VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković izabran za predsjednika PDP-a

    Stanivuković izabran za predsjednika PDP-a

    Draško Stanivuković, aktuleni gradonačelnik Banjaluke, danas je izabran za novog predsjednika PDP-a na sjednici Glavnog odbora te stranke.

    On je naslijedio dosadašnjeg predsjednika Branislava Borenovića, postajući treći lider ove stranke, nakon što je prije Borenovića na čelu bio Mladen Ivanić.

    Stanivuković je nakon imenovanja istakao da od danas počinje promjena, jer upravo tako glasi i njegova nova parola.

    “Želim da se zahvalim svima vama koji ste me izabrali, ali i vama koji ste ovdje već 25 godina. Ovo nije samo novo poglavlje za našu stranku niti za nas koji smo ovdje, već treba da bude novo poglavlje za čitavu Republiku Srpsku”, kazao je Stanivuković.

    Kako je rekao, ovo je poziv na akciju i buđenje svakog pojedinca.

    “Zaista vjerujem da promjene počinju danas. Ja danas neću biti isti čovjek kao juče, niti isti kao prije minut, jer tada nisam bio predsjednik stranke. Od danas, moj cilj je očuvanje svakog pedlja Republike Srpske”, istakao je Stanivuković.

    Dodaje da postavlja cilj da njegova partija više ne bude druga ili treća u Republici Srpskoj, već isključivo prva.

    “Naš cilj je ostvariti ono što mnogi smatraju nemogućim, jer danas je naš novi početak”, zaključio je Stanivuković.

    Stanivuković je najavio i reformisanje tima u Banjaluci, dodajući da će neki ljudi koji su tu morati da odu, te će kako kaže na njihova mjesta doći drugi.

    Naglasio je da će njegov rad u Banjaluci ostati prioritet, dok će istovremeno obići svaki dio Republike Srpske kako bi svi osjetili uticaj promjena.

    “Ono što radimo u Banjaluci ne smije biti ograničeno samo na ovaj grad, već se mora proširiti na cijelu Republiku Srpsku. Danas stvaramo ideju koja ima potencijal da postane primjer i izvan naših granica”, poručio je Stanivuković.

    Dodao je da vjeruje u ostvarenje ciljeva koji se mnogima čine nemogućim, ističući važnost povjerenja i odgovornosti u svakoj izgovorenoj riječi.

  • Borenović: Stanivuković je budućnost Srpske

    Borenović: Stanivuković je budućnost Srpske

    Branislav Borenović, sada već bivši predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), rekao je da je Draško Stanivuković budućnost Republike Srpske.

    “Jedan veoma važan dan u istoriji naše partije. Danas smo izabrali najmlađeg predsjednika jedne političke partije. Draško ima iza sebe značajne rezultate, ali i one koje će ostvarivati u narednom periodu”, rekao je Borenović.

    Dodao je da je Stanivuković budućnost Republike Srpske.

    “Svi smo tu uz njega, da ga podržimo u ostvarivanju pobjeda koje će voditi Republiku Srpsku u bolju budućnost”, istakao je Borenović.

  • Soreka pozvao političke aktere da postignu potrebne kompromise

    Soreka pozvao političke aktere da postignu potrebne kompromise

    Šef Delegacije EU u BiH ambasador Luiđi Soreka pozvao je u intervjuu Srni političke aktere u BiH da nastave sa konstruktivnim razgovorima i postignu kompromise potrebne za stvaranje političke volje i dinamike za evropski put.

    Soreka je, odgovarajući na pitanje Srne da li je realno da će BiH otvoriti prva pregovaračka poglavlja sa EU u martu naredne godine, rekao da je mnogo puta u ovoj zemlji viđeno da je napredak moguć kada postoji politička volja.

    – Za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja potrebno je prethodno preduzeti niz koraka. Prvo, treba usvojiti pregovarački okvir, održati međuvladinu konferenciju, a zatim se sprovodi proces skrininga koji je potrebno finalizirati prije otvaranja poglavlja. Nažalost, nakon što je u martu /ove godine/ dato zeleno svjetlo za pristupne pregovore, mnogo vremena je protraćeno – istakao je specijalni predstavnik EU za BiH.

