VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kad nas očekuje obilniji snijeg

    Kad nas očekuje obilniji snijeg

    Novi snježni pokrivač mogao bi se od sutra zabijeliti širom Bosne i Hercegovine, prognoze su meteorologa Nedima Sladića.

    Kako ističe, obilniji snijeg očekuje se od sutra povezan s uticajem ciklone koja se premiješta preko Jadranskog mora.

    “Poteškoće izgledne u cestovnom saobraćaju na planinskim prijevojima zapadne i centralne Bosne usljed snježnih nanosa uvjetovani pojačanim vjetrom”, navodi on.

    Dodaje i da će se u većini nizinskih predjela Bosne stvoriti snježni pokrivač visine od 10 do 30 cm.

    “Manji snježni pokrivač i na sjeveru Hercegovine. Na planinama lokalno preko pola metra novog. Jaka bura u Hercegovini”, ističe on.

  • Slovenija produžila granične kontrole

    Slovenija produžila granične kontrole

    – Slovenija je produžila privremenu kontrolu internih granica unutar Šengen zone prema Hrvatskoj i Mađarskoj do 21. juna naredne godine, prenijeli su danas slovenački mediji.

    Dekret koji je slovenačka vlada usvojila u četvrtak stupio je na snagu, prenijela je slovenačka državna televizija.

    Kako se navodi, vlada je donijela ovu odluku zbog povećanog nivoa prijetnje od terorizma.

    Kao i u prošlosti, policija će nastaviti da vrši granične kontrole na način koji najmanje utiče na kretanje putnika i ekonomiju, a posebno na život stanovnika duž granice.

    Slovenija je uvela granične kontrole sa Hrvatskom i Mađarskom 21. oktobra prošle godine zbog pogoršane bezbjednosne situacije na Bliskom istoku i pojačane prijetnje od terorizma.

    U to vrijeme, i Italija je iz istih razloga uvela kontrole na granici sa Slovenijom, i stalno ih produžava.

    Slovenačko Ministarstvo unutrašnjih poslova je nakon pada režima sirijskog predsednika Bašara al Asada odlučilo da pooštri kontrole na granici sa Hrvatskom i Mađarskom, kao i unutar zemlje, navodi Rtvslo.

    Na jučerašnjoj pres konferenciji, ministar unutrašnjih poslova Boštjan Pokljukar kazao je da se mogu očekivati duža čekanja pri ulasku u Sloveniju.

    U prvih 11 mjeseci ove godine, slovenačka policija je registrovala 44.131 ilegalan prelazak granice, što je za petinu manje u odnosu na isti period godinu dana ranije.

    Kako se navodi, najveći broj migranata, odnosno trećinu ukupnog broja, čine sirijski državljani.

    Pored Slovenije i Italije, kontrole na unutrašnjim granicama unutar Šengen zone vrše, između ostalih, i Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Norveška i Švedska.

  • Vučević: Srbija može da bude most koji povezuje Istok i Zapad

    Vučević: Srbija može da bude most koji povezuje Istok i Zapad

    Srbija može da bude most koji povezuje Istok i Zapad, poručio je predsjednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević u intervjuu za najveću medijsku mrežu u Kini CCTV.

    U razgovoru sa novinarom CCTV, koji je vodio prilikom prve posjete NR Kini u svojstvu premijera, Vučević je podsjetio na posjetu predsjednika Si Đipinga Srbiji u maju ove godine, kada je poručio da čelično prijateljstvo dvije zemlje prelazi na veći stepen.

    – To je prvi put da jedna evropska država ima takav odnos sa NR Kinom. Ovo je za nas velika čast. To srpski narod nikada neće zaboraviti, kao ni to što je Kina bila uz nas tokom pandemije. Srbija može da bude most koji povezuje Istok i Zapad. To nije nedostatak, nego može da bude plus – naveo je Vučević, i podsjetio da je Srbija stavila akcenat na razvoj željezničkog saobraćaja i da je kupila vozove iz Kine.

    Srbiju i Kinu dijele šume i mora, ali nas spaja isti sistem vrijednosti, rekao je premijer i dodao da je Srbija veoma ponosna što je od 1. jula na snazi Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine.

