VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp i Zelenski u petak potpisuju sporazum?

    Tramp i Zelenski u petak potpisuju sporazum?

    Ukrajina je postigla dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o eksploataciji svojih ključnih mineralnih resursa, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

    Očekuje se da će sporazum biti potpisan vrlo brzo, moguće i tokom sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

    SAD odustao od zahtjeva za 500 milijardi dolara prihoda
    Sporazum predviđa osnivanje novog fonda koji će ulagati u ukrajinske minerale, rijetke zemne materijale i druge prirodne resurse. Ključna promjena u odnosu na prethodne prijedloge je to što dokument više ne sadrži američki zahtjev za pravom na 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od tih resursa, što je Zelenski ranije ocijenio kao neozbiljnu ponudu.

    Novi ekonomski temelj za odnose Kijeva i Vašingtona
    Iako ne uključuje bezbjednosne garancije koja je Ukrajina priželjkivala, sporazum bi mogao otvoriti dugoročnu saradnju između Kijeva i Trampove administracije nakon sedmica napetih pregovora.

    Ukrajinski zvaničnici sporazum vide kao važan korak u produbljivanju ekonomskih i strateških odnosa sa SAD-om, posebno u kontekstu rata s Rusijom.

    “Očekujemo brzo finaliziranje i potpisivanje sporazuma”, rekao je izvor iz ukrajinske vlade.

    Zelenski uskoro u Vašingtonu?
    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak će otputovati u Vašington kako bi se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

    Prema istom izvoru, datum sastanka predložila je američka strana. Ovaj susret dolazi nakon što su SAD i Ukrajina postigli dogovor o ključnom sporazumu o mineralnim resursima, prenosi Index.hr.

  • AfD traži pravnu i političku ocjenu Šmitove uloge u BiH

    AfD traži pravnu i političku ocjenu Šmitove uloge u BiH

    – Poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijan Šmita u Bosni i Hercegovini, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.

    U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Vencel Šmita i poslanička grupa AfD-a stoji da je Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC).

    “Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, visoki predstavnik je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više obavezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti visokog predstavnika predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zahtjevu, prenosi N1.

    Zatim slijede pitanja za Saveznu vladu:
    1. Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?

    2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika u SB UN-a?

    3. Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, visoki predstavnik donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?

    4. Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?

    5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine usljed ovih mjera?

    6. Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Kristijana Šmita potvrdi u Savjeta bezbjedosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?

    7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?

    8. Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?

    9. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke visokog predstavnika mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?

    10. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?

    11. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?

    12. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem visokog predstavnika, i kakav je taj stav?

    13. Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?

    14. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?

    15. Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?

    16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?

    17. Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?

    18. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jeste, kakav je taj stav?

  • Dodik u NS RS: Nametnut politički sistem koji nije dio Ustava

    Dodik u NS RS: Nametnut politički sistem koji nije dio Ustava

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da politička praksa u BIH ne odražava okvir koji je predviđen Ustavom, te da je to izvor većine problema, navodeći da je došlo vrijeme da Republika Srpska uputi snažnu poruku i zauzme jasan stav kada je riječ o zaštiti ustavnog poretka.

    “Ustav BiH je potpisan od strane Republike Srpske, Federacije BiH i tadašnje Republike BIH koja je potpisala tada sebi smrtnu presudu jer je Republika tada ukinuta. Ustav je bio precizan. Na sceni su došle one snage koje nisu potvrđene Dejtonskim sporazumom”, rekao je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima s ciljem zaštite Ustava BiH.

    On je istakao da mu je bilo teško prihvatiti Dejton u tadašnjim uslovima, ali da se moralo pristati na kompromis jer je Vojska bila iscrpljena, da je Srbija bila pod sankcijama a da su jačale snage nerpijatelja.

    “Nismo mogli ratovati i suprotstaviti se većoj sili sa druge strane. U tim danima rata izgubili smo značajan dio teritorije”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su Dejtonskom sporazumu prethodili sastanci u Ženevi i Njujorku, te da je tada dogovoreno da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda, sa odnosom 49 odsto teritorije za Republiku Srpsku, te 51 odsto za Federaciju BiH.

