VRBAS Media

Autor: INFO

  • Otpao točak na službenom automobilu predsjednika Srbije

    Otpao točak na službenom automobilu predsjednika Srbije

    Sa službenog vozila kojim je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas putovao u Mokrin otpao je točak tokom vožnje, prenose agencije.

    Incident se dogodio na putu, dok je Vučić tokom obilaska Banata putovao sa jedne lokacije na drugu.

    Vučić je tokom skupa u Kikindi u šali spomenuo da mu je pukla guma na službenom vozilu na putu do Mokrina.

     

    Pukla nam je guma usput, pa je auto… Zamalo da mnogi budu srećni – rekao je Vučić.

    Čini se da je automobil naletio na neku prepreku, nakon čega je došlo do zanošenja i točak je otpao.

    Istraga o ovom incidentu je u toku.

    Radi se o blindiranom automobilu specijalno namenjenom za prevoz zvaničnika, tako da za sada nije jasno kako je došlo do ovakvog incidenta.

  • Djeca nam se rađala: Stevandić u Novom Sadu poručio da je demografsko pitanje presudno za budućnost Srba

    Djeca nam se rađala: Stevandić u Novom Sadu poručio da je demografsko pitanje presudno za budućnost Srba

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić podsjetio je da je Svesrpski sabor, kroz usvojenu Deklaraciju, apelovao na Republiku Srbiju i Republiku Srpsku da u skladu sa državnim mehanizmima ujedinjeno i ključno utiču na očuvanje vrijednosti i značaja porodice.

    Tokom službene posjete Autonomoj pokrajini Vojvodini Stevandić je posjetio i Sajam zavičaja-zavičaj kroz privredu, turizam i kulturu, šesti po redu, manifestaciju u organizaciji Fond za izbjegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu.

    Predsjenik parlamenta Srpske je učestvovao u panelu Potreba za formiranjem seta usaglašenih zakonskih rješenja i podsticajnih mjera u cilju povećanja nataliteta i demografskog rasta i osnivanje fonda „Djeca nam se rađala“ radi formiranja i provođenja pronatalitetnih mjera.

    Stevandić je napomenuo da su Deklaraciju sa Svesrpskog sabora usvojile Vlade Republike Srbije i Srpske, a ratifikovale Narodna skupština Srbije i Narodna skupština Republike Srpske.

    „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda neće biti svedena na politički dokument, već će pokazati svoj značaj u svim aspektima života, od ekonomskog i privrednog do kulturnog i obrazovnog.

    Jedan od najvažnijih preduslova za nacionalni identitet i zajedničku budućnost srpskog naroda je demografsko pitanje, pitanje nataliteta“, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da je porodica osnovna ćelija svakog društva jer u njoj se učimo pravim vrijednostima, tradiciji, moralu i kulturi. „Roditelji uz obrazovne institucije igraju važnu ulogu u obrazovanju i odgoju djece. Porodice čuvaju i običaje što je važno za nacionalni i kulturni identite svake nacije i društva. O demokrafskom rastu u Deklaraciji govore članovi 39. i 40. kao i 41 – istakao je Stevandić.

    U pomenutom članu 39. Svesrpski sabor naglašava potrebu za formiranjem seta usaglašenih zakonskih rešenja i podsticajnih mera u cilju povećanja nataliteta, kako bi se obezbijedio demografski rast. Svesrpski sabor očekuje od državnih organa Srbije i Srpske da osnuju fond “Djeca nam se rađala”, a u cilju formiranja i provođenja pronatalitetnih mjera.

    Dalje, u članu 40. Svesrpski sabor ističe porodične i tradicionalne vrijednosti kao temeljne vrijednosti srpskog društva. Svesrpski sabor apeluje na Republiku Srbiju i Republiku Srpsku da u skladu sa državnim mehanizmima ujedinjeno i ključno utiču na očuvanje vrijednoti i značaja porodice.

    „U članu 41. Svesrpski sabor preporučuje harmonizaciju nastavnih planova i programa u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju u Srbiji i Srpskoj. Svesrpski sabor podržava i uvođenje redovnih đačkih i studentskih ekskurzija i to na način da đaci i studenti iz Republike Srbije posjećuju prirodne ljepote i kulturno-istorijske spomenike u Republici Srpskoj, i obrnuto“, podsjetio je Stevandić na ono što je potpisano u Deklaraciji.

