VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanić: Događaji u Zagrebu – upozorenje za cijeli region

    Stanić: Događaji u Zagrebu – upozorenje za cijeli region

    Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, na današnjoj pres konferenciji osudio je tragediju koja je u petak potresla Zagreb, kada je devetnaestogodišnjak u osnovnoj školi lišio života jedno dijete. Stanić je upozorio da ovaj nemili događaj mora poslužiti kao upozorenje za cijeli region, pozivajući na hitne mjere u oblasti prevencije nasilja u školama.

    „Ovakve situacije smo viđali u Americi, ali one su nam se činile daleko od srca, daleko od našeg okruženja. Nažalost, sada smo svjedoci da je ova pojava stigla u Evropu, u region, i moramo se zapitati šta je sljedeće“, izjavio je Stanić.

    Podsjetio je na tragične slučajeve u Srbiji — u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i u Ribniku — navodeći da su oni potvrda da ova vrsta nasilja nije više apstraktan pojam. Pitanje koje ga duboko pogađa, kako kaže, jeste mogućnost da se sličan scenario dogodi u gradovima Republike Srpske, poput Banjaluke, Prnjavora ili Trebinja.

    „Danas se obraćam kao otac troje djece, od kojih jedna ide u prvi razred osnovne škole. Ono što sam čuo i vidio za samo nekoliko mjeseci ostavilo me je bez riječi. Naše društvo je duboko poremećeno. Odnosi u porodici, školi i među prijateljima sve su slabiji, a društvene mreže samo doprinose širenju negativnih trendova“, dodao je on.

    Poziv na institucionalnu akciju

    Stanić je pozvao Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske da hitno okupi direktore osnovnih i srednjih škola kako bi razmotrili mogućnost uvođenja protokola i programa usmjerenih na prevenciju ovakvih incidenata. Takođe, uputio je apel Ministarstvu unutrašnjih poslova da pojača bezbjednosne mjere oko obrazovnih ustanova.

    „Ne krivim ni jednu instituciju pojedinačno. Ovo je problem koji zahtijeva zajedničko djelovanje — roditelja, škola, društva i nadležnih organa. Kada se dogodi vršnjačko nasilje, umjesto da intervenišu, djeca snimaju telefonima i dijele sadržaj na društvenim mrežama. To je porazno i sramotno“, istakao je Stanić.

    Konkretni koraci

    Kao odgovor na ovu krizu, Stanić je najavio da će Ujedinjena Srpska iskoristiti sve svoje resurse za organizovanje stručnih rasprava i okruglih stolova, uz angažovanje pravnog tima. Cilj je, kako kaže, izrada prijedloga zakonskih izmjena koje će preko poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske biti upućene u proceduru.

    „Očekujem da ćemo se kao društvo, grad i republika više posvetiti ovim pitanjima. Moramo raditi na tome da svaki roditelj bude siguran kada svoje dijete šalje u školu, bez straha da će se nešto slično dogoditi“, poručio je Stanić.

    U zaključku, odbornik je naglasio važnost kolektivnog djelovanja, napominjući da nijedna mjera sama po sebi ne može riješiti ovaj složeni problem. Sve institucije i pojedinci moraju zajednički raditi na stvaranju sigurnog okruženja za djecu, kako bi ovakve tragedije ostale izuzetak, a ne pravilo.

  • EU sprema nove sankcije Moskvi

    EU sprema nove sankcije Moskvi

    EU će 24. februara 2025. godine, na treću godišnjicu početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, usvojiti novi paket sankcija Rusiji, objavio je njemački list “Velt am zontag”, pozivajući se na anonimne diplomatske izvore u Briselu.

    Ranije ove sedmice, predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da države EU rade na 16. paketu sankcija Rusiji.

    List navodi da novi paket sankcija ima za cilj da Rusiji pošalje “jasan signal” i biće usmjeren na određene ekonomske sektore, koji ili nisu bili na meti ili još uvijek nisu u potpunosti pokriveni.

    “Nove sankcije će takođe ciljati na preduzeća i pojedince”, piše list.

    Evropska služba za spoljne poslove /EEAS/ i Evropska komisija takođe planiraju da zabrane ulazak osoba kao i blokadu sredstava licima koja su navodno uključena u ruske obavještajne operacije, uključujući i Njemačku.

    Ministri spoljnih poslova EU su 16. decembra zvanično odobrili 15. paket sankcija Rusiji, dodajući 54 pojedinca i 30 organizacija na listu, pernosi Srna.