    Soreka je napomenuo da je, na primjer, malo vjerovatno da će u decembru na Evropskom savjetu, koji predstavlja samit lidera zemalja članica EU, biti usvojen pregovarački okvir.

    – Međutim, realno se to može dogoditi na sljedećem Evropskom savjetu u martu ako BiH učini svoj dio posla. Važno je naglasiti da su vrata za članstvo u EU otvorena. Brzi napredak je moguć, međutim na nadležnim je u BiH da odluče da li će tu priliku iskoristiti ili ne – smatra šef EU Delegacije u BiH.

    Soreka je potcrtao da je pristupanje EU i dalje najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za ljude u BiH, a evropski put cilj oko kojeg su saglasni politički akteri širom zemlje.

    – Što se tiče EU, proširenje je visoko na listi prioriteta za drugi saziv Evropske komisije na čelu sa /Ursulom/ fon der Lajen, koja je preuzela dužnost 1. decembra. Imate preduslove za značajan napredak na evropskom putu u narednim godinama, ako to budu željele bh vlasti – poručio je specijalni predstavnik EU u BiH.

    On je ukazao da EU ne može željeti da se BiH pridruži Uniji više od političkih aktera u ovoj zemlji.

    – EU ima okvir zakona i standarda sa kojima treba da se uskladi svaka država koja teži članstvu u EU. Taj okvir i zajedničke vrijednosti su ono što drži na okupu raznoliku Uniju od 27 država članica. Na svom evropskom putu, BiH mora dokazati da je spremna preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU – naveo je Soreka.

    Prema njegovim riječima, prednosti članstva u EU su značajne, a jedna od glavnih prednosti je puni pristup najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu, kao i povoljni uslovi trgovine sa drugim zemljama širom svijeta.

    – Kao država članica EU, BiH bi mogla koristiti ove vrste mogućnosti, kao članica Unije sa značajnim uticajem na globalnoj areni. Članstvo će takođe učiniti demokratske institucije BiH funkcionalnijim, ojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, unaprijediti ekološke standarde, dovesti do boljeg obrazovanja i zdravstvene zaštite, itd – naveo je on.

    Soreka je ukazao da je s razlogom više od 71 odsto ljudi širom BiH za EU i smatraju EU privlačnim mjestom za rad, studiranje i putovanje.

    – Želimo poboljšati kvalitet života u BiH da bi se manji broj porodica odlučivao na emigraciju, ali i da bi zemlja postala privlačnija destinacija za građane i investitore iz EU. BiH baštini industrijsku tradiciju, na koju je ponosna, ima povoljan geografski položaj u srcu Evrope, što bi, ako se osnaži vladavina prava, trebalo privući investicije – rekao je Soreka.

    On smatra da je BiH takođe nevjerovatno lijepa zemlja, na jedinstvenom tržištu na kojem su zaštićena prava svih građana, te da bi “digitalni nomad” iz EU koji radi od kuće lako mogao izabrati da živi ovdje.

    Govoreći o prioritetima za 2025. godinu, ambasador Soreka je podvukao da su isti kao i uvijek – veća usklađenost sa EU.

    – BiH je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora u martu 2024. godine i voljeli bismo vidjeti dalji napredak u narednoj godini, uključujući usvajanje pregovaračkog okvira i stvarni početak pregovora – poručio je šef Delegacije EU u BiH.

    On je ukazao da jasno stavljeno do znanja šta se očekuje za usvajanje pregovaračkog okvira, odnosno usvajanje niza zakona koji su na čekanju, a koji će biti usklađeni sa evropskim standardima, kao što su zakon o sudovima, sveobuhvatni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli.

