VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oko 7,3 miliona komada novčanica KM više nije u opticaju

    Oko 7,3 miliona komada novčanica KM više nije u opticaju

    Oko 7,3 miliona komada starijih izdanja novčanica KM do sada je povučeno iz opticaja, a novac koji je neprikladan za opticaj se uništava na visokosofisticiranim mašinskim sistemima, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).

    Kako navode, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, neprikladnu valutu povlače iz opticaja, uništavaju i zamjenjuju novčanicama i kovanim novcem Centralne banke.

    “U skladu sa analizama koje provodi Centralna banka, trenutno se količina novčanica starijih izdanja koje su povučene iz opticaja procjenjuje na 7,3 miliona komada novčanica KM. U odnosu na ukupnu količinu novčanica izvan CB BiH u količini od 111 miliona komada, novčanice starijih izdanja učestvuju sa procentom od oko šest odsto”, kazali iz CB BiH.

    Pojašnjavaju da se novac koji je neprikladan za opticaj ne reciklira.

    “Odlukom o postupanju s novčanicama i kovanim novcem konvertibilne marke koji je neprikladan za opticaj i oštećenim novčanicama efektivnog stranog novca (‘Službeni glasnik BiH’, 88/24 od 10. decembra 2024. godine), CB BiH je utvrdila osobine i karakteristike, kao i način postupanja s novčanicama i kovanim novcem konvertibilne marke koji je neprikladan za opticaj i oštećenim novčanicama efektivnog stranog novca. CB BiH, posredstvom trezora svojih glavnih jedinica i filijala, u redovnom poslovanju preuzima od komercijalnih banaka gotov novac KM koji je neprikladan za opticaj (pohabane i oštećene novčanice i oštećeni kovani novac, makulature novčanica i kovanog novca, novčanice i kovani novac koji se povlače iz opticaja i prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja), u skladu sa propisom CB BiH o postupku predaje/preuzimanja gotovog novca u trezorima CB BiH”, navode.

    Dodaju da Centralna banka takođe prima oštećene novčanice i kovanice KM od fizičkih lica koja podnesu zahtjev za zamjenu u slučaju većih oštećenja novčanica i kovanica KM ukoliko su ispunjeni uslovi koji su propisani da bi se zamjena izvršila.

    “Najveće količine uništenih novčanica su pohabane novčanice koje su usljed upotrebe dotrajale, te im je znatno smanjen kvalitet papira i boja, odnosno svojim izgledom nisu podobne za dalji opticaj. Sa druge strane, oštećene novčanice su novčanice sa različitim vidovima oštećenja, kao na primjer novčanice poderane na dva ili više dijelova zalijepljene ljepilom, novčanice kojima nedostaje jedan ili više dijelova, iscrtane novčanice, novčanice oštećene masnoćom, bojom ili novčanice koju su nagorjele, progorjele, nagrižene i slično”, pojasnili su iz CB BiH.

    Osim toga, navode i da je oštećeni kovani novac u stvari novac koji je iskrivljen, okrnjen, nagrižen, odnosno koji je izgubio autentični oblik.

    “Redovnim procesom uništavanja neprikladnog novca i puštanjem u opticaj novčanica koje posjeduju adekvatna kvalitativna svojstva, održava se zadovoljavajući nivo kvaliteta novca u opticaju i omogućava lakša provjera autentičnosti. Za CB BiH ovo je kontinuiran proces koji se obavlja u skladu sa propisima i procedurama Centralne banke”, zaključili su.

  • Sud blokirao Trampovu obustavu finansiranja programa federalne pomoći

    Sud blokirao Trampovu obustavu finansiranja programa federalne pomoći

    Američki sud je privremeno blokirao obustavu finansiranja programa federalne pomoći, koju je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela u utorak, prenose američki mediji.

    “Mislim da postoji bojazan od nepopravljive štete“, saopštila je okružni sudija Loren Alikan u obrazloženju svoje odluke, prenosi Glas Amerike.

    Sud je zakazao novo ročište za sljedeći ponedjeljak i blokirao implementaciju obustave pomoći do 17 sati po lokalnom vremenu tog dana.

    Administracija Donalda Trampa privremeno je obustavila programe davanja grantova, zajmova i druge finansijske pomoći preko Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB).