    Premijer je istakao da je koncept protekcionizma poguban, upravo za one države koje donose protekcionističke mjere.

    – Ne možete da zaustavite ekonomsko povezivanje tako što ćete da namećete mjere za sopstvenu privredu. Srbija ne želi da bude dio toga, mi smo mali. Kina je šansa za naše privrednike. Došli smo na taj nivo da predsjednik Si kaže da smo zajednica za zajedničku budućnost. Time je naše zadovoljstvo veće – istakao je premijer.

    Prema njegovim riječima, Srbija može da ponudi mnoga dobra na kineskom tržištu, a među njima su vina, rakija, med.

    Kina, kako je istakao, ima specifičnost u odnosu na druge velike države na svijetu, jer je spremna da podijeli svoje iskustvo i znanje sa drugim državama i time pokazuje širinu, što je, kako je ocijenio, važno za čovječanstvo.

    – Zvanični podaci pokazuju da je Kina jedan od najvećih uvoznika i da je veliki kupac širom svijeta. To je na ponos vama i primer drugima – naveo je Vučević i pozvao građane NR Kine da dođu u Srbiju.

  • Može li i Banjaluka dobiti besplatan javni prevoz?

    Može li i Banjaluka dobiti besplatan javni prevoz?

    Odluka Beograda da od 1. januara 2024. godine uvede besplatan javni prevoz za sve građane i turiste privukla je pažnju u regionu. Ova socijalna mjera, koja će obuhvatiti oko dva miliona ljudi, uključuje i nabavku novih autobusa, čime se poboljšava kvalitet usluge. Istovremeno, Banjaluka se suočava s izazovima u oblasti javnog prevoza, uključujući visoke cijene karata i nedostatak kvaliteta.

    Građani Banjaluke trenutno plaćaju najskuplje karte u regionu, dok je vozni park u velikoj mjeri zastario, što često dovodi do kvarova na autobusima. Na mnogim stajalištima i dalje nema redova vožnje, što dodatno otežava korištenje javnog prevoza.

    Prema posljednjim podacima, stepen korištenja javnog prevoza u Banjaluci iznosi manje od deset procenata, što je znatno ispod nivoa u gradovima poput Beograda i Zagreba, gdje više od 50 procenata građana koristi ovu vrstu transporta. Nikola Ćopić, stručnjak za saobraćaj, ističe da trenutni sistem nije funkcionalan i da je potrebna ozbiljna reforma.

    Građanske inicijative i prijedlozi za poboljšanje

    Udruženja za zaštitu potrošača ukazuju na nesrazmjer između cijena karata i kvaliteta usluge. Dragan Јošić iz Udruženja „Reakcija“ navodi da su autobusi često dotrajali, s nedostatkom grijanja, što je posebno problematično tokom zimskih mjeseci.

    „Naši građani se voze starim autobusima, a djeca se ujutro, na putu do škole, smrzavaju. Potrebno je hitno unapređenje voznog parka,“ naglašava Јošić.
    Iz Gradske uprave Banjaluke ranije su najavljene reforme u oblasti javnog prevoza, uključujući izradu studije koja bi trebala donijeti povoljnije karte i funkcionalniji sistem. Međutim, konkretni rezultati još nisu vidljivi.

    Srđan Amidžić, generalni sekretar SNSD-a, najavio je inicijativu za uvođenje besplatnog prevoza za sve građane, naglašavajući potrebu za jednakim pravima svih korisnika.

    „Zašto da Banjaluka bude grad podjela? Smatram da svi treba da imaju besplatan javni prevoz – radnici, učenici i ostali građani,“ poručuje Amidžić.
    Potreba za strateškim rješenjima

    Analitičari i građani saglasni su da je za unapređenje sistema javnog prevoza u Banjaluci potrebno više od deklarativnih obećanja. Između ostalog, predlaže se izrada detaljne analize socijalne karte, obnova voznog parka i potencijalno ponovno uspostavljanje gradskog autoprevoznika.

    Dok se u Beogradu najavljuje saobraćajna reforma, Banjaluka se suočava s izazovom da odgovori na potrebe svojih građana, kojima je funkcionalan i povoljan javni prevoz od ključnog značaja za svakodnevni život. Hoće li se situacija promijeniti, ostaje da se vidi.

