VRBAS Media

Autor: INFO

  • Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Tokom prošle godine su za ostvarene investicije u Republici Srpskoj potrošene 2,62 milijarde KM, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, koji su objavljeni u ponedjeljak u biltenu “Investicije”.

    Kako se navodi u ovim podacima, 2022. godine su ostvarene investicije iznosile 2,28 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,95 milijardi KM.

    S druge strane, izvršene isplate za investicije su u prošloj godini iznosile 2,56 milijardi KM.

    Tokom 2022. godine ostvarene investicije su iznosile 2,35 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,85 milijardi KM. Od ukupnog broja ostvarenih investicija u prošloj godini najviše je bilo u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom te klimatizacije i iznosile su oko 522 miliona KM.

    Od ovog broja je u građevinske objekte i prostore investirano 257 miliona, a u mašine, opremu i transportna sredstva oko 248 miliona KM.

    Slijede javna uprava i odbrana, te obavezno socijalno osiguranje, gdje su investirana 394 miliona KM. U građevinske objekte i prostore investirana su 323 miliona KM, a oko 48 miliona KM na mašine, opremu i transportna sredstva.

    U ovim podacima Zavoda piše da je u prerađivačku industriju investirano 374 miliona KM, od čega 143 miliona KM u građevinske objekte i prostore, a 224 miliona KM u mašine, opremu i transportna sredstva.

    S druge strane, izvršene isplate u investicije su najveće bile takođe u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije i iznosile su oko 504 miliona KM.

    Od toga je iz sopstvenih sredstava bilo oko 177 miliona KM, iz udruženih sredstava 251 milion KM, a iz finansijskih kredita oko 72 miliona KM.

    Slijedi prerađivačka industrija u kojoj su izvršene isplate iznosile oko 376 miliona KM.  Iz sopstvenih sredstava su isplate iznosile 273 miliona KM, iz udruženih sredstava 12,6 miliona KM, a iz finansijskih kredita 54,4 miliona KM.

  • Dačić: Pronađeno dete zbog kojeg je aktiviran sistem “Pronađi me”

    Dačić: Pronađeno dete zbog kojeg je aktiviran sistem “Pronađi me”

    U Srbiji je tokom jučerašnjeg dana prijavljen nestanak dječaka (11), koji je noćas na sreću pronađen živ i zdrav.

    Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je dijete zbog čijeg je nestanka aktiviran sistem “Pronađi me”, pronađeno od strane policijskih službenika PS Savski venac ispred TC Galerija.

    “Dete zbog čijeg je nestanka aktiviran sistem ‘Pronađi me’, pronađeno je od strane policijskih službenika PS Savski venac ispred TC Galerija”, izjavio je Dačić,   saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).

    Dijete se trenutno prevozi u PU Beograd kako bi bilo predato roditeljima, naveo je Dačić.

  • Da li će se politika i partija podrediti Stanivukoviću ili će on njima?

    Da li će se politika i partija podrediti Stanivukoviću ili će on njima?

    Draško Stanivuković je izabran za novog predsjednika PDP-a i time je, kako se i sam pohvalio, postao najmlađi predsjednik jedne političke partije, ne samo u BiH, već i šire.

    Dolaskom na čelo PDP-a počelo je po mnogima novo doba za ovu stranku, a sagovornici “Nezavisnih novina” uvjereni su da će doći i do novih pozicioniranja na političkoj sceni u Srpskoj, koja će se, kako ističu, više prilagođavati Stanivukoviću nego on njima.

    Prethodne godine bile su više nego uspješne za Stanivukovića, jer je od običnog “stranačkog vojnika” iz grada postao jedna od najprepoznatljivijih političkih ličnosti na ovom podneblju, i koji je, dodaju analitičari, tek počeo.

    Prva stvar na koju će Stanivuković obratiti pažnju, smatraju, biće stranka.

    “PDP, ovakav kakav je, svakako ne zadovoljava Stanivukovićeve ambicije. S tim u vezi, slijedi mu reorganizacija i novo pozicioniranje na političkoj sceni”, ističe za “Nezavisne novine” Mladen Bubonjić, komunikolog.

    Mišljenja je da, uzevši u obzir način funkcionisanja gradonačelnika Banjaluke, velika je vjerovatnoća da će PDP doživjeti tektonske promjene.

    “S jedne strane očekuje se rast ove stranke, slijedeći trend ličnog rasta Stanivukovića, ali s druge strane postoji bojazan da bi se paralelno sa rastom stranke i Stanivukovića mogao smanjiti demokratski potencijal PDP-a i da bi se ta stranka po načinu funkcionisanja mogla sve više približiti SNSD-u”, rekao je Bubonjić.

