VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Privreda Republike Srpska ne bi trebalo odmah da osjeti posljedice u slučaju da obistine najave i SAD od Nove godine uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije.

    Naime, Srpska i BiH naftu nabavljaju iz više izvora, a vlasnik naftne industrije u Srpskoj nije isti kao u Srbiji. Međutim, kako kaže ekonomista Marko Đogo, svaka turbulencija na tržištu Srbije, ali i Hrvatske, osjetiće se i na privredi Srpske.

    -Nama Srbija ulazi u TOP 5 izvoznih tržišta i trgovinskih partnera. I nas najviše pogađa šta se dešava sa privredom Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, te Slovenije i Austrije. Ako Srbiji i Hrvatskoj ne ide dobro, to će se osjetiti na privredi Republike Srpske. Ne odmah, ali sa nekim prolongiranim dejstvom od 3, 6, 9 mjeseci ili godinu dana svakako će se osjetiti – ističe on za Srpskainfo. Dodaje kako se to posebno odnosi na kompanije koje izvoze na strana tržišta.

    -Kada ljudi ostanu bez posla pitaju se kako da prehrane porodice, jer je kod nas socijalni sistem slab i ovdje ne možete da očekujete da vam država 6 mjeseci ili godinu daje 90 odsto plate, pa da se ne sikirate ako ostanete bez posla – kaže Đogo.

    Prema njegovim riječima, eventualno uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije bila bi bila ozbiljna turbulencija i ekonomski udar na Srbiju.

    -To je kompanija koja ima dominantan položaj u Srbiji. U ovom momentu ne vidim direktnu vezu ili posljedicu po privredu Republike Srpske. Ozbirom da mi u BiH ionako naftu nabavljamo iz više izvora koji vjerovatno nisu direktno ruski, a ne vjerujem da u Republici Srpskoj i BiH može doći do nestašice nafte i naftnih derivata – naglašava Đogo.

    Za NIS je specifično što je u vlasništvu ruskog preduzeća koje je u državnom vlasništvu. Ekonomista Predrag Mlinarević kaže kako se može čuti da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se napravi neki dogovor u kome bi rusko vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije palo ispod 50%, a da se Rusi pojavljuju kao većinski vlasnik u NIS.

    -NIS je jedan od najvećih punilaca budžeta, obzirom na obim plasmana, proizvodnju, porez koji plaća. Druga alternativna je da se razmišlja o snabdijevanju iz pravca naftovoda iz Mađarske. Ali, više sam uvjeren da će se pronaći aranžman za promjenu vlasničke strukture koje bi omogućile da se izbjegnu sankcije SAD, imajući u vidu značaj koji NIS ima. Riječ je o preduzeću koje je izvorno srpsko, a koje je u procesu privatizacije prešlo u ruke ruske kompanije. Pa bi vjerovatna promjena u vlaničkoj strukturi, uz određeno obeštećenje i razumijevanje od strane ruskih partnera, bilo neko dugoročno rješenje koje ne bi dovelo do posljedica – kaže on za Srpskainfo.

    A posljedice koje bi u Srpskoj mogle da se osjete, u slučaju da sankcije budu uvedene, ogledaju se u sigurnosti snabdijevanja.

    –Ako dođe do problema sa snabdijevanjem sirovom naftom NIS usljed sankcija, ako ih i bude, to bi moglo nepovoljno da se odrazi i na naše distributivne kanale u smislu da će nafta koja je dolazila iz Srbije biti manje prisutna kod nas. Onda će se morati otvoriti neki drugi kanali, vjerovatno Mađarske – objašnjava on. To bi, pojašanjava, eventualno moglo da dovede do povećanja cijena nafte u maloprodaji u Srpskoj.

    -Svjedoci smo da naši distributeri, čim imaju malo veće troškove nabavke, to preliju na povećanje cijena – naglašava Mlinarević.

  • Aleksandar Vulin poručio iz Kine: Hvala Njemcima, brzo će Srbiju da uvedu u BRIKS!

    Aleksandar Vulin poručio iz Kine: Hvala Njemcima, brzo će Srbiju da uvedu u BRIKS!