  • Vulin: Peking tretira Beograd kao ravnopravnog partnera

    Vulin: Peking tretira Beograd kao ravnopravnog partnera

    Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin rekao je da Kina tretira Srbiju kao ravnopravnog partnera, te da dvije nacije stvaraju sve jače diplomatske i ekonomske veze.

    Vulin je istakao da je veoma teško u modernom svijetu ostati slobodan, jer, kad god je došla velika sila sa puno novca, došli su i neki politički zahtjevi, a Kina nikad ne traži da Srbija promijeni politiku, raspiše izbore.

    – Srbija daje nepokolebljivu podršku principu “jedne Kine”, to je jedna od okosnica srpske spoljne politike – rekao je Vulin u intervjuu za kinesku televiziju CGTN.

    On je ocijenio da najveći problem savremenog svijeta nije čak ni ekonomija, ni zagađenje, ni klimatske promjene, već neprincipijelnost, ali da je Kina jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima principijelan stav.

    – Kina je rekla da je međunarodno pravo najvažnije. Neko pokušava da ukrade nešto od Kine, da preuzme njen dio, tako važan dio vaše teritorije, kao što je za Srbiju Kosovo. Zato Srbija snažno podržava princip “jedne Kine”. Kina može biti samo jedna – naglasio je Vulin.

    On je rekao da je kineski predsjednik Si Đinping jedan od najvećih lidera modernog doba, te da je njegova posjeta Srbiji 2016. godine bila nešto najvažnije što se u to vrijeme dogodilo Srbiji.

    Kina je najveći strani investitor i drugi najveći spoljnotrgovinski partner Srbije, rekao je potpredsjednik Vlade Srbije.

    – Kineska rudarska kompanija investirala je u istočnu Srbiju, najnerazvijeniji dio naše zemlje. Poslije kineskih investicija taj dio Srbije postao je najnapredniji – naveo je on.

    Vulin je istakao da Srbija uči od Kine šta su to strpljenje i tolerancija, jer, i osim toga što je velika nuklearna sila i što može uvijek da pribjegne vojnom rješenju svojih problema, to ne čini, već stvara atmosferu za pregovore.

  • Košarac: Svi u BiH moraju da nauče – Republika Srpska se pita u Sarajevu

    Košarac: Svi u BiH moraju da nauče – Republika Srpska se pita u Sarajevu

    Sinergija između institucija Republike Srpske i srpskih predstavnika najveći je benefit Republike Srpske i pokazuje se u institucijama BiH, rekao je u intervjuu Srni zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac

    Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, rekao je da srpski ministri u Savjetu ministara djeluju prije svega s ciljem afirmacije politike Republike Srpske, pri čemu nema donošenja nijedne odluke koja prethodno nije usaglašena na nivou njenih institucija.

    – Uporni smo u nastojanju da obezbijedimo potpunu vidljivost stavova institucija Republike Srpske u procesu kreiranja odluka na nivou Savjeta ministara – rekao je Košarac.

    Smatra da je jedan od najvećih benefita sadašnje strukture u institucijama Republike Srpske i srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama na nivou BiH ta sinergija, odnosno jasno definisana politika da svi u BiH moraju naučiti da se Republika Srpska pita u Sarajevu, ma koliko to za njih bilo politički bolno.

    – Mi smo uspjeli da se tom sinergijom i zahvaljujući institucijama i politici predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nametnemo kao relevantan politički faktor, a ne kao što je to nekada bilo da se u Istočnom Sarajevu nije znalo kakve će štetne odluke donijeti Savjet ministara po Republiku Srpsku – kaže Košarac.

    Tada, dodao je, nije postojala sinergija između institucija Srpske i tadašnjih srpskih političkih predstavnika.

    – Danas imamo tu snagu i mislim da je to najveći benefit Republike Srpske, koja se pokazuje u institucijama BiH, gdje se jasno vidi naš predan i odgovoran rad – istakao je Košarac.