    Ambicije su ključna riječ za Tanju Topić, analitičarku iz Banjaluke, kada je u pitanju Stanivukovićev rad.

    “Bilo je jasno da stranački vrh neće održati riječ da će Igor Crnadak biti predsjednik PDP-a nakon Stanivukovićeve pobjede u Banjaluci. Slijedeći Stanivukovićevu ambiciju da jednog dana zasjedne u fotelju predsjednika entiteta, bilo je logično da mora prije toga zauzeti i predsjedničku fotelju u stranci”, izričita je Topićeva.

    U razgovoru za “Nezavisne” kaže kako smatra da je PDP već sada u procesu transformacije, ali da moraju da rade izvan Banjaluke.

    “Mislim da je stranka izgubila imidž stranke intelektualaca. Stranka, ako želi ostvariti cilj i vinuti se u sam politički vrh u Republici Srpskoj, definitivno mora jačati infrastrukturu širom Srpske jer joj je to najveći deficit”, navodi Topićeva.

    Dolazak Stanivukovića na čelo PDP-a posebno je interesantan iz ugla novinara Darka Momića. Kao neko ko duži niz godina i te kako poznaje političku scenu Republike Srpske, a pogotovo djelovanje opozicije, Momić za “Nezavisne” slikovito opisuje kako gleda na cjelokupnu situaciju.

    “Među novinarima je jedno vrijeme kružila priča da je Milorad Dodik jednom prilikom upitao Draška Stanivuković šta on u stvari želi, na šta mu je Draško navodno odgovorio: ‘Hoću da budem ti’! Dodik se, opet navodno, na to nasmijao i rekao mu: ‘Prvo moraš imati svoju partiju’. Čak i ako nije istinita, ova pričica ipak zvuči jako vjerodostojno, a u prilog tome ide izbor Stanivukovića za lidera PDP-a i činjenica da Stanivuković po političkom talentu i političkoj beskompromisnosti ne zaostaje za Miloradom Dodikom”, kaže Momić.

    Navodi da je već nekoliko puta javno rekao da je jedina razlika između Milorada Dodika iz 1997. godine i Draška Stanivukovića danas u tome što Dodik nije imao Facebook i druge društvene mreže.

    “Da skratim, Draško Stanivuković je neko ko će u naredne dvije decenije igrati značajnu ulogu na političkoj sceni Republike Srpske i BiH, a slobodan sam da tvrdim da će, kad Draško bude u svom političkom zenitu, biti onih koji će govoriti ‘vrati se, Mile, sve ti je oprošteno'”, zaključio je Momić.

    Po preuzimanju stranke, sada se iščekuju prvi Stanivukovićevi potezi na čelu PDP-a.

    Da ima razloga za nezadovoljstvo, ako to bude želio da prizna, svakako ima, jer je stranka, osim Banjaluke, te načelnika u Kotor Varošu, postala gotovo pa statistička greška u većini krajeva u Srpskoj i sigurno je da će, ukoliko već ima republičke ambicije, novi predsjednik PDP-a morati da zakuca na vrata svih gradskih i opštinskih organizacija u Srpskoj.

  • Tramp: Zelenski da se pripremi da sklopi dogovor

    Tramp: Zelenski da se pripremi da sklopi dogovor

    Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da marljivo radi na okončanju sukoba u Ukrajini, već postoji “manji progres”.

     Naporno radimo (da zaustavimo sukob)… To je težak zadatak, ali napredujemo – rekao je Tramp u ponedjeljak, govoreći u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagu.

    On je saopštio da tim povodom namjerava da stupi u kontakt sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    Po njegovim riječima, nije pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na svoju inauguraciju 20. januara.

    Tramp je ranije više puta isticao da će jedan od ključnih ciljeva njegove administracije biti rješavanje međunarodnih sukoba, uključujući i sukob u Ukrajini.

    Ukrajinska strana i dalje odbija da pregovara sa Rusijom, rekao je ranije u ponedjeljak portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, napominjući da je u Ukrajini na zakonodavnom nivou zabranjeno pregovaranje sa Rusijom.

    Tramp je izjavio da bi mogao da poništi odluku administracije predsjednika DŽozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini korištenje američkih raketa dugog dometa za udare duboko u Rusiji.

    – Nisu trebali da dozvole da se rakete ispaljuju 200 milja /320 kilometara/ u Rusiju. To je bilo loše – rekao je Tramp na konferenciji za novinare u Palm Biču.