  • Raskinut ugovor za izgradnju Bloka 7, BiH će im morati platiti 35 miliona KM

    Raskinut ugovor za izgradnju Bloka 7, BiH će im morati platiti 35 miliona KM

    Priča o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, jednog od najvećih poslijeratnih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, formalno je okončana raskidom ugovora s kineskim konzorcijem. Prema informacijama do kojih je došao portal Klix.ba, raskid ugovora mogao bi Bosnu i Hercegovinu koštati približno 35 miliona konvertibilnih maraka (KM), što će biti potrebno isplatiti partnerima iz Kine.

    Podsjetimo, prije deset godina pokrenuta je inicijativa za izgradnju Bloka 7, nakon što je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) potpisala ugovor s kineskim kompanijama China Gezhouba Company i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Design Institute. U novembru 2019. godine počeli su pripremni radovi na lokaciji unutar Termoelektrane Tuzla, ali je projekat naišao na ozbiljne prepreke nakon povlačenja američke kompanije General Electric, čija je oprema trebala biti ključni dio projekta.

    Kineski konzorcij je predložio izmjenu ugovora, nudeći zamjensku opremu proizvedenu u Kini prema evropskoj tehnologiji i licencama, ali je EP BiH odbila taj prijedlog kako bi, prema njihovim tvrdnjama, zaštitila svoje interese. U oktobru 2023. godine EP BiH je kineskim partnerima uputila treću opomenu pred raskid ugovora, nakon čega je odluka o prekidu saradnje postala zvanična.

    Neizvjesni troškovi i dalje bez odgovora
    Prema trenutno dostupnim informacijama, raskid ugovora mogao bi BiH donijeti obavezu plaćanja odštete kineskom konzorciju u iznosu od 35 miliona KM, što se povezuje s pravnim postupcima koje su pokrenuli kineski partneri. Detalje ove obaveze trebali bi razjasniti nadležni organi, a Parlament Federacije BiH najavio je da će tražiti zvanična pojašnjenja.

    Istovremeno, EP BiH je uspjela vratiti oko 250 miliona KM koje su prethodno avansno uplaćene kineskim kompanijama. Direktor Elektroprivrede BiH Miro Džakula izbjegao je detaljnije komentare o ovom slučaju, navodeći da se, uz konsultacije s pravnim timovima, trenutno ne mogu objaviti sve informacije.

    “Čim budemo u prilici, javnost će dobiti sve potrebne informacije,” izjavio je Džakula. Sličan stav zauzeo je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je najavio da će svi podaci o projektu uskoro biti predstavljeni javnosti.

    Kritike od početka
    Mnogi stručnjaci i političari su još od početka izražavali sumnje u realizaciju projekta Bloka 7. Prije nego što je Federacija BiH 2014. godine započela s realizacijom, Energetska zajednica i Evropska unija su upozoravali da izgradnja nije u skladu s evropskim standardima i obavezama Bosne i Hercegovine prema dekarbonizaciji. Također, državna garancija za kredit kineske banke Eximbank, kojim je trebalo biti finansirano postrojenje, ocijenjena je kao nedozvoljena državna pomoć.

    Šira pitanja odgovornosti
    Raskid ugovora otvara brojna pitanja o odgovornosti nadležnih za upravljanje projektom, uloženim sredstvima i posljedicama po energetsku politiku BiH. Preostaje da se utvrdi ko će snositi odgovornost za neuspjeh ovog projekta i kako će se dalje upravljati izazovima u energetskom sektoru.

    Blok 7, koji je trebao biti ključni energetski resurs u BiH, sada ostaje simbol neostvarenih ambicija i propusta u vođenju strateških infrastrukturnih projekata.

  • Amerikanci oborili svoj avion iznad Crvenog mora tokom bombardovanja jemenskih Huta

    Amerikanci oborili svoj avion iznad Crvenog mora tokom bombardovanja jemenskih Huta

    Vojska Sjedinjenih Američkih Država je saopštila da su dva pilota američke mornarice oborena danas iznad Crvenog mora u očigledno “prijateljskoj vatri”, što je najozbiljniji incident koji se dogodio američkim trupama poslije više od godinu dana nakon što su počele da gađaju jemenske Hute.

    – Navođena raketna krstarica “USS Getisburg”, koja je dio udarne grupe nosača USS “Hari S. Truman”, greškom je pucala na F/A-18 i pogodila ga – navodi se u saopštenju Centralne komande, prenio je Rojters.