    Ako je iko imao sumnje u to da li su protesti u Srbiji naručeni, vođeni i plaćeni od strane Zapada, poslije javne podrške Njemačke uličnim okupljanjima više nema prostora za nedoumice. „Analena Berbok želi da dovrši ono što je započeo njen djed Valdemar, odlikovan Hitlerovom medaljom 1944. godine. Ona bi da upravlja Srbijom“, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, reagujući na saopštenje njemačkog ministarstva spoljnih poslova koje podržava ulična okupljanja u Srbiji.

    Vulin je ocijenio da podrška njemačkog ministarstva predstavlja direktno miješanje u unutrašnje stvari Srbije. „Saopštenje ministarstva spoljnih poslova Njemačke, u kojem se Srbiji sugeriše kako treba da vodi istrage na svojoj teritoriji, podsjeća na ultimatum Austrougarske Srbiji iz 1914. godine. Znamo i kako je ta priča završena. Ne znam šta još Evropska unija i njene članice treba da urade da bi Srbija preispitala svoju poziciju prema EU, ali znam da će nas Njemačka i njeni saveznici ovakvom politikom brzo približiti BRIKS-u. Hvala im na tome“, poručio je Vulin.

    Inače, Aleksandar Vulin trenutno boravi u zvaničnoj posjeti Narodnoj Republici Kini. U Šangaju se sastao sa šefom državne bezbjednosti Šangaja Džu Vejkangom, kao i sa zamjenikom sekretara gradskog komiteta Komunističke partije Šangaja i najvišim bezbjednosnim zvaničnikom tog grada Džu Džongmingom.

    U delegaciji potpredsjednika Vulina nalazi se i Marko Parezanović, načelnik operative BIA, što ukazuje na ozbiljnost situacije. Na sastancima se razgovaralo o unapređenju saradnje u oblasti bezbjednosti, razmjeni iskustava u borbi protiv obojenih revolucija, kao i o mogućnostima za jačanje ekonomske saradnje.

  • Vučić: Moramo da tražimo rešenje za naftu, nisam spreman na sankcije Moskvi

    Vučić: Moramo da tražimo rešenje za naftu, nisam spreman na sankcije Moskvi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas povodom najave SAD da će uvesti sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva da će grozničavo morati da traži rješenje, ali da kao predsjednik nije spreman da u ovom trenutku uopšte razgovara o potencijalnom uvođenju sankcija Srbije Moskvi.

    Vučić je gostujući na RTS na pitanje da li bi uvođenje sankcija Moskvi bilo rješenje problema rekao:

    “Mislite da li bi neko želeo da mi uvedemo sankcije Moskvi, a da onda razmisle o ovome? Ja za to nemam dokaz. Ne isključujem tu mogućnost, ali nemam dokaz da je to tako. Ali, kao predsednik Srbije i kao neko ko predsedava Savetom za nacionalnu bezbednost, ja nisam spreman u ovom trenutku da uopšte razgovaramo o potencijalnim sankcijama Moskvi”.

    Istakao je da je Srbija gotovo tri godine izdržala vodeći jednu principijelnu, ozbiljnu i odgovornu politiku u kojoj smo od početka bili za mir.

    “Od početka smo se držali principa međunarodnog javnog prava. Od početka poštovali povelju Ujedinjenih nacija i tražili i mir i primirje i sve drugo. I nismo uvodili sankcije Ruskoj Federaciji. Sada da tu politiku menjamo? Nije pitanje da li biste se loše osećali, jer zbog svoje zemlje morate ponekad da uraditi takve stvari, ali ćemo dati sve od sebe da tako nešto ne učinimo. I da politiku ne promenimo”, poručio je Vučić.

    Vučić je rekao na pitanje kakve posljedice sankcija SAD za NIS mogu biti za Srbiju – teške ako ništa ne uradi.

    “Ali moramo da uradimo, moramo da razgovaramo najpre sa Amerikancima, da dobijemo papir, mi imamo i neku vrstu zvanične potvrde, ali moramo da vidimo papir, mi još nismo videli dokument. Kada vidimo dokument, razgovaramo najpre sa Amerikancima, onda idemo da razgovaramo sa Rusima, moramo da rešimo problem, ne možemo da ostavimo Srbiju bez nafte u sred zime, ali istovremeno gledaćemo da sačuvamo naše prijateljske odnose sa Rusima i gledati da ne pokvarimo odnose sa onima koji uvode sankcije”, rekao je Vučić.