    “Možemo da vidimo da je Ustav bitno izmijenjen. Izvršena je vanustavna promjena. Nametnut je politički sistem koji nije dio Ustava, jer praksa ne odražava pravo stanje. Smatralo se da će se jednog dana pristupiti promjenama Ustava. To su pokušali da urade, to im nije uspjelo”, poručio je Dodik.

    On kaže da oni koji žele razvlašćivanje Srpske računaju da će se to učiniti putem EU integracija.

    “Nadaju se da će na taj način pristupiti izmjenama Ustava. Sada dolazimo u situaciju kada možemo da pričamo o tome”, istakao je Dodik.

    On je u svom govoru zahvalio svim predsjednicima udruženja za upućenu podršku, koji su se danas obratili na početku posebne sjednice Narodne skupštine.

    “Živimo u zanimljivim danima. Informacija koju je pripremila Vlada je dio naše obaveze i danas krećemo ka tome da sve zaključke pretvorimo u zakone. Razumijem sve što gledamo, osim beskarakternog pristupa pojedinaca ovom problemu. Pravo je čudo ostati smiren kada čujemo uvrede sa druge strane. Ovdje se ipak radi o Ustavu BiH”, poručio je Dodik.

    “Veličanstveni narodni miting u Banjaluci”
    Dodik je istakao da je 25.000 ljudi na današnjem mitingu u Banjaluci podržalo Republiku Srpsku i njenu slobodu.

    “Miting je bio veličanstven i svima se zahvaljujem, kao i 200 do 300 ljudi koji će noćiti ispred Narodne skupštine. Branimo Srpsku i njene vrijednosti, a predsjednik PDP-a Draško Stanivuković pozira i drži predavanje o starima o kojima ne zna ništa”, rekao je Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

    On je istakao da Stanivuković govori o nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Nikoli Poplašenu, a ne zna da je Poplašen izbjegavao da izvrši odluke Narodne skupštine.

    “Poziranje ne može da bude politika i to je loš pokušaj da Stanivuković izgleda ozbiljno. To je vaš izbor, ali nemojte govoriti o dosljednosti, jer ima ljudi koji pamte dešavanja”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Jelena Trivić (predsjednik Narodnog fronta) nije mogla da bilo šta smisleno kaže u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    “Nikada o njoj ništa posebno nisam rekao, jer je marginalna u politici. Zanemaruje činjenicu da joj je USAID obezbijedio milionska sredstva i da je organizovao da se preborajavnje izbornih glasova bude u dvorani `Zetra` u Sarajevu”, naveo je Dodik.

    On kaže da je ovakvo političko djelovanje tipično i za SDS.

  • Stanivuković: Na poziv Dodika ispred NS RS ostao samo Zmaj od Šipova

    Stanivuković: Na poziv Dodika ispred NS RS ostao samo Zmaj od Šipova

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i lider PDP-a, izjavio je da je na poziv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, da se ostane ispred Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) ostao samo Zmaj od Šipova.

    “Simbolično, najbolje opisujući vladavinu Milorada Dodika – primitivnu, vulgarnu i ponižavajuću. Nikad niko političke neistomišljenike i novinare nije ovako izvrijeđao, obilježio i etiketirao kao Milorad Dodik danas. Ovo je bilo najvulgarnije obraćanje jednog predsjednika ispred NSRS u parlamentarnom životu ikada zabilježeno”, naveo je Stanivuković u objavi na društvenoj mreži “X” (“Twitter”).

    Stanivuković je istakao da “ako je Dodik ikada trebao biti dostojanstven i predstavljati jedinstvo svih, trebao je to biti danas”.