    Oba pilota su izvučena živa nakon katapultiranja iz pogođenog aviona, a jedan je bio lakše povrijeđen. Za sada nema objašnjenja o tome kako je “USS Getisburg” mogao da pogriješi i da cilja F/A-18 kao neprijateljski avion ili projektil.

    U vreme obaranja aviona mornarice, američka vojska je izvodila vazdušne napade na Hute, a oboreni vojni avion F/A-18 “Super hornet” sa dva sjedišta je u tom trenutku poletio sa palube nosača aviona USS “Hari S. Truman”, saopštila je Centralna komanda vojske SAD.

    Centralna komanda je 15. decembra priznala da je taj nosač aviona ušao u region Bliskog istoka, ali nije precizirala da se on nalazi u Crvenom moru. Komanda je saopštila da su ratni brodovi i avioni ranije oborili više dronova Huta i jednu protivbrodsku krstareću raketu koju su lansirali pobunjenici.

    U subotu uveče, kao i u nedjelju rano ujutru, američki ratni avioni izveli su vazdušne napade koji su pogodili Sanu, glavni grad Јemena koji Huti drže pod kontrolom od 2014. godine.

    Centralna komanda je opisala udare kao ciljanje “objekta za skladištenje projektila” i “objekta za komandu i kontrolu”, bez navođenja više detalja.

    U saopštenju se navodi da su napadi imali za cilj da “poremete i degradiraju operacije Huta, kao što su napadi na ratne i trgovačke brodove američke mornarice u južnom Crvenom moru, Bab el Mandebu i Adenskom zalivu”, prenio je Rojters.

    Američka vojska je, takođe, saopštila da je pogodila bespilotne letjelice Huta i protivbrodsku krstareću raketu iznad Crvenog mora.

  • Rusija izvela veliki napad: Pogođen štab CIA

    Rusija izvela veliki napad: Pogođen štab CIA

    Ruska vojska je izvela masovni raketni napad na niz strateških ciljeva u Kijevu, uključujući objekat koji se koristi za potrebe rezidenture CIA, nekoliko ključnih vojnih i obaveštajnih baza Ukrajine, kao i energetske objekte i NATO proksi u Ukrajini.

    U današnjim napadima ruska vojska, između ostalih meta, pogodila je CIA stanicu u Kijevu, naveo je za TASS analitičar i programski direktor Ruske akademije nauka Aleksandar Stepanov.

    “Dostupni izveštaji ukazuju na to da, osim energetskih objekata, pogođene su i baze NATO-ovih obaveštajnih službi, uključujući specijalnu grupu “Alfa” Službe bezbednosti Ukrajine i štab CIA u ‘Holidej In-u'”, rekao je za TASS Stepanov.

    Prema njegovim rečima, osvetnički udari nisu jednokratna iznenadna mera, već sistemski napori da se postepeno unište vojni potencijali i kontrolni centri internacionalnog terorističkog krila, takođe poznatog kao kijevski režim.

    Napadi su izvedeni visokopreciznim oružjem dugog dometa kao odgovor na raketni udar Oružanih snaga Ukrajine na industrijski kompleks “Kombinat Kamenski” u Rostovskoj oblasti. Rusija je time demonstrirala odlučnost da uzvrati na sve napade koji ugrožavaju njenu teritoriju i civile.

    Podsećamo, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je ruska avijacija i artiljerija oštetila energetske objekte koji podržavaju rad ukrajinskih preduzeća vojno-industrijskog kompleksa, infrastrukturu vojnih aerodroma i oborili 89 dronova.

    S druge strane, Ukrajina je od jutros napala Kazanj u Rusiji. U tokom protekle noći izvedeni napadi bespilotnim letelicama, usled čega su izbili požari u stambenim objektima u okruzima Sovetski, Kirovski i Privolžski, objavila je kanclarija gradonačelnika na Telegramu.

    Aerodrom u Kazanju privremeno je obustavio polaske i dolaske aviona, saopštila je ruska nadzorna vazduhoplovna služba Rosaviatsia na Telegramu, nakon ukrajinskog napada dronovima na taj grad, prenosi Rojters.

    Ruske državne novinske agencije izvestile su da je napad izveden na stambeni kompleks u Kazanju, gradu oko 800 kilometara udaljenom od Moskve.

    Agencija TASS javlja da je zabeleženo osam udara dronom, uključujući šest na stambene strukture. Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama, navode ruske agencije pozivajući se na lokalne vlasti.

