Autor: INFO

  • USAID u BiH: Svi projekti su obustavljeni

    USAID u BiH: Svi projekti su obustavljeni

    Najava gašenja USAID-a od američkog predsjednika Donalda Trampa izazvala je zabrinutost brojnih organizacija i medija koja su finansirana od strane ove američke organizacije.

    Naime, još i prije odluke o gašenju, predsjednik Tramp odlučio je pauzirati sve programe koji predstavljaju finansiranje strane pomoći, dok se ne izvrši temeljiti pregled trenutne situacije. Pred samo gašenje „Dnevni avaz“ je dobio izjavu USAID-a:

    – U ovom trenutku, kako bi se izvršio temeljni pregled, svi programi i podrške bez odricanja koje je odobrio državni sekretar koji koriste finansiranje strane pomoći su pauzirani – navedeno je.

    Odluka Trampa je obustavila rad USAID, a brojne NVO, mediji i druge organizacije koje su zavisile od grantova koje je ova organizacija odobravala, ostale su bez finansija.

    Zvaničnici u Americi su ranije objavili kako je samo u BiH USAID u protekle četiri godine potrošila 402 miliona dolara. Djelovanje ove organizacije i njeno finansiranje u BiH uskoro će postati predmet tužilaštva.

  • Tramp daje otkaze u FBI-ju

    Tramp daje otkaze u FBI-ju

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će otpustiti nepreciziran broj agenata FBI-ja koji su sprovodili istragu povodom upada na američki Kapitol u januaru 2021.

    “Otpustiću neke od njih zato što su korumpirani”, odgovorio je Tramp na novinarsko pitanje zbog čega će otpustiti agente, prenosi Rojters.

    Tramp je rekao da u korumpiranost agenata “uopšte ne sumnja”.

    “Znam dosta o tom poslu, o tom svijetu. Imali smo neke korumpirane agente, neki su otišli, neki će tek otići, a to (davanje ostavki) biće učinjeno s hirurškom preciznošću”, rekao je Tramp.

    Prethodno su, na Trampov zahtjev, predstavnici amerčikog Ministarstva pravde naredili smjenu tužilaca koji su radili na istrazi napada na Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Vršilac dužnosti glavnog tužioca u Vašingtonu, Edvard Martin, dobio je direktivu da smjeni tužioce koji su radili na toj istrazi.

    Zamjenik generalnog tužioca naredio je da svi agenti FBI koji su radili na slučaju napada na Kapitol prođu kroz internu reviziju.

    Te promjene uključuju i smjenu osam izvršnih zvaničnika FBI, među kojima su i oni koji su odgovorni za nacionalnu bezbjednost, sajber bezbjednost i kriminalne istrage.

    Takođe, očekuje se da direktor FBI u Vašingtonu bude uklonjen sa svoje pozicije do 10. februara.

    Trampova administracija smatra da su ti zvaničnici ugrozili sprovođenje njegove političke agende, dok su demokrate kritikovale te poteze, navodeći da oni mogu da oslabe rad FBI i ugroze nacionalnu bezbjednost.

    FBI i Ministarstvo pravde nisu željeli da komentarišu te odluke, prenosi Tanjug.

  • Tramp: Sljedeće nedjelje moguć sastanak sa Zelenskim, želim sastanak i sa Putinom

    Tramp: Sljedeće nedjelje moguć sastanak sa Zelenskim, želim sastanak i sa Putinom

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da očekuje da će se sljedeće nedjelje sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i da ”želi” da razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

    On je na zajedničkoj konferenciji sa japanskim premijerom Šigeruom Išibom rekao da će sa Zelenskim razgovarati o bezbjednosti ukrajinskih dobara, poput rijetkih zemnih metala, prenosi Rojters.

    Kada je riječ o Pojasu Gaze, rekao je da ”nema žurbe”.

    Istakao je da će sljedeće nedjelje uvesti recipročne carine ”za mnoge zemlje”.

    Tramp je rekao i da su ”na stolu” carine za automobilsku industriju.

