Vojnik 114. brigade Teritorijalne odbrane Oružanih snaga Ukrajine rekao je za britanski list “Gardijan” da su samo 24 osobe koje su se nedavno pridružile brigadi spremne za borbene položaje, a za preostalih 66 ispostavilo se da su “stari, bolesni ili alkoholičari” i da mogu jedva drže oružje u rukama.
“Ljudi koje imamo sada ne liče na one koje smo imali na početku. Nedavno nam se pridružilo 90 ljudi, ali samo 24 od njih je bilo spremno za borbene položaje. Za ostale se ispostavilo da su stari, bolesni i alkoholičari. Prije mjesec dana šetali su po Kijevu ili Dnjepru a sada su u rovovima i jedva drže oružje”, rekao je vojnik za “Gardijan”.
Sagovornici navode da je nedostatak vojnika na frontu toliko akutan, da je generalštab već istrošenoj vojsci naredio da izdvoji još pješadije. Prema riječima jednog od njih, postavlja se pitanje da li će protivvazdušna odbrana moći da funkcioniše kako treba.
“Ti ljudi su znali kako funkcioniše protivvazdušna odbrana, neki su bili obučeni na Zapadu i imali su prave vještine, sada ih šalju na front da se bore, za šta nisu obučeni”, navode izvori iz redova oružanih snaga Ukrajine.
Budući da posjeduju osjetljive informacije o ukrajinskim pozicijama i taktikama PVO, postoji i bojazan da ovi vojnici odaju važne podatke ako ih Rusi zarobe na frontu.
Serija intervjua sa ukrajinskim oficirima, koji su govorili anonimno, s obzirom na osjetljivost ovog pitanja, daje zabrinjavajuću sliku za ukrajinske ratne napore, zaključuje “Gardijan” u tekstu.
Administracija novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa teži istupanju iz Svjetske zdravstvene organizacije, prenosi “Fajnenšel Tajms”, pozivajući se na izvore među saradnicima Trampa.
“Članovi Trampovog tima saopštili su ekspertima o namjerama da objave svoj izlazak iz Svjetske zdravstvene organizacije na dan inauguracije novoizabranog predsjednika dvadesetog januara”, navodi se u tekstu.
Ističe se da u slučaju izlaska SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije, organizacija može da ostane bez značajnog dijela svojih finansija, što može da dovede u opasnost njenu sposobnost da se bori sa kriznim situacijama, poput pandemije virusa korona.
Krajem novembra “Politiko” je pisao da bi SZO mogla da izgubi do četvrtine svog finansiranja ako Tramp odluči da povuče zemlju iz organizacije, prenosi RT Balkan.
Početkom jula 2020. godine, Tramp je poslao zvanično obavještenje Kongresu o istupanju zemlje iz SZO. Tramp je tada rekao da SAD prekidaju odnose sa SZO i njeno finansiranje jer je ta organizacija “odbila da sprovede potrebne reforme”. On je optužio SZO da skriva razmjere epidemije virusa korona u interesu Kine. Očekivalo se da će proces izlaska biti završen u julu 2021. Međutim, to aktuelni američki predsjednik Džo Bajden potpisao je naredbu prvog dana svog mandata 2021. godine da se zemlja vrati SZO.
Poslanik Narodnog fronta Željko Dubravac uputio je pitanje Vladi Srpske i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS vezano za nestašicu lijekova u bolnicama za liječenje najtežih pacijenata, te zatražio odgovor šta poduzimaju po tom pitanju.
On je na jednoj od proteklih sjednica parlamenta Srpske upitao šta Vlada i nadležno mistarstvo čine kako bi se u kontinuitetu obezbijedila nabavka lijekova za liječenje najtežih pacijenata na, recimo klinikama onkologije i hematologije gdje su pacijenti vrlo često prinuđeni da sopstvenim sredstvima, i pored činjenice da imaju zdravstveno osiguranje, nabavljaju lijekove koji su izuzetno skupi?