    – Takođe, očekujemo da BiH imenuje glavnog pregovarača i pregovarački tim koji će predstavljati BiH i govoriti jednim glasom u ime zemlje. Iako očekujemo veću usklađenost, važno je istaći podsticaje za uspostavljanje bližeg odnosa sa EU”, naveo je Soreka.

    On je podsjetio da je EU daleko najveći trgovinski partner BiH, na koju otpadaju dvije trećine ukupne robne razmjene.

    Nedavno sam bio u Tešnju, gdje sam razgovarao sa privrednicima. Kao i u ostatku BiH, oni se zalažu za veći pristup jedinstvenom evropskom tržištu. BiH već uživa mnoge pogodnosti partnerstva sa EU, uključujući članstvo u programima vrijednim više milijardi evra kao što su i Erasmus plus, Horajzon Јurop, Krijetiv Јurop, EU za zdravlje, Digital Јurop, dodao je Soreka, napominjući da EU želi produbiti to partnerstvo i da BiH koristi sredstva iz Plana rasta.

    On je ukazo da Plan rasta ima potencijal da transformiše privrede na Balkanu i nudi mnoge prednosti članstva u EU prije samog pristupanja.

    Centralni element Plana rasta je snažnija integracija privreda u regionu sa jedinstvenim evropskim tržištem, što će otvoriti ogromne ekonomske mogućnosti. Šest milijardi evra je osigurano kroz Plan rasta za podršku reformama. Princip je da usvajanje ili implementaciju dogovorenih reformi Evropska komisija prati ulaganjem – pojasnio je Soreka.

    Specijalni predstavnik EU je podsjetio da BiH može dobiti više od milijardu evra u zamjenu za reforme.

    – Međutim, prednosti nisu ograničene samo na investiranje od milijardu evra – reforme će takođe učiniti BiH privlačnijom za poslovanje i pokrenuti održivi rast i otvaranje radnih mjesta. To je zaista jedan scenario koji je dobar i za privredu BiH i njen evropski put – ukazao je šef Delegacije EU u BiH.

    On je izrazio žaljenje što se politički akteri u BiH nisu uspjeli dogovoriti oko Reformske agende sa potrebnim nivoom ambicije da bi u potpunosti iskoristili Plan rasta, što je potencijalno ogromna propuštena prilika.

    – Pozivamo nadležne da ubrzo postignu konsenzus koji će omogućiti građanima ove zemlje da iskoriste tu jedinstvenu ponudu koju predstavlja Plan rasta – rekao je Soreka.

    Govoreći o pristupnim pregovorima, Soreka je kao prvi važan korak istakao proces skrininga, navodeći da je riječ o zajedničkoj aktivnosti Evropske komisije i zemlje kandidata u okviru koje se vrši procjena koliko je zemlja pripremljena za članstvo u EU.

    – To se radi ispitivanjem usklađenosti zemlje s onim što nazivamo acquis communautaire /pravna tekovina/, odnosno sa skupom zakona i standarda EU. Svaka oblast politika EU se detaljno procjenjuje – poseban značaj pridajemo onome što nazivamo “osnovne oblasti”, a obuhvata demokratske institucije, vladavinu prava, reformu javne uprave, osnovna prava i borbu protiv korupcije – rekao je Soreka.

    On je napomenuo da je su u pripremi za procesa skrininga, institucije BiH već dobile materijale sa objašnjenjima.

    – Međutim, skrining se tek može obaviti kako treba nakon usvajanja pregovaračkog okvira i nakon što se održi prva međuvladina konferencija između država članica EU i BiH, kojom će se formalno otvoriti pristupni pregovori. BiH još nije ispunila neophodne uslove za to, kako je prethodno navedeno – rekao je Soreka.

    Osim usvajanja reformskih zakona, Soreka je kao jedan od uslova za napredak BiH ka formalnom otvaranju pristupnih pregovora naveo imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima.

    – Oni će morati biti u stanju da predstavljaju zemlju kao cjelinu i da govore jednim glasom. Takođe im je potrebno osnovno poznavanje i razumijevanje procesa pristupanja EU. Čuli smo da vladajuća koalicija napreduje po ovom pitanju i pozivamo ih da ubrzaju imenovanja – rekao je šef Delegacije EU u BiH .

