Moramo biti veseli. Nema razloga za zabrinutost, naučio sam da se nosim težim stvarima. Osudili su me na godinu dana njihovog s*anja.
Poručio je ovo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine izrekao prvostepenu presudu, osudivši ga na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Srpske.
Dodik kaže da mu je važno da je narod tu i da mu daje podršku.
Sud Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske izrekao je kaznu zatvora od godinu dana, kao i mjeru zabrane vršenja duženosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Ovo je saopšteno iz Suda BiH nakon što je izrečena presuda Dodiku i Milošu Lukiću, v.d direktoru Službenog glasnika Republike Srpske koji je oslobođen optužbi.
“Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine”, saopšteno je iz Suda BiH.
U saopštenju se dalje navodi da u odnosu na prijedlog Tužilaštva koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude.
Potvrđenom optužnicom Tužilaštvo BiH je optužene Milorada Dodika i Miloša Lukića teretilo da, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli Odluke Visokog predstavnika za BiH.
“U optužnici je, između ostalog, navedeno da su, u periodu od 1.7.2023. do 9.7.2023. godine u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Miloš Lukić, kao službene osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, svjesni i znajući da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika”, saopšteno je iz Suda BiH.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sazvao je hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost za danas za 17 časova.
Predsjednik RS Milorad Dodik danas je osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i 6 godina zabrane političkog djelovanja.
Podsjećamo, Sud BiH proglasio je danas krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću trajalo je godinu dana.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza o proglašenju važećim dva zakona Republike Srpske koja je Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, prethodno poništio. Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona u Službenom glasniku RS.
Pred Sudom BiH Lukić je oslobođen optužbi.
Granična policija BiH je dobila najavu ulaska 70 pripadnika mađarske antiterorističke policije, piše “Kliks”.
Ova informacija stiže nakon sinoćnje izjave Milorada Dodika da će pripadnici antiterorističke jedinice specijalne policije Mađarske sa MUP-om Srpske imati zajedničke vježbe.
Oni su ušli u BiH prije dva dana odnosno 24. februara, a kao razlog je naveden obuka i vježba s pripadnicima MUP-a Republike Srpske.
To znači da su nadležne institucije BiH dale saglasnost za ulazak pripadnika stranih bezbjednosnih službi na teritoriju BiH nakon zakonski ispoštovane procedure.
Nakon izjave predsjednika Srpske, federalni mediji su počeli da dižu tenzije lažnim tvrdnjama da dolazak mađarskih specijalaca nije najavljen. Pojedini su išli čak toliko daleko i tvrdili da je riječ o vojnicima.
Šef kluba poslanika Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Aleksandar Trninić izjavio je da je u aktuelnom političkom trenutku od ključne važnosti da Narodna skupština zaštiti Ustav Republike Srpske i očuva njene institucije.
“Narodna skupština je najveći zakonodavni organ i jedino ona ima nadležnost da štiti Ustav Republike Srpske. Kao srpski narod i političari koje je narod birao, moramo biti složni i jedinstveni u odbrani naših institucija. Svjesni smo da je sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika samo početak. Ako sada popustimo, ne znamo šta je sljedeće, ali sigurno možemo očekivati nastavak pritisaka”, rekao je Trninić za RTRS.
Osvrćući se na jučerašnji miting ispred Narodne skupštine Republike Srpske u znak podrške institucijama Srpske, Trninić je izrazio žaljenje što opozicija nije učestvovala u ovom događaju.
“Žao mi je što opozicija nije prepoznala trenutak kada je potrebno pokazati jedinstvo. Smatram da su lideri opozicije trebali biti na bini ispred Narodne skupštine i poslati jasnu poruku Sarajevu da smo jedinstveni i da nećemo podlijegati pritiscima. Trebalo je pokazati da strane ambasade i određeni sudovi neće uticati na našu odlučnost da zaštitimo Republiku Srpsku”, naglasio je Trninić.
On je ocijenio da se kroz proces protiv Dodika zapravo pokušava oslabiti Republika Srpska, napadom na njenog predsjednika kao jednu od najvažnijih institucija.
“Predsjednik Republike Srpske nije učinio ništa mimo zakona – on je postupao u skladu s Ustavom i potpisao ukaz o zakonima koje je usvojila Narodna skupština. Isto je postupio i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika, gospodin Lukić. Ovaj proces je politički motivisan, a cilj je slabljenje institucija Republike Srpske”, kazao je Trninić.
Posebno je istakao da postoje sumnje u nepristrasnost Suda BiH, navodeći podatke o predsjedavajućoj sudiji Seni Uzunović.