    POLITIČKA ATMOSFERA U SAVЈETU MINISTARA NIЈE IDEALNA

    Košarac je potvrdio da politička atmosfera u Savjetu ministara nije idealna, jer postoje ozbiljna pitanja o kojima nema saglasnosti, ali imaju i ona koja mogu biti na stolu kako bi se mogla usaglašavati.

    To je, navodi, već prepoznato kao model djelovanja srpskih ministara, koji ne dozvoljavaju nikakva djelovanja institucija na nivou BiH koja nisu u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom.

    – Mislim da smo na adekvatan način zaštitili ustavnu poziciju Republike Srpske, da na adekvatan način štitimo kapacitet Srpske kroz mehanizam koordinacije, koji se odnosi na evropska pitanja i evropske standarde i integracije. Mislim da je to potpuno jasno – istakao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, nijedan akt koji je donio Savjet ministara nije štetan po vitalne interese Republike Srpske, njenih institucija i građana.

    REPUBLIKA SRPSKA SUVERENO DONOSI SVOЈE ODLUKE

    Odgovarajući na pitanje u vezi sa konstantnim nekorektnim odnosom i postupcima OHR-a, Ustavnog suda BiH i pojedinih zapadnih diplomata prema Republici Srpskoj i predsjedniku Dodiku, Košarac je rekao da tu postoje dva koncepta – prvi suvereno odlučivanje domaćih političara na temelju Ustava BiH, bez miješanja stranaca.

    To promoviše Republika Srpska i njen predsjednik. “Primarno je pitanje da li postoje hrabrost i snaga političkih partnera iz FBiH da kažu da to oni prihvataju. Republika Srpska ima tu snagu i to i pokazuje. Republika Srpska suvereno donosi svoje odluke i sprovodi svoje politike”, naveo je Košarac.

    Drugi koncept se odnosi na one koji su ponizni prema bilo kom strancu koji dođe u BiH i koji im je u pravilu partner, umjesto da to budu predstavnici Srba i Hrvata, odnosno druga dva konstitutivna naroda.

    Prema njegovim riječima, političke predstavnike Srpske, za razliku od bošnjačkih političara, uopšte ne interesuje stav stranaca, pogotovo onih nedobronamjernih, poput lažnog visokog predstavnika Kristijana Šmita ili američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, kojima je stalo samo do toga da BiH bude i ostane protektorat.

    On smatra da je potpuno licemjerno pričati o evropskom putu BiH, a da u institucijama BiH sjede stranci i da postoji OHR.

    UTICAЈ STRANACA NA PRILIKE U BiH ЈE MALIGAN

    Koliko se puta od evropskih zvaničnika čulo da nema evropskog puta BiH sa OHR-om, pita Košarac i dodaje “zašto se onda ne zatvori OHR?”.

    – Neka neko od tih stranaca legitimiše Šmita. Šta je on danas? Stranac i kamen spoticanja dobrih odnosa u BiH. On je maligan – istakao je Košarac.

    Naglasio je sramnu Šmitovu i Marfijevu ulogu u politički montiranom procesu predsjedniku Dodiku pred Sudom BiH u kome, kako je naveo, nema ni prava, ni pravde, ni pravičnosti.

    Prema njegovim riječima, kredibilan stav predstavnika Republike Srpske u pogledu evropske budućnosti BiH jasno je predstavljen javnosti, ali je još otvoreno pitanje zašto u Ustavnom sudu BiH sjede stranci i domaći politički kontaminirani članovi iz SDA, koji su direktna prepreka članstvu BiH u EU, te sprovode perfidnu politiku protiv interesa Srpske.

    – Naša politika nije preglasavanje ni u kakvoj instituciji, naša politika je donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH u kome će sjediti građani BiH i gdje će se vrlo jasno definisati način izbora sudija i način odlučivanja – rekao je Košarac.

    PLAN RASTA KOČE ČETIRI KANTONA I SDA, SRPSKA ЈE KONSTRUKTIVNA

    Govoreći o Planu rasta i kočničarima evropskog puta BiH, Košarac je rekao da ga žalosti priča o novcu iz evropskih fondova i da pri tome misli da je u znatnoj mjeri ili šarena laža ili se proizvodi kao potreba dodatnih socioekonomskih reformi, uz obavezna uslovljavanja.