    “Međutim, iz čovjeka može izaći samo ono što je u njemu, a to je danas i pokazao. Psujući majku poslanicima, prijeteći novinarima, plašeći ljude, još jednom je podebljao crtu koja dijeli narod! Želeći druge da ponizi, samo je još jednom produbio dno na kome se nalazi”, naveo je Stanivuković.

    Uz tvit, Stanivuković je objavio i video atmosfere ispred parlamenta Republike Srpske dok traje posebna sjednica na kojoj poslanici razmatraju “Informaciju o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH”.

    Pročitajte još: Montirani šatori ispred Narodne skupštine RS (VIDEO)

    Podsjećamo, ispred Narodne skupštine Republike Srpske, održan je danas miting povodom sutrašnjeg izricanja presude pred Sudom BiH, Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i Milošu Lukiću, v. d. direktoru “Službenog glasnika RS”.

    Stanivuković je prethodno izjavio da neće ići na miting koji je najavljen ispred Narodne skupštine Republike Srpske.

    Obrazlažući svoju odluku, naveo je da na miting ne ide, jer to nije rješenje, i da može biti samo kratkotrajna poruka, ali nedovoljna da bilo šta promijeni.

    Povezana vijest:

    Stanivuković ne ide na miting: “Ono što je Dodik uradio Poplašenu je izdaja”

    Stanivuković u NS RS: Suđenje Dodiku politički proces
    Stanivuković je večeras u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske rekao da je suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku politički proces i da je važno braniti republičke institucije.

    “Svi smo protiv visokog predstavnika i znamo da je ovo politički montirano, bez obzira kojoj političkoj strukturi pripadamo”, poručio je Stanivuković.

    On je rekao da Republiku Srpsku treba voditi put razuma, te napomenuo da politika ne može biti uslovna i refleksna, nego principijelna.

    On je naglasio i da bi djela trebala biti jača od riječi i rekao da će PDP podržati svaku institucionalnu borbu, kao i da predstavnici ove stranke nisu izdajnici.

  • Miličević: Nedopustivo da u 21. vijeku stranci donose zakone

    Miličević: Nedopustivo da u 21. vijeku stranci donose zakone

    Predsjednik SDS-a Milan Miličević rekao je da Miloradu Dodiku kao predsjedniku Republike Srpske ne treba da se sudi za ono što je radio po Ustavu Srpske, te naglasio da je nedopustivo da u 21. vijeku stranci donose zakone, a ne parlament.

    “Ustavna obaveza predsjednika Republike Srpske je da donese ukaz o proglašenju zakona kojeg donosi Narodna skupština Republike Srpske”, istakao je Miličević, obraćajući se u parlamentu Srpske na posebnoj sjednici, prenosi Srna.

    On je naveo da je politika SDS-a bila dosljedna jer nikada nije glasala ni za jedan nametnuti zakon.

    “Nikada nismo likovali zbog procesa Dodiku”, rekao je Miličević.

  • Vukanović: Republika Srpska nije država samo jednog čovjeka

    Vukanović: Republika Srpska nije država samo jednog čovjeka

    Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, rekao je u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske da Republika Srpska država jednog čovjeka.

    “Vi ste legalizovali nasilje visokog predstavnika a ono što ste posijali i sad žanjete od nas tražite jedinstvo. Nije Republika Srpska Milorad Dodik. Mijenjaju se vremena ali se ne mijenjaju diktatori. Mislite da narod ima slabo pamćenje”, kazao je Vukanović.

    On je rekao da oni nisu dio te priče.

    Takođe je rekao je da mu je neko rekao da će doći gradonačelnik Njujorka koji je podržavao bombardovanje Srbije ne bi mu vjerovao.

  • Stevandić: U borbi sa takozvanim visokim predstavnikom jedino što može da porazi jeste unutrašnji front

    Stevandić: U borbi sa takozvanim visokim predstavnikom jedino što može da porazi jeste unutrašnji front

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da u borbi sa takozvanim visokim predstavnikom jedino što može da porazi jeste unutrašnji front, kao i ambicije ljudi kojima je ona daleko iznad lične vrijednosti i kapaciteta.
    Obraćajući se poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Stevandić je rekao da je unutrašnji front nešto čega u Srpskoj nikako da se riješe, ali da niko neće moći dugo da se krije.

