VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova: Rusija ponosna na Srbe

    Zaharova: Rusija ponosna na Srbe

    Rusija je ponosna na Srbe što imaju snage da se suprotstave destruktivnim tendencijama Zapada, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    Zaharova je istakla da Srbe nije slomilo ni NATO bombardovanje osiromašenim uranijumom, a ni sistemski napori koje je Zapad preduzimao narednih 25 godina da se zaboravi to što se desilo, prenosi Sputnjik.

    “Preživjevši duboku kolektivnu traumu, Srbi su sačuvali i indentitet i održali državu. Tragično iskustvo srpskog naroda uči nas kako možemo da se izborimo za nacionalno dostojanstvo”, poručila je Zaharova.

    Ona je ukazala da je prije 25 godina avijacija NATO pokazala šta tačno znači “humanitarna intervencija” kako su je nazivali iz ove alijanse.

    “Upravo taj termin je rukovodstvo NATO i SAD koristilo za gađanje civilnih i vojnih objekata Jugoslavije, čije rukovodstvo je s ciljem očuvanja zemlje moralo da vodi borbu za ono što je za njih uvek bilo važno”, rekla je Zaharova, prenosi Srna.

    Sada rukovodstvo Srbije, objasnila je ona, nema namjeru da prati politiku zapadnih država niti da okrene stranicu koja se tiče agresije NATO već je odlučno da se ne zaboravi ratni zločin koji je izvršen 1999. protiv Jugoslavije.

    “Taj stav se mora poštovati”, istakla je Zaharova.

  • Kal: Ruski hibridni napadi mogu dovesti do toga da se NATO pozove na član 5

    Kal: Ruski hibridni napadi mogu dovesti do toga da se NATO pozove na član 5

    Ruska ekstenzivna upotreba hibridnih mjera protiv zapadnih ciljeva povećava rizik da bi NATO eventualno mogao da razmotri da se pozove na klauzulu o međusobnoj odbrani iz člana 5 alijanse, koji podrazumijeva da se napad na jednu članicu NATO smatra napadom na cijelu Alijansu, izjavio je danas direktor njemačke spoljne obavještajne službe Bruno Kal.

    “Povećanje ruskih vojnih snaga znači da direktna vojna konfrontacija sa NATO postaje jedna od mogućih opcija za Kremlj”, istakao je Kal, prenio je Rojters.

    NATO se po prvi i jedini put u svojoj istoriji pozvao na član 5 nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Američke Države, kada je NATO napad na SAD proglasio napadom na cijelu Alijansu, prenosi Tanjug.

  • Usvojen Rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu

    Usvojen Rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu.

    Za rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu glasalo je 47 poslanika. Protiv je bilo 17, a suzdržana dva poslanika.

    Ovim rebalansom budžetskog iznosa povećan sa pet milijardi i 735 miliona na pet milijardi i 810 miliona KM.

    Prema rebalansu za penzije je potrebno 1,796 milijardi KM, što je 11,6 miliona KM više od planiranog, pri čemu se blizu 300 miliona KM dotira iz budžeta.

    Za boračka davanja izdvojeno je 463,5 miliona KM, 653 miliona KM namijenjeno je za obrazovanje, a 288 miliona KM za zdravstveni sektor.

    U Fond solidarnosti izdvojeno je 16 miliona KM, odnosno osam miliona više nego što je planirano.

    Narodna skupština je usvojila i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2024. godinu koji propisuje način izvršenja budžeta, odnosno rebalansa za ovu godinu.

    Rebalans budžeta i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta usvojeni su po hitnom postupku.