  • Čović saziva sjednicu, ali SNSD odlučuje o kvorumu

    Čović saziva sjednicu, ali SNSD odlučuje o kvorumu

    Pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine i zvanično je Draganu Čoviću, predsjedavajućem Doma naroda, podnijelo zahtjev za sazivanje hitne sjednice na kojoj bi se razmatrala smjena Nikole Špirića sa mjesta zamjenika predsjedavajućeg ovog doma.

    Zahtjev su potpisali Zlatko Miletić i Ilija Cvitanović iz Kluba Hrvata, zatim Želimir Nešković i Nenad Vuković iz Kluba Srba te Kemal Ademović iz Kluba Bošnjaka. Osim njih petorice, za smjenu im trebaju glasovi još tri delegata, što neće biti teško obezbijediti s obzirom na to da je SDA, koja ima dva delegata, najavila da će podržati sve smjene.

    Osim dva delegata SDA, tu su još po jedan delegat DF-a i SBiH koji su takođe opozicija i pod kontrolom SDA.

    Ipak, ključno je pitanje da li će Čović tu sjednicu zakazati i za kada, a u slučaju da se i zakaže, SNSD sa svoja tri delegata ima mogućnost da joj ne prisustvuje i na taj način “sruši” kvorum.

    “Postoji mogućnost blokiranja ove inicijative nedostatkom kvoruma: SNSD je sposoban da tom metodom ne dozvoli njegovu smjenu, ali nedolazak na sjednice služi kao mehanizam zaštite nacionalnih interesa. I ja bih otišao sa sjednice da imamo situaciju da su ugroženi interesi Republike Srpske, ali je nezamislivo da se upotrijebi mehanizam kvoruma za interes političke partije”, rekao je Vuković.

    On je naglasio da od Čovića očekuje da poštuje Poslovnik i sjednicu Doma sazove u roku od tri dana, istovremeno pozivajući Čovića da napusti teoriju da je samo dobro da se sa SNSD-om nastavi ova koalicija.

    “Čović treba da prihvati činjenicu da je SNSD javno protiv EU, da sve rade da se ne usvoje evropski zakoni, da se bave ucjenjivačko-trgovačkim metodama, da uslovljavaju te zakone zgradom UIO u Banjaluci”, rekao je Vuković, naglašavajući da očekuje da smjenu Špirića podrže i oni delegati koji nisu potpisali inicijativu.

    Osim inicijative za smjenu Špirića aktuelne su i inicijative za smjenu ministara Savjeta ministara BiH. Stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, zatražile su smjenu SNSD-ovih Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, te Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a s druge strane SDA i DF pokrenuli su inicijativu za smjenu Elmedina Konakovića sa mjesta ministra spoljnih poslova. Međutim, uprkos smjenama, stranke koje su još uvijek dio vlasti, odnosno SNSD, HDZ i stranke “trojke”, trebalo bi da održe sastanak naredne sedmice.

    Taj sastanak najavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da bi na njemu trebalo da se vidi koliki je prostor za dalji napredak.

    S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, govoreći o tom sastanku na nivou BiH rekao je da nema očekivanja od njega s obzirom na aktuelnu situaciju sa predstavnicima stranaka “trojke” i njihovim zahtjevima za smjenu kadrova na nivou BiH.

    “‘Trojka’ je koristila svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. ‘Što gore, to bolje’ je situacija koja odgovara predstavnicima ‘trojke’. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U Federaciji gubi ‘trojka’ i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting”, rekao je Dodik.

    On je ukazao na činjenicu da mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali da zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

    “SNSD će se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolje Sarajevu”, rekao je Dodik.

  • Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Izvoz Republike Slovenije je u prošloj godini više od sedam puta bio veći od izvoza Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci statističkih kancelarija.

    Tako je BiH prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, dok je Slovenija plasirala svoje proizvode za vrijednost veću od 118 milijardi KM.

