahinacija”.

    – Računamo na to da će se i ovoga puta naći obostrano prihvatljivo rješenje. Zajedno radimo na rješavanju ove situacije. Polazimo od potrebe održavanja strateškog partnerstva sa Srbijom zasnovanog na vekovnim bratskim vezama između naroda dviju zemalja, temeljnim nacionalnim interesima i poštenoj saradnji – navode iz ruskog MIP-a, kako prenosi “Politika”.

    Kako se dodaje, MIP Rusije smatra i da je u ovoj godini, kada se obilježava 80. godišnjica velike pobjede u Drugom svjetskom ratu, suštinski važno da se na djelu potvrdi privrženost pravim ciljevima i vrijednostima, kao i nasljeđu pobjednika.

    – Narodi Rusije i Srbije stali su rame uz rame protiv neprijatelja u dva svjetska rata, zajedno pobijedili fašizam i postavili temelje za novi sistem međunarodnih odnosa. Danas ne samo naše zemlje, već i cijeli svijet prolaze kroz još jedan test izdržljivosti. Uvjereni smo u to da ćemo uspjeti da očuvamo bliske odnose zarad budućih pokoljenja – zaključuje MIP Rusije.

  • Borenović: Imamo ustavni kapacitet da u ime Srpske donosimo odluke

    Borenović: Imamo ustavni kapacitet da u ime Srpske donosimo odluke

    Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović rekao je danas da poslanici PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red imaju ustavni kapacitet da u ime Republike Srpske donose odluke u Predstavničkom domu ako postoji opšta većina.

    – Imamo i dva delegata u Domu naroda i ustavni legitimitet da donosimo odluke i da budemo dobar i mudar partner koji će pomoći u najboljem ineresu građana i Srpske i BiH – rekao je Borenović na konferenciji za novinare.

    On tvrdi da PDP-u nije stalo do fotelja i privilegija, već da treba da se razgovara na bazi programa i da se zna da li postoji politička podrška u institucijama BiH da se smanji stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove, opremu za bebe.

    Borenović je rekao da PDP želi da razgovara o konkretnom mjerama, programima, vizijama, strategijama kako bi vlast na nivou BiH omogućila kvalitetno rješavanje životnih problema građana.

    On je dodao da je važno da li postoji potencijalna koalicija na nivou BiH koja bi, poštujući ustavnu strukturu BiH, nastavila evropski put od čega će koristi imati svi građani.

  • Dodik: Socijalni dijalog ključan za budućnost Republike Srpske

    Dodik: Socijalni dijalog ključan za budućnost Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je važnost održavanja socijalnog dijaloga i najavio konkretne mjere na današnjoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

    SNSD predlaže rješenje za deblokadu rada Parlamenta
    Govoreći o funkcionisanju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Dodik je ocijenio da je rad ovog tijela u trenutnom sastavu neustavan. Nakon smjene Nebojše Radmanovića iz Kolegijuma, prema njegovim riječima, Dom više nema formalne uslove za rad.

    „Smjenom Radmanovića prekinut je rad Kolegijuma, a sve odluke donesene nakon toga su protivustavne. Kako bismo riješili ovu situaciju, SNSD će predložiti Branislava Borenovića za člana Kolegijuma. Time ćemo omogućiti rad Doma, ali i pokazati da srpski predstavnici ne blokiraju evropske reforme“, naglasio je Dodik.

    Dodao je da će ukoliko se ovaj prijedlog odbije, to biti dokaz da kandidati koje predlaže opozicija ne predstavljaju interese srpskog naroda.

    Republika Srpska trpi ekonomsku štetu od BiH
    Dodik je istakao da Republika Srpska nema nikakvu korist od Bosne i Hercegovine, već da trpi ogromnu ekonomsku štetu.

    „Gubimo na porezima i akcizama, novac se godinama ne dijeli, a presuđeni iznos od indirektnih poreza iz 2014. godine, koji pripada Republici Srpskoj, još uvijek nije isplaćen“, kazao je Dodik.

    Komentarišući odnose na međunarodnom planu, Dodik je naveo da EU prolazi kroz ekonomsku i organizacionu krizu, a da Republika Srpska prepoznaje promjene koje dolaze na globalnom nivou.