  • Cvijanović uputila pismo diplomatama zbog opstrukcija MIP-a

    Cvijanović uputila pismo diplomatama zbog opstrukcija MIP-a

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović obratila se svim diplomatskim i konzularnim misijama te međunarodnim organizacijama s molbom da sve buduće korespodencije šalju direktno i njenom kabinetu, a ne samo Ministarstvu inostranih poslova na čijem čelu je Еlmedin Konaković, navodeći da na ovaj način želi da ukaže na značajan problem u vezi sa kanalima komunikacije između diplomatskih misija u BiH i Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    “Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je jedini organ nadležan za vođenje spoljne politike, dok Ministarstvo inostranih poslova služi kao pomoćno tijelo koje omogućava dolaznu i odlaznu komunikaciju i korespodenciju sa inostranim tijelima u oba smjera. Ipak u posljednje vrijeme pojavili su se značajni problemi u vezi sa radom ministarstva koje je prekoračilo svoje utvrđene nadležnosti”, navodi se u pismu iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva, prenosi Glas Srpske.

    U pismu se ističe da je ministarstvo zauzimalo stavove i izdavalo instrukcije ambasadama BiH širom svijeta bez prethodnih odluka Predsjedništva BiH, kako je to predviđeno Ustavom.

    “U više navrata ministarstvo nije proslijedilo ključnu korespodenciju kabinetu srpskog člana Predsjedništva ili je to činilo sa velikim zakašnjenjem”, navodi se u pismu.

    Sve ovo dovelo je, kako se zaključuje, do prekida u pravovremenoj i preciznoj komunikaciji, što je za rezultat imalo pogrešno tumačenje zvaničnih stavova i poremećaje u funkcionisanju Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

     

  • Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    „Standard prva“, firma advokata Miloša Stevanovića iz Bijeljine, otkupila je 180 miliona KM dospjelih potraživanja Investiciono razvojne banke RS za samo 32 miliona KM. Tako je, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, pušteno niz vodu najmanje 148 miliona KM narodonih para.

    Bivša računovodstvena firma „Standard prva“ već uveliko naplaćuje dugove, odnosno potraživanja IRB RS, koja su za “državu” bila nenaplativa.

    Prodaja apartmana u Aparthotelu „Vučko“ na Jahorini, stečaj u banjalučkoj kompaniji „Ekvator“, prijetnja stečajem u firmi „Natura vita“ iz Blatnice kod Teslića, dokaz su da advokat Stevanović i njegove “računovođe” misle ozbiljno.

    Šta se krije iza ove, po mnogima kontroverzne, transakcije? I da li je IRB RS, finansijska institucija osnovana da bude „motor razvoja Srpske“, postala ključni igrač u legalnoj pljački javnih sredstava: i to po odluci Vlade Radovana Viškovića, kojom su “nenaplativi” krediti ponuđeni na prodaju?

    Na ova pitanja poznavaoci prilika nude prilično intrigantne odgovore, a svi se svode na jedno: i “računovođe” i advokati i dužnici će biti u milionskom plusu, a budžet i građani RS na gubitku.

    Advokat Miloš Stevanović za Srpskainfo kaže da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.

    –To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama – kaže Stevanović.

    Navodi, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom”, i kredita IRB RS, zbog koje je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske Aleksandra Džombića.

    – I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – kaže Stevanović.

    Podsjećamo, Aleksandar Džombić, koji j eu to vrijeme bio predsjednik Vlade RS, 2012. je „Energoliniji” odobrio kredit od 19,4 miliona KM.

    Milenko Pavlović, koji je u to vrijeme bio direktor IRB RS, odbio je da odobri taj kredit , tvrdeći da “Energolinija” nije kreditno sposobna. Pavlović je podnio ostavku.

    Advokat Stevanović kaže da je “Standard prva” kupila ovo i druga potraživanja IRB RS, kao što neke druge firme “kupuju automobile ili satove” i da je to “trgovina, kao i svaka druga”.

    – Agencija za bankarstvo ne dozvoljava otkup dugova fizičkih lica, dakle ljudi, i mi to ne bismo nikad radili. Ali, pošto se ovdje radi o pravnim licima, o jako mnogo nagomilanih dugova, i pošto ima i ljudi koji su bezobrazni pa neće da vraćaju svoje dugove, mi smo iskoristili našu sposobnost da, preko sudskog sistema, te dugove naplatimo – kaže Stevanović.