    Dodao je da se ta odluka SAD donosi u teškom trenutku, kako je rekao, početak zime, kraj jeseni.

    Naveo je da ta odluka bila u više navrata na različite načine najavljivana iz Evropske unije i da su pripreme vršene, ali da suštinski na kraju dolazi iz SAD.

    Kaže da je Srbija tako obaviještena da bi ta odluka SAD trebalo da stupi na snagu 1. januara.

    “Mi smo tako obavešteni i to smo obavešteni zvaničnim kanalima”, rekao je on.

    Na pitanje da li bi moglo nešto da se promijeni promjenom američke administracije, Vučić je rekao “da prvo moramo da dobijemo dokument pa da razgovaramo sa trenutnom administracijom, zato što se nama žuri.”

    “Zamislite, postavljate mi pitanje, ako recimo oni kažu da to važi od 1. januara, sad oni kažu imate rok od 15 dana i nama 16. januara zavrnu naftu preko Jadranskog naftovoda iz Omišlja, odakle dolazi iz Hrvatske. A šta radimo 17, 18, 19? Uzimamo, trošimo vojne rezerve i sve druge rezerve. Znate li kakav bi to haos ovde izazvalo? Još posebno znajući nas, Srbe. Išli bismo sa onim balonima i kupovali, a da ne pričamo o tome kako to strateški izaziva mnogo dublje poremećaje koje nemaju veze sa tih tri ili pet ili deset dana kupovine nečega na ulici. Tako da mi te probleme moramo da rešavamo odmah. Ne možemo da čekamo i da gledamo u bob hoće ili neko da pusti nešto ili neće”, naveo je Vučić.

    Naglasio je da nije jednostavna situacija, ali da im nije prvi put.

    Kako je rekao, grozničava će morati da traži rješenje i uvjeren je  da će naći rješenje.

    “Teški dani i teški razgovori su pred nama. Jeste i sad zamislite ako su nam potrebne velike novce, ako nam je potrebno milijardu, dve milijarde, odkud ja znam u kakvim sve uslovima. Zamislite da ste nekada tražili da neko sto miliona isplati odjednom, a ne milijardu da isplati za nešto prosto, ali dobro danas ne mislim da bi čak i tako nešto bio najveći problem. Ali bi to opet uticalo na naš deficit i na hiljadu drugih stvari, spori rast i mnoge druge probleme bi pravilo”, rekao je Vučić.

  • Preglasavanjem Hrvata u Parlamentu FBiH formirana nova bošnjačka većina

    Preglasavanjem Hrvata u Parlamentu FBiH formirana nova bošnjačka većina

    Preglasavanjem Hrvata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ prilikom usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji formirana je nova bošnjačka većina, a posljedice toga tek će se osjetiti, piše zagrebački “Večernji list” u izdanju za BiH.

    U tekstu posvećenom usvajanju navedenog zakona preglasavanjem hrvatskih poslanika ističe se da je u zemlji koja je po svom ustavnom uređenju sastavljena od tri konstitutivna naroda koji bi trebalo da budu ravnopravni i ostalih, većinski narod u jednom entitetu demonstrirao je snagu brojnijeg i jačeg.

    “Stranke `trojke`, koje opozicioni SDA i DF od ulaska u koaliciju sa HDZ-om BiH nazivaju izdajnicima, vratile su se u okrilje velikobošnjačke koalicije, te stavljanjem na dnevni red i podrškom zakonu o gasovodu predlagača SDA srušile koaliciju stranaka sa kojima su formirale vlast u FBiH”, navodi “Večernji list”.

    Gazeći načela parlamentarne demokratije, dodaje se u tekstu, SDA, DF, Stranka za BiH, ali i Naša stranka, te Narod i pravda preglasali su sve poslanike stranaka sa hrvatskim predznakom u Predstavničkom domu – HEZ BiH, HDZ 1990, HSS, HRS i HNP.

    Ovaj zakon mora biti potvrđen i u federalnom Domu naroda, u kojem su delegati iz Kluba Hrvata prije nekoliko godina inicirali donošenje zakona o gasu, kojim bi i područja FBiH koja nemaju priključak na gasovod dobila tu mogućnost.

    Trasa bi išla preko Hrvatske područjem Hercegovine, od Posušja, Tomislavgrada, Šuice do centralnih krajeva, odnosno Bugojna i dalje prema Travniku, ali i Jajcu, te Uskoplju.