    Soreka je kao još jedan uslov za dalji napredak je da BiH naveo da je neophodno da se usvoji Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine, gdje će se navesti koraci koje će zemlja preduzimati u cilju usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima EU.

    On je dodao da je takođe je potrebno da BiH brzo imenuje koordinatora za IPA fondove koji će efikasno koordinirati programiranje i raspolaganje pretpristupnim fondovima EU.

    – Sve su to uslovi koji su izvodljivi i koji se mogu brzo realizovati uz politički dogovor. Važno je da BiH što prije započne pristupne pregovore – jer kao što se vidi iz primjera svih zemalja koje su uspješno završile pristupne pregovore, proces pristupanja EU donosi brojne prednosti koje unapređuju kvalitet života građana – zaključio je Soreka.

  • Vučević: Odbranićemo državno jedinstvo i izgraditi budućnost na ponos predaka

    Vučević: Odbranićemo državno jedinstvo i izgraditi budućnost na ponos predaka

    Premijer Miloš Vučević izjavio je danas povodom 110. godišnjice Kolubarske bitke da je u tom boju mali narod moćnijeg neprijatelja bacio u prašinu, dodajući da je toliko prošlo od kada su, kako je rekao, naši preci sa Srbijom u srcu u jurišu protjerali neprijatelje iz Srbije i ispisali nezaboravnu stranicu istorije svijeta.

    Vučević je kao izaslanik predsjednika u Lazarevcu na svečanoj ceremoniji povodom obilježavanja te bitke rekao da je na samom početku sukoba snaga države bila potpuno potcjenjena, kako od strane neprijatelja, tako i od saveznika.

    – Opet veliki nisu uzeli u obzir želju i volju malih – želju za slobodom i volju da do nje dođu. Zato i ne čudi zaprepašćenje i iznenađenje evropske i svjetske javnosti na samom kraju te prve ratne godine, kada je već prežaljena Srbija odnijela veličanstvene pobjede nad brojčano i tehnički nadmoćnom Austrougarskom armijom – rekao je Vučević.

    On je ocenio da se i danas na Srbiju juriša i poručio da će se braniti istim žarom, pameću i mudrošću, i strpljenjem kao spasenjem.

    – Odbranićemo državno jedinstvo i izgraditi budućnost na ponos naših predaka i potomaka – poručio je Vučević.

    Vučević je istakao da danas vođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem neće stati u misiji da se ekonomski preporodi i vojno osnaži naša otadžbina.

    – Mir, i ekonomski rast i stabilnost biće sačuvani. Veliku cijenu i vrijednost mira smo jednom zauvijek naučili od naših slavnih predaka – rekao je Vučević.

    Podsetio je da je opšte poznata činjenica da je Kolubarska bitka zbog svoje specifičnosti privukla pažnju mnogih vojnih stručnjaka i postala predmet proučavanja u visokim vojnim školama širom sveta i da je dokazala izuzetnu sposobnost srpskog komandnog kadra, hrabrost vojske i požrtvovanost naroda.

    – Njen značaj često se poredi sa bitkom na Marni, jer je za Srbiju i Balkan imala istu stratešku važnost kao što je pomenuta bitka imala za Francusku i saveznike – rekao je on.

    Kako je dodao, na iznenađenje čitavog svijeta, Kolubarska bitka je završena apsolutnom pobjedom srpske vojske, a poraz u pobjedu mogla je da preokrene samo velika ljubav prema otadžbini i istinsko uvjerenje u borbu za pravednu stvar.

    – Nakon vijesti o veličanstvenoj srpskoj pobjedi u celoj Crnoj Gori izbile su velike manifestacije i oduševljenje povodom oslobođenja Beograda. U znak i slavu srpskih pobjeda ispaljen je 21 topovski plotun sa Orlovog krša i Lovćena – rekao je Vučević.