– To su kategorije onih ljudi koji ne mogu da nabave jer nemaju materijalnih sredstava, ne mogu da se zaduže, što dovodi do još očajnijeg stanja i razvoja te bolesti i do jednog potpunog apsurda jer se to ponavlja sve češće i češće. Ono što je najgore je najskuplje za sve, i pacijente koji imaju osiguranje i koji daju svoj novac i za Vladu i za Fond koji refundiraju ta sredstva sa velikim zakašnjenjem koje je između 30 i 60 dana, ali se ti lijekovi nabavljaju po maloprodajnim cijenama, a ne u javnim nabavkama po znatno povoljnijim cijenama – navodi se u poslaničkom pitanju.
Odgovor mu je stigao od ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, Alena Šeranića, koji navodi kako se lijekovi redovno naručuju, kao i da se “nestašice dešavaju sporadično”.
– Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sprovodi centralizovane javne nabavke citostatika za sve bolnice već dugi niz godina, a na osnovu potreba koje iskažu same bolnice. Naglašavamo da Fond svake godine pravovremeno pokreće proceduru javnih nabavki citostatika i sve svoje obaveze prema dobavljačima izmiruje na vrijeme i u skladu sa dinamikom koja je ugovorom i definisana. Isto tako, Fond sa dobavljačima nakon što se završi procedura javne nabavke potpisuje ugovor na dvije godine upravo kako bi se obezbijedio kontinuitet snabdjevanja bolnica lijekovima – ističe se u odgovori ministra Šeranića.
Dodaje se da zbog svih mjera koje su preduzete i pravovremenog planiranja javnih nabavki, “bolnice su u kontinuitetu snabdjevene lijekovima, a sporadično se znaju desiti nestašice zbog raznih specifičnosti na koje Fond, nažalost, nema nikakav uticaj”.
Dešava se da se niko ne javi na tender
– Dakle, ukoliko se sporadično desi da nekog lijeka nema u bolnicama, to nije zbog toga što Fond nije završio proces javne nabavke ili nije izmirio svoje obaveze, već zato što kasni isporuka lijeka zbog globalnih nestašica ili zbog činjenice da se niko nije javio na tender za nabavku pomenutog lijeka – ističe Šeranić.
O izazovima sa kojima se Fond suočava kada je riječ o nabavci lijekova, navodi Šeranić, neprekidno se ukazuje kako javno tako i na svim sastancima sa nadležnim tijelima koji su zaduženi za oblast lijekova u BiH.
Posebno se, dodaje on, ističe činjenica da mnogi svjetski proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH zbog nemogućnosti ostvarivanja adekvatnog profita, zbog čega se dešava da se niko ne javi na tender.
– Tada se ponovo raspisuje javni poziv i čeka da se nova procedura završi. Osim toga, postoje i neki drugi razlozi na koje Fond ne može da utiče, poput globalnih nestašica na svjetskom tržištu, problema prilikom transporta – što je posebno izraženo zadnjih godina zbog aktuelnih dešavanja u svijetu, procedura uvoza i kontrola, interventnog uvoza, jer se nabavljaju neregistrovani lijekovi i dr. – ističe se u odgovoru.
Fond omogućio refundaciju
Takođe, kako se dodaje, prema Zakonu o javnim nabavkama BiH nabavka lijekova se tretira na isti način kao i nabavka bilo koje druge robe, što nikako ne može biti isto, jer se ne mogu porediti lijekovi koji unapređuju kvalitet života oboljelih od, primjera radi, nabavke eksera ili neke druge robe.
Međutim, ističe Šeranić, upravo zbog istog tretmana svih roba koje se nabavljaju putem javnih nabavki, proces javne nabavke zna da traje poprilično dugo, jer se dešava i to da se pojedini dobavljači žale na svaku fazu tenderskog postupka svjesno usporavajući proces nabavke.
– Kada se to uradi, proces javne nabavke mora da stane, dok Fond ne dobije zvanični odgovor na žalbu na koju se veoma često čeka duže od zakonom predviđenog roka – kaže Šeranić.
Dakle, dodaje on, iz priloženog se vidi sa kojim se sve situacijama Fond suočava kako bi bolnicama i pacijentima obezbijedio kontinuitet snabdjevanja lijekovima. Budući da Fond sprovodi proceduru javne nabavke lijekova i izdvaja sredstva za njihovo finansiranje, vrlo dobro zna koliko lijekovi koštaju.
– Međutim, ukoliko u datom trenutku zbog pomenutih situacija u bolnicama nema lijeka, još teža okolnost za pacijenta bi bila da nema pravo na refundaciju ukoliko sam kupi lijek. Zato je Fond omogućio refundaciju troškova kako bi pacijentima nadoknadili troškove ukoliko trenutno u bolnici nema lijeka – navodi Šeranić.