     

    Uz gasifikaciju navedenih područja, FBiH bi dobila i alternativni izvor gasa, ističe “Večernji list” i dodaje da se većinski bošnjački narod, odnosno njegovi predstavnici u vlasti, očigledno ni po koju cijenu nisu spremni odreći monopola koji trenutno imaju nad prometom gasa u tom entitetu.

    Žele ga, dodaje ovaj dnevni list, zadržati u novom projektu koji bi kontrolisali gubicima i jednonacionalnom strukturom zaposlenih kompanija “BH Gas”, te konstatuje da će se posljedice takvih nastojanja u FBiH tek osjetiti.

  • Vučić: Ispunjeni su svi zahtjevi studenata, sve smo objavili, ponašali smo se odgovorno

    Vučić: Ispunjeni su svi zahtjevi studenata, sve smo objavili, ponašali smo se odgovorno

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je u Jutarnjem dnevniku na RTS-u o protestima studenata i blokadi fakulteta.

    “Ispunili smo sve zahteve. Bili su zahtevi političara, da nema Vučevića, Đurića koji nema veze sa svim tim, to nisu bili zahtevi univerziteta… Ono što su tražili to je ispunjeno. Ne mislim da je to pravedno, i ne mislim da su fer zakoni. Ispunjeno je sve jer su ljudi u državi želeli da izađu u susret delu mladih ljudi,” rekao je Vučić.

    “Samo beogradski univerzitet ima 98.000 studenata, u Celoj Srbiji 230.000 studenata, ogroman broj studenata želi da radi, želi da uči, ono što im je posao. Verujem da i ogroman broj onih koji su učestvovali u ovome su imali dobre namere, a ne neke druge kakve su možda imali pojedini aktivisti ili stranaka bivšeg rezima. Svi zahtevi od kojih mnogi nisu bili ni realni ni fer su ispunjeni,” istakao je Vučić.

    “20 odsto povećanja za univerzitete, tražili su dokumentaciju, tužilaštvo ima još više papira, to je pitanje za njih. Sve smo objavili, oni kažu da je cenzurisano. Niko ništa ne krije jer nemamo šta da krijemo, niko od toga nije uzimao nikakav novac,” rekao je predsednik Srbije.

    “Oni uvek polaze od sebe, znaju šta su oni radili pa misle da svako drugi to radi,” dodaje.

    “Mi smo se ponašali odgovorno po tom pitanju. Dogodila se strašna tragedija, preuzmite to na sebe, razgovarajte sa ljudima,” rekao je Vučić.

    “Ja sam bio u više porodica, e sad, kako gledate, na 40 dana, jednog dečaka Nemanje Komara u Stepanovićevu, 17 godina, došli mu drugari, drugarice, plačete i vi iako niste poznavali dečaka. Onda odete u porodicu Švonja pa sa njima razgovrate, dobra dalmatinska porodica iz Dalmacije. Da ne pričam, bio sam na groblju i u kući porodice Firić koja je najveće gubitke podnela. Tu je deka Đorđe, moje godište, 54 godine, i Valentina i Sara dve devojčice. I sada razgovarate sa majkom, ocem, to je jedna velika i divna romska porodica. Njima teško da razgovaraju sa mnom, mogao sam samo da se zaplakujem, šta sam drugo mogao da radim?,” upitao je Vučić.

    “Video sam među studentima ogroman broj pristojnih ljudi. Pustite ove, Stojković i sve njihove aktiviste koji tu dolaze, nisu oni važni. Izađete, nekoliko aktivista zviždi viče, ja stojim na terasi i onda stanu i kažu čekaj nije naše da se bavimo politikom na takav način, ima tamo dosta pametne dece. Odvratno mi je što pojedini nastavnici to rade sa maloletnom decom, zastrašujuće. To nije njihov posao. Da ne kažem ono što se dogodilo u Novom Sadu gde ste terali dete Miloša Vučevića da ide na protest. Zahtevi su ispunjeni, sad je na ozbiljnosti akademske zajednice. Za mene je najvažnije da javnost to razume. Ako ne želite da kažete, da priznate da je to okončano, nastavite sa tim. Mi od ponedeljka nastavljamo sa svojim poslom. Srbija će da nastavi da radi i da se razvija. Nećemo dozvoliti nasilje nad ljudima, institucijama, objektima,” istakao je Vučić.

