Autor: INFO

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dao je prvi intervju nakon pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima. U intervjuu za Skaj njuz je sugerisao da je spreman za kraj rata s Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati ukrajinske teritorije koje je okupirala.

Zelenski je sugerisao da bi se sporazum o prekidu vatre mogao biti postignut ako bi se ukrajinska teritorija, koja je pod kontrolom Kijeva, mogala staviti “pod kišobran NATO”, što bi mu omogućilo da kasnije pregovara o povratku ostatka teritorije “diplomatskim putem”.

Novinar Skaj njuza Stjuart Remzi je, naime, zamolio Zelenskog da prokomentariše medijske izvještaje u kojima se navodi da bi jedan od planova novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata mogao biti da Kijev ustupi Rusiji teritoriju koju je ruska vojska zauzela u zamjenu za ulazak Ukrajine u NATO.

Zelenski je na to rekao da bi se članstvo u NATO moralo ponuditi “neokupiranim dijelovima zemlje” kako bi se okončala “vruća faza rata”, sve dok sama pozivnica za NATO priznaje međunarodno priznate granice Ukrajine.

Činilo se da prihvata da će istočni dijelovi zemlje za sada biti izvan takvog dogovora, navodi Skaj njuz.

– Ako želimo zaustaviti vruću fazu rata, moramo pod kišobran NATO uzeti teritoriju Ukrajine koju imamo pod našom kontrolom – rekao je.

Dodao je da to moraju učiniti brzo.

– A što se tiče okupiranog dijela zemlje, Ukrajina ih potom može vratiti diplomatskim putem – rekao je Zelenski.

Džihadisti Hajat Tahrir al-Šama presjekli su put između Damaska i Alepa tokom ofanzive koja je počela 27. novembra. U borbama je za sada navodno poginulo oko 200 ljudi.

Ovo je prvi put da su džihadisti krenuli u napad još od sklapanja primirja u Idlibu 2020. godine.

Džihadistička grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS) i savezničke frakcije pokrenule su u srijedu iznenadni napad na sjever provincije Alepo, koji drži Sirijska arapska armija.

“Broj žrtava u tekućim bitkama porastao je na 182, uključujući 102 borca iz HTS, 19 iz savezničkih frakcija i 61 vojnika Sirijske arapske armije”, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava, čije je sjedište u Velikoj Britaniji.

Opservatorija je saopštila da su u četvrtak HTS i savezničke frakcije, uključujući grupe koje podržava susjedna Turska, “presjekle” međunarodni autoput M5 Damask-Alepo.

Prema tvrdnjama ove organizacije u ruskim napadima na džihadističke položaje ubijene su desetine civila.

General iranske Revolucionarne garde ubijen je u četvrtak u Siriji tokom borbi između snaga sirijske vlade i džihadista, javila je iranska novinska agencija. On je kasnije identifikovan kao Kiumars Purhašemi.

Sirijski džihadisti i njihovi saveznici započeli su napad na dan stupanja na snagu libansko-izraelskog primirja. Haid Haid, analitičar, rekao je da su pobunjenici “već dugo planirali ovu ofanzivu”.

Džulijan Repke, novinar njemačkog Bilda, piše da Hajat Tahrir al-Šam koristi taktiku koja je viđena u Ukrajini.

“Video snimci pokazuju dronove koji prate kretanje neprijateljskih trupa i prenose informacije u realnom vremenu pobunjeničkim jedinicama na zemlji. Oni reaguju u roku od nekoliko sekundi i pucaju na Asadove vojnike, koji nemaju šanse. Pored toga, HTS po prvi put masovno koristi kamikaze dronove protiv oklopnih vozila Asadove vojske”, tvrdi Repke.

Prema za sada nepotvrđenim informacijama, u Alepo je poslat general Suheil al-Hasan, poznatiji kao Al-Nimr (Tigar), komandant sirijskih specijalnih snaga. Al-Hasan je učestvovao u gotovo svim najvećim bitkama sirijskog rata.

Sirija je zahvaćena građanskim ratom više od jedne decenije, iako je intenzitet sukoba opao posljednjih godina.

Sukobi se odvijaju u oblasti koja se prostire u provincijama Idlib i Alepo, od kojih su neke udaljene manje od 10 kilometara jugozapadno od periferije grada Alepa.

HTS, predvođen bivšim ogrankom Al Kaide u Siriji, kontroliše dijelove sjeverozapadne provincije Idlib, kao i male dijelove susjednih provincija Alepo, Hama i Latakija.

Udari na objekte ukrajinske vojne industrije izvode se u skladu sa odgovorom Rusije na udare raketama američke proizvodnje na rusku teritoriju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Vazdušni udar na objekte vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine i objekte koji su direktno i indirektno povezani sa obezbeđivanjem aktivnosti vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine bio je uzvratna akcija. O tome je predsjednik Rusije govorio sinoć na konferenciji za novinare – rekao je Peskov.

On je dodao da je to bio odgovor dvostruku upotrebu američkih raketa od oružanih snaga kijevskog režima protiv ciljeva na teritoriji Rusije.