    Odgovarajući na pitanje da li će poništiti odluku predsjednika DŽozefa Bajdena, čiji mandat ističe u januaru, Tramp je odgovorio da bi mogao to da učini.

    Tramp je izjavio da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski treba da bude spreman da sklopi dogovor o okončanju sukoba u Ukrajini.

  • “Vodovod” Banjaluka pred kolapsom

    “Vodovod” Banjaluka pred kolapsom

    Banjalučki Vodovod je pred kolapsom. Gubici i višemilionska dugovanja prijete da to gradsko preduzeće ode u stečaj. Neplansko zapošljavanje više od stotinu, uglavnom aktivista PDP-a, gdje su plate za 4 godine porasle za vrtoglava 4.2 miliona KM, više od dva miliona maraka duga za struju, a gubici vode na mreži na istorijskom maksimumu – preko 37.5 odsto.

    Ovakvo poslovanje je neodrživo, kažu upućeni u problematiku.

    “Imali smo veliko povećanje plata i naknada na godišnjem nivou, skoro pedeset odsto, velika zaduženja i obaveze prema dobavljačima, skoro 250%, u protekle tri godine, gdje u prvi plan dolazi taj dug prema Еlektroprivredi zbog čega je račun i blokiran. Možda je i stečaj opcija i da je to nešto ka čemu treba da se ide, to nije ništa strašno, to je način da se drugačije organizuje i poslovanje i dugovanja”, kaže Bojan Lučić, ekonomista.

    Nije Stanivuković jedini krivac. Sunovrat Vodovoda započeo je još bivši gradonačelnik Igor Radojičić, imenovanjem šumara Zorana Popovića na mjesto direktora. Međutim, Stanivuković ništa nije ni popravio, naprotiv. Dok su u Vodovodu građane cijelo ljeto upozoravali da “ne rasipaju vodu”, tamo se, izgleda, sredstvima debelo rasipalo. Pa su gradonačelniku sada krivi u Еlektroprivredi, a nisu mu krivi direktori koje je smijenio u protekle četiri godine.

    “Skinuli su, eto to su i blokirali što znači da Vodovod ne može dalje da radi, tako da ako negdje bude kvarova pitajte Еlektroprivredu eto”, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Da ne pominjemo da nema dovoljno para ni za hemikalije koje se koriste za pročišćavanje vode. A da se može raditi bez gubitaka i dugova, dokaz su vodovodi u Laktašima i Gradišci.

    “Naše preduzeće nema dugovanja za električnu energiju, mi redovno do valute, znači to je sad do 20 i nekog u mjesecu, redovno izmirujemo svoje obaveze prema Еlektroprivredi, gdje su ti troškovi poslije plata radnika najveći u procesu rada preduzeća”, kaže Dragan Kelečević, direktor KP “Budućnost” Laktaši.

    “Za električnu energiju nemamo sigurno, a i svi dobavljači u valuti”, kaže Sandro Zeničanin, direktor KP “Vodovod”, Gradiška.

    I novopečeni direktor ovog preduzeća u Banjaluci Radovan Majkić u kratkom telefonskom razgovoru za ATV potvrdio je da je stanje, kako kaže u najmanju ruku, nezadovoljavajuće.

  • Radmanović: Promjena parlamentarne većine bi zaustavila napredak BiH ka EU

    Radmanović: Promjena parlamentarne većine bi zaustavila napredak BiH ka EU

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović rekao je da najave o promjeni većine u Parlamentarnoj skupštini BiH nemaju šansi i da u tom slučaju nema ništa od evropskih zakona i napretka BiH.

    Radmanović je rekao da određene parlamentarne stranke, kada im se učini da imaju većinu, mogu sve da promijene ne računajući šta to znači za društvo, ali ne računaju da bi na narednoj sjednici mogla da bude obrnuta situacija i da onda ovi drugi to vrate.

    – Tako se, nažalost, desilo u vrlo važnoj instituciji u BiH, u Domu naroda i nije sve još uvijek završeno – neprincipijelno su mijenjali članove komisija i još to nije završeno, a kada su vidjeli da ne mogu da provedu ideju u promjeni Kolegija u cjelini, onda su rekli da imaju šansu u Predstavničkom domu – pojasnio je Radmanović.

    Radmanović je ocijenio da po njegovo računici za realizaciju tog plana nemaju šansu.

    “Ne znam uopšte odakle im ideja da postoji većina, kada je 22 u većini i čine je SNSD, Srpski klub, HDZ i `trojka` sa 23 poslanika, a u opoziciji je 19 poslanika”, pojasnio je Radmanović.