    O promenama u svetu

    “Očekujem ogromne promene dolaskom Donalda Trampa u strukturisanju vrednosti u Svetu. Ako je Mask napustio Kaliforniju i otišao u Teksas onda vam je jasno da će doći do velikih promena. Video sam ogromnu odlučnost kod najbližih Trampovih saradnika. Što se tiče Brisela, mislim da će da spreme pismo za nas da će otvaranje klastera 3 da bude, pretpostavljam, ne mogu da garantujem, januar ili februar. Mogu da idem u Brisel, ne moram, može da ode i neki drugi,” rekao je.

  • Stanivuković: Spremni smo na kompromis, ali ne na diskriminaciju

    Stanivuković: Spremni smo na kompromis, ali ne na diskriminaciju

    Bijeljina i Banjaluka su spremne da se, kao dva najveća grada u Republici Srpskoj, solidarišu sa nerazvijenim opštinama i spremni smo na kompromis ali ne i na diskriminaciju. Kada smo pitali koje su nerazvijene opštine, rekli su nam da su nerazvijene one koje imaju ispod 50.000 stanovnika. Po zakonu su to i Laktaši koji imaju status grada, a onda je to 58 lokalnih samouprava. Dakle, zakon je neko skrpio preko noći. S druge strane, ako smo svi gradovi, a svaki je razvijen na svoj način, zašto onda novac ne daju svi gradovi?

    Upitao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon što je usvojena Izmjena zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojim se od Banjeluke kroz preraspodjelu sredstava od PDV -a uzima blizu šest miliona KM.

    “Ono što narod najviše boli nije što nam uzimaju novac, nego što to ne rade pravedno. Dok za njih novca nema, za sve ostale novac se uvijek nađe.  Zašto je cilj uzeti sve Banjaluci i Bijeljini? Da bismo mi bili prikazani kao nesposobni. Ako smo mi nesposobni, narod će reći da mi politički ne treba da pobijedimo. Zamislite kakvi ste vi političari kada ste spremni da najvećem gradu Srpske oduzmete porez na nepokretnosti, da ga u dvije godine smanjite i uzmete 10 miliona KM”, kazao je on.

    Poručio je i to kako namjerno smanjuju kapacitet i finansijsku snagu najvećeg grada da bi politički porazili čovjeka koji im se ne dopada.

    “Nećemo prestati da se borimo jer ne želimo da živimo u mraku. Neću dozvoliti da se Banjaluka povija i saginje pred silom nepravde. Vlada Srpske je milijardama kredita smanjila novac za sve naše lokalne samouprave, ona je obezvrijedila riječ solidarnost.  Uzeti novac samo od dva grada, a ne od drugih i same sebe, je pokazatelj njihovih namjera. Naredni korak je obraćanje Ustavnom sudu Republike Srpske. Ustav kaže da gradovi i opštine moraju biti jednaki pred zakonom, ustav kaže da građani moraju biti jednaki”,  zaključio je gradonačelnik.

  • Stanivuković i Petrović borbu za devet miliona KM sele u sudnicu

    Stanivuković i Petrović borbu za devet miliona KM sele u sudnicu

    Nakon što je propao pokušaj opozicije, prije svih Draška Stanivukovića i Ljubiše Petrovića, gradonačelnika Banjaluke i Bijeljine, da se iz hitne procedure u Narodnoj skupštini RS povuče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu RS, čelni ljudi dva najveća grada u Srpskoj, a koje jedino i pogađa ovaj zakon, borbu sele u sudnicu.

    Naime, i jedni i drugi već su najavili da će, čim sporni zakon stupi na snagu, a koji predviđa da se od Banjaluke i Bijeljine od 2025-2027. godine uzima po minimalno devet miliona KM godišnje po osnovu indirektnih poreza, podnijeti ocjenu ustavnosti tog dokumenta Ustavnom sudu Republike Srpske.

    “Mora biti jednakosti, pravičnosti. Ako svi imamo status grada, zašto neki gradovi prolaze bolje. Ovaj zakon je čist kao suza da padne na Ustavnom sudu RS, jer vi dva grada stavljate u nepovoljan položaj”, kazao je Stanivuković.