    Ukazao je da su brojni zvaničnici čestitali na toj pobjedi.

    – Među žrtvama, teškim i velikim, koje je Srbija imala u Prvom svjetskom ratu, masovna pogibija đaka u Kolubarskoj bici predstavlja jednu od najtužnijih i najtežih epizoda. Od đaka učesnika ove bitke, od takozvanih “1.300 kaplara”, za slobodu otadžbine njih 400 je položilo živote – rekao je Vučević.

    Istakao je da pobeda srpske vojske u Kolubarskoj bici 1914. godine predstavlja veliku pobedu saveznika u Prvom svetskom ratu protiv moćne Austrougarske carevine.

    – Duh i rešenost naših pobednika i danas žive u nama i predstavljaju nam vodilju za nove izazove i pretnje koje doživljavamo kao društvo. Kolubarska bitka je pružila moralnu i diplomatsku snagu srpskoj vladi da energičnije nastupa kod savezničkih vlada, kao i da se suprotstavi rješavanju političkih pitanja koja bez njenoga znanja i saglasnosti – rekao je Vučević.

    On je naveo i da je nova država koja će nastati na kraju rata 1918. godine brojnim balkanskim narodima dala nacionalnu slobodu, a ta sloboda je bila utemeljena u krvi i kostima srpskih vojnika i civila.

  • Mekgregor priznao: U ratu u BiH američka vojska koristila vazdušnu snagu da podrži Hrvate i Bošnjake, a protiv Srba

    Mekgregor priznao: U ratu u BiH američka vojska koristila vazdušnu snagu da podrži Hrvate i Bošnjake, a protiv Srba

    Bivši savjetnik Pentagona, pukovnik američke vojske Daglas Mekgregor potvrdio je još jednom da je u proteklom ratu u BiH američka vojska koristila vazdšnu snagu da podrže Hrvate i Bošnjake u Sarajevu i okolini, a protiv Srba.- Iznenada su me pozvali da se vratim u Dejton, Ohajo, sa jednim od kreatora Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH novembra 1995. godine Ričardom Holbrukom. Holbruk je za njegovu čast, otkrio da ne možete da natjerate, Srbe, Hrvate i Bošnjake u neku vrstu integrisanog raja različitosti – navodi Mekgregor, a što se može vidjeti u dijelu videa objavljenom na društvenim mrežama.

     

    Megregor je u intervjuu istakao da su ljudi poput Karla Bilta, švedskog diplomate, a koji je funkciju visokog predstavnika BiH obavljao u periodu od 1995. do1997. godine, imali sulude ideje, kada je riječ o koegzisteniciji u BiH.

    – Imali su lude ideje kako natjerati ljude, koji nisu željeli živjeti zajedno, da žive zajedno. Bivši ministar odbrane SAD Vilijam Peri, tada je rekao, da Amerika ne želi nikakav sporazum, koji bi američke snage dugoročno obavezao na Balkan – navodi on.

    Mekgregor dodaje, da je on potom morao da crta mape, za generala Klarka, gdje su morali da povuku “liniju”, na način koji će biti koristan za Bošnjake, jer kako navodi, oni nisu baš dobri u vojnim poslovima.

    – Morate Bošnjacima dati prednost ukoliko dođe do nastavka borbe – navodi Mekgregor instrukcije.

    Podsjećamo, Mekgregor je bio i desna ruka Veslija Klarka, u napadu NATO-a na Јugoslaviju 1999. godine.

  • Tramp imenovao čovjeka bliskog Vučiću za specijalnog predsjedničkog izaslanika

    Tramp imenovao čovjeka bliskog Vučiću za specijalnog predsjedničkog izaslanika

    Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao je Ričarda Grenela za svog izaslanika za specijalne misije, koji će nadgledati rad u “najvećim žarištima” svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju.

    “Drago mi je što mogu da najavim Ričarda Grenela za našeg predsjedničkog izaslanika za specijalne misije. Rik će raditi na nekim od najvećih žarišta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”, naveo je Tramp na platformi “Socijalna istina”.