    Svjedoči se, kaže, uslovljavanju evropskih zvaničnika za sprovođenje određenih reformi, pri čemu Sarajevo odmah kapitulira i kaže: “Vi dajte milijarde, a mi ćemo uraditi sve što kažete”.

    – Mi oprezno vodimo politiku, cijenimo da treba nastaviti put ka EU, ali isto tako treba definisati politiku koja će zaštititi ustave BiH i Republike Srpske, odnosno ustavnu poziciju Srpske unutar BiH. To je fundamentalno pitanje, pogotovo na evropskom putu, gdje jasno kažemo da nema tog puta bez primjene mehanizma koordinacije – naveo je Košarac.

    Neki sad u BiH, napomenuo je, pokušavaju na temelju neusvajanja Plana rasta da centralizuju određene institucije, što je za srpsku stranu neprihvatljivo.

    – Cijenimo da u svakom koraku ka ispunjavanju uslova i Republika Srpska i FBiH i njeni kantoni budu vidljivi u tom procesu – rekao je Košarac.

    On je u svojstvu člana radnog tima za usaglašavanje određenih pitanja u vezi sa Planom rasta pohvalio napore institucija Republike Srpske, Vlade, kabineta premijera, predsjednika Republike i srpskog člana Predsjedništva BiH, koji su predano radili da to pitanje definišu na način da zaštite ustavni kapacitet Srpske.

    Ponovio je da je kočničar evropskih integracija BiH FBiH, u konkretnom slučaju četiri kantona pod vladavinom SDA, zbog neusvajanja Plana rasta.

    – Republika Srpska je konstruktivna, dala je svoje prijedloge. Republika Srpska je aktivna, ali u konačnici, u odlučivanju, problem je u Federaciji, odnosno problem je u političkom razilaženju između SDA i “trojke” – rekao je Košarac.

    GLAVNI PREGOVARAČ SA EU TREBA DA BUDE SRBIN IZ REPUBLIKE SRPSKE

    Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača između BiH i EU, Košarac je rekao da ne zna zašto bi nekome smetalo da on bude Srbin iz Republike Srpske, jer neke druge važne funkcije na polju evropskih integracija obavljaju predstavnici druga dva konstitutivna naroda u BiH.

    – Vjerujem da će odluka o glavnom pregovaraču sa EU biti donesena na osnovu dogovora na političkom nivou partnera na vlasti, koja podrazumijeva i odluku o strukturi pregovaranja. Ne možemo te dvije odluke pojedinačno posmatrati, nego ih treba vezati za paket – rekao je Košarac.

    Nije mogao da kaže ime potencijalnog kandidata za ovu funkciju, jer je taj proces još u toku i u nadležnosti je Savjeta ministara, a ne Predsjedništva BiH, kako to neko želi da predstavi.

    Analizirajući rad ministarstva na čijem je čelu, Košarac je naveo prioritetno pitanje realizacije politika koje definišu institucije Republike Srpske i BiH.

    Maksimalna pažnja je, kako objašnjava, usmjerena ka obezbjeđenju vidljivosti stavova i principa institucija Srpske, zaštite i očuvanja njenog ustavnog kapaciteta, kao i vitalnih interesa, te ekonomskih i privrednih planova opšteg društvenog razvoja.

    Ocijenio je da je ovo ministarstvo upravo promoter dogovora dva entiteta i distrikta Brčko sa zajedničkim institucijama BiH, pri čemu, kako je naveo, u svojstvu ministra nikada nije dozvolio da Savjet ministara donese odluku koja nije usaglašena na tom nivou.

    – Mislim da je to ozbiljan kapital, ozbiljan metod – naglasio je Košarac.

     

    Košarac je rekao da neće da donosi odluke bez entiteta, jer želi da budu vidljivi, da se pitaju i za sektor energetike i poljoprivrede, zaštite životne sredine, malih i srednjih preduzeća, turizma i drugih nadležnosti ovog ministarstva, koje ima koordinirajuću ulogu.

    – Takve i slične ambicije, uključujući i negativan stav političkog Sarajeva zakočili su i realizaciju ideje “Otvorenog Balkana”, na štetu privrednika iz cijele BiH – napomenuo je Košarac.