    Bojan Kresojević, nekadašnji gradski menadžer, a sada poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručuje da će se grad Banjaluka u zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona pozvati na nekoliko članova koje smatra spornim.

    “Donesene izmjene Zakona o budžetskom sistemu su u suprotnosti sa članom 66. Ustava RS”, rekao je Kresojević.

    Identična poruka i iz Bijeljine.

    “Prvi sljedeći korak je upućivanje na ocjenjivanje ustavnosti zakona Ustavnom sudu Republike Srpske, čim zakon stupi na snagu”, naveo je Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine.

    A prije nego što se obrate pravosuđu, Bijeljinci će svoje nezadovoljstvo ponovo iskazati na ulici. Kako je najavljeno, mirni protesti građana biće održani u ovom gradu u nedjelju, 15. decembra, sa početkom u 16 časova.

    Da oni koji su nezadovoljni mogu da potegnu mjeru ocjene ustavnosti, potvrđeno nam je i iz Narodne skupštine RS, odakle kažu da je to ustavno pravo.

    A tokom zasjedanja u NS RS najviše su poslanici opozicije isticali da je zakon u najmanju ruku problematičan zbog činjenice da se usvaja po hitnom postupku.

    Najkonkretniji je bio Dragomir Vasić, poslanik u Klubu SDS-a i član Zakonodavnog odbora NS RS, koji je rekao da je još tokom sjednice Odbora upozoravao da brojni članovi zakona nisu u skladu sa Ustavom RS i da će završiti pred sudom.

    Njegov stav, naveo je, tom prilikom dijelio je i još jedan član Zakonodavnog odbora.

    “Mi smo preglasani sa četiri protiv dva glasa. Ali, bez obzira na to što je Republički sekretarijat za zakonodavstvo rekao da zakon jeste u saglasnosti sa Ustavom RS, on je protivustavan. Za to ima više razloga. Član 48. Ustava RS, prava i slobode zajamčene ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Član 66, ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave, osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa. Ovaj zakon direktno udara na ova dva člana”, tvrdi Vasić, koji dalje pojašnjava na šta konkretno misli.

    “I ranije se dešavalo da se uzima od onih koji imaju i daje onima koji nemaju, ali selektivno izabrati dva grada, a izostaviti ostale razvijene opštine nije u skladu sa Ustavom RS. Ako se niste mogli dogovoriti za ovakav vid pomoći, onda je gospodin Ćosić kao predsjednik Saveza opština i gradova RS morao aktivirati stari zahtjev da se iznos od indirektnih poreza koji se vraća opštinama u procentu od 24 odsto u dogovoru sa Vladom RS poveća ili da se jedan dio poreza na dobit ostavi opštinama u nekom realnom omjeru, da li to bilo 80:20 ili 90:10. Rješenje je moglo da bude da se povrat poreza na dobit izvrši samo nerazvijenim opštinama”, kazao je Vasić.

    Smatra da je sporan i član 10, stav 1 zakona.

    “Tu govorite o kriterijumima za raspodjelu novca, ali će im i to pasti na sudu. Prvo, kriterijum od 100.000 stanovnika, kako ste došli do toga, to nije ni socijalni ni ekonomski kriterijum. Kako ste došli do ovih sedam odsto koje želite da uzmete? Takođe, planirali ste da u stavu 2, u omjeru 65:35 dijelite te prihode koje ste uzeli od ova dva grada i kad neko ko čita zakon pomisli pa ‘ajde neka će opština bar znati koliko dobija procentualno, onda slijedi tuš u stavu 3, koji kaže da će Vlada RS donijeti konačnu odluku o raspodjeli sredstava”, rekao je Vasić na sjednici NS RS.

    On tvrdi da su republičke vlasti shvatile da su napravile greške u ovom zakonu te da su ih brže-bolje ispravljale kroz amandman Vlade RS.

    “Podnošenjem amandmana priznali su da nije dobro da zakon ide po hitnoj proceduri. Sada ste kroz amandman definisali i da se sredstva od Banjaluke i Bijeljine ne daju i razvijenim opštinama, ali je ostalo da će samo Banjaluka i Bijeljina pomoći nerazvijene”, poručio je Vasić.

    Ali, kako kaže, vlast nije obrisala sporni stav 3, te na snazi ostaje odluka da Vlada RS odlučuje kako će raspodijeliti novac koji uzme od dva najveća grada u Srpskoj.