Na kraju, kako ističe on, jako je važno što su i predstavnici najvišeg zakonodavnog tijela pokazali zainteresovanost kada je riječ o unapređenju dostupnosti lijekova, jer se iz priloženog vidi da ovo pitanje nije samo za jednu instituciju.
– Riječ je o ogromnom izazovu sa kojima se suočavaju svi fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH, ali i u zemljama u regionu. Jako korisno je što je otvoreno navedeno pitanje, jer je svima u interesu da se tržište lijekova otvori i postane dostupno za strane proizvođače lijekova – ističe se na kraju odgovora.
Aktuelni predsjednik SDS, Milan Miličević, ostaje na čelu te stranke.
Iako se prethodnih dana u pojedinim medijima spekulisalo da bi današnja sjednica Glavnog odbora SDS mogla da bude “subonosna” za Miličevića, te da bi članovi tog stranačkog tijela mogli da pokrenu proceduru za smjene Miličevića, to se nije desilo.
Umjesto smjene aktuelnog šefa, na sjednici Glavnog odbora SDS usvojeno je čak 9 zaključaka, a među prvima je onaj u kojem ova stranka traži hitan sastanak rukovodstva SDS sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.
– Vučić treba biti upoznat sa složenom političko – ekonomskom situacijom i ustavnom pozicijom Republike Srpske – navodi se u prvom zaključku.
Dalje, Glavni odbor SDS izražava želju da o izazovima sa kojima se suočava srpski narod u Srpskoj i BiH upozna i Srpsku paravoslavnu crvkvu i Njegovu Svetost patrijarha srpskog gospodina Porfirija, cijeneći ulogu i ugled Srpske pravoslavne crkve koja je u svim teškim vremenima bila uz svoj narod.
GO SDS poziva predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića da zakaže hitnu sjednicu kako bi se poslanici izjasnili o novom Zakonu o zaštiti ličnih podataka i Zakonu o graničnoj kontroli čija se primjena odnosi i na MUP RS. Neophodno je da se Narodna skupština, u skladu sa svojim ranijim zaključcima, izjasni da li u predloženim zakonima ima prenosa nadležnosti – stoji u trećem zaključku.
GO SDS upozorava na naprasnu koperativnost zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara Staše Košarca koji je, dan po stavljanju na OFAK listu, sam u ime Republike Srpske usvojio ANP za 2023. godinu, odnosno Program reformi za NATO.
Poziv Pranjiću
Iz SDS zato zahtijevaju od SNSD da objavi taj dokument kako bi javnost bila upoznata sa obavezama koje su preuzeli u ime Republike Srpske.
Kao četvrti zaključak, GO SDS navodi da daje punu podršku gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću, svojim načelnicima i poslanicima da nastave borbu za rušenje nepravednih izmjena Zakona o budžetskom sistemu kojima se narodu Bijeljine i Banjaluke otima 10 miliona KM.
Republika Srpska, kako navode, mora biti pravedno i socijalno odgovorno društvo, i Bijeljina i Banjaluka spremne su se solidarisati sa jednom trećinom sredstava za nerazvijene opštine, dok ostatak treba obezbijediti iz drugih izvora.
– Besramno je da budžet predsjednika RS iznosi 77 miliona КM, dok teret ekonomske krize nose građani i opštine, kao što je besramno da grant za solarne elektrane iznosi 25,5 miliona КM a znamo da je resorni ministar direktno involviran u te poslove – ističu u SDS.
Glavni odbor SDS poziva potpredsjednika RS Davora Pranjića, kojeg je predsjednik Republike ovlastio za donošenje ukaza o stupanju na snagu zakona, da u skladu s članom 80. tačka 4) Ustava Republike Srpske zahtijeva od Narodne skupštine da ponovo razmotri Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske.
Ukoliko potpredsjednik Republike Srpske ipak donese ukaz, SDS i njeni funkcioneri podnijeće apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske za ocjenu njegove ustavnosti.