    Prema njegovim riječima, korisnici fonda koji bi se bavio demografskim pitanjem bili bi svi građani Srpske i Srbije. U Fond bi trebali da uđu i Srbi iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije iz čitave dijaspore.

    „Vlade Srbije i Republike Srpske bi trebale, prije svega, da organizuju i provedu izradu socijalne karte stanovništva. Da bi Fond bio pravedniji, kvalitetniji, potrebniji, bitno je da sve akcije i sve mogućnosti koje bude nudio Fond, prije svih dobiju ljudi koji imaju slabiji finansijski status, po redu po socijalnoj karti. Naše vlade, čitavo društvo, treba da bude uključeno u sprovođenje demografske politike. Za to je potrebna kvalitetna strategija, dobre mjere, da bi taj dugotrajni proces uspio. Demokratska politika treba da vodi računa o finansijskoj podršci, povećanjima prava roditelja, kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, dobro organizovanim vrtićima. O važnosti kvalitetnog obrazovanja ne trebam ni da naglašavam“, poruka je predsjednika Narodne skupštine Srpske.

    On je istakao da je demografska politika važan alat za upravljanje društvenim i ekonomskim izazovima koji proizilaze iz promjena u strukturi i broju stanovništva.

    „Bez stanovništva nema ni nacionalnih politika. Fond „Djeca nam se rađala“ treba da bude glavni stub naše buduće demografske politike. I vlade i čitavo društvo treba da stanu iza ovog fonda – zaključio je Stevandić.

  • Stevandić: Saradnja sa Pokrajinom Voјvodina na najvišem nivou

    Stevandić: Saradnja sa Pokrajinom Voјvodina na najvišem nivou

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, izrazio je zadovoljstvo napretkom saradnje sa Skupštinom Autonomne pokrajine Vojvodine, naglašavajući da ta saradnja postaje sve jača i čvršća. Stevandić je to izjavio nakon sastanka u Novom Sadu sa predsjednicima Pokrajinske vlade Majom Gojković i Skupštine Vojvodine Balintom Juhasom.

    „Našu saradnju ne zapostavljamo i nastavljamo je na najbolji mogući način“, poručio je Stevandić, ističući zajedničke ciljeve i stavove prema regionalnoj saradnji i budućnosti. Takođe, najavio je skoru posjetu predsjednika Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Gojković i Stevandić su istakli da su odnosi između Srbije i Srpske na najvišem nivou, te da se kontinuirano rade na unapređenju saradnje kroz realizaciju zajedničkih infrastrukturnih i drugih projekata u oblastima privrede, kulture i obrazovanja. Dodali su da je važno širiti i ojačavati saradnju između institucija Vojvodine i Republike Srpske.

    „Saradnja Srbije i Srpske na svim nivoima od izuzetnog je značaja za očuvanje nacionalnog identiteta i napredak srpskog naroda“, naglasila je Gojković, dok je Stevandić naglasio da se uspješno realizuju mnogi projekti u cilju poboljšanja života građana.

    Na sastanku se razgovaralo i o daljoj saradnji, uključujući projekat „Sajam zavčaja – zavčaj kroz privredu, turizam i kulturu“, koji će Stevandić posjetiti u Novom Sadu. Tokom posjete, Stevandić će učestvovati na panelu posvećenom pitanjima demografske politike i potrebi za formiranjem zakonskih rješenja koja podstiču natalitet i demografski rast.

    Saradnja sa Pokrajinskom vladom i institucijama Vojvodine, naglašeno je, nastaviće se kroz realizaciju različitih programa i projekata, a podrška Srba u regionu biće ključna za očuvanje identiteta i jačanje zajedničke budućnosti.

  • Ovako je pao Toreck

    Ovako je pao Toreck

    Ukrajinske oružane snage izgubile su više od 70 odsto ljudstva – više od 26 hiljada vojnika – za pet meseci borbi za Torecku (Đeržinsk), saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane koje je objavilo detalje operacije oslobađanja tog grada.