    “Do nas je. To kakvi smo i šta smo, nećemo moći dugo da krijemo. Svi ćemo se pokazati uskoro. Vrijeme nam neće dati pauzu i nećemo moći dugo da se krijemo”, poručio je Stevandić.

    On je izrazio uvjerenje da će svi vrlo brzo sjediti zajedno u parlamentu.

    “Na to će nas natjerati oni koji nas ne vole. Želim da ovdje budu i kolege iz opozicionih partija, sa nivoa BiH, svi ljudi iz nevladinog sektora, boračke organizacije. I uspijevamo, na kraju da se ovdje pogledamo sa sedam organizacija iz otadžbinskog rata, poslodavcima i drugim i da smirimo taj unutrašnji front i nađemo kompromis koji će biti normalan, da nam ne zatvore koridor”, ocijenio je Stevandić.

    On je napomenuo da iza sebe svi treba da ostave teške međusobne ratove, uvredljive riječi.

    “Nikada neću dozvoliti da se ovdje vrijeđaju patrijarh, predsjednici Srpske i Srbije. Neću ni da sjedim sa takvim ljudima, a kamoli da im dozvolim da za to koriste ovu govornicu”, poručio je Stevandić, koji je i predsjednik Narodne skupštine.

    On je dodao da je dobro da postoji velika većina i sabornost.

    Stevandić je rekao da međunarodni front Srpska vodi mnogo bolje.

    On je istakao da je njemačka stranka Alternativa za Njemačku uputila u pravnu i političku proceduru ocjenu diplomatske uloge Kristijana Šmita u BiH.

    Stevandić je napomenuo da je i Evropski sud u Strazburu prihvatio tužbu protiv BiH, kojom se traži da BiH bude kaženja što je dozvolila da neimenovani Šmit donosi zakone i krši Ustav BiH.

    Stevandić je dodao da je danas razgovarano sa uglednim evropskim poslanikom koji je nosio uniformu Vojske Republike Srpske 1995. godine.

    “Nema toga ko nam ne pomaže sa mnogo adresa. I to je iznad tih naših sitnih razmirica. Zato im se u Sarajevu žuri i hoće da slome kičmu institucijama Srpske, da se nađu podobni koji će prihvatiti da puzeći položaj Srpske bude njena budućnost”, ocijenio je Stevandić.

    On je istakao da to nema veze sa partijama već sa ličnim dignitetom.

    Stevandić je ocijenio da je predstava u vidu smjene srpskih ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića u Sarajevu održana da se skrene pažnja sa onoga što se danas dešava u Srpskoj, iako se zna da ta smjena ne može biti završena u Domu naroda.

    “Tome je posvećeno malo pažnje, a većina kamera iz cijelog svijeta je bila upućena na trg ispred Narodne skupštine”, istakao je Stevandić.

    Stevandić je rekao da ne zna šta će sutra odlučiti sudija Sena Uzunović u procesu protiv Dodika, dodavši da mu je teško povjerovati da će imati hrabrosti da kaže da je Dodik predsjednik, a da Šmit nije visoki predstavnik

  • Trivić: Dodik nije kriv

    Trivić: Dodik nije kriv

    Predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić izjavila je da su teški trenuci pred Republikom Srpskom, kao i da predsjednik Milorad Dodik nije kriv za ono za šta mu se sudi pred Sudom BiH.

    Trivićeva je navela da će Republika Srpska živjeti nakon bilo koga, iako se ne zna šta će biti ishod suđenja.

    “Gospodine predsjedniče, niste krivi za ovo za šta vam se sudi”, rekla je Trivićeva u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, prenosi Srna.

    Trivićeva smatra da predsjednik Srpske nije trebao ni ići na sudski proces, te podsjetila da neizabrani stranac nema pravo da nameće zakone i odluke.