– GO SDS upozorava na urušavanje elektro-energetskog sistema Republike Srpske i ističemo da je neprihvatljivo povećanje cijene električne energije dok EPRS istovremeno krpi budžetske rupe kupovinom trezorskih zapisa Vlade Republike Srpske i desetine miliona КM daje firmama u vlasništvu porodica funkcionera SNSD. Prije nego što EPRS doživi potpun kolaps i sudbinu Šuma RS, tražimo hitnu nezavisnu reviziju poslovanja EPRS, RiTE Gacko i RiTE Ugljevik – stoji u šestom zaključku.
Pritisak na opoziciju
Dalje, GO SDS traži od Vlade Republike Srpske hitne mjere za poboljšanje položaja zdravstvenih radnika, policajaca, radnika u prosvjeti i kulturi, i pravosuđu.
Takođe, traže od Vlade Republike Srpske da odmah i prioritetno preduzme mjere za zaustavljanje odliva ljekara iz bolnica u Istočnom Sarajevu, Trebinju i Foči. Jer 200.000 ljudi koji gravitiraju ka tim medicinskim ustanovama, zbog odlaska ljekara, ostaju bez adekvatne i pravovremene medicinske zaštite.
GO SDS osuđuje zloupotrebu institucija Republike Srpske za vršenje pritisaka na opštine i gradove u kojima opozicija ima vlast.
– Demokratskim društvima je neprihvatljiva policijska tortura i prijetnje odbornicima i načelnicima radi rušenja skupštinskih većina, kao i zloupotreba pravosuđa radi povlačenja kroz blato funkcionera SDS. Upozoravamo da je riječ o čistoj zloupotrebi službenog položaja i ovlašćenja, i da će pravna država kad-tad zaživjeti – ističe se u osmom zaključku.
Na kraju, GO SDS osuđuje i odbacuje svaku vrstu međunarodnog intervencionizma u BiH. Ističu da je poveljom UN zabranjen protektorat nad članicama UN i spoljnje miješanje u unutrašnja pitanja suverenih država.
– Prema sadašnjem stanju, BiH ne bi mogla biti članica UN. Stanje protektorata u direktnoj je koliziji sa evropskim putem BiH. Pozivamo sve strane u BiH na reset odnosa i zaustavljanje politike maksimalističkih zahtijeva i guranja prsta u oko, koje za posljedicu imaju masovno iseljavanje stanovništva. BiH budućnost može graditi samo na unutrašnjem dogovoru i dijalogu utemeljenom na Opštem okvirnom sporazumu za mir – navode u SDS.
Posebno osuđuju, kako kažu, politiku guranja prsta u oko od strane dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, koji su samo iz politike inata Srbima, ugostili Aljbina Kurtija tzv. premijera tzv. Kosova koje BiH nije i neće priznati. Politika ”da komšiji crkne krava” nije politika gradnje povjerenja i budućnosti BiH.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je Ukrajini obećao još više uništenja nakon napada dronom u subotu na zgrade u Kazanju, za koji Moskva krivi Kijev.
“Svako ko pokuša da uništi bila šta u našoj zemlji, koliko god malo bilo, suočiće se s mnogo više uništenja u svojoj zemlji i zažaliće zbog onoga što je pokušao da učini našoj zemlji”, rekao je tokom službene ceremonije.
Prema lokalnim vlastima, pogođene su stambene zgrade u Kazanju, ali nije bilo žrtava.
Ukrajina nije komentarisala ovaj napad, kao ni ruske optužbe.
Kijev redovno izvodi napade u Rusiji, često gađajući naftna ili industrijska postrojenja, kao odgovor na ruske vazdušne napade i napad koji je Kremlj pokrenuo protiv Ukrajine prije skoro tri godine, prenosi Telegraf.
Ukrajina je rijetko optužena za napade na stambene objekte toliko udaljene od granica.
Podsjetimo, Putin je protekih sedmica u više navrata prijetio da će pogoditi centar Kijeva novom i moćnom raketom “Orešnik” koja je prvi put iskorišćenja u novembru.
Protesti studenata i građana koji su izašli da ih podrže na Trgu Slavija, kojem su se pridružili i poljoprivrednici, glumci i građani su završeni bez incidenata. Desetine hiljada ljudi popunilo je Trg Slavija i okolne ulice u centru Beograda.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je skup na Slaviji završen bez većih incidenata i narušavanja javnog reda i mira. “Današnje javno okupljanje u Beogradu počelo je oko 15:15 časova, a u vreme kada je prisutnost bila najveća, u 16:40 časova, bilo je prisutno između 28.000 i 29.000 građana”, naveo je MUP u saopštenju. Građani su u jednom trenutku popalili svjetla na telefonima i obasjali trg Slaviju. Razvučen je bio i transparent na kom piše “Svi smo pod nadstrešnicom”.