    “Dajte, ljudi, budimo realni da postoji nepovjerenje, jer kako vjerovati da će načelnici iz opozicije dobiti ta sredstva”, zaključio je Vasić na kraju rasprave.

  • Da li su vanredni izbori na vidiku?

    Da li su vanredni izbori na vidiku?

    Politička scena Republike Srpske ponovo je u fokusu javnosti, a spekulacije o mogućim vanrednim predsjedničkim izborima, zakazanim za proljeće, izazvale su posebnu pažnju. U vremenu političkih previranja i protesta u Banjaluci, ovo pitanje postaje sve značajnije, dok se jedno ime već duže vrijeme provlači kroz političke kuloare kao potencijalni kandidat.

    Kako piše Srpskainfo, proteklih dana u Banjaluci su se odvijali protesti građana predvođenih gradonačelnicima Banjaluke i Bijeljine, Draškom Stanivukovićem i Ljubišom Petrovićem. Okupljeni su tražili povlačenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, prema kojem se Banjaluci i Bijeljini oduzima 6, odnosno 4 miliona KM, kako bi se sredstva preusmjerila na 35 nerazvijenih opština. Protesti, iako masovni i glasni, nisu dali rezultate – zakon je izglasan, a ulice su ubrzo opet ostale prazne.

    U međuvremenu, portparol SNSD-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda BiH, Radovan Kovačević, ocijenio je da su posljednja dešavanja pokušaj destabilizacije Republike Srpske u trenutku odsustva predsjednika Milorada Dodika, koji se oporavlja od operacije. Kovačević tvrdi da opozicija već mjesecima planira aktivnosti na osnovu informacija da će Dodik uskoro biti osuđen ili na drugi način spriječen da obavlja funkciju predsjednika.

    – Opozicija je dobila informacije da će Miloradu Dodiku biti izrečena mjera zbog koje neće moći da bude predsjednik Republike. Na osnovu tih saznanja, pokrenuli su aktivnosti s ciljem destabilizacije Srpske i pripreme za vanredne izbore. Međutim, Republika Srpska je stabilna, i ti izbori nisu potrebni – izjavio je Kovačević.

    S druge strane, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, ne isključuje mogućnost vanrednih izbora.

    – O mogućim predsjedničkim izborima govorio sam u kontekstu sudskog procesa protiv predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika. Svaka ozbiljna država mora razmišljati o svim scenarijima, uključujući i taj, jer dinamika suđenja pokazuje da bi odluka mogla biti donesena već u prvoj polovini naredne godine – rekao je Crnadak, ističući da politička sudbina pojedinca ne smije biti povezana sa sudbinom Republike Srpske.

    Crnadak je takođe kritikovao SNSD zbog, kako kaže, ekonomske devastacije Srpske i njene međunarodne izolacije, naglašavajući da “kraj Dodikove vladavine ne znači kraj Republike Srpske”.

    Protesti u Banjaluci, prema mišljenju komunikologa Mladena Bubonjića, mogu se tumačiti na različite načine.

    – S jedne strane, to su legitimni zahtjevi za prava lokalnih zajednica, dok s druge strane predstavljaju pokušaj Draška Stanivukovića da se ponovo pozicionira kao opozicionar. Postoje i tvrdnje da vlast ovakve aktivnosti prećutno dopušta kako bi kreirala kontrolisanu opoziciju. Stanivukovićeve ambicije za mjesto predsjednika Republike već su duže poznate, a sve se dešava u trenutku kada se spekuliše o mogućnosti vanrednih izbora zbog Dodikovog sudskog procesa i zdravstvenog stanja – smatra Bubonjić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Stanivukovićeve ambicije prevazilaze funkciju gradonačelnika, ali napominje da bi glasovi iz Banjaluke bili nedovoljni za predsjedničku pobjedu, posebno zbog slabosti PDP-a van ovog grada.

    – Ako izgubi ovu bitku oko raspodjele budžeta, Stanivuković gubi i dio političkog potencijala. Teško je povjerovati da bi SNSD olako prepustio budžet predsjedničkog kabineta nekom iz opozicije – zaključila je Topićeva.

    Iako još nije jasno da li će doći do vanrednih izbora, politički analitičari se slažu da naredni mjeseci mogu donijeti ključne promjene na političkoj sceni Republike Srpske.