    Ona je rekla da Srpska “stalno živjela nešto između”, te da je vrijeme za rađanje alternative i srpsku političku odlučnu borbu u kojoj će nametanje biti prošlost.

    “Dodiku mnogo ljudi zamjera druge stvari”
    U obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj se razmatra Informacija o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima s ciljem zaštite Ustava BiH, Jelena Trivić je rekla da Dodiku mnogo ljudi zamjera druge stvari.

    “Od brojnih kriminalnih afera, pa do njihovih tužnih ljudskih sudbina. Za to ste mnogo krivi ovom narodu i za takve stvari vam je trebalo suditi. Sankcije vam uvode za korupciju. Pa zašto kad je korupcija, a stranci, kako vi kažete, kontrolišu pravosuđe nisu pokrenuli te procese? Znate zašto, zato što se kroz ovaj proces šteti i vama, ali ono što njih najviše zanima, naravno i Sarajevo da se našteti i Republici Srpskoj. A ko je njihov najbolji igrač da se našteti Srpskoj, pa vi gospodine Dodik”, rekla je Trivićeva.

    Dodala je da “u svjetlu obojenih revolucija u svijetu”, slobodno može reći da ju je 2022. “pokrala jedna obojena revolucija”.

    “Jer jedina prava obojena revolucija u Srpskoj ste vi, kojem su stranci pomogli da dođe na vlast. Na taj proces sudski vi, gospodine Dodik, niste trebali ići. Trebali ste tada tražiti stav Narodne skupštine, niste ga tražili, samostalno ste odlučili, savjetovali su vas ljudi oko vas, Karan, Okuka, Ana Trišić Babić, i otišli ste. Ono što sam pitala prošlu posebnu sjednicu da li znate šta radite sutra, ne znate, radite ad hok, čeka se presuda. Samo učestvovanje u procesu je sporno”, istakla je Trivićeva.

    Dodala je da je Dodik kriv za mnogo afera i tužnih ljudskih sudbina koje je svjesno ili nesvjesno prouzrokovao.

  • Putin nudi Americi rijetke minerale

    Putin nudi Americi rijetke minerale

    Moskva je otvorena za mogućnost da ponudi Americi pristup rijetkim mineralima iz Rusije, ali i ukrajinskih teritorija koje su pod ruskom kontrolom, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Prethodno je američki predsjednik Donald Tramp više puta insistirao da Ukrajina ustupi neke minerale u zamjenu za podršku Vašingtona, a dvije strane su blizu dogovora, tvrde ukrajinske vlasti.

    Rusija je spremna da “ponudi” sirovine američkim partnerima u zajedničkim projektima, a među njima su i one koje dolaze iz “novih teritorija”, rekao je juče Putin u intervjuu za državnu televiziju, aludirajući na oblasti u istočnoj Ukrajini koje su zauzele ruske snage, prenosi B92.

    Prijedlog podrazumijeva i saradnju Moskve i Vašingtona u rudarenju aluminijuma i dopremanju tog metala u Ameriku, čime bi se cijene ove rude stabilizovale, dodao je ruski predsjednik.

    Putin je iznio ponudu poslije Trampovih pokušaja da dobije pristup ukrajinskim resursima, a ruski lider je spreman da radi na rudarenju sa “stranim partnerima”.

    “Mogućnost sklapanja sporazuma između Vašingtona i Kijeva nije zabrinjavajuća, jer Rusija nesumnjivo ima, želim da naglasim, znatno više takvih sirovina od Ukrajine”, tvrdi Putin.

    Dodaje da je isto i sa novim teritorijama.

    “Spremni smo da privučemo strane partnere na takozvane nove teritorije, koje su istorijski bila naše i vratile su se u sklop Ruske Federacije”, kazao je Putin.

    Nagovijestio je da bi saradnja Amerike i Rusije mogla da obuhvati i proizvodnju aluminijuma u sibirskom gradu Krasnojarsku, gdje “Rusal”, ruska kompanija koja se bavi obradom aluminijuma, ima najveća postrojenja.