Kako prenosi Nova.rs i Dejan Bodiroga, legendarni srpski košarkaš i predsjednik Evrolige, došao je na protest na Slaviju i podržao studente.
Na ovaj način, legenda je stala uz studente i podržala njihovu borbu za pravdu i bolji život. Okupljeni ljudi su ga pozdravili ovacijama.
Ispred predsjedništva Srbije čulo se skandiranje: “Robija, robija”
Jedan dio učesnika protesta prošao je pored predsedništva gdje su skandirali “Robija, robija”, a iz mase se čuju i povici “Ubice, ubice”.
Tanjug/AP
Prisutni su skandirali “Vučiću odlazi” i “Ruke su vam krvave”, a nebo je osvjetljeno svjetlom iz hiljada mobilnih telefona.
Tanjug/AP
Sam trg je bio potpuno popunjen demonstrantima, a prepune su bile i Nemanjina, Beogradska, Kralja Milana i ulice koje vode od Hrama Svetog Save ka Slaviji. Bulevar Oslobođenja je ispunjen gotovo do Karađorđevog parka, piše Radio 021.
“Plan je da se danas okupimo, da ćutimo, a i da malo budemo bučni. Naša borba za sada jeste studentska, ali mi ovo vidimo kao borbu celog naroda i pozivamo sve da nam se pridruže danas“, rekao je ranije danas Seratlić za N1.
Komentarišući to što se na društvenim mrežama priča o mogućim incidentima, on ističe da je uvijek moguće da na protestima do incidenata dođe, ali da sumnja da će biti velikih.
Danas su i studenti primjenjene matematike na novosadskom PMF-u uputili predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću nekoliko pitanja u vezi sa kreditima za mlade koje je predstavio u subotu.
“Skoro svakog dana, mladima stiže nova ponuda kredita, a za svaku kažu da je povoljnija od prethodne. Obraz se ne može kupiti, mladi od svojih zahteva neće odustati sve i da besplatno dobiju stanove, ali svakako studenti Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu imaju nekoliko pitanja za predsednikovu ponudu kredita”, navode studenti.
Oni su predsjednika Srbije upitali sljedeće:
1. Zašto predsjednik države, koji nema te nadležnosti, nudi mladima nove kredite i postaje promoter tih kredita? Da li je to zaista briga za mlade ili politički manevar?
2. Početna rata od samo 93 evra zvuči kao ostvarenje sna. Međutim, u drugoj fazi, rata skače na 175 evra, dok u trećoj i ubedljivo najdužoj, pod uticajem promjene EURIBOR-a, kao što je to bilo prošle godine – rata može da ide i do 420 EUR i više. Ako bi EURIBOR bio na nivou od prošle godine, mladi bi za uzetih 75.000 vratili čak 182.000 evra. Da li je ovo “pomoć” ili finansijska zamka koja mlade gura u dugove?
3. Iz budžeta će biti obezbjeđeno subvencije za 5.500 stanova za mlade? Ako bude više prijavljenih, ko će odlučivati ko će dobiti subvencije, a ko ne?
4. Koje su garancije da subvencije neće biti dodijeljene samo u 2025? I da će mali broj mladih moći da ih dobije?
5. Kako predsjednik misli da nezaposleni, bez primanja, mogu da dobiju kredit? Kako mogu da plaćaju rate, a da ništa ne zarađuju?
6. Zašto se samo Poštanska štedionica pominje kao banka koja će davati kredite? Zašto i druge banke nisu uključene u ovaj predlog? Ocjenjuju da “kredit koji bi trebalo da obezbedi sigurnost, može postati ekonomska omča”.
“Hoće li mladi postati ‘taoci’ nerealnih kamata i fluktuacija, ili je to samo još jedna politička šarada koja stvara iluziju pomoći? Kada pomoć postaje manipulacija, pitanje više nije samo finansijsko – već duboko političko”, navode studenti primjenjene matematike na PMF-u, prenosi Radio 021.