    On je podsjetio da je usvojena odluka o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata, što je bio jedan od uslova za završnu fazu pregovaranja o članstvu BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, i to bi trebalo da se desi do polovine naredne godine.

    Za BiH bi, smatra, bilo dobro da osim težnje ka EU, poput Srbije, jača i veze sa Kinom, kontaktira sa BRIKS-om, kao i sa nekim drugim međunarodnim platformama koje mogu da donesu benefit.

    Međutim, za razliku od Republike Srpske, koja ima ambicije da se pojavi i otvori na regionalnom, evropskom i svjetskom tržištu, Košarac kaže da je FBiH veoma skeptična, neodlučna, čak i opstruktivna u nekim primjerima.

    Košarac je na kraju svim građanima Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta uputio čestitke za božićne i novogodišnje praznike, sa željom da ih provedu u veselju, sa mnogo zdravlja, porodične sreće i uspjeha u radu.

  • Srbi ponovo učestvuju u radu privremenih vlasti na KiM

    Srbi ponovo učestvuju u radu privremenih vlasti na KiM

    Poslije dvije godine bojkota, Srbi će ponovo učestvovati u radu privremenih vlasti na Kosovu i Metohiji. Šest srpskih stranaka kandidovalo se za parlamentarne izbore za početak februara.

    Analitičari smatraju da se dosadašnja politika bojkota prištinskih institucija nije pokazala kao dobra.

    Učešćem u parlamentu, Srbi će imati legitimni alat za blokiranje odluka Aljbina Kurtija koje su direktno usmjerene protiv srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

    Između dva izborna ciklusa interesi Srba značajno su ugroženi. Ukinute su srpske institucije na sjeveru, svakodnevne su prijetnje i hapšenja Srba, zabranjena je upotreba dinara, zatvorene su banke i pošte, srpska roba je blokirana pa djelimično vraćena.

    Zato je važno da srpski narod u južnoj pokrajini Kosovo i Metohija ponovo ima svoje legitimno izabrane predstavnike.

    Šest srpskih stranaka ušlo je u izbornu trku za parlamentarne izbore koji bi trebalo da budu održani 9. februara naredne godine.

    Među njima i Srpska lista sa 48 kandidata.

    – Obećali smo vam da ćemo se svim demokratskim sredstvima boriti za prava našeg naroda na teritoriji Kosova i Metohije. Da ćemo se boriti za opstanak i ostanak na ovim prostorima i da nikad nećemo odustati i da nikada nećemo ustuknuti pred onima koji ne žele dobro srpskom narodu – rekao jeb Zlatan Elek, predsjednik Srpske liste.

    Deset poslaničkih mjesta u parlamentu pripada Srbima.

    Potpredsjednik Srpske liste Igor Simić kaže da će, ukoliko oni ne osvoje svih deset mandata, doći do konačnog etničkog čišćenja Srba sa Kosmeta.

    Analitičari smatraju da je odluka da se učestvuje na izborima jedina ispravna, jer se bojkot institucija pokazao kao neefikasan.

    – Što se skupštine tiče, jedini prostor za Srbe važan koji ne samo da bude možda nešto bolje, nego da ne bude gore. A u ovom kontekstu je i te kako deset mjesta zagarantovanih u parlametnu brana za zakone od vitalnog interesa za srpsku zajednicu – naveo je Stefan Surlić, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

    A to su zakoni koji štite vitalne interese Srba, poput opštinskih ovlašćenja, opštinskih granica, upotrebe jezika, pitanja kulturne baštine. I ono najvažnije, pokušaj Kurtija da mijenja Ustav.

    – Važno je da budemo tu kada Aljbin Kurti bude riješio da mijenja Ustav. Da mu u tome otežamo, da dobijemo pravo glasa. Nadam se zaista da će svaki Srbin i svaki pojedinac da izađe na izbore, da glasa i iskoristi svoj glas – kazala je Biljana Šahrimanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu u Beogradu.

    Od srpskih poslanika koji će osvojiti deset zagarantovanih mjesta očekuje se jedinstvo o pitanju nacionalnih interesa.