    “Naše snage su nanele protivniku značajne gubitke tokom pet meseci borbi za Toreck. Oružane snage Ukrajine izgubile su preko 70 odsto ljudstva svoje grupe – preko 26.000 vojnika. Dnevni gubici ukrajinske vojske u proseku su iznosili oko 200 poginulih i ranjenih. Uništili smo preko 240 tenkova i drugih oklopnih vozila, kao i više od 340 jedinica poljske artiljerije i minobacača”, saopštila je ruska vojska.

    Prema izveštaju, ukrajinska vojska je pre nego što je napustila Toreck minirala oblast oko grada, rekli su za RIA Novosti u snagama bezbednosti.

    Pre nego što su napustile Toreck, ukrajinske Oružane snage su masovno minirale civilne infrastrukturne objekte i puteve koristeći bespilotne letelice, rekao je savetnik šefa DNR Igor Kimakovski.

    Dosta su koristili bespilotnu avijaciju, FPV dronove, heksakoptere sa kojih su izbacivali TM-62, konkretno fugasne mine. Jako mnogo mina i pri tome su ih bacali sa udaljenosti”, rekao je sagovornik agencije.Kako je precizirano, protivnik je u tom području bio koncentrisao osam brigada (do 50 bataljona), grupa je činila više od 40.000 vojnika. Među njima su bile i formacije stranih plaćenika i brigada “Azov”.

    Oružane snage Rusije takođe su uništile i više od 240 tenkova i drugih oklopnih vozila, preko 340 artiljerijskih sistema i minobacača ukrajinskih snaga, a ukupno napredovanje ruskih trupa u dubinu neprijateljske odbrane okom oslobađanja grada iznosilo je više od 13 km, saopštilo je rusko MO.

    Preuzimanje kontrole nad Toreckom će olakšati snabdevanje ruskih trupa duž deonice puta Donjeck-Gorlovka-Artemovsk, a takođe će omogućiti da ugrozi pozadinu grupe ukrajinskih trupa u Kleščejevki.

    Đeržinsk (preimenovan u Toreck od strane kijevskih vlasti 2016. godine) je moćno utvrđeno područje ukrajinskih oružanih snaga sa razvijenom železničkom mrežom, gde su ukrajinske trupe ukopane od 2014. godine.

    Odavde se redovno granatiraju Gorlovka, jedan od najvećih gradova u DNR.

    Osim toga, odavde je moguće razviti ofanzivu ka severozapadu – ka Konstantinovki.

  • Vučić najavljuje Deklaraciju o Vojvodini, poruka opoziciji i inostranstvu

    Vučić najavljuje Deklaraciju o Vojvodini, poruka opoziciji i inostranstvu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je donošenje Deklaracije o Vojvodini koja bi mogla biti usvojena na Sretenje, 15. februara, tokom velikog skupa. Ovaj dokument ima tri ključna cilja, a njeno usvajanje predstavlja važnu poruku kako građanima Srbije, tako i njenim građanima u inostranstvu.

    Deklaracija je, prema mišljenju Vladimira Pejića, izvršnog direktora agencije za istraživanje javnog mnjenja „Faktor plus“, usmjerena na stabilnost u zemlji, ali i na međunarodnu zajednicu. Pejić smatra da će u Deklaraciji biti naglašena teritorijalna cjelovitost Srbije, te da će biti jasno stavljen akcenat na to da Vojvodina ostaje dio Srbije, bez mogućnosti otcjepljenja. Takođe, ističe da je ovo poruka svima koji pokušavaju destabilizovati zemlju. On objašnjava da je donošenje deklaracije povezano sa trenutnim političkim dešavanjima i da ima tri cilja: prvi je jasan stav da se neće ići ka većoj autonomiji Vojvodine, drugi je da obaveže političke stranke da se protive takvim inicijativama, a treći je smirivanje situacije nakon nesreće u Novom Sadu, koja je podgrijala političke tenzije u tom regionu.

    Uskoro usvojena deklaracija biće donesena baš na Sretenje, što Pejić ocjenjuje kao dodatnu simboliku tog dokumenta. Vučić je prvi put javnosti najavio Deklaraciju, objašnjavajući da će biti predstavljena na političkom skupu, koji će biti organizovan u bliskoj budućnosti, a koji će biti ključan za predstavljanje stava Srbije prema Vojvodini.