  • Širi se opasan parazit: Inficira i ljude

    Širi se opasan parazit: Inficira i ljude

    Larve mušice Cochliomyia su uveliko eliminisane u Sjedinjenim Državama i Centralnoj Americi tokom 1960-ih, odnosno 1980-ih godina. Međutim, taj potencijalno smrtonosni parazit se vraća.

    Mesožderski parazit koji ulazi u svog domaćina kroz otvorene rane ponovo se pojavio u Centralnoj Americi. Cochliomyia hominivorax prvenstveno inficira goveda i drugu stoku, ali je poznato da inficira i ljude. Ovaj parazit može da izazove mijazu, potencijalno smrtonosno stanje bez poznatog tretmana za ljude.

    Decenijama su zemlje širom Amerika ulagale milijarde dolara radi kontrole ovog parazita, koji potiče iz Južne Amerike i sa Kariba. Međutim, od 2023, njegove pojave su sve brojnije i šire se na sjever.

    Između 1930-ih i 1950-ih, mesožderski parazit je bio veliki problem za stočare u južnim državama SAD. Proizvođači su gubili do 100 miliona dolara svake godine zbog infestacija. Do sredine 1960-ih, parazit je bio skoro istrijebljen zahvaljujući sterilizaciji u cilju sprečavanja mušica da se razmnožavaju, a barijera je uspostavljena duž granice između SAD i Meksika.

    Do 1986, parazit je bio uveliko istrijebljen u Meksiku, ali je nastavio da cirkuliše u južnoameričkim i karipskim zemljama, gdje je endemičan. Sada, nakon detekcije u Meksiku 22. novembra 2024, parazit se možda vraća, upozorilo je ministarstvo poljoprivrede SAD u saopštenju od 6. decembra. Od 2006, SAD i Panama održavaju barijeru na istoku Paname sa ciljem sprečavanja prelaska parazita iz Južne Amerike na sjever u očišćene oblasti Centralne i Sjeverne Amerike. Međutim, od 2023, slučajevi se povećavaju u broju i šire na sjever od Paname do Kostarike, Nikaragve, Hondurasa, Gvatemale i sad Meksika.

    Zaraza – uglavnom kod stoke – naročito je izražena u Panami, sa porastom od prosječnih 25 slučajeva godišnje prije 2023. do 22.611 slučajeva na dan 4. decembra. Kostarika je takođe zabilježila porast broja slučajeva kod ljudi, sa jednim smrtnim ishodom ranije ove godine.

    Parazit se širi kad odrasle ženske mušice polože jaja u rane ili otvore živih, toplokrvnih životinja. Mušice mogu da polože do 300 jaja u jednom navratu, potencijalno hiljade tokom 10-30 dana svog života, kaže američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

    Čak i rana poput ujeda krpelja je dovoljno velika da privuče mušice da polože jaja. Iz jaja zatim izlaze larve, koje prodiru u ranu i hrane se okolnim mesom putem usta sa oštrim kukama, u suštini jedući domaćina iznutra. Rana postaje dublja i veća dok više larvi sličnih crvima izlazi iz jaja.

  • Mladi Ujedinjene Srpske na uputu u Evropski parlament

    Mladi Ujedinjene Srpske na uputu u Evropski parlament

    Delegacija Ujedinjene Srpske, koju su činili Miloš Ćurković iz Banjaluke i Aleksandar Vlačić, predsjednik Aktiva mladih iz Bijeljine, boravila je u Parizu i Briselu na poziv Federacije Mladih Srba u Evropi.

    Kako su naveli, poziv za ovu posjetu uputio je Nemanja Dimitrijević, predsjednik udruženja Federacije Mladih Srba u Evropi, čije je sjedište u Francuskoj. Delegacija je prvo posjetila Pariz, a potom je, zajedno s predstavnicima ovog udruženja, otputovala u Brisel.

    U okviru posjete, delegacija je obišla Evropski parlament te se susrela s Danijelom Apostolovićem, šefom diplomatske misije Srbije pri Evropskoj uniji, u Ambasadi Srbije u Briselu. Tom prilikom razgovaralo se o procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji.

    Kako su istakli, cilj ove posjete bio je širenje svijesti među mladim Srbima u Evropi o značaju zastupanja interesa srpskog naroda u evropskim institucijama i društvu.