    Poslije Putinovog obraćanja uslijedio je sastanak vlade te zemlje, na kojem se raspravljalo o prirodnim bogatstvima.

    Prijedlog otvara prilično veliku perspektivu, a Americi su potrebni rijetki minerali kojih Rusija ima mnogo, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Američka vojna i ekonomska pomoć Ukrajini dostigla je oko 500 milijardi dolara od početka rata u Ukrajini i Vašington želi da dobije minerale od Ukrajine u toj vrijednosti”, kazao je Tramp.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osporava tačnost tih brojki, ali se vjeruje da želi bilo kakav dogovor koji sadrži bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    “Pregovori su dosad bili vrlo kostruktivni i gotovo svi ključni detalji su ugovoreni”, rekla je juče Olga Stefanišina, zamjenica ukrajinskog premijera za evropske i evroatlantske integracije.

    I Evropska unija je ponudila Ukrajini sličnu saradnju, iako ima drugačiji pristup od Amerike.

    EU je ponudila Ukrajini svoj sporazum o “kritičnim materijalima”, juče kada je Tramp iznio tvrdnje da je Vašington blizu potpisivanja sporazuma sa Kijevom za prava na ogromne prirodne resurse.

    Evropski povjerenik za industrijsku strategiju Stefan Sežurne rekao je da je prijedlog iznio ukrajinskim zvaničnicima sa kojima se susreo u Kijevu tokom posjete Evropske komisije povodom obilježavanja tri godine od početka rata u Ukrajini.

    “Dvadeset jedan od 30 kritičnih materijala koje Evropa treba može obezbijediti Ukrajina u partnerstvu u kojem svi dobijaju. To bi za obje strane bila ‘vin-vin’ situacija”, rekao je Sežurne, prenosi AFP.

    “Politico” navodi da je Sežurne kazao da je “dodana vrijednost koju Evropa nudi da nikad neće zahtijevati dogovor koji nije obostrano koristan”, prenosi Nacional.hr.

    Ukrajina ima ogromne naslage kritičnih elemenata i minerala, od litijuma do titana, koji su ključni za proizvodnju modernih tehnologija i vrlo traženi u globalnoj trci za resursima.

    Takođe, ima ogromne rezerve uglja, kao i nafte, plina i urana, ali većina toga nalazi se na teritorijima pod kontrolom Rusije.

    Prema procjenama iz Kijeva, oko pet odsto važnih neobrađenih sirovina na Zemlji se nalazi u Ukrajini, ali neka od nalazišta su pod kontrolom Rusije.

  • Rubio otkrio o čemu će se pričati na sljedećem sastanku Rusa i Amerikanaca o Ukrajini

    Rubio otkrio o čemu će se pričati na sljedećem sastanku Rusa i Amerikanaca o Ukrajini

    ​Sjedinjene Američke Države očekuju da će se na predstojećim razgovorima sa Rusijom raspravljati o tome kakve korake je Moskva spremna da preduzme kako bi se došlo do mirnog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    U intervjuu za portal “Brightbart news”, Rubio je podsjetio da je ruska delegacija tokom sastanka u Rijadu jasno izrazila želju da se sukob u Ukrajini okonča “pod pravim uslovima”.

    “Nismo razgovarali o tome koji su to uslovi. Stoga je sljedeći korak novi sastanak sa njima u nekom trenutku, sa pravom grupom ljudi u prostoriji, i da se počne definisati šta Rusija mora da uradi za prekid sukoba” naglasio je Rubio.

    Rubio je još dodao da će se isto pitanje postaviti i Ukrajini.

    Takođe je istakao da bi želio da je rat u Ukrajini “završio juče”, prenosi “TASS”.

    Razgovori između ruskih i američkih predstavnika održani su u Rijadu u utorak, 18. februara, i trajali su približno četiri i po sata, prenosi “24Sedam”.