    U prethodnoj Trampovoj administraciji, Grenel je bio američki ambasador u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe i izaslanik predsjednika za pregovore između Beograda i Prištine.

    Osam godina proveo je u Savjetu bezbjednosti UN radeći na pitanjima vezanim za Sjevernu Koreju i druge zemlje.

    Tramp je naglasio da će Grenel nastaviti da vodi politiku “mir kroz snagu” i da će se rukovoditi principom “Amerika na prvom mjestu”.

    “Čestitam Rik”, zaključio je Tramp.

    Inače, Grenel je jedan od najuticajnijih političara koji su u prijateljskim odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučičem.

    Podsjećamo, Vučić je krajem prošle godine Grenelu uručio Orden srpske zastave prvog stepena za istaknute zasluge te je tom prilikom izjavio da je tadašnji bivši izaslanik Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine istinski prijatelj Srbije koji je doprinio miru i stabilnosti u regionu.

  • Grad na Vrbasu postaje sve atraktivnija destinacija

    Grad na Vrbasu postaje sve atraktivnija destinacija

    Banjaluka je spremna za doček turista u novogodišnjoj atmosferi, a interesovanje za posjetu gradu već je na visokom nivou.

    Smještajni kapaciteti se brzo popunjavaju, a hotelijeri su zadovoljni povećanim brojem posjetilaca, koji uživaju u svim čarima banjalučkog kraja.

    Na ulicama Banjaluke, grada na Vrbasu, već se osjeća posebna novogodišnja čarolija…

    Turisti iz svih krajeva svijeta uživaju u obilasku bogatih turističkih potencijala, ali i u zimskoj atmosferi koja donosi praznični ugođaj.

    Različiti jezici koji se čuju u gradu svjedoče o sve većem broju posjetilaca, potvrđujući da Banjaluka postaje sve atraktivnija destinacija za turiste iz svih dijelova svijeta.

    Da je u gradu prisutan veliki broj turista potvrdila je za “Nezavisne novine” Branka Branković, portparol Turističke organizacije grada Banjaluka (TOBL).

    Naime, kako ističe Brankovićeva, u gradu se uveliko osjeća praznična čarolija, a veliki broj turista na ulicama najvećeg grada Srpske pokazuje da je Banjaluka postala turistička destinacija koju turisti rado biraju.

    “Pred nama su praznični dani, u Banjaluci će takođe biti organizovan doček na otvorenom, te vjerujem da će to privući još više turista”, kazala je Brankovićeva.

    Kako je dodala, očekivanja su da će ove godine Banjaluka zabilježiti rekordnu posjećenost.

    “Naša očekivanja su visoka i uvjereni smo da ćemo ih ponovo premašiti, a 2024. godina donosi još jedan rekord u posjećenosti”, kazala je Brankovićeva.

    Banjalučki hotelijeri su takođe zadovoljni trenutnom popunjenošću smještajnih kapaciteta. Kako ističu, trenutno su zadovoljni brojem posjetilaca, a očekuju da će tokom prazničnih dana kapaciteti biti potpuno popunjeni.

    “Zadovoljni smo trenutnom popunjenošću, a i tokom prazničnih dana nastavljamo s velikim interesovanjem za smještaj”, poručuju iz jednog banjalučkog hotela.

  • Putin: Rusija doživjela kvalitativnu transformaciju

    Putin: Rusija doživjela kvalitativnu transformaciju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ucjene i pokušaji uplitanja u odnosima sa Rusijom nikada neće dati rezultate.

     Rusija se razvija, privreda raste, a sve to usred sankcija bez presedana u punom smislu te riječi, u bukvalnom smislu te riječi, u svjetskoj istoriji, u okolnostima grubog uplitanja i pritiska vladajućih elita pojedinih država. Međutim, nikakve ucjene i spoljni pokušaji uplitanja neće nikada uroditi plodom – rekao je Putin je na 22. Kongresu vladajuće stranke Јedinstvena Rusija.