    Minimalna plata i povećanja u 2025. godini
    Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, kako je Dodik najavio, doneseni su prijedlozi za povećanje minimalne plate.

    „Ostajemo pri prijedlogu da minimalna plata za srednje obrazovanje sa tri godine školovanja iznosi 950 KM, dok za četverogodišnje obrazovanje bude 1.000 KM. Za visoko obrazovanje minimalna plata biće 1.300 KM, uz topli obrok i putne troškove“, precizirao je Dodik.

    Predstavnici sindikata, prema njegovim riječima, tražili su veća povećanja, ali su na kraju pristali na prijedlog Vlade. Dodik je naglasio da je cilj u 2025. godini podići prosječnu platu u Republici Srpskoj na nivo od 2.000 KM.

    Zaključio je da vlast ostaje posvećena zaštiti interesa Republike Srpske i nastavljanju socijalnog dijaloga kao ključnog alata za postizanje ekonomskih i političkih ciljeva.

  • Stevandić: Neoliberalni centri moći i dalje izazivaju krize u svijetu

    Stevandić: Neoliberalni centri moći i dalje izazivaju krize u svijetu

    S obzirom na to da više nisu u mogućnosti da destabilizuju Sjedinjene Države, duboka država sada pokušava da proširi svoj uticaj na Evropu, izazivajući političke i društvene nemire kako bi nastavila ostvarivati svoje ciljeve na globalnoj sceni. Na sve načine su pokušavali da uklone Donalda Trampa, uključujući i pokušaj njegovog ubistva, no Trampov dolazak na vlast i njegova odluka da smijeni i ukine strukture duboke države, kao i da im oduzme finansijska sredstva, promijenili su dinamiku moći. Međutim, i dalje se bore da ostvare svoje planove, ali sada se njihova pažnja preusmjerava na Evropu.

    Ovu situaciju komentarisao je i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, koji je naveo da duboka država i neoliberalno podzemlje još uvijek predstavljaju značajan faktor krize i destabilizacije na globalnom nivou, uprkos porazu u Sjedinjenim Američkim Državama.

    „Duboka država i neoliberalno podzemlje su u Americi izgubili od Trampa, ali preko ranije stvorenih uporišta koje kontrolišu u svijetu, pogotovo u EU, dokazuju da još mogu da izazivaju krize i destabilizuju države i regije. Slovačka, Srbija, Mađarska, Ukrajna i još mnoge zemlje, a posebno BiH, su dokazi za to,“ naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

    U Srbiji i Slovačkoj trenutno su u toku demonstracije protiv demokratski izabrane vlasti koje se odvijaju u atmosferi izražene političke podijeljenosti i haotičnih scena na ulicama. Ove akcije sve češće se dovode u vezu sa pokušajima spoljnih aktera da utiču na unutrašnje prilike ovih zemalja. Istovremeno, primjetni su napori da se Mađarska izoluje unutar Evropske unije, što dodatno usložnjava odnose na regionalnom nivou. S obzirom da više nisu u mogućnosti da destabilizuju Sjedinjene Države, duboka država sada pokušava da proširi svoj uticaj na Evropu, izazivajući političke i društvene nemire kako bi nastavila ostvarivati svoje ciljeve na globalnoj sceni.

     

     

     

     

  • Bijela kuća: Hitno potrebno produženje primirja u Libanu

    Bijela kuća: Hitno potrebno produženje primirja u Libanu

    Bijela kuća saopštila je danas da je hitno potrebno produženje primirja u Libanu, izražavajući zadovoljstvo zbog toga što je izraelska vojska počela da se povlači iz centralnih libanskih regiona.

    Portparol savjetnika za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Brajan Hjuz rekao je da je cilj da se osigura da Hezbolah ne ugrozi libanski narod ili susjedne zemlje, a da je za to potrebno da se hitno produži prekid vatre, prenio je Rojters.

    Hjuz je istakao sa SAD blisko sarađuju sa regionalnim partnerima da bi se postigao dogovor o produženju prekida vatre, prenosi Tanjug.