    Ali krenimo redom…

    Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz je iznosio 28,6 milijardi KM, što je za 3,2 odsto više nego u istom periodu 2023. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,1%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 12,58 milijardi KM”, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Podaci Statističkog ureda Slovenije pokazuju da je tokom 2024. godine izvoz iznosio 61,5 milijardi evra ili 118,6 milijardi KM.

    “U odnosu na 2023. godinu izvoz je viši za 11,8 odsto. Vrijednost izvoza u države članice EU je viši za 1,1 odsto, a nečlanice 25,1 odsto”, stoji u podacima.

    Dalje se navodi da je tokom prošle godine uvoz iznosio 69,1 milijardu KM ili 133,2 milijarde KM.

    “Vrijednost uvoza je bila veća za 21,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost uvoza iz zemalja članica EU je porasla za 0,8 odsto, a nečlanica za 47 odsto. Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 7,63 milijarde evra ili 14,7 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 89 odsto”, navodi se u podacima Statističke kancelarije Slovenije.

    Kako su poslovale druge zemlje u regionu?

    Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u 2024. godini iznosila je 4,68 milijardi evra ili 9,02 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tako je izvoz iznosio 615 miliona evra ili 1,18 milijardi KM. Uvoz je iznosio 4,06 milijardi evra ili 7,82 milijardi KM”, dodaje se u podacima.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, spoljnotrgovinska robna razmjena je u prošloj godini iznosila 68,19 milijardi evra ili 131,5 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Izvoz robe imao je vrijednost od 29,16 milijardi evra ili 56,23 milijardi KM i uvećan je za 1,8 odsto u odnosu na 2023. godinu. Uvoz je iznosio 39,03 milijarde evra ili 75,26 milijardi KM i veći je za 5,9 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je 74,8% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 77,7%”, ističe se u podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

    Ukupan izvoz Hrvatske od januara do decembra prošle godine, prema prvim rezultatima objavljenim u petak, iznosio je 23,9 milijardi evra ili 46,09 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 41,8 milijardi evra ili 80,6 milijardi KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 17,8 milijardi evra ili 34,32 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom prema prvim rezultatima bila je 57,3%”, navodi se u podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

    Prema Državnom zavodu za statistiku Sjeverne Makedonije, vrijednost izvoza u prošloj godini je iznosila oko 7,87 milijardi evra ili 15,2 milijardi KM.

    “Izvoz bilježi pad od 6,6 odsto u odnosu na isti period 2023. godine. S druge strane, uvoz je iznosio 11,2 milijarde evra ili 21,6 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70,3 odsto”, piše u podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije.

  • MUP provjerava na šta je utrošen novac USAID-a u Srpskoj

    MUP provjerava na šta je utrošen novac USAID-a u Srpskoj

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske će, pod nadzorom nadležnih tužilaštava, preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju pravnih lica kojima su donirana novčana sredstva iz grantova Američke agencije za međunarodni razvoj, rečeno je iz MUP-a na upit RTRS-a koji se odnosi na objavljene informacije da je novac USAID-a korišten sa ciljem uticaja na izbore u BiH.

    MUP će preduzeti mjere i radnje u skladu sa članom 227. Zakona o krivičnom postupku, navedeno je u odgovoru.

     

    RTRS saznaje da je MUP već zatražio informacije od nadležnih institucija i da su u toku provjere. Takođe, nezvanično saznajemo da je formiran i predmet.

  • Rod Blagojević mogući ambasador Amerike u Srbiji

    Rod Blagojević mogući ambasador Amerike u Srbiji

    Amerčki predsednik Donald Tramp razmatra da nominuje bivšeg guvernera države Ilionis Roda Blagojevića za ambasadora SAD u Srbiji, preneo je danas portal Politiko pozivajući se na dva neimenovana izvora.

    Izvori su naveli da Tramp još nije doneo konačnu odluku da predloži Blagojevića za ambasadora, navodeći da Tramp takođe razmatra da za ambasadora u Srbiji imenuje pravnika Marka Brnovića, čiji su roditelji u SAD došli za vreme bivše Jugoslavije.