“Ne želim se baviti spekulacijama, ali činjenica je da je sudija Uzunović bila pripadnica Armije BiH, konkretno 45. brigade, na poziciji pomoćnika komandanta za pravne poslove. Dobro znamo kakav stav prema Republici Srpskoj imaju pripadnici te vojne formacije, zbog čega postoji opravdana bojazan da proces protiv predsjednika Dodika nije vođen nepristrasno”, rekao je Trninić.
Zaključio je da je suštinski cilj ovakvih postupaka unitarizacija BiH i slabljenje Republike Srpske.
“Danas je meta Milorad Dodik, sutra to može biti neko drugi. Žele da oslabe institucije, a time i samu Republiku Srpsku. To ne smijemo dozvoliti”, poručio je Trninić.
Jutros je dojavljeno da se u Osnovnom sudu u Banjaluci nalazi bomba.
Mejl u kojem je napisao da se u sudu nalazi veća količina eksploziva koja će eksplodirati u roku od dva sata uočen je u 8.20 časova.
U toku je evakuacija zaposlenih i radi se kontra-diverzioni pregled.
Nema dojava u drugim sudovima.
Više informacija u toku dana.
Bez obzira na odluku Suda BiH u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, Bosna i Hercegovina će se suočiti s novom političkom nestabilnošću, saglasni su analitičari.
Iako se često postavlja pitanje da li je BiH ikada izašla iz krize, sadašnji trenutak nagovještava dodatne političke tenzije i komplikacije.
“Proces protiv Milorada Dodika predstavlja završnu fazu sukoba između njega i pojedinih međunarodnih aktera, koji su u posljednjim sedmicama znatno revidirali svoje stavove. Dolazak Rudija Đulijanija, advokata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, u Banjaluku jasno pokazuje koliko je situacija ozbiljna. Bez obzira na ishod, pravne i političke posljedice ovog suđenja odraziće se na institucionalnu stabilnost i mogu dovesti do blokada i produbljivanja krize”, ističe Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” za BiH.
Krešić podsjeća da se ove godine obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, izražavajući nadu da će trenutna situacija podstaći sve strane u BiH da napuste međusobne sukobe i fokusiraju se na stabilniji politički dijalog.
“Neophodno je da ključni politički lideri, bez obzira na nacionalnu pripadnost, sjednu za isti sto i pronađu rješenje za izlazak iz stalnih političkih sukoba”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Politikolog Nikolina Lozo upozorava da bi bilo neodgovorno spekulisati o mogućem ishodu suđenja, jer bi svaka procjena mogla biti shvaćena kao pritisak na pravosudne institucije.
“Ono što možemo analizirati jesu moguće posljedice. BiH se godinama suočava s kontinuiranim političkim krizama, gdje jedna nestabilnost smjenjuje drugu. Ipak, smatram da, bez obzira na odluku suda, nećemo svjedočiti toliko dubokoj krizi kakva se predviđa. Trenutni sistem nema mehanizme koji bi omogućili njegovo ozbiljno urušavanje”, objašnjava Lozo.
Prema njenim riječima, ključno je da politički akteri, posebno iz opozicije, šalju jasne poruke građanima da će institucije nastaviti sa radom bez obzira na sudsku odluku.
“Vladajuće strukture šalju poruke koje izazivaju zabrinutost među građanima, dok opozicija treba preuzeti odgovornost u smirivanju tenzija”, dodaje ona.
Politikolog Milica Marić smatra da je sam sudski postupak već značajno uticao na političku scenu u Republici Srpskoj i BiH.
“Bez obzira na presudu, političke tenzije će rasti. Odluka Suda BiH neće riješiti nijedan ključni problem, ali može stvoriti dodatne izazove. Očekuje se nastavak političke borbe, kako za očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske, tako i za suprotstavljanje spoljnim pritiscima. S obzirom na podršku vlastima koja je vidljiva na terenu, teško je očekivati unutrašnje potrese unutar vladajuće strukture, ali opozicija će igrati ključnu ulogu u daljim dešavanjima”, navodi Marićeva.
Suđenje Dodiku i Lukiću zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita ulazi u završnu fazu, a prvostepena presuda biće objavljena danas u 13 časova pred Sudom BiH. Tužilaštvo je zatražilo zatvorsku kaznu i zabranu političkog djelovanja u trajanju od 10 godina, dok odbrana insistira na oslobađajućoj presudi.
Narodna skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici raspravlja o informacijama vezanim za Ustav BiH, uz ocjenu da su odluke visokog predstavnika nelegalne i da je Srpska pod političkim pritiscima.
Poslanici u NSRS saglasni su da Republika Srpska nikada neće pokleknuti pod pritiscima. „Mjere koje ćemo preduzeti artikulisaćemo kroz zaključke koje danas pokušavamo donijeti“, rekao je šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica.
Mazalica je dodao da nijedan ishod današnje presude neće biti zadovoljavajući za Srpsku. „Ako presuda bude oslobađajuća, moraćemo zauzeti stav koji smo možda trebali zauzeti ranije“, istakao je on.