    Komentarišući priče da će u plusu biti svi osim Republike Srpske, Stevanović tvrdi da nije tako i da “svi dobijaju”.

    –Republika Srpska je dobila više od 30 miliona KM, koji su se slili u budžet i javne fondove – kaže Stevanović.

    “Razliku” od 148 miliona KM ne spominje.

    I dok neki sagovornici Srpskainfo kažu da upravo tu ima “prostora za dogovor” i da nije isključeno da milioni završe i u džepovima “bezobraznih dužnika”, Stevanović kaže da to “baš i nije slučaj”.

    On tvrdi da niko neće svoj dug “platiti manje” zato što je dug otkupljen: reprogram može, ali su “instrumenti obezbjeđenja”, kako navodi, “mnogo ozbiljniji nego u slučaju banaka”.

    FOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da ključni problem i jeste u tome što vlast u Srpskoj, kao ni birokrati u institucijama, ne shvataju ozbiljno svoj posao.

    – Vladi treba pameti, i ta pamet je raspoloživa. Ima ljudi koji znaju kako se šta radi, pa i kako se naplaćuju dugovi, i ti su ljudi spremni da ponude svoje usluge. Ali, Višković i njegova ekipa to neće ni da čuju, jer misle da su najpametniji i da sve znaju najbolje – kaže Pavlović.

    Dodaje da su sa “državnim parama” svi komotni, pa je tako pušteno i da dugovi prema IRB RS dospiju skoro do zastare.

    – Naravno da banke, pa i IRB, ne mogu da rade kao privatne firme, nego se moraju pridržavati propisanih pravila. Ali, zar nije mogla IRB RS osnovati posebnu firmu, recimo “IRB trade”, koja bi se bavila naplatom potraživanja. Tako su učinile i neke komercijalne banke i imale su uspjeha – kaže Pavlović.

    Dodaje da su u Vladi RS izabrali najlakše, najkomotnije i po građane Srpske najskuplje rješenje: da ponude potraživanja na prodaju.

    – Pitam se da li bi se tako ponašali sa svojim novcem – kaže Pavlović.

    Oni koji su “zabrazdili” sa dugovima idu u stečaj, a i to je, kako navode pojedini sagovornici Srpskainfo, dobra prilika za tajkune koji ne pate od viška poslovnog morala.

    – Povjerioci dobiju koliko dobiju, a dužnik koji ih je, faktički, nasamario, izađe iz svega „očišćen“ i već sutra se može pojaviti kao osnivač neke nove firme – kažu naši izvori.

    Aleksa Nježić, dugogodišnji stečajni upravnik, kaže da stečaj tako funkcioniše svuda u svijetu: možda nije pravedan, ali je često jedino rješenje.

    Što se tiče otkupa potraživanja, kako kaže Nježić, to nije ništa neobično, ali je pitanje čiji se interesi u toj transakciji štite.

    – Kad je u pitanju privatni interes, onda je tu sve jasno, svako štiti svoje, ali kad se radi o javnom ili državnom interesu, stvari su malo komplikovanije. Niko ne zna da li je izvršena procjena, da li je sve transparentno i da li je IRB RS ustvari na gubitku – kaže Nježić.

    Što se transparentnosti tiče, kristalno je jasno da su izvori informacija – hermetički zatvoreni.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, i nakon što su potraživanja prodata, Investiciono razvojna banka RS je odbila da objavi imena dužnika. U IRB RS su se oglušili čak i na poslaničko pitanje Vukote Govedarice, šefa Kluba poslnika SDS u Narodnoj skupštini RS. I advokat Stevanović je u obavezi da “čuva poslovnu tajnu”.

    Većina milionskih kredita, za koje će se ispostaviti da su “nenaplativi”, iako su vlasnici firmi dužnika prilično bogati ljudi, dodijeljena je iz sredstava Evropske investicione banke EIB, u periodu od 2009. do 2013. godine

    EIB je dala kredit BiH, BiH je to podijelila entitetima, Republika Srpska je svoj dio plasirala preko IRB, bez posredstava komenrcijalnih banaka, a često i bez solidnih garancija.