Podsjećamo i neformalna grupa studenata niškog Univerziteta saopštila je da danas, takođe u 16 h, organizovati protestni skup studenata i učenika, ali i svih građana Niša.
Studenti svih 11 fakulteta niškog Univerziteta sa sjedištem u Nišu na plenumima održanim od 6. do 16. decembra izglasali su blokade fakulteta.
Studenti univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu u blokadi su, a u međuvremenu su im se pridružili i srednjoškolci.
Oni svakodnevno sprovode akciju Zastani, Srbijo, kada na 15 minuta blokiraju raskrsnice u 11.52, u znak odavanja pošte za 15 poginulih u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa članovima vlade, predstavnicima izvođača radova i medija obišao je novu dionicu autoputa od Koševa kod Kruševca do Vrnjačke Banje, dugu 30 kilometara koja se danas otvara, a najavio je da će do kraja sljedeće godine biti završena i posljednja dionica od Kraljeva do Čačka.
Novom dionicom autoputa od Kruševca do Vrnjačke Banje građani će moći da putuju od sutra ujutru u 9.00 sati.
Riječ je o dionicama autoputa Pojate – Preljina (Moravskog koridora), koji će biti dug ukupno 112,4 kilometara.
Vučić je kazao da se nekada od Kruševca do Vrnjačke banje stizalo za 45 minuta, a sada ća za istu dionicu biti potrebno 15 minuta.
Naveo je da je ograničenje 130 km na sat i da je ovaj auto-put najširi u Srbiji, širok je 30 metara.
Dodao je da na ovom autoputu postoji najveći razmak između dva suprotna smjera, pa ne može da dođe ni do kakvih incidenata. Kada je riječ o bezbjednosti na putevima, rekao je da je time što je izgrađen put do Čačka, na godišnjem nivou spašeno najmanje 75 života.
– To je velika stvar, toliko ljudi smo bukvalno gubili na godišnjem nivou, a sada je bila samo jedna veća nesreća ili dvije sa smrtnim slučajem od kada je auto-put otvoren i to zbog nečega što stvarno nije bilo normalno, jer se nesreća desila pošto je čovjek išao suprotnom trakom – rekao je Vučić.
– Kako stvari stoje završićemo Kraljevo – Čačak, to jest Adrani – Preljina do kraja sljedeće godine, s tim što će ostati dio Banja – Vrbe, predgrađe Kraljeva, od 12 kilometara nezavršenih za 2026. godinu – rekao je Vučić.
Naglasio je da je veoma važno što je danas potpisan Memorandum o razumijevanju o saradnji na projektu izgradnje brze saobraćajnice Kraljevo – Raška – Novi Pazar i Raška – Јarinje.
Srbija neće uvesti sankcije Rusiji i ne planira ulazak u NATO, poručio je potpredsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin u intervjuu kineskoj televiziji CGTN. Dodao je da očekuje da će nova administracija Bijele kuće poštovati suverenitet i nezavisnost Srbije.
O tome da li je Srbija bila pod pritiskom na delegaciju ove zemlje na Samitu BRIKS-a u Kazanju, koju nije predvodio predsjednik, Vulin je rekao da pritisak na Srbiju sa zapada uvijek postoji.
– Zapad traži da uvedemo sankcije Rusiji, zaustavimo kineske investicije i radimo sve ono što podržavaju Evropska unija ili Sjedinjene Američke Države. Ali mi smo nezavisna država i nikada nećemo uvoditi nikakve sankcije Rusiji i nastavićemo sa tom politikom. Rusija je naš saveznik, naš prijatelj. Ne samo istorijski prijatelj, mi dijelimo zajedničku budućnost. Rusija nije učinila ništa da nam naudi. Zašto treba da naškodimo Rusiji? NATO je bombardovao Srbiju, izvršio je strašnu agresiju na Srbiju. Ubili su i kineske državljane, kineska ambasada u Beogradu je brutalno, namjerno napadnuta. Oni znaju šta su radili. Zar bi trebalo da budemo dio tog NATO-a? – rekao je Vulin i dodao da su Vučić i Putin razgovarali i da mu je predsednik Srbije objasnio da će potpredsjednik srpske vlade predvoditi srpsku delegaciju u Kazanju.