    Kako piše Srpskainfo, Vučić je najavio da će Deklaracija biti pripremljena u saradnji s partnerima iz Vojvodine i Mađarske, s kojima su izgradili dugoročne odnose. Uz to, Vučić je izjavio da se planira veliki skup u Vojvodini, koji će možda biti održan u Novom Sadu ili nekom drugom mjestu. On je također naglasio da je važniji sadržaj i politika koju Srbija nudi, nego način na koji se organizuje protest.

    Miloš Vučević, premijer Srbije, osvrnuo se na mogućnost separatističkih pokušaja u Vojvodini, sugerišući da su talasi protesta u Novom Sadu prilika za opoziciju koja se bori za otcjepljenje regiona. On je upozorio da ovakvi zahtjevi nisu povezani s tragedijom iz novembra 2023. godine, već su posljedica političkih ambicija koje su se pojavile u kontekstu opće društvene nestabilnosti, slično situaciji u Crnoj Gori.

    Ovaj potez vlasti na čelu sa Vučićem mogao bi biti ključan za budućnost teritorijalne stabilnosti Srbije i njenog političkog kursa.

  • Hamas: Nadamo se da Trampove riječi nisu ozbiljne

    Hamas: Nadamo se da Trampove riječi nisu ozbiljne

    Hamas se nada sa izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o raseljavanju Palestinaca nije ozbiljna, rekao je danas zvaničnik tog palestinskog pokreta Sami Abu Zuhri i poručio da ta grupa neće dozvoliti američkim snagama da uđu u Pojas Gaze.

    Abu Zuhri je u intervjuu turskom listu “Hurijet” naveo da su Trampove izjave o slanju američkih trupa u Gazu “apsurdne” i da “vrijeđaju palestinski narod”.

    “Godinama se borimo da protjeramo izraelskog okupatora i naravno da nećemo dozvoliti nikakvu novu okupaciju. Mi vidimo Trampove izjave kao nepravedne i uvredu za naš narod i nećemo dozvoliti Trampovim snagama da uđu u Gazu ni pod kojim okolnostima”, rekao je on.

    Abu Zuhri je rekao i da Trampove izjave u vezi sa prelaskom Gaze pod kontrolu SAD i raseljavanjem naroda odražavaju “rasistički diskurs, praksu etničkog čišćenja i korak cionističke zločinačke mašine”.

    Naglasio je da “američka administracija pokušava da uradi nešto što izraelski premijer Benjamin Netanjahu nije uspio da uradi”.

    Abu Zuhri je rekao da je Hamas “posebno zadovoljan što su susjedne zemlje poput Jordana i Egipta kategorički odbile Trampov predlog”.

    Istakao je da u tom kontekstu Hamas predlaže uspostavljanje saveza koji bi se suprotstavo Trampovom stavu i “spriječio ga u pokušaju da samostalno upravlja i napadne Gazu”.

    Dodao je da bi takav savez imao za cilj da Trampu prenese poruku da ljudi u ovom regionu nisu vlasništvo i da “ako Amerika želi da štiti svoja prava i isto tako poštuje i prava drugih”

    Tramp je ranije rekao da će SAD “preuzeti kontrolu” nad Pojasom Gaze i da će tu palestinsku enklavu u “Rivijeru Bliskog istoka”.

    Naveo je da Palestinci iz Pojasa Gaze treba da budu raseljeni druge zemlje, apostrofirajući Jordan i Egipat.

    Tramp takođe nije isključio mogućnost da SAD pošalju svoju vojsku u Gazu, prenosi Tanjug.

  • Dodik: USAID potrošio ogroman novac da bi destabilizovali BiH

    USAID je potrošio ogroman novac da bi destabilizovali BiH i sijali mržnju među ljudima, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

     Četiristo dva miliona dolara USAID je potrošio u BiH za četiri godine. Osamsto miliona KM. Јesu li nekome popravili ili sagradili kuću, jesu li kupili lijekove, nekome poklonili traktor?Јesu li nekom djetetu platili školovanje, darovali besplatnu ekskurziju, jesu li finansirali nečije liječenje – upitao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je zaključio da je USAID, umjesto mira širio nemir.

    – Otišli su u zaborav – zaključuje Dodik.