    Blagojević je u razgovoru za Tanjug rekao da se dolaskom Trampa na vlast, osim novog pristupa spoljne politike SAD prema Srbiji, stvara i mogućnost strateškog partnerstva između dve države, umnogome i zato što je Srbija sa predsednikom Aleksandrom Vučićem na čelu postala ekonomski rastuća država.

  • Stevandić: Republika Srbija i Republika Srpska po prvi put zajedno slave Sretenje

    Stevandić: Republika Srbija i Republika Srpska po prvi put zajedno slave Sretenje

    Republika Srpska i Srbija će prvi put zajedno obilježiti Sretenje, što predstavlja važan simbol zajedništva i nacionalnog jedinstva, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić gostujući na TV Pink.On je naglasio da će se Sretenje obilježiti na državnom nivou i u Republici Srpskoj i u Srbiji, naglasivši značaj ovog događaja za srpski narod s obe strane Drine.

    “Ovo je prvi put da zajedno slavimo Sretenje, što je važno i sa stanovišta našeg identiteta i državotvornosti”, rekao je Stevandić.

    Dodao je da je ovo istorijski trenutak koji pokazuje snažnu vezu između Republike Srpske i Srbije.

    “Važno je da Srbi s obe strane Drine njeguju zajedničke praznike i tradiciju, jer nas to čini jačima i ujedinjenijima. Ove godine ćemo to obilježiti na poseban način, uz državne ceremonije i prisustvo najviših zvaničnika”, naglasio je Stevandić.

    Tokom gostovanja, govorio je i o pokušajima usvajanja zakona o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj, ističući da je to treći pokušaj da se uvedu pravila koja će spriječiti zloupotrebu stranih donacija za političke ciljeve.

    “Vidimo da su u Mađarskoj fondacije koje su se bavile navodnom promocijom marginalizovanih grupa zapravo koristile sredstva za finansiranje opozicionih partija. Slična situacija se dešava i kod nas, gdje se veliki dio novca koristi za političke ciljeve, a ne za stvarne potrebe društva”, naveo je Stevandić.

    On je naglasio da je takva praksa postala prepoznatljiva širom svijeta i da su pojedine države već preduzele mjere kako bi zaštitile svoj politički sistem.

    “Sigurno je da je bilo novca koji je i upotrebljen za marginalizovane grupe. Ne možemo sve negirati, ali čini se da je veliki dio novca iskorišten za političke ciljeve i da se upravo volja naroda ne ostvaruje, nego da se ostvaruje volja onih koji taj novac upotrebljavaju”, dodao je Stevandić.

    Komentarišući međunarodne odnose, Stevandić se osvrnuo na aktuelne poteze bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trampa, posebno u vezi s njegovim stavom prema Haškom sudu.

    “Tramp je odlučio da se obračuna sa strukturama duboke države i ponovo je objavio rat Haškom sudu. Postavlja se pitanje ko uopšte ima pravo da sudi velikim silama”, rekao je Stevandić.

    Osvrnuo se i na Ilona Maska, koji je, prema njegovim riječima, sada na čelu Ministarstva za efikasnost vlade i provjerava rad demokrata, uključujući i članove klana Klinton.

    “Oni su taj novac otkrili da je upotrijebljen od američkih poreskih obveznika i da se on dijeli. Znači, on se plasira na neke ciljeve, a onda oni koji ostvaruju te ciljeve vraćaju tim istim strukturama”, naveo je Stevandić.

    Govoreći o političkim procesima u BiH, Stevandić je ocijenio da su međunarodni faktori direktno umiješani u suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

    “Dodik se sudi po zakonu koji je donio Kristijan Šmit, a koji uopšte nije legitimno usvojen u Parlamentu. To jasno pokazuje da je cijeli proces politički motivisan”, naglasio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, cilj takvog postupka je eliminacija Dodika iz političkog života i slanje poruke svim budućim liderima da ne mogu donositi odluke van okvira koje su postavile strane sile.