    On je dodao da sukobi sa protivnicima Rusije sada utiču ne samo na situaciju na ratištu već i na sve druge oblasti javnog života, uključujući kulturu, obrazovanje i ekonomiju.

    – Ratište nije samo duž linije fronta. Zaista, ova globalna i odlučna konfrontacija utiče na sve aspekte naših života, uključujući kulturu, obrazovanje, poglede na svijet, ekonomiju i tehnologiju – rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, Rusija se kvalitativno promijenila u posljednjih nekoliko godina razvojnom agendom strateške prirode koja je usmjerena ka budućnosti.

    – Rusija je doživjela kvalitativnu transformaciju. To je suština. Resursi države, društva i biznisa znatno su povećani, a naša razvojna agenda je postala zaista sveobuhvatna, sistematična i strateška, okrenuta višedecenijskoj budućnosti – rekao je Putin.

  • Dodik: Stigao sam kući u selo svoje; Hvala svima koji su mi pružili podršku

    Dodik: Stigao sam kući u selo svoje; Hvala svima koji su mi pružili podršku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stigao je kući poslije operativnog zahvata u Beogradu, zahvalio je ljekarskom timu i bolničkom osoblju na pokazanoj brizi i najavio da predstoji period oporavka.

     Stigao sam kući u selo svoje. Zahvaljujem ljekarskom timu i osoblju bolnice na profesionalnom odnosu i brizi koju su pokazali – istakao je Dodik.

    On je naglasio da je bitka za zdravlje posebna i čovjeku lično najteža, te je zahvalio svima koji su mu pružili podršku.

    – Predstoji mi period rehabilitacije i oporavka – napisao je Dodik na duštvenoj mreži Iks.

    Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu. Operativni zahvat na želucu i jednjaku bio je komplikovan, ali je prošao uspješno.

  • Savjet EU usvaja zaključke o proširenju: Šta se očekuje od Srbije

    Savjet EU usvaja zaključke o proširenju: Šta se očekuje od Srbije

    Savjet EU za opšte poslove usvojiće 17. decembra zaključke o proširenju, a kako se navodi u najnovijem nacrtu u koji je Tanjug imao uvid, kada je riječ o Srbiji Savjet će prihvatiti procjenu Evropske komisije da je spremna za Klaster 3, a da će pitanje njegovog otvaranja razmotriti na osnovu daljeg napretka, posebno u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom.

    Savjet prihvata procjenu Komisije da Srbija održava svoj nivo spremnosti za početna mjerila u Klasteru 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast). Savjet će se vratiti na pitanje otvaranja Klastera 3 na osnovu značajnog daljeg napretka Srbije, posebno u skladu sa oblastima pomenutim u paragrafu 29 i u skladu sa pregovaračkim okvirom – navodi se u dijelu posvećenom Srbiji u ovom dokumentu.

    U paragrafu 29 precizira se da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom nastaviti da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora i pozdravlja ukupan napredak koji je postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima, pri čemu su otvorena 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i dva poglavlja privremeno zatvorena.

    U nacrtu se navodi i da Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine i njegov implementacioni aneks moraju u potpunosti da se poštuju i primijene “što je prije moguće bez preduslova”, kao i sve obaveze povezane sa EU, zajedno sa ostalim neriješenim obavezama postignutim u dijalogu, uz posredovanje EU.

    Ističe se da to uključuje formiranje Zajednice srpskih opština na osnovu nacrta statuta koji je stranama predstavio posrednik EU.

    Od Beograda se očekuje da pokrene priznavanje kosovskih dokumenata i simbola, a predviđeno je i da se status struktura i službi koje podržava Beograd reši u skladu sa sporazumima postignutim u dijalogu uz posredovanje EU i “prištinskim zakonima”.

    Navodi se da je Savjet uzeo u obzir poziv Beograda na učešće Srba na izborima na KiM i očekuje blagovremenu i brzu reintegraciju Srba, kako se navodi, “u skladu sa sporazumima iz dijaloga i uz puno poštovanje prištinskog pravnog okvira”.