  • Orban: U EU postoje velike nesuglasice, nismo imali prostor za manevrisanje

    Orban: U EU postoje velike nesuglasice, nismo imali prostor za manevrisanje

    Mađarski premijer Viktor Orban ocenio je danas da je mađarsko predsedavanje EU bilo uspešno, istakavši da je fokus između ostalog bio na rusko-ukrajinskom ratu gde Mađarska nije imala “prostora za manevrisanje zbog ozbiljnih i dubokih nesuglasica u okviru EU”.

    On je na svojoj međunarodnoj godišnjoj konferenciji za medije rekao da je, uprkos tome, ozbiljnost situacije uslovila da Mađarska pokrene mirovnu misiju i založi se za mir, prenosi MTI.

    “Mi smo ovo pitanje odvojili od predsedavanja EU, gde se raspravljalo o tome, ali danas niko neće osporiti to da Mađarska ima pravo – a verujemo da ima i dužnost – da pokrene mirovnu misiju”, rekao je Orban.

    Kako je naveo, kao predsedavajuća EU, Mađarska je primenjivala pristup zasnovan na politici, a ne na birokratiji, naglasivši da se pritom, takođe, fokusirala na Šengen zonu i konkurentnost.

    On je pres konferenciju započeo izrazima saučešća Nemačkoj i porodicama žrtava jučerašnjeg napada na Božićni vašar u Magdeburgu.

    Prema njegovim rečima, iako će biti potrebno nekoliko dana da se izvuku “političke posledice” iz tog napada, “ovaj fenomen” se događa otkako je počela evropska migraciona kriza.

    Lekcija za Mađarsku je, zaključio je Orban, da mora i dalje da se opire mogućnosti da se pretvori “u svet u kome se može dogoditi tako nešto”.

    Orban je dodao da Mađarska smatra da sankcije protiv Ruske Federacije treba preispitati što je pre moguće i u najvećoj mogućoj meri.

    Takođe, Mađarska se nada da će, sa završetkom konflikta u Ukrajini, biti ukinute sankcije protiv Rusije koje razaraju evropsku ekonomiju, izjavio je Orban.

    “Poziciju Mađarske o pregledu antiruskih sankcija u EU deli “nekoliko zemalja” – ostale nisu spremne”, dodao je on.

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je danas ranije rekao da šanse za postizanje mirovnog sporazuma o Ukrajini biće veće nego ikada kada na vlast dođe izabrani predsednik SAD Donald Tramp.

    On je dodao da mađarski predlog o održavanju pregovora o Ukrajini u Mađarskoj ostaje na snazi.

    Pitanje slanja trupa mirovne misije u Ukrajinu treba pokrenuti tek nakon što se uspostavi prekid vatre, bez toga je nemoguće formirati stav o ovoj temi, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova.

    “Mislim da je sve stvar budućnosti, tako da je doslednost veoma važna. Prvo moramo da postignemo prekid vatre, zatim da počnemo mirovne pregovore i da dođemo do mirovnog sporazuma i sve što je zapisano u takvom mirovnom sporazumu mora da se primeni u skladu sa tim. Onda tek odlučivati da li slati mirovnjake ili ne, sada je potpuno nemoguće formirati ozbiljno mišljenje o ovom pitanju”, rekao je on.

  • Tramp: Amerika će tražiti Panamski kanal

    Tramp: Amerika će tražiti Panamski kanal

    Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp optužio je Panamu da naplaćuje previsoke cijene za korišćenje Panamskog kanala i rekao da će, ako država ne bude upravljala kanalom na prihvatljiv način, Amerika tražiti da preuzme taj prolaz.

    U objavi na platformi “Socijalna istina” Tramp je upozorio da neće dozvoliti da kanal padne u “pogrešne ruke”, te da kanalom ne bi trebalo da upravlja Kina.

  • Banjac nastavlja da krši zakon

    Banjac nastavlja da krši zakon

    Bolnica „Mlječanica“ na čijem čelu se nalazi Darko Banjac već dvije godine provodi javne nabavke bez objavljenog plana, čime krši Zakon o javnim nabavkama BiH koji nalaže transparentno planiranje i objavu svih nabavki na Portalu javnih nabavki.

    Od 1. januara 2023. godine do kraja septembra 2024. godine, potrošeno je preko 4,3 miliona KM kroz tendere, a sve prate sumnje na korupciju, navodi se u izvještaju portala Pratimo tendere.

     

  • Problemi u SDS

    Problemi u SDS

    Predsjednik SDS, Milan Miličević, ima podršku većine u Glavnom odboru i nastaviće svoj mandat na čelu najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj.

    Ovo za Srpskainfo tvrde izvori iz vrha SDS uoči održavanja sjednice Glavnog odbora te stranke, koja je zakazana danas u 12 časova u Banjaluci.