  • Evropske integracije BiH u stagnaciji, Ukrajina i Moldavija ispred

    Evropske integracije BiH u stagnaciji, Ukrajina i Moldavija ispred

    Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, kao i ispunjavanje neophodnih standarda za ubrzanje procesa pristupanja, bili su među glavnim prioritetima vlasti na državnom nivou još početkom 2023. godine. Međutim, gotovo dvije godine kasnije, BiH se još uvijek nalazi na samom začelju evropskih integracija, a novi rok za otvaranje pregovora s EU stiže za nešto više od 20 dana. Osim dva nedavno usvojena zakona – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka – BiH će do početka marta morati donijeti i zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i o Sudu BiH.

    Prema informacijama koje donosi Srpskainfo, BiH se suočava s ozbiljnim zastojem na svom evropskom putu, a odgovorni za ovu situaciju, kako se navodi, jesu tzv. “tri K”: predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, te ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković. Ove osobe, prema mišljenju mnogih, svojim postupcima otežavaju put BiH prema EU, zbog čega se sve više spekuliše o njihovim smjenama sa ključnih pozicija. Srpskainfo podsjeća da su političke stranke iz bošnjačke “Trojke” već najavile raskid koalicije sa SNSD-om, što je, kako tvrde, dovelo do “presude” Borjani Krišto kao predsjedavajućoj Savjeta ministara.

    Košarac, ministar koji se već suočava s kritikama zbog vlastitih postupaka, poput kontroverznih fotografija sa zabava tokom pandemije, kao i optužbi za nasilničko ponašanje, i dalje je pod udarom, dok domaći poljoprivrednici ističu da njegov resor nije uradio dovoljno na zaštiti domaće proizvodnje. Pored toga, Košarac je bio u centru pažnje zbog svojih kontakata s nedavno razriješenim počasnim konzulom BiH u Panami, koji je povezan s organizovanim kriminalom.

    Kada je riječ o Konakoviću, inicijativa za njegovu smjenu potekla je od SNSD-a, a kritike na njegov račun odnose se na navodnu promociju isključivo bošnjačkih interesa na štetu drugih konstitutivnih naroda.

    Situacija na terenu dodatno komplikuje činjenicu da su BiH na putu ka EU prestigle i zemlje poput Ukrajine i Moldavije, dok političari na vlasti, koji su građanima obećavali ubrzanje evropskih integracija, djeluju neskladno i nesposobno da premoste razlike koje ometaju ostvarenje tih ciljeva.

    Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, za Srpskainfo ističe da BiH stagnira na evropskom putu, a prema njegovim riječima, situacija je čak gora nego ikad ranije.

    – BiH se sada tretira na istom nivou kao Kosovo, a može se reći da nas je Kosovo čak i prestiglo u određenim segmentima. Ukrajina i Moldavija su već napredovale, a BiH je još uvijek daleko od cilja – navodi Aćimović, dodajući da aktuelna vlast, naročito u Republici Srpskoj, ne želi nastaviti evropski put, što je, kako kaže, potpuno legitimno.

    Kako piše Srpskainfo, politička scena u BiH je u potpunoj disharmoniji, a izgledi za ubrzanje pristupnog procesa ostaju neizvjesni.

  • Devizne rezerve Centralne banke BiH dostigle 17,64 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH dostigle 17,64 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju prošle godine bile suteške 17,64 milijarde maraka i veće su za 1,35 milijardi na godišnjem nivou, što prema riječima stručnjaka predstavlja ozbiljan rast usljed značajnijeg priliva stranog kapitala bilo kroz direktne investicije ili zaduživanje na ino-tržištu.

    Podaci Centralne banke pokazuju da je ostvareni rast na godišnjem nivou, posmatrano u procentima, iznosio 8,3 odsto, a samo godinu ranije devizne rezerve su uvećane za svega 1,4 odsto.

    Iz ove institucije juče su saopštili da su devizne rezerve na kraju decembra 2024. godine u odnosu na mjesec ranije povećane za 430 miliona maraka.

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju decembra 2024. godine iznosili su 25,83 milijarde KM, a u odnosu na novembar iste godine zabilježeno je povećanje zaduženja od 250,9 miliona KM ili jedan odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru prošle godine iznosila je 9,8 odsto, nominalno 2,3 milijarde KM.

    – Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,09 milijardi KM ili 9,3 odsto, privatnih preduzeća za 881 milion KM ili devet procenata, vladinih institucija za 182,1 miliona ili 16,4 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 79,7 miliona ili 12,9 odsto, te ostalih domaćih sektora za 65,3 miliona maraka ili 26,9 procenata – navedeno je u dokumentu o monetarnim kretanjima u decembru prošle godine koji je sačinila Centralna banka BiH.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić iznenađen je visokim procentom rasta deviznih rezervi Centralne banke BiH koji, kako pojašnjava, može biti posljedica nekoliko faktora.

    – Rast deviznih rezervi može biti posljedica smanjenja deficita tekućeg bilansa ili značajnijeg priliva kapitala. Šta je od ta dva faktora primarno uzrokovalo toliki rast deviznih rezervi, ne mogu sa sigurnošću reći, ali je primjetno da u posljednjih desetak godina devizne rezerve Centralne banke BiH rastu. Taj rast je svakako pozitivan imajući u vidu da su devizne rezerve garant stabilnosti konvertibilne marke i garant ino-povjeriocima da će dugovi prema inostranstvu biti uredno servisirani – pojasnio je Gligorić, piše Glas.

    On je istakao da na rast deviznih rezervi direktno utiče priliv stranih investicija, bilo u formi direktnih investicija ili u formi zaduživanja.

    – BiH je zemlja koja se zadužuje na ino-tržištu pa rast deviznih rezervi može biti posljedica većeg kreditiranja jer banke plasiraju novac iz domaćih depozita, ali i po osnovu zaduživanja u inostranstvu. Rast je svakako i posljedica politike monetarnog labavljenja od strane Evropske centralne banke – kazao je Gligorić.

    Razloge za povećano kreditiranje vidi u rastu inflacije i višim cijenama.

    – Rast cijena povećava tražnju za novcem, što dovodi do rasta kreditiranja, baš kao i veća ekonomska aktivnost. U slučaju rasta cijena firmama treba više novca za finansiranje trajnih obrtnih sredstava, dok domaćinstvima treba više novca za finansiranje svakodnevne potrošnje ili za investicije. Nije ista tražnja za kreditima kada je cijena kvadrata nekretnine 2.500 ili 3.500 KM – kazao je Gligorić.

    DEPOZITI

    Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2024. godine iznosili su 33,87 milijardi KM, sa godišnjom stopom rasta od 8,8 odsto, što je u apsolutnom iznosu 2,74 milijarde KM.

    – Rast depozita na godišnjem nivou registrovan je u sektorima stanovništva, privatnih preduzeća, nefinansijskih javnih preduzeća i ostalih domaćih sektora, dok je kod vladinih institucija zabilježeno smanjenje depozita za 3,5 odsto – pokazuju podaci Centralne banke BiH.

  • Pentagon na udaru Ilona Maska

    Pentagon na udaru Ilona Maska

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak novinarki CNN Kejtlan Kolins da je naložio Ilonu Masku da pregleda “gotovo sve”, uključujući troškove Pentagona i obrazovanja.

    – Da li ste naložili Ilonu Masku da pregleda troškove Pentagona, s obzirom na to da je to najveća diskreciona potrošnja? – upitala je novinarka CNN tokom Trampove konferencije za novinare sa japanskim premijerom.

    “Da, jesam”, rekao je Tramp.

    – Pentagon, obrazovanje, gotovo sve. Pregledaćemo sve, jer je situacija kroz koju smo upravo prošli bila strašna. I mislim da je 97 odsto ljudi otpušteno – rekao je Tramp.

    Dodao je da je ‘bilo veoma, veoma nesrećno’.

    – Nećete pronaći ništa slično tome, ali ćete pronaći mnogo toga. Naložio sam mu da provjeri obrazovanje, da provjeri Pentagon, koji predstavlja vojsku. I, znate, nažalost, pronaći ćete neke prilično loše stvari. Ali ne mislim da ćete u istom obimu vidjeti nešto poput onoga što smo upravo vidjeli – nastavio je Tramp.

    CNN je izvijestio da je manje od jedne trećine saveznog budžeta za fiskalnu godinu 2024. činila diskreciona potrošnja, koju Kongres odobrava na godišnjem nivou. Skoro polovina diskrecione potrošnje odlazi na odbrambene programe.