    Izraelske snage će ostati u južnom Libanu poslije roka od 60 dana koji je predviđen sporazumom o prekidu vatre sa libanskom militantnom grupom Hezbolah zbog toga što uslovi Izraela nisu u potpunosti sprovedeni, saopštila je danas kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

    Sporazum o primirju između Izraela i Hezbolaha stupio je na snagu 27. novembra, a izraelske snage treba da se povuku do 27. januara.

  • Doktor Fauči ostao bez zaštite

    Doktor Fauči ostao bez zaštite

    Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da je povukao federalnu zaštitu za bivšeg visokog američkog zdravstvenog zvaničnika dr Entonija Faučija.

    Povučena je zaštita za dr Entonija Faučija koju finansiraju poreski obveznici, potvrdio je Tramp na konferenciji za novinare, prenio je Njujork post.

    “Mislim da kada radite za vladu, u nekom trenutku vaša zaštita prestane i znate, ne možete je imati zauvijek”, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara na brifingu o odgovoru vlasti na uragan u Ešvilu, u Sjevernoj Karolini u oktobru 2024, kada je poginulo više od 50 ljudi.

    Prema njegovim riječima, ukinuta je zaštita i nekim drugim ljudima.

    Kako je naveo Njujork post, on je očigledno mislio na bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona i bivšeg državnog sekretara Majka Pompea.

    “Mogu da angažuju svoje obezbjeđenje…Mogu im dati dobar broj veoma dobrih ljudi iz obezbjeđenja. Fauči je zaradio mnogo novca. Svi su zaradili”, istakao Tramp.

    Ranije ovog mjeseca je Bi-Bi-Si objavio da je Džozef Bajden, tada odlazeći predsjednik SAD, unapred pomilovao Entonija Faučija, bivšeg glavnog medicinskog savjetnika u vreme pandemije kovida 19, kao i članove istražne komisije za nerede u Kapitolu 6. januara

    Tramp, koji u ponedeljak polažio zakletvu, redovno se sukobljavao sa Faučijem tokom pandemije i nagoveštavao da će preduzeti mere protiv onih koji su ga smatrali odgovornim za nerede u Kapitolu 6. januara.

  • Tramp izdao naredbu: Transrodne žene smještajte u muške zatvore

    Tramp izdao naredbu: Transrodne žene smještajte u muške zatvore

    Američki predsjednik Donald Tramp naredio je federalnim zatvorima da smještaju zatvorenice – transrodne žene u muške zatvorske ustanove, kao i da se obustave medicinski tretmani u vezi sa promjenom pola.

    Ti potezi su predviđeni izvršnom naredbom koju je Tramp izdao u ponedjeljak nakon što je preuzeo dužnost, prenio je Njujork tajms.

    Direktiva o zatvorenicama transrodnim ženama se odnosi i na migrante pritvorenike.

    Zastupnici transrodnih osoba i zatvorenika kritikovali su Trampovu naredbu, navodeći da će njeno sprovođenje dovesti do silovanja i fizičkih napada na transrodne žene.

    U SAD ima oko 1.500 federalnih zatvorenika koji su transrodne žene.

    Od oko 144.000 muških zatvorenika u SAD ima 750 transrodnih muškaraca, prenosi Tanjug.

    Transrodne osobe čine manje od jedan odsto odraslih u SAD, prema Institutu Vilijams, istraživačkom centru na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu.

  • Hamas regrutovao 15.000 novih boraca

    Hamas regrutovao 15.000 novih boraca

    Palestinska militantna grupa Hamas regrutovala je između 10.000 i 15.000 članova od početka rata sa Izraelom, rekla su dva izvora iz američkog Kongresa upoznata sa podacima američkih obavještajnih službi.

    Sugerisali su da bi ovi borci mogli da predstavljaju stalnu prijetnju Izraelu.

    Izvori su rekli da je približno isti broj pripadnika Hamasa ubijen tokom rata. SAD zvanično nisu objavile nove procjene o gubicima militantnog pokreta, prenosi Tanjug.

    Hamas i Izrael započeli su primirje u nedjelju, 19. januara, nakon 15 mjeseci sukoba koji je opustošio Pojas Gaze i zapalio Bliski istok.