– Predsednik Vučić i Putin su prijatelji, vjeruju jedan drugom. Veoma sam ponosan na taj odnos – naglasio je Vulin za CGTN.
Na pitanje da li će Trampova inauguracija donijeti promjene u odnosima Srbije i SAD, iz ugla zvaničnika pod američkim sankcijama, Vulin je kazao da očekuje da će se neke stvari promijeniti ali da nije optimista.
– Nisam toliki optimista da će se cjelokupna politika Sjedinjenih Država promijeniti u odnosu na Srbiju i da će reći – izvinite, agresija na Srbiju je bila naša greška ili Kosovo više nije nezavisno itd. Kao što ste sa pravom rekli, pod sankcijama sam SAD jer smatraju da su moja uvjerenja protiv njihovih interesa. U redu. Neću izgubiti veze sa Rusijom ili Kinom i apsolutno neću mijenjati svoju ideju da Srbija mora da bude slobodna i nezavisna, i da Rusija i Kina podržavaju takvu politiku Srbije. Očekujem da će se neke stvari u politici SAD promijeniti po pitanju Srbije ali nisam optimista da će se sve promijeniti u trenutku. Čestitam Trampu na pobjedi. On već ima simpatije Srba. Nadam se da će zaslužiti naše poštovanje – poručio je Vulin.
Premijer Slovačke Robert Fico stigao je u Moskvu, gdje se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Kako je saopštio portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, Putin i Fico sastali su se u Kremlju u formatu “jedan na jedan”.
Ficova posjeta Rusiji planirana je pre nekoliko dana, rekao je Peskov i dodao da će među temama o kojima će govoriti vjerovatno biti međunarodna pitanja i pitanje tranzita gasa.
Ovo je prvi lični susret Putina i Fica od 2016. godine.
Slovački premijer ranije je izjavio da bi odluka Vladimira Zelenskog da odbije da produži tranzit gasa kroz Ukrajinu dovela Slovačku u krizu. Očekuje se da će tranzit ruskog gasa preko Ukrajine prestati 1. januara 2025. godine, po isteku petogodišnjeg ugovora.
Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Liturgiju u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila u Beogradu nakon koje je poručio da Crkva sa dubokom zabrinutošću prati sve što se dešava u našem narodu i društvu, da prati rastuću atmosferu konfrontacije i antagonizma uz svakodnevne incidente koji, bojimo se, mogu da se prošire i da može da bude zaista i velikog broja žrtava.
U saopštenju Srpske pravoslavne crkve navodi se da je patrijarh Porfirije istakao da rastuće podjele objektivno ugrožavaju dostojanstvo i slobodu ljudske ličnosti kao i jedinstvo našeg naroda.
– To su središnje vrijednosti hrišćanskog shvatanja temelja sabornosti. Žao nam je što mnogi to ne razumiju, a neki možda i ne žele da razumiju prirodu Crkve, njenu misiju, njeno poslanje koje nam se i u ove predbožićne praznike otkriva isključivo i samo kao mirotvorstvo – rekao je srpski patrijarh.
Prema njegovim riječima mada idemo u susret prazniku rođenja Hristovog, koji je praznik mira, već duže vrijeme smo kao narod zahvaćeni raznim nemirima, naročito u posljednje dane kada smo suočeni sa nemirom koji je posljedica velike tragedije u Novom Sadu.
– Kao vjerni narod, razumljivo je, najpre se molimo za sve žrtve kao i za njihove bližnje. Molimo se pojedinačno i saborno, kao što se molimo za čitav svijet, za mir u cijelom svijetu, a kao ljudi podrazumijeva se da očekujemo da svi vinovnici nesreće odgovaraju adekvatno pred zakonom – rekao je patrijarh srpski Porfirije.
Zajedno sa patrijarhom liturgiju su služili i vikarni episkopi hvostanski Aleksej i novobrdski Ilarion, arhimandrit Danilo (Ljubotina), protojerej Bogoljub Ostojić, starešina Saborne crkve Svetog arhangela Mihaila, protojereji-stavrofori Branko Topalović i Petar Lukić, protojerej Slaviša Popović, jereji Arsen Milovanović i Radovan Radovanović (iz Eparhije britansko-irske), protođakoni Radomir Vrućinić i Damjan Božić, kao i đakoni Nikolaj Vuković i Vasilije Perić.