    Rok za potvrđivanje izbornih lista je 25. decembar.

  • Vučić: Čekamo ponedjeljak da vidimo kraj razgovora Hrvata i Amerikanca oko NIS-a

    Vučić: Čekamo ponedjeljak da vidimo kraj razgovora Hrvata i Amerikanca oko NIS-a

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u vezi sa najavom da će SAD uvesti sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva da čeka ponedeljak da se vidi kako će Hrvatska završiti razgovore sa Amerikancima oko nafte.

    Mi žurimo u projekte, žurimo i radimo sve što možemo da izgradimo, da izgradimo naftovod do Mađarske da bismo mogli da prihvatamo i eventualno rusku i svaku drugu naftu odande, da ne zavisimo samo od kotacije u Mediteranu i da moramo da idemo preko Јanafa. Ne možete, da stignete sve i zato nas čekaju teški dani, komplikovani dani zbog geopolitičke situacije, ali naći ćemo rješenje, borićemo se – rekao je Vučić u obraćanju građanima.

    Na pitanje kako komentariše to što je predsjednik Ruske Federacije, Vladimir Putin rekao je da je nalog za obustavljanje ruskog gasa preko Ukrajine od 1. januara objava rata Rusiji i kakvu očekuje nastupajuću 2025. godinu i da li ima razloga za optimizam kada je Srbija u pitanju i kada je svijet u pitanju, Vučić je podsjetio na izjavu ukrajinskog premijera koji je rekao da Ukrajina zatvara put ruskom gasu ka EU preko Ukrajine od 1. januara u sedam sati ujutru i naglasio da to već donosi ozbiljne probleme.

    – U svu ovu atmosferu gde su HIMARS-ima pogađeni Rusi, dio Rostovske oblasti, dakle i Kurska i Rostovska oblast, uzvraćanje Rusije po kijevskim ciljevima, plašim se da idemo u mnogo dublju krizu iz koje će nas teško izvući dobra volja novoizabranog američkog predsjednika Trampa da to promijeni. Plašim se da je moja analiza uvijek isuviše čvrsto zasnovana na činjenicama da bi mogla da bude drugačije – rekao je Vučić.

    Dodao je da brine za situaciju u svetu jer, kako je rekao, svakako i Srbiju pogoditi.

    – Šta god da se dogodi, mi u ovom trenutku imamo 450 miliona kubnih metara gasa u rezervi, u naša dva skladišta, u jednom u Mađarskoj i jednom ovdje u Srbiji. Ali ne daj Bože da se desi teroristički akt negde i da nam prejseku posljednji gasovod koji smo mi izgradili, znači ne bismo ga imali uopšte, da ga mi nismo izgradili prije nekoliko godina, ovaj balkanski tok, turski, bugarski, srpski, kako god hoćete. Dakle, da ga nema i da nam napravi neko teroristički akt kao na Sjevernom toku, mi ne možemo da pokrivamo naše potrebe tokom zime, a to je prosječno 14 do 15 miliona kubnih metara dnevno – rekao je Vučić.

    Dodao je da ne može kroz cijevi, zbog kompresorskih stanica i svega, provući više od šest miliona kubnih metara dnevno.

    – I onda birajte kome ćete da date gas, dajte građanima – nema za industriju. Dakle, ja ne mogu da znam da li će da bude neki teroristički akt ili ne. I zato moramo da gradimo još infrastrukture, još infrastrukture – rekao je Vučić.

    Na pitanje da prokomentariše “crni petak” s obzirom na ono što se dogodilo juče u Zagrebu, napad na djecu u školi i teroristički napad na božićni market u Njemačkoj, Vučić je još jednom izrazio saučešće porodicama i vladama tih zemalja i poželio brz oporavak povrijeđenima.

  • U BiH skoro najniža inflacija u Evropi, zašto to građani ne osjete?

    U BiH skoro najniža inflacija u Evropi, zašto to građani ne osjete?

    Bosna i Hercegovina je, prema trenutnim podacima, zemlja u kojoj je najniža inflacija u odnosu na skoro sve zemalja u Evropi, pokazuju zvanični podaci.

    Tako su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine na godišnjem nivou rasle 0,9 odsto.