    Izvori su rekli da je Hamas uspio da regrutuje nove članove, ali da su mnogi od njih mladi i neobučeni i koriste se za jednostavne bezbjednosne zadatke.

  • Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Na početku njegovog drugog mandata na mjestu predsjednika Sjedinjenih Država, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem strožih carina.

    BBC navodi da Tramp najavljuje da će uvesti carine od 25 odsto na robu iz Kanade i Meksika sve dok vlade dvije zemlje ne zaustave priliv ilegalnih migranata i droge fentanila u SAD.

    Takođe najavljuje uvođenje dodatne carine od 10 odsto na uvoz iz Kine, kao i carine na proizvode iz Evropske unije.

    Kina, Meksiko i Kanada su tri najveća trgovinska partnera SAD.

    Carine bi mogle ozbiljno da pogode ekonomije ovih zemalja, ali istovremeno i da povećaju potrošačke cijene u SAD.

    Ako firma koja uvozi u SAD prenese trošak carine na kupca tako što će povećati maloprodajne cijene, ekonomski teret carina snosit će američki potrošači.

    Zašto Tramp favorizuje carine?
    Donald Tramp često ističe da carine štite i otvaraju radna mjesta u SAD, te ih vidi kao način za rast američke ekonomije i povećanje poreskih prihoda.

    “Prema mom planu, američki radnici više neće morati da brinu o gubitku posla zbog stranih zemalja”, rekao je tokom predizborne kampanje 2024. godine.

    “Umjesto toga, strane zemlje će brinuti o gubitku njihovih poslova zbog Amerike”, govorio je Tramp.

    Ekonomski urednik BBC-ja Faisal Islam kaže da Tramp želi suštinski da promijeni ekonomsku kartu svijeta i smanji višak Kine i Evrope u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa SAD, što on vidi kao “iskorištavanje Amerike”.

    Tramp je takođe izjavio da carine, poput onih koje je uveo na čelik i aluminij 2018. godine dok je bio predsjednik, štite nacionalnu bezbjednost SAD, jer su “osnova naše odbrambeno-industrijske baze”.

    Koje carine je Tramp uveo tokom prvog predsjedničkog mandata?
    Donald Tramp je 2018. godine uveo carine i do 50 odsto na veš mašine i solarne panele.

    Vlada SAD tvrdila je da se američki proizvođači u ovim sektorima bore s nepoštenom konkurencijom iz inostranstva.

    Takođe je uveo carine od 25 odsto na čelik i 10 odsto na aluminij.

    Međutim, izuzeci su bili čelik i aluminij iz Meksika i Kanade, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD, Kanade i Meksika, poznat kao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je kasnije zamijenjen Sporazumom između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA).

    EU, koja je bila jedan od najvećih izvoznika čelika u SAD, uzvratila je uvođenjem carina na američku robu vrijednu više od 3 milijarde dolara, među koju spadaju farmerke, burbon i motori Harley-Davidson.

    Tramp je takođe uveo carine na kineske proizvode, od mesa do muzičkih instrumenata, čija vrijednost je iznosila više od 360 milijardi dolara.

    Kina je odgovorila uvođenjem carina na američku robu, u vrijednosti većoj od 110 milijardi dolara.

    Za vrijeme prethodnog predsjednika Džoa Bajdena, većina carina na robu iz Kine je ostala na snazi, a uvedene su i nove na neke proizvode, kao što su električna vozila.

    Kakav uticaj su carine koje je Tramp uveo tokom prvog mandata imale na te zemlje?
    Trampove carine su smanjile količinu robe koju SAD uvoze iz nekih zemalja, ali su povećale izvoz drugih zemalja u SAD.

    Prije 2018. godine, udio kineske robe bio je veći od 20 posto ukupnog uvoza SAD, dok danas čini manje od 15 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku.

    Do 2023. godine, Meksiko je prestigao Kinu i postao najveći izvoznik u SAD.

    Sada u SAD izvozi robu vrijednu 476 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza iz Kine 427 milijardi dolara.

    Ova promjena je djelimično zbog toga što su mnoge kompanije, posebno proizvođači automobila, preusmjerile proizvodnju u Meksiko kako bi iskoristile prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD i niske troškove proizvodnje u toj zemlji.