    Beograd i Priština pozivaju se da nastave stalne napore za deeskalaciju, uzdrže se od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle dovesti do tenzija i nasilja i izbjegavaju retoriku koja izaziva podjele.

    Takođe se osuđuju, kako se navodi, “nasilni akti” na KiM 29. maja 2023. i “nasilni napad na kosovsku policiju” 24. septembra 2023. na sjeveru KiM i poručuje da nema opravdanja za nasilje. Od Srbije se očekuje da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mjere da se počinioci napada iz 2023. godine uhapse i “hitno privedu pravdi”.

    Podsjeća se da su mjerila poglavlja 35 u pristupnim pregovorima Srbije izmijenjena kako bi odražavala njene obaveze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog implementacionog aneksa.

    Pozdravlja se to što je Srbija potvrdila integraciju u EU kao svoj strateški cilj, ali se navodi da je važno da Srbija pokaže snažnu političku volju i doslednost u sprovođenju reformi u vezi sa EU, kao i da objektivno i nedvosmisleno komunicira o EU.

    Savjet ohrabruje Srbiju da pokaže više političke volje daljim ubrzavanjem reformi i postizanjem konkretnih i opipljivih rezultata o osnovama, posebno time što će nastaviti da se fokusira na ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23. i 24. o vladavini prava.

    Što se tiče ekonomskih kriterijuma, pozdravlja se dobar nivo pripremljenosti Srbije za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije i ohrabruje Srbija da nastavi sa naporima da unapredi svoje kapacitete da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar Unije i da sprovede neophodne strukturne reforme.

    – Savet takođe pozdravlja pojačanu saradnju Srbije sa EU, posebno strateško partnerstvo o održivim sirovinama – navodi se u dokumentu.
    Srbija se pohvaljuje zbog njenog “značajnog doprinosa” upravljanju mešovitim migracionim tokovima ka EU i naglašava potreba za daljim napretkom u procedurama za dobijanje azila i potpunom usklađivanju sa viznom politikom EU.

    Pozdravlja se i to što je Srbija zadržala svoju posvećenost u nizu inicijativa za regionalnu saradnju i ohrabruje da dalje jača dobrosusedske odnose i doprinosi stabilnosti i pomirenju sa svim partnerima u regionu.

    Ističe se i značaj “smislene regionalne saradnje” u rješavanju ratnih zločina na nacionalnom nivou, preostalih slučajeva nestalih osoba i pune saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i ocjenjuje da “ne bi trebalo da postoji podrška osuđenim ratnim zločincima niti veličanju ili negiranju njihovih zločina”.

    Kada je reč o usklađivanju sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ponavljaju se “snažna očekivanja” Savjeta da Srbija pojača napore ka potpunom usklađivanju sa stavovima EU o ZSBP i restriktivnim mjerama, uključujući Rusiji i Belorusiji, kao “pitanje od najvećeg prioriteta”.

    Istovremeno se pozdravlja humanitarna i druga pomoć Srbije Ukrajini i ohrabruje Srbija da nastavi dobru saradnju sa EU na sprečavanju zaobilaženja restriktivnih mera EU.

    U zaključcima se Srbija poziva da nastavi da posvećuje posebnu pažnju punom poštovanju osnovnih prava, izražava zabrinutost zbog, kako se tvrdi, nedostatka napretka u unapređenju slobode izražavanja i nezavisnosti medija, a navodi se i da izborni proces zahtijeva opipljiva poboljšanja i dalje reforme, u kontekstu izvještaja OEBS/ODIHR-a.

    Zaključci o proširenju Savjeta EU za opšte poslove, pored Srbije, obuhvatiće i ostale partnere sa Zapadnog Balkana, kao i Tursku, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.

    Ove zaključke bi trebalo da podrže i lideri EU na sastanku Evropskog saveta 19. decembra u Briselu.