    -Ti krediti godinama nisu vraćani. Išlo se na sudsku naplatu, ali su sudski postupci beskrajno odugovlačeni: dodjelom predmeta sudiji koji ide u penziju, promjenom advokata, raznim peripetijama – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Građani će naravno Evropskoj baci vratiti proćerdani kredit – sve do posljednjeg centa.

     

  • Šmit poremetio dogovor, ističu rokovi za usaglašavanje zakona i Reformske agende

    Šmit poremetio dogovor, ističu rokovi za usaglašavanje zakona i Reformske agende

    Iako su lideri vladajućih stranaka na nivou BiH na posljednja dva sastanka napravili pomak i načelno dogovorili određene stvari, još ništa nije ozvaničeno, a možda i posljednja šansa za dogovor biće u ponedjeljak, na sastanku lidera koji bi trebalo da bude održan u Mostaru.

    Naime, na posljednja dva sastanka lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH praktično su usaglasili zakone o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, međutim ti zakoni još nisu bili pred ministrima Savjeta ministara BiH, kao ni tekst Reformske agende. Krajnji rok za usaglašavanje i usvajanje zakona i teksta Reformske agende koji je EU postavila BiH je 5. decembar, i ukoliko do tog datuma ne bude napretka BiH neće imati pristup Planu rasta vrijednom šest milijardi evra, koliko je namijenjeno zemljama zapadnog Balkana kao pomoć za ubrzanje reformi i ekonomski rast.

    Ipak, dogovor i napredak koji su lideri postigli na posljednjim sastancima mogla bi “pokvariti” činjenica da je u međuvremenu Kristijan Šmit nametnuo određena rješenja koja se odnose na kulturu u BiH. Iako njegove odluke nemaju direktne veze sa dogovorom lidera, sigurno je da će to narušiti ionako lošu političku situaciju u BiH.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da neće da bude saučesnik u kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koje čini neovlašteni pojedinac – stranac te da je došao trenutak da konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast na nivou BiH te da je vrijeme da bošnjački političari izađu iz mentalnog sklopa slušanja drugih i služenja drugima, a ne svom narodu.

    “Na sastancima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokazali smo da smo u stanju da postignemo dogovor o mnogim pitanjima kada sami mislimo i odlučujemo, poštujemo Ustav i nadležnosti i uvažavamo interese sva tri naroda. Poslije svakog našeg dogovora pojavi se Šmit i razvali sve. I opet muk i tišina od partnera iz Federacije. Ako ćemo ćutati na kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma od neovlaštenog pojedinca – stranca, onda postajemo saučesnici u tome. Ja to neću”, naveo je Dodik na društvenoj mreži X, dodajući da je došao trenutak da svi partneri jasno kažu ko je vlast u BiH i da, ako je to Šmit, neka on donosi sve zakone, sve odluke i neka pregovara s EU.

    I Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da oni koji dobiju povjerenje građana treba da vrše vlast te da ukoliko želimo ići evropskim putem da se ne može imati paralelni sistem odlučivanja i donošenja odluka.

    “To ćemo morati između sebe usaglasiti i da to djelovanje bude u skladu, a ne da mi napravimo neki korak, a onda se moramo vratiti unazad”, rekao je Čović.

    Kada je riječ o sljedećem sastanku lidera, njega će organizovati upravo Čović, koji je već poslao pozivnice, a na njemu će se prvenstveno govoriti o temama sa prethodnih sastanaka, odnosno o dva zakona i Reformskoj agendi.

    “Dogovor je da oba zakona na Savjet ministara BiH idu zajedno i siguran sam da će biti usaglašena. Želimo usaglasiti i Plan rasta, definisati pregovarački proces i taj okvir koji nam treba, a jednako tako stavićemo i budžet za 2025. godinu”, rekao je Čović.