    Iako se prethodnih dana u pojedinim medijima spekulisalo da bi današnja sjednica GO SDS mogla da bude “subonosna” za Miličevića, te da bi članovi tog stranačkog tijela, navodno, mogli da pokrenu proceduru smjene aktuelnog partisjkog šefa, ali i čitavog Predsjedništva SDS, izvori našeg portala ističu da do toga sigurno neće doći. Niko u vrhu stranke čak ni ne pominje mogućnost smjene Miličevića. Kako je najavljeno, na sjednici Glavnog odbora razmatraće se rezultati koje je SDS ostvario na proteklim lokalnim izborima, kao i neke druge aktuelne teme. Činjenica je da postoji nezadovoljstvo izbornim rezultatima, ali smjena stranačkog rukovodstva trenutno se ne razmatra. Moguće je da će na Glavnom odboru biti kritika, pa čak i žestokih polemika, ali ništa dramatično ne bi trebalo da se dogodi – tvrde naši sagovornici.

    Dodaju da je u vrhu SDS procijenjeno da bi nova smjena predsjednika stranke donijela više štete nego koristi, posebno iz razloga što ni prethodne česte “rokade” na čelu SDS nisu donijele očekivane rezultate.

    – U posljednjih osam godina, odnosno od oktobra 2016. kad je Mladen Bosić nakon svog desetogodišnjeg predsjednikovanja dao ostavku, na čelu SDS smjenjivali su se Vukota Govedarica, Mirko Šarović, a u zadnje dvije godine predsjednik je Milan Miličević. Međutim, sve slabiji izborni rezultati stranke, iz godine u godinu, pokazali su da problemi izgleda ne leže u tome ko je stranački šef, već da su oni mnogo složeniji i dublji – objašnjavaju naši sagovornici.

    Inače, predsjednik SDS Milan Miličević uoči današnje sjednice Glavnog odbora kratko je izjavio da je “spreman da prihvati bilo kakvu odluku”.

    – Nema tu nikakve tenzije ni grča. Prosto će to biti stav i raspoloženje ljudi koji čine Glavni odbor – rekao je Miličević.

    U slučaju da Glavni odbor SDS uskrati povjerenje predsjedniku stranke, saziva se Skupština SDS koja po stranačkom statutu jedina može predsjednika razriješiti dužnosti.

  • Stanivuković želi zabraniti rijaliti programe i uvesti uniforme u škole

    Stanivuković želi zabraniti rijaliti programe i uvesti uniforme u škole

    Zabrana emitovanja rijaliti programa, udaljavanje kladionica od obrazovnih ustanova, te uvođenje nošenja uniformi u školama, samo su neki od ciljeva koji se nalaze u novom programu PDP koji je nedavno predstavio novi predsjednik ove partije, Draško Stanivuković.

    Ufokusu PDP biće običan čovjek, a prema Republici Srpskoj ćemo se ponašati kao majka prema djetetu. Sve ono što majka želi svom djetetu, mi to želimo Republici Srpskoj – poručio je Stanivuković.

    On kađe da zakoni u ovoj zemlji moraju zaštiti običnog čovjeka.

    – Vodićemo majčinsku politiku, a to znači da ćemo se ponašati prema Republici Srpskoj kao majka što se brine o svom djetetu. Znate ono kada majka kaže: “Potrovaće nam djecu šta sve gledaju, šta sve jedu, šta im sve daju u školama”. Idemo da to promijenimo. Idemo da uredimo ovu zemlju kako odgovara jednoj majci koja želi da joj dijete živi ovdje – ističe Stanivuković.

    On je naglasio da to podrazumijeva reformu obrazovanja, ali i izmjene mnogih drugih zakona.

    – Udaljićemo kladionice od škola. Vi danas izađete iz Gimnazije u Banjaluci i oko vas tri kladionice. Unutra privatne pekare, svašta prodaju, postavljeni aparati da djeca kupuju energetska pića i ko zna šta još. Postalo je normalno da sve generacije gledaju rijaliti programe i sve to prolazi. To moramo da mijenjamo. Može to sve da postoji, ali mora biti nekih pravila. TV operateri emitujte to iza 12 časova naveče, do tad zatamljen ekran – kaže Stanivuković.

    Dodao je da će se posebna pažnja posvetiti i ekonomskoj reformi Republike Srpske, s posebnim akcentom na cijene, kao i namete privredi, sa porukom da je vrijeme da se stane u kraj negativnim pojavama koje guše društvo.