– Odluka Vašingtona da dozvoli Kijevu da koristi američke rakete za udar duboko u teritoriju Rusije je neodgovorna – istakao je Peskov.

Bilo kakvo riješenje ukrajinskog sukoba neće biti stabilno i dugotrajno bez otklanjanja uzroka sukoba, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na “ambasadorskom okruglom stolu”, organizovanom na temu mogućnosti regulisanja ukrajinskog sukoba.

On je naglasio važnost ovakvih “okruglih stolova” i konferencija, imajući u vidu razmere i mogućnosti informacionih manipulacija putem sredstava masovne komunikacije, kojim svedočimo svakodnevno, piše RT Balkan.

– Metode informacionog rata se nisu puno izmijenile – primjetio je Lavrov. Kao primer ove tvrdnje naveo je način na koji je Zapad spremao svjetsku javnost za bombardovanje suverene Јugoslavije. On je podsjetio na to da se inscenirani maskar u ukrajinskoj Buči identičan onome u selu Račak na KiM iz januara 1999. godine.

– Nikakvi informacioni ratovi, laži i laži neće pomoći neonacističkom režimu u Kijevu. Ciljevi i zadaci Specijalne vojne operacije biće realizovani – rekao je Lavrov tokom sastanka sa šefovima diplomatskih misija akreditovanih u Moskvi.

On je dodao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta isticao da Rusija daje prednost mirnim, političkim i diplomatskim sredstvima

– Ipak, bilo kakvo riješenje ukrajinskog sukoba neće biti trajno, dugoročno, ako njegovi osnovni uzroci ne budu uklonjeni – zaključio je on.

Rusko probno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa “orešnik” natjeralo je Zapad na razmišljanje, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

On je izrazio nadu da će Zapad saslušati ovu poruku i obratiti pažnju.

– Rusija je lansirala oružje koje je ranije bilo nepoznato. Ova demonstracija oružja nas je sve natjerala na razmišljanje. Iskreno se nadam da će ovo svi ozbiljno shvatiti kao upozorenje, uključujući Zapadnu Evropu – rekao je Orban za radio “Košut”.

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik Amerike, imenovao je američkog generala i veterana vijetnamskog rata Kita Keloga kao svog specijalnog izaslanika za pregovore o okončanju ukrajinskog rata.

Kelog je u aprilu iznio svoj prijedlog kako okončati rat, a Tramp je stao iza njega, što po svemu sudeći znači da će to biti Trampova zvanična politika kada 20. januara preuzme dužnost.

Kelogov plan predviđa da Amerika nastavi naoružavati Ukrajinu kako bi joj omogućila da se brani od Rusije, ali uz uslov da pristane da vodi pregovore s Moskvom. Kako bi motivisali Moskvu da se priključi pregovorima, plan predviđa da NATO sačeka sa prihvatanjem ukrajinske aplikacije za članstvo u alijansi.

Ako pregovori budu išli u smjeru potpisivanja mirovnog sporazuma, Kelogov plan predviđa postepeno ukidanje sankcija Rusiji.

Nakon potpisivanja plana, predviđeno je uvođenje posebnog poreza na rusku energiju, kako bi se od tog novca finansirala posljeratna obnova Ukrajine.

Kelog je u svom tekstu iz aprila naveo stavove koji se uklapaju s načinom na koji Tramp razmišlja o okončanju rata. On smatra da bi “jak i odlučan američki predsjednik koji bi se suprotstavio predsjedniku Vladimiru Putinu” spriječio proširenu rusku invaziju u februaru 2022. godine.

Iako to nije eksplicitno navedeno u planu, svi analičari vjeruju da on u praksi znači demarkacionu liniju koja bi prolazila kroz trenutnu liniju fronta, što praktično znači da bi Rusija zadržala pod svojom kontrolom petinu ukrajinske teritorije koju je osvojila od aneksije Krima sredinom 2014. do danas.

Analitičari takođe vjeruju da postoje dva ozbiljna problema koja bi mogla poremetiti Trampove planove, koji je kampanju na američkim izborima vodio tako da će u roku od 24 časa završiti rat. Prvi problem je da Rusija nije zadovoljna ovim što je do sada osvojila, i da će teško pristati na pregovore koji bi praktično značili zamrzavanje linije fronta. Zato analitičari vjeruju da se Rusiji žuri da do dolaska Trampa na vlast osvoji što je moguće više ukrajinske teritorije, po cijenu rekordnog broja poginulih ruskih vojnika.

Drugi problem je da Ukrajina vjeruje da bi zamrzavanje konflikta samo omogućilo Rusiji da uzme dah i za nekoliko godina nastavi osvajanje Ukrajine dok ne postigne svoje konačne ciljeve i zato se koleba da uđe u pregovore.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uoči američkih izbora predstavio je svoj “Plan pobjede” oba predsjednička kandidata i svim NATO saveznicama, koji predviđa kontinuiranu vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.

Tramp i njegovi saveznici se tome protive jer smatraju da kontinuirana pomoć bez uslovljavanja vodi ka beskonačnom ratu.