    “Nije ovo samo napad na Dodika, već pokušaj da se uništi institucija predsjednika Republike Srpske. Ako se on ukloni, svima koji dođu poslije njega biće jasno da ne smiju da djeluju van zadatih okvira”, rekao je Stevandić.

    Osvrnuvši se na stanje na Kosovu, Stevandić je izrazio zabrinutost zbog predstojećih izbora i mogućnosti neregularnosti.

    “Kurti kontroliše novac, vlast i resurse. Pokušava da pronađe ljude poput Rade Trajković, koji će se predstaviti kao srpski predstavnici, a zapravo raditi protiv srpskih interesa”, kazao je Stevandić.

    Naglasio je da je jedinstvo Srba ključno u ovom trenutku, jer su pokušaji da se razbije politička snaga srpskog naroda prisutni ne samo na Kosovu, već i u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

    “Svaki put kada žele da oslabimo, prvo nam prekidaju komunikaciju sa Srbijom. Zato je važno da ostanemo povezani i da ne dozvolimo da nas podijele”, zaključio je Stevandić.

    Dodao je da Republika Srpska ima iskustvo suočavanja s političkim pritiscima i da je ranije preživjela obojene revolucije i bombardovanja.

    “Republika Srpska je bombardovana prije Srbije. Prvo su nas gađali 1995. godine, pa onda Srbiju 1999. Mi smo oni koji Srbiji javljaju kako će to da izgleda”, rekao je Stevandić.

    Osvrnuvši se na geopolitičku situaciju, Stevandić je istakao da su promjene u međunarodnim odnosima nepredvidive, ali da trenutni procesi mogu donijeti pozitivne rezultate za srpski narod.

    “U ovom momentu nam to odgovara, koliko će trajati – vidjećemo. Ali taj postupak protiv Dodika definitivno ima političku konspiraciju. Cilj je da se Dodik skloni iz političkog života”, rekao je Stevandić.

    Zaključio je da svi budući lideri Republike Srpske moraju biti svjesni pokušaja međunarodnih faktora da utiču na odluke unutar BiH i da je važno očuvati političku stabilnost i nacionalno jedinstvo.

  • Dodik o uticaju stranih faktora: Istraga o USAID-u i prijedlog za apelacioni sud

    Dodik o uticaju stranih faktora: Istraga o USAID-u i prijedlog za apelacioni sud

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je iznio ozbiljne optužbe prema stranom faktoru koji, kako tvrdi, u velikoj mjeri utiče na političku dinamiku u BiH i destabilizaciju Republike Srpske. Na današnjoj konferenciji za novinare, Dodik je prokomentarisao više aktuelnih političkih i pravosudnih pitanja, uključujući djelovanje USAID-a, prijedlog za premještaj apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku, kao i stanje u BiH uopšte.

    Govoreći o financijskom uticaju SAD-a i drugih međunarodnih aktera na politiku u BiH, Dodik je iznio tvrdnje da je USAID tokom četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija potrošio ogromnu količinu novca – čak 402 miliona dolara. Prema njegovim riječima, veliki dio tih sredstava završio je u Federaciji BiH, a samo mali postotak upućen je na područje Republike Srpske. Dodik je naglasio da su takva sredstva korišćena kako bi se uticalo na političke procese, manipulisalo javnim mnijenjem i osigurali politički interesi zapadnih zemalja. Posebno se osvrnuo na to da su ta sredstva, kako tvrdi, bila usmjerena na manipulaciju izbornim procesima, te je istakao da je potrebno istražiti sve transfere tih sredstava kroz Srpsku kako bi se otkrile sve nepravilnosti.