    On je istakao da te većine neće biti i da bi eventualna promjena išla protiv “trojke” i protiv njihove koncepcije puta prema Evropskoj uniji i dogovore u BiH i to dosta dobro funkcioniše.

    – U ovakvim situacijama može da se desi neka promjena, samo ona ne ide u korist nikome. Promjena bi se mogla desiti u glavama ovih iz “trojke”, na šta računaju i ovi iz opozicije, a ja mislim da to neće da se desi jer većina onoga što radimo u posljednje dvije godine jeste uspjeh “trojke” – ocijenio je Radmanović.

    Radmanović je najavio da se u ovom momentu čekaju dva uglavnom usaglašena zakona koji su izuzetno važni za evropski put i dodao da je Predstavnički dom u prethodne dvije godine pokazao da je institucija na nivou BiH koja najbolje radi.

    – Predstavnički dom je spreman da ta dva zakona usvoji po hitnom postupku kako bismo što prije ispunjavali određene uslove. Ne znam da li će se to desiti, ne zbog nas u Predstavničkom domu, nego zbog Savjeta ministara  rekao je Radmanović.

    Osvrćući se na ocjene da se SNSD u Domu naroda “uspavao”, da je olako ostao bez komotne većine u Klubu srpskog naroda i da sada umjesto četiri ima tri delegata, Radmanović je ocijenio da je takva ocjena pretenciozna.

    – Nije se SNSD uspavao, nego su Centralna izborna komisija BiH i Sud BH donijeli odluke koje se teško mogu braniti bilo gdje i napravili promjenu u kojoj je onda novi čovjek koji je ušao u Dom naroda poslije sudskih presuda prvog dana rekao – ja imam pravo, ja hoću to i to, a da ne razumije ni šta je Dom naroda, ni inače institucije BiH i to je malo napravilo pometnju promjene koje ne mogu sve proći – ocijenio je Radmanović.

    Radmanović je dodao da su oni “malo zaboravili” da ne može uvijek većina sve izabrati.

    – Promjene u komisijama umjesto Snježane Novaković Bursać su moguće, ali to se ne može iskoristiti da se mijenjaju i drugi članovi zajedničkih komisija koje se ne zovu slučajno zajedničke, jer su komisije i jednog drugog doma

    -napomenuo je Radmanović za Srnu.

    On je podsjetio da je tačno da oba doma biraju svoje članove, ali da prijedlog utvrđuje Zajednički kolegij koji to nije potvrdio i da to ima niz problema.

    – Ne spava SNSD i ima u Domu naroda tri delegata, ima svoje mogućnosti, svoja prava. To su iskusni poslanici i znaju šta i kako treba raditi, a znaju da imaju mogućnost krajnje varijante koje do sada nismo upotrebljavali, pa ih sada neću ni spominjati – zaključio je Radmanović.

  • Pala njemačka Vlada

    Pala njemačka Vlada

    Njemačkom kancelaru Olafu Šolcu izglasano je danas nepovjerenje u Bundestagu.

    Šolc je dobio podršku 207 od 733 poslanika u donjem domu patlamenta, 394 poslanika su glasala protiv, a 116 ih je bilo uzdržano.

    Za opstanak Šolcove vlade bilo je neophodno 367 glasova, prenosi AP.

    Ovakav ishod glasanja otvara put za održavanje vanrednih izbora u februaru 2025. godine koji bi trebalo da izvedu Njemačku iz političke krize.

  • Vučević: Ispunjeni svi zahtjevi dijela studenata, za vladu ta tema završena

    Vučević: Ispunjeni svi zahtjevi dijela studenata, za vladu ta tema završena

    Premijer Srbije Miloš Vučević obavijestio je delegaciju Studentske konferencije univerziteta Srbije da je Vlada ispunila sve zahtjeve dijela studenata koji blokiraju rad fakulteta i da je za Vladu ta tema završena.

    To više nije tema za nas. Sve dalje je politizacija, čista politika. Ono što su bile ključne tačke, sve su izvršene… Imamo ispunjene uslove koji se tiču zahtjeva oko dokumentacije i oko povećanja izdvajanja iz budžeta za univerzitete i fakultete – rekao je Vučević poslije sastanka sa predstavnicima SKONUS-a.

    Vučević je dodao da je razgovarao sa legalnim i legitimnim predstavnicima Univerziteta u Beogradu i najavio da će do kraja nedjelje razgovarati sa legalnim i legitimnim predstavnicima drugih univerziteta u Srbiji.