Prema riječima šefa Kluba poslanika Socijalističke partije Srđana Todorovića, proces pred Sudom BiH ne tiče se pojedinca, već institucije predsjednika Srpske. „Cilj je zaštititi Ustav Srpske i institucije, a podrška građana juče ispred NSRS pokazala je da su ljudi svjesni situacije“, rekao je Todorović.
On je naglasio da prihvatanje nametnutih zakona mimo Ustava BiH predstavlja direktan udar na ustavni poredak. „Sudi se predsjedniku Srpske za ono što su njegove ustavne obaveze, i tu nema prostora za povlačenje“, poručio je Todorović.
Šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske Aleksandar Trninić naglasio je da je sudski proces protiv predsjednika Milorada Dodika tek početak političkih pritisaka na Srpsku. „U ovom trenutku potrebno je jedinstvo, da se pošalje jasna poruka Sarajevu da Srpska neće pokleknuti“, izjavio je Trninić.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i ministar finansija i trezora Srđan Amidžić ocijenili su proces protiv Dodika kao politički montiran. „Jedino ispravno je da se proces prekine. Poslije bilo kakve presude ništa više neće biti isto“, rekao je Košarac.
Košarac je poručio da, ukoliko presuda bude osuđujuća, srpski predstavnici će se povući iz institucija BiH. „Njihov motiv je da presuda bude osuđujuća, nemojmo se zavaravati“, dodao je on.
Amidžić je naglasio da je opozicija poslala lošu poruku građanima time što nije podržala jedinstvo Srpske u ovom trenutku. „Juče su u NSRS napadali predsjednika kojeg su ranije podržali“, rekao je on.
Pred Sudom BiH danas se očekuje izricanje presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktoru “Službenog glasnika” Milošu Lukiću zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Košarac je poručio da opozicija ignoriše stavove Srpske i da se o svim važnim pitanjima mora pitati Republika Srpska. „Javna je tajna da se opozicija sastaje sa ‘Trojkom’ i da često idu kod Šmita“, zaključio je on.
Evropske zemlje, koje su se “čvrsto postavile na put militarizma”, izgubile su pravo učestvovanja u pregovorima o Ukrajini i sve se više nalaze u međunarodnoj izolaciji, poručilo je u popodnevnim satima rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Rusija je to poručila u saopštenju povodom rezolucija o ukrajinskoj krizi koje su usvojili Generalna skupština i Savjet sigurnosti UN-a.
“Rasprave i glasanja održana u UN-u jasno pokazuju da svjetska zajednica traži mir. Evropljani, koji su se čvrsto usmjerili prema militarizaciji i time izgubili pravo učestvovanja u pregovorima o uslovima rješavanja ukrajinske krize, sve su više izolovani. Vidljivi su ozbiljni pomaci u stavovima globalne većine, koja pokazuje sve više realizma i nastoji pridonijeti što bržem okončanju sukoba”, poručilo je rusko ministarstvo.
Podsjetimo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija juče je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska akcija na Ukrajinu i poziva na povlačenje ruskih trupa. Rezolucija koju su predložile Ukrajina i evropske zemlje dobila je podršku 93 države, dok je 18 bilo protiv, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, a 65 zemalja je bilo suzdržano.
Istovremeno, Savjet sigurnosti UN-a usvojilo je američku rezoluciju koja poziva na brzo okončanje sukoba u Ukrajini, ali bez direktnog kritikovanja Rusije. Ova rezolucija prošla je uz podršku Rusije i Kine, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo bile suzdržane.
Kremlj je pozdravio “mnogo uravnoteženiji” američki stav prema Ukrajini nakon glasanja u Savjetu sigurnosti UN-a i istakao da je nova američka pozicija korak prema realnijem pristupu rješavanju sukoba.
Američki predsjednik Donald Tramp juče je tokom susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Bijeloj kući rekao da je direktno pitao ruskog predsjednika Vladimira Putina o prisutnosti evropskih vojnika kao mirovnjaka u Ukrajini te da mu je Putin rekao da pristaje na to. Ali je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, danas to demantovao.
Peskov je na pitanje o tome samo odvratio da postoji službeni stav ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je rekao da Rusija ne može pristati na to. “Nemam šta dodati tome”, rekao je Peskov.
Kremlj, dakle, barem u javnosti želi poslati poruku da Evropa nije dobrodošla ni u pregovorima ni u mirovnim snagama u Ukrajini, nakon sklapanja eventualnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji se još uvijek čini dalekim.
S druge strane, evropske zemlje i Ukrajina nastavljaju insistirati na povlačenju ruskih snaga i očuvanju ukrajinskog teritorijalnog integriteta kao preduslova za bilo kakve mirovne pregovore, prenosi “Index”.