    Meksiko je 2023. godine postao sedmi najveći proizvođač putničkih vozila na svijetu.

    Zemlje istočne Azije takođe su zabilježile porast izvoza u SAD zahvaljujući Trampovim visokim carinama na kineske proizvode.

    To je djelimično zato što je njihova roba postala jeftinija za američke potrošače u odnosu na kinesku, a djelimično zato što su mnoge kineske kompanije preselile proizvodnju u te zemlje da bi izbjegle američke carine.

    Prema podacima američke Agencije za razvoj i promociju vanjske trgovine, zemlje članice Asocijacija nacija jugoistočne Azije (ASEAN), kao što su Indonezije, Filipini, Tajland, i Vijetnam, izvezle su u SAD robu u vrijednosti 158 milijardi dolara 2016. godine, dok je izvoz porastao na skoro 338 milijardi dolara u 2023. godini.

    “Zemlja koju su carine uvedene 2018. godine najteže pogodile bila je Kina”, kaže dr Nikolo Tamberi, ekonomista s Univerziteta u Saseksu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

    “Mislim da je Vijetnam vjerovatno bio jedan od najvećih dobitnika”, dodaje on.

    Carine su povećale proizvodnju čelika i aluminija u SAD, ali su takođe dovele do rasta cijena tih metala, smatra Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju.

    Institut navodi da je posljedica toga bio gubitak hiljade radnih mjesta u drugim proizvodnim sektorima.

    Institut Peterson takođe ističe da su Trampove carinske mjere povećale cijene u svim sektorima što je pogoršalo položaj potrošača u SAD.

    Koje carine bi Tramp mogao da uvede tokom drugog mandata?
    Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto na proizvode iz Meksika i Kanade dok ove dvije zemlje ne zaustavi priliv migranata i ilegalno proizvedenog fentanila u SAD.

    Takođe je najavio uvođenje “kaznene” carine od 10 odsto na već postojeće carine na kinesku robu, tvrdeći da mnoge hemikalije koje se koriste za proizvodnju nezakonitog fentanila dolaze iz Kine.

    Ove carine bi mogle da stupe na snagu već 1. februara.

    Tramp je takođe zaprijetio da će uvesti carine na proizvode iz EU, rekavši da “nas tretiraju veoma, veoma loše”.

    Kanadski premijer Džastin Trudo obećao je da će uzvratiti kontra carinama na proizvode navodno vrijedne milijarde dolara, rekavši:

    “Kanada će odgovoriti – i sve opcije su na stolu”.

    U odgovoru na najavljene dodatne carine na njihove proizvode, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će “zaštititi svoje nacionalne interese”, prenosi “Avaz”.

    Kako bi carine mogle da naštete Kanadi i Meksiku? Ako bi najnovije carine stupile na snagu, one bi uglavnom nanijele štetu ekonomijama Kanade i Meksika, kaže profesor Stiven Milard iz britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja.

    Obje zemlje su u velikoj mjeri zavisne od SAD.

    Trenutno, SAD kupuje 83 odsto ukupne robe koju Meksiko izvozi, kao i 76 odsto kanadskog izvoza.

    “Kanada prodaje velike količine nafte i mašina SAD, i carine od 25 odsto bi mogle da smanje njen BDP za 7,5 odsto tokom pet godina, što bi bio značajan udarac”, kaže profesor Milard.

    “Ako bi se Meksiku uvele carine od 25 odsto, kompanije koje su otvorile fabrike automobila u toj zemlji mogle bi relativno lako da prebace proizvodnju u matične zemlje tih proizvođača. Carine bi mogle da smanje BDP Meksika za 12,5 odsto tokom pet godina, što bi bio ogroman gubitak”, kaže on.

    Lila Abed iz Meksičkog instituta pri američkom istraživačkom Centru Vilsonu, kaže da bi carine SAD bile “pogubne” za meksičke radnike.

    “Otprilike pet miliona radnih mjesta u SAD zavisi od trgovine između SAD i Meksika… a nedavna studija pokazuje da oko 14,6 miliona radnih mjesta u Meksiku zavisi od trgovine sa sjevernoameričkim partnerima”, kaže ona.