    On je naveo da se dozvoljava različitost mišljenja, ali da univerziteti i fakulteti nisu mjesto za dnevnu politizaciju, već za učenje, obrazovanje, vaspitanje i stvaranje buduće akademske zajednice koja treba da bude lider otadžbine i na ponos cijele nacije.

    Vučević je rekao da očekuje da se rektori univerziteta i dekani fakulteta izjasne o održavanju decembarskog ispitnog roka i o tome šta će biti sa novcem studenata koji sami finansiraju školarinu, jer nastavu nemaju zbog blokade fakulteta.

    On je rekao da su razgovarali i o drugim temama koje proizilaze iz blokada, poput toga kako će se završiti semestar, kako će se tretirati decembarski rok, šta će biti sa školarinama, domovima, stipendijama, menzama.

    Vučević je naveo da su se pitanja ticala ne samo osnovnih, nego i magistarskih i doktorskih studija, te dodao da dio studenata želi da izađe na ispite, da se vrati nastavi, učenju.

    On je podsjetio da je Vlada objavila 195 dokumenata o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, nekoliko hiljada stranica, kao i da je donijela zaključak da se za 20 odsto povećaju izdvajanja iz budžeta za materijale troškove za fakultete i univerzitete, prenijeli su beogradski mediji.

    – Naravno, tužilaštvo ima i drugu dokumentaciju koja je prikupljana u toku istrage i koja se stvara u toku istrage, kao što je saslušanje osumnjičenih, svjedoka, vještaka, tako da tužilaštvo svakako ima veću dokumentaciju – rekao je Vučević.

    On je napomenuo i da su dvojica ministara podnijeli ostavke, pojedini pomoćnici ministara i direktori javnih preduzeća i da je tužilaštvo u rekordno kratkom roku pokrenulo istragu i procesuiralo 13 ljudi, da je 10 lica u pritvoru, a više od stotinu je saslušano.

    Vučević je dodao da je Vlada spremna i da sa sindikatima prosvjete i prosvjentih radnika nastavi pregovore i oko kolektivnih ugovora i svih onih tema koje se tiču sindikalnog rada, odnosno statusa prosvjete u Srbiji.

  • Јednoglasno usvojeno povećanje plate medicinskim sestrama

    Јednoglasno usvojeno povećanje plate medicinskim sestrama

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske jednoglasno su večeras usvojili Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Srpske kojim je predviđeno povećanje plate u neto iznosu od 100 KM medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima, koji imaju srednju stručnu spremu ili višu školsku spremu.

    Za navedeni akt glasalo je 60 prisutnih poslanika.

    Razlog za donošenje ovog zakona je povećanje plata medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima, koji imaju srednju stručnu spremu ili višu školsku spremu i rade na poslovima koji su u neposrednoj vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite.

    Povećanje je u neto iznosu od 100 KM mjesečno s ciljem zadržavanja kvalifikovanog osoblja i obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema Republike Srpske, navodi se u obrazloženju Zakona.

    Naglašeno je da izmjene ovog zakona predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u oblasti zdravstva u Republici Srpskoj.

    Predsjednik parlamenta Srpske Nenad Stevandić okončao je petnaesto posebno zasjedanje Narodne skupštine.

    Petnaesta posebna sjednica sazvana je na zahtjev Vlade Republike Srpske.

  • Stevandić: Imovina ključno pitanje za razvoj i strane investicije u Srpskoj

    Stevandić: Imovina ključno pitanje za razvoj i strane investicije u Srpskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je pitanje imovine ključno za privlačenje stranih ulaganja u Srpsku, upozorivši da trenutna situacija prijeti najtežom društvenom krizom.

    Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima, Stevandić je ukazao da je problem imovine Srpske postao središnja tačka brojnih političkih i pravnih sporova. Prema njegovim riječima, pritisci dolaze s različitih strana – od međunarodnih zvaničnika do pravosudnih i političkih institucija na nivou BiH.

    “U trenutku kada pristajemo na sve iz evropske agende, osim na pitanje imovine, počinju krize. Prvo sa visokim predstavnikom i pokušajima izuzimanja imovine, zatim kroz odluke Ustavnog suda BiH, pa sve do pritisaka američkog ambasadora, sankcija, nametanja zakona od strane neizabranog visokog predstavnika, a sada i suđenja predsjedniku Srpske, Miloradu Dodiku. Kada se na to doda pitanje stranih investicija, postaje jasno da su one suštinski zabranjene u Srpskoj”, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da pitanje imovine nije samo pravno, već i razvojno pitanje. “Imovina znači mogućnost da Republika Srpska samostalno kreira svoj razvoj i privuče investicije koje su neophodne za ekonomski napredak”, zaključio je Stevandić.