    Dodik je, uz oštru kritiku, dodao da se njegov rad u Srpskoj, a naročito njegov politički suverenitet, dovodi u pitanje od strane međunarodnih faktora i njihovih političkih agenata u BiH. Zbog toga, kako je naglasio, SNSD i njegova vlast ne mogu da prećute takvu politiku, već moraju poduzeti konkretne korake kako bi se zaštitili od političkih i ekonomskih pritisaka koji dolaze od međunarodnih igrača. On je istakao da će se potruditi da, uz pomoć relevantnih institucija, sprovede istragu koja bi istražila sve navode o uticaju stranih organizacija na politički sistem BiH.

    S druge strane, Dodik je govorio o prijedlogu da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude premješteno u Banjaluku. Ovaj prijedlog ima duboko političko značenje, jer Dodik smatra da bi smještaj apelacionog odjeljenja u Istočnom Sarajevu omogućio veći politički uticaj ambasada, posebno onih sa Zapada, na sudije, što bi moglo ugroziti nepristrasnost pravosudnih odluka. Dodik je naglasio da bi, u slučaju premještaja Suda u Istočno Sarajevo, bilo moguće uspostaviti neskrivene političke pritiske na sudije kroz direktne kontakte sa stranim diplomatama, posebno sa predstavnicima američke ambasade u BiH.

    Predsjednik Republike Srpske iznio je i konkretan prijedlog – smještaj apelacionog odjeljenja na Palama ili Sokocu, područjima koja, kako tvrdi, predstavljaju pravi dio Istočnog Sarajeva, a koja su već poznata po tome što se nalaze u većinskoj srpskoj regiji. Dodik je, govoreći o ovom prijedlogu, rekao da smještaj apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku ili Istočno Sarajevo predstavlja korak prema sprječavanju potencijalnog političkog uticaja na pravosudne institucije. Time bi se, prema njegovim riječima, osigurao pravičan i nepristrasan rad tog pravosudnog organa, koji bi mogao donijeti odluke bez ikakvih spoljnih pritisaka.

    Dodik je takođe iznio ozbiljne optužbe na račun ministra inostranih poslova BiH, Elmedina Konakovića, kojeg je optužio za pokušaj destabilizacije vlasti u Srpskoj. Prema Dodikovim tvrdnjama, Konaković je na sastanku sa ambasadorima EU iznio navode da sarađuje sa opozicijom u Republici Srpskoj u cilju destabilizacije političkog sistema u Srpskoj. Dodik je tvrdio da je tu informaciju dobio od jednog od ambasadora EU, koji je izvještavao svoju zemlju o tome. Predsjednik Srpske je istakao da je takav pokušaj, prema njegovim riječima, zloupotrijebio političke odnose u BiH i pokušao da manipulira saopštenjima i informacijama u korist političkih interesa pojedinih stranaka.

    Ove optužbe još jednom pokreću pitanje kako će se ponašati politički akteri u BiH u predstojećim mjesecima, jer Dodik smatra da opozicija u Srpskoj, koju predvode stranke kao što su SDS i PDP, prečesto sarađuje s međunarodnim faktorima u pokušaju da destabilizuje vlast. On smatra da se ta saradnja koristi za ostvarivanje političkih ciljeva, a da ti ciljevi često nisu u skladu s interesima Republike Srpske. Dodik je naglasio da će SNSD, kao pobjednička stranka, nastaviti da se bori protiv tih pokušaja i da neće dozvoliti da stranci manipulišu sa političkim procesima u BiH.

    U odnosu na političku situaciju u Federaciji BiH, Dodik je iznio stav da “Trojka” (koja se sastoji od stranaka SDA, SDP-a i Naše stranke) nije u stanju da prepozna stvarne političke promjene u zemlji. Prema njegovim riječima, “Trojka” je, zbog svojih političkih padova i gubitka političkog uticaja, sklona konfliktima i pokušajima podizanja vlastitog rejtinga kroz konfrontaciju sa SNSD-om. Dodik je istakao da SNSD neće pasti u zamku tih političkih manipulacija, već će ostati posvećen stabilnosti i napretku Republike Srpske, ne dopuštajući da se vlast koristi za profit i političke obračune u BiH.