    On je naveo da će, ukoliko se donesu konačne odluke, biti održana hitna sjednica Savjeta ministara samo sa zakonima o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, a odmah nakon toga i sjednica bh. parlamenta.

    “Onda bismo na potencijalnom sastanku koji se održava 5. decembra u Neumu na širem nivou mogli izvijestiti da smo napravili napredak”, rekao je Čović.

  • Dodik: Neću presudu nego izvinjenje

    Dodik: Neću presudu nego izvinjenje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne pristaje ni na oslobađajuću niti na osuđujuću presudu Suda BiH prema tužbi Kristijana Šmita, nego da očekuje izvinjenje.

    Dodik je ocijenio da će i oslobađajuća i osuđujuća presuda jednako biti porazne.

    “Jednako će biti porazno. Oni će pokušati da mi zabrane politički rad, a ja već godinu i po dana odlazim tamo da ne bi, prema nekim mehanizmima, mogli da raspišu međunarodnu potjernicu za mnom. Jedino će imati smisla ako se to prekine, a oni mi se izvine”, rekao je Dodik za beogradske “Večernje novosti”.

    Pred Sudom BiH se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića vodi proces zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”, prenosi Srna.

  • “Ekonomist” objavio koliko ukrajinskih vojnika je stradalo od početka sukoba

    “Ekonomist” objavio koliko ukrajinskih vojnika je stradalo od početka sukoba

    U sukobu sa ruskim snagama ubijeno je ili ranjeno do pola miliona ukrajinskih vojnika, piše “Ekonomist”, pozivajući se na obavještajne izvještaje, zvanične izjave i druge izvore.

    List navodi da je teško izračunati stvarne gubitke Kijeva, s obzirom na to da ukrajinski zvaničnici i njihovi saveznici “nerado daju procjene”.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je u februaru da je od eskalacije sukoba sa Rusijom 2022. godine ubijena „samo 31.000 vojnika“.

    On je odbio da otkrije koliko vojnika je ranjeno, tvrdeći da će to Moskvi dati do znanja “koliko je ljudi ostalo na bojnom polju”.

    “Ekonomist” navodi, pozivajući se na američke zvaničnike, da je u Kijevu stradalo više od 308.000 vojnika.

    Prema analizi drugih izvora, brojka bi mogla biti bliža pola miliona vojnika, od kojih je, kako se vjeruje, “najmanje” 60.000 do 100.000 ubijeno.

    “Možda je povrijeđeno još 400.000 vojnika koji više nisu sposobni da ratuju”, piše list, prenosi Srna.

    Prema podacima veb-stranicu “UALosiz”, koja prati i evidentira imena i godište poginulih, Ukrajina je izgubila najmanje 60.435 vojnika ili više od 0,5 odsto svoje predratne muške populacije spremne za odlazak u rat.

    Iako ovi podaci nisu sveobuhvatni, “Ekonomist” sugeriše da je stvarni broj poginulih u borbama veći, a broj vojnika koji su ranjeni i nisu sposobni za borbu još veći.

    “Pod pretpostavkom da je šest do osam ukrajinskih vojnika teško ranjeno na svakog poginulog u borbi, skoro jedan od 20 muškaraca je mrtav ili ranjen”, piše list.

    Ranije ove godine, rusko Ministarstvo odbrane je tvrdilo da su vojni gubici Ukrajine od februara 2022. dostigli gotovo 500.000, ne precizirajući koliko ih je ubijeno ili ranjeno.

    Prema posljednjim informacijama ovog ministarstva, Kijev je izgubio više od 35.000 vojnika od avgusta prilikom upada u rusku Kursku oblast.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin u junu je rekao da su ruski gubici samo djelić onih na ukrajinskoj strani, sugerišući da je odnos žrtava otprilike jedan prema pet.

  • Odobrena nabavka višenamjenskih helikoptera za gašenje požara

    Odobrena nabavka višenamjenskih helikoptera za gašenje požara

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je da je Savjet ministara na današnjoj sjednici odobrio nabavku višenamjenskih helikoptera za gašenje požara.