    “U prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka za 0,8 odsto, alkoholnih pića i duvana za 0,2 odsto, odjeće i obuće za 1,6 odsto, usluga u zdravstvu za 0,5 odsto, obrazovanja za 0,4 odsto, usluga restorana i hotela za 0,4 odsto te ostalih dobara i usluga za 0,3 odsto.

    Niže cijene u prosjeku su zabilježene kod stanovanja i režijskih izdataka za 0,8 odsto, namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 0,2 odsto te prevoza za 0,2 odsto”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

    Što se tiče cijele Evrope, samo je u Irskoj inflacija niža, te je u novembru ove godine na godišnjem nivou iznosila 0,5 odsto.

    Najgore stanje je u Sjevernoj Makedoniji, gdje je u novembru inflacija na godišnjem nivou iznosila 5,6 odsto.

    U Crnoj Gori je u novembru na godišnjem nivou inflacija iznosila 1,7 odsto, dok je u Srbiji bila 4,3 odsto.

    U Evropskoj uniji inflacija je na godišnjem nivou najviša bila u Rumuniji i iznosila je 5,4 odsto.

    Slijedi Belgija sa 4,8 odsto pa Hrvatska sa četiri odsto.

    U Mađarskoj je u novembru godišnja inflacija iznosila 3,9 odsto, a u Nizozemskoj i Estoniji 3,8 odsto.

    Poslije Irske, najniža inflacija u novembru na godišnjem nivou u EU je u Litvaniji i Luksemburgu, gdje je iznosila 1,1 odsto, pa u Italiji 1,5 odsto.

    Ipak, postavlja se pitanje šta je donijelo to što je inflacija u BiH, pored Irske, najniža u Evropi.

    Pitanje je zašto se to ne osjeti, posebno među građanima, koji iz mjeseca u mjesec konstantno plaćaju više cijene svih proizvoda već nekoliko godina.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je najznačajnije makroekonomsko obilježje ove godine na globalnom planu naizgled dobijena bitka sa inflacijom.

    “Usljed stabilizacije lanaca snabdijevanja i efekata restriktivne monetarne politike došlo je do svođenja inflacije u okvire monetarnog cilja u razvijenim ekonomijama na nivo ispod 2%. Imajući u vidu da je najveći dio naše inflacije imao karakter uvezene inflacije, stabilizacija cijena u EU se pozitivno odrazila na cjenovna kretanja i kod nas. Usljed izostanka promjena cijene rada, ni sa te strane nije bilo osnova da se rast troškova rada nekim dijelom prelije na cijene. Ipak, treba napomenuti da iz ugla potrošača obaranje inflacije ne znači da su cijene počele da opadaju, već da se njihov rast usporio. U odnosu na stanje od prije dvije godine, sve su značajno veće i u mjeri u kojoj rast zarada nije ispratio taj rast cijena životni standard ljudi se pogoršao. Ovo se posebno odnosi na srednju klasu i one koji primaju medijalnu zaradu s obzirom na to da oni preko 60% svog dohotka troše na hranu, odjeću i obuću te komunalije, a upravo su te kategorije proizvoda i usluga iz potrošačke korpe imale veći rast cijena od inflacije utvrđene indeksom cijena na malo. U periodu ispred nas treba vidjeti kako da se tom sloju poveća zarada, što se može uraditi povećanjem minimalne zarade uz prateće poreske reforme u vidu smanjenja poreza i doprinosa za poslodavce”, objasnio je profesor Mlinarević.

  • U BiH stiže prava zima

    U BiH stiže prava zima

    Naredna sedmica sprema jedan od najvećih snjegova unazad nekoliko godina, objavio je BHMETEO.

    Planinska područja, kažu, mogu ovekivati i do metar novog snijega, a i pojedine nizine preko 30 cm.

    “Sačekaćemo još malo sa konačnim procjenama visine snijega, ali po svemu sudeći dolazi nam ozbiljna zimska ciklona”, naveo je BHMETEO, odakle su potvrdili da će većeg snijega biti i u Banjaluci.

    Danas je, podsjećaju, i kalendarski počela zima, a vrijeme u narednom periodu biće pravo zimsko.