    Za kraj, Dodik je ponovio da će SNSD, zajedno sa svojim partnerima, učiniti sve što je potrebno da zaštiti interese Republike Srpske, te da će se, u skladu s tim, boriti protiv svakog pokušaja stranog uticaja, pa tako i protiv pokušaja da se u BiH instaliraju pravosudne institucije koje bi bile pod političkim uticajem. Dodik je, na kraju, istakao da je SNSD uvijek bio i biće odgovoran prema interesima Republike Srpske, a da opozicija, kako tvrdi, čini sve da udovolji političkim željama Sarajeva, što može imati dugoročne negativne posljedice po stabilnost i budućnost Republike Srpske.

  • Trampov tajni plan je procurio

    Trampov tajni plan je procurio

    Britanski tabloid “Dejli mejl” tvrdi da je takozvani “mirovni plan Trampa” za Ukrajinu procurio na internet. Pozivajući se na ovu informaciju, list piše da će sukob biti okončan do 9. maja ove godine.

    Prema navodima “Dejli mejla”, u prvoj polovini februara trebalo bi da se održi prvi telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa. U isto vreme planiran je i telefonski razgovor između ruskog predsednika i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

    Do kraja februara ili početkom marta moglo bi da dođe i do ličnog susreta Putina i Zelenskog, moguće uz prisustvo Trampa. Tokom ovog sastanka, prema izveštaju, biće usaglašeni ključni uslovi mirovnog sporazuma i postignut dogovor o prekidu borbenih dejstava.

    Prema ovom planu, prekid vatre bi stupio na snagu 20. aprila, čime bi se zaustavilo daljnje napredovanje ruskih snaga. Takođe, ukrajinska vojska bi morala da se povuče iz Kurske oblasti, gde je prošlog avgusta pokrenula kontranapad.

    Još jedan ključni deo predloga odnosi se na zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, uz obavezu Kijeva da prizna suverenitet Rusije nad određenim teritorijama, navodi britanski tabloid Daily Mail.

    9. maja – otkrivanje mirovnog sporazuma i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini
    Prema procurilim informacijama, 9. maja bi svi mirovni dogovori bili objavljeni pred svetskom javnošću. Tada bi Ukrajina ukinula ratno stanje i mobilizaciju, a istovremeno bi bila zakazana predsednička i parlamentarna izborna procedura.

    Trampov tajni plan je procurio: 9. maja…
    Glavni uslovi Trampovog mirovnog plana
    Prema izveštaju Daily Mail-a, ključne tačke Trampovog plana uključuju:

    Stvaranje demilitarizovane zone u Ukrajini, koju bi obezbeđivale evropske, a moguće i britanske snage, dok bi američka vojska izbegla bilo kakvu direktnu ulogu.
    Zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, ali dozvolu za nastavak evropskih integracija i pridruživanje EU.
    Kijev bi bio obavezan da prizna Donbas i teritorije Nove Rusije kao deo Ruske Federacije.
    Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog plana jeste pitanje obnove Ukrajine. Prema Daily Mail-u, troškovi rekonstrukcije Ukrajine pali bi na teret Evropske unije, koja bi u narednih 10 godina morala da izdvoji 486 milijardi dolara za obnovu zemlje.

    Trampov plan – u suprotnosti sa interesima Rusije?
    Iako “Dejli mejl” iznosi pojedinosti koje deluju u korist Moskve, neki aspekti plana se ne poklapaju sa ruskim interesima.

    Pre svega, postavlja se pitanje ko bi kontrolisao demilitarizovanu zonu, kao i da li bi Evropska unija zaista bila spremna da snosi tako veliki finansijski teret obnove Ukrajine.

    Za sada, nema zvanične potvrde o autentičnosti ovog plana, ali sama vest o njegovom postojanju dolazi u trenutku sve češćih spekulacija o Trampovoj inicijativi za okončanje rata u Ukrajini, a uzimajući u obzir dosadašnje delovanje britanskih službi očekivano je da ovakve spekulacije čitamo u njihovoj žutoj štampi.