    – Drago mi je da je bilo dovoljno razuma da se prihvate nastojanja i insistiranja nas iz Republike Srpske da to ne budu transportni ili borbeni helikopteri, već višenamjenski za gašanje požara – rekao je Amidžić.

    Amidžić ističe da mu je drago da su pronašli sredstva za nabavku helikoptera i da sebe više neće dovoditi u situaciju da moraju da mole susjedne zemlje kada se dešavaju elemntarne nepogode.

    View this post on Instagram
    A post shared by Srđan Amidžić (@srdjan__amidzic)

    – Donesena odluka je u korist svih ljudi koji žive i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.Krivo mi je što nas partneri i kolege nisu po ovom pitanju poslušali prije 10 mjeseci, jer smo već mogli imati sredstva koja bi bila utrošena na takav način da ljudi koji žive u Republici Srpskoj i FBiH imaju koristi od onoga što mi ovdje radimo. BiH je zemlja koja treba manje oružja, a više razuma, a danas je razum po ovom pitanju pobijedio – dodaje Amidžić.

    Amidžić je rekao ne vidi kome može da bude na štetu to što će se višenamjenski helikopteri koristiti za gašenje požara.

    On je naveo da je na dnevnom redu današnje sjednice Savjeta ministara bila i visina osnovice za obračun plate zaposelnim u institucijama BiH, a to je polovina prosječne plate, odnosno 630 KM.

    Amidžić je rekao da mu je želja da se ta osnovica počne primjenjivati što ranije, jer je to na korist svih koji rade u institicijama, dodajući da će njena primjena biti u vezi sa usvajanjem Zakona o budžetu.

    – Kada se usvoji budžet od tog momenta će se primjenjivati nova osnovica. To se, prije svega, odnosi na ljude koji rade u institucijama BiH i imamo 75 budžetskih korisnika – pojasnio je Amidžić.

  • Srpski ministri napustili sjednicu, jer je predsjedavajuća čitala nametnutu Šmitovu odluku

    Srpski ministri napustili sjednicu, jer je predsjedavajuća čitala nametnutu Šmitovu odluku

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac i ministar finansija i trezora Srđan Amidžić napustili su današnju sjednicu Savjeta ministara nakon što je predsjedavajuća Borjana Krišto počela da čita nametnutu odluke Kristijana Šmita u vezi sa sedam institucija kulture u BiH.

    Košarac je rekao da ovo nije bilo na dnevnom redu današnje sjednice i da je Krišto iskoristila pravo da u toku tačke koja se tiče tekućih pitanja pročita ove odluke.

    On je rekao da to nije bilo na Kolegijumu, ali i da jeste, ne bi dobilo njegovu podršku.

    Košarac je istakao da se pokušala izvršiti verifikacija nametnutih odluka lažnog visokog predstavnika.

     

    Odgovarajući na pitanja da li ne preza od toga da se i njemu sudi zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”, kao što je to slučaj sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, Košarac je rekao da mogu da sude koliko god hoće.

    – Proces protiv predsjednika Dodika je politički montiran proces. Ako je neko u Sarajevu srećan što se u montiranom procesu sudi predsjedniku Republike Srpske, to je stvar vaših emocija i opredjeljenja, ali će kad-tad na red doći i ovi iz Sarajeva koji ne budu slušali strance – rekao je Košarac.

    On je rekao da oni koji slijede i poštuju Dodikove politike nisu podanici i da isključivo slijede Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te nastoje da definišu unutrašnja pitanja sa partnerima, legitimno izabranim predstavnicima druga dva konstitutivna naroda.

    – Ne postupamo po diktatu uzurpatora. Mi nismo podanici – rekao je Košarac.

    Srpski ministri glasali su za nabavku helikoptera za gašenje požara, što je dogovoreno na sastanku partnera u vlasti na nivou BiH u Istočnom Sarajevu.