    Ova naredba je stvorila konfuziju i zbunjenost među lokalnim zvaničnicima i organizacijama, navodi Glas Amerike.

    Grupa demokratskih državnih tužilaca najavila je da će se protiv odluke u pauziranju grantova i pomoći boriti sudskim putem.

    Kako je najavljeno, tužbu će, između ostalih, podnijeti države Njujork, Kalifornija i Masačusets.

  • Da li će poslanici iz Srpske u bojkot trgovina?

    Da li će poslanici iz Srpske u bojkot trgovina?

    Bojkot trgovina, koji je u petak realizovan u Hrvatskoj, a seli se i kod nas, podržavaju i brojni poslanici u parlamentu Republike Srpske.

    Većina narodnih tribuna, s kojima smo juče razgovarali, u izjavi za “Nezavisne novine” saglasna je u tome da su cijene u našim prodavnicama neopravdano visoke.

    Ovakvoj praksi se, poručuju neki od njih, mora stati na kraj, jer ljudi jedva preživljavaju od prvog do prvog u mjesecu.

    Podsjetimo, pod parolom “Bojkot zbog visokih cijena. Jedan dan ne kupuj ništa”, građani BiH su pozvani da u petak, 31. januara, ne idu u prodavnice, ali ni u ugostiteljske objekte, benzinske pumpe…

    U Hrvatskoj je 24. januara u trgovinama izdato gotovo dva miliona računa manje nego isti dan prethodne sedmice, a za idući petak pozivaju na još jači bojkot, s tim što se od četvrtka kreće i u izbjegavanje tri trgovačka lanca na sedam dana, kao i tri proizvoda kojima su cijene naglo skočile.

    Ujedno, ova ideja već poprima regionalne razmjere, pa će u naredni petak, osim građana BiH i Hrvatske, trgovine u širokom luku zaobilaziti i brojni potrošači u Crnoj Gori, u čemu ih je podržao i premijer Milojko Spajić.

    Nenad Stevandić (US) DA
    Apsolutno sam siguran da građanski aktivizam u tom smislu može da bude samo pozitivan i da građani na taj način upozoravaju vlast i kontrolne organe da ne smiju praviti dilove sa veletrgovcima nego voditi računa o njima. Tako da, slažem se s tom vrstom građanskog aktivizma. Podržaću ga.

    Maja Dragojević Stojić (SDS) DA
    Svakako ću da podržim bojkot s obzirom na to da je postalo nezamislivo kojom brzinom rastu cijene svih proizvoda, a posebno osnovnih životnih namirnica. Plate i penzije su nedovoljne da pokriju sve mjesečne potrebe naših građana. Ljudi jedva preživljavaju od prvog do prvog u mjesecu. Neću u kupovinu u petak.

    Srđan Mazalica (SNSD) NE
    Nisam siguran koliko će taj bojkot dati efekte, s obzirom na to da će se ljudi vjerovatno, ako taj dan ne budu ništa kupovali, obezbijediti prethodni dan i kupiti sve što im treba. Mislim da neće doći do pada potrošnje. Iskreno, ako mi nešto bude trebalo, sigurno ću otići i uzeti. Ne mislim da ta akcija može dati određene efekte, čak i kad bi svi građani BiH postupili po tome.

    Srđan Todorović (SP) DA
    Planirao sam da ne idem u kupovinu. Mislim da trgovci u ovom opštem poskupljenju, koje je dijelom opravdano, friziraju cijene i za neopravdani dio, odnosno koriste situaciju da cijene povećaju van onoga što je opravdano povećanje. Ignorisaću kupovinu u petak.

    Tanja Vukomanović (PDP) DA
    Neću u petak u kupovinu. Vidjela sam da se po društvenim mrežama počela širiti ta akcija. Ja mislim da je svaki građanski bunt, odnosno akcija dobrodošla. Smatram da su cijene nerealne. Mogu jedan dan bez kupovine i vjerujem da mogu svi.

    Nebojša Vukanović (Za pravdu i red) DA
    Dajem veliku podršku toj akciji i vrlo rado ću se priključiti. Sigurno neću kupovati i pozvaću ljude da ne kupuju. Monopolisti bliski vlastima imaju potpuni monopol i na sceni je nevjerovatna pljačka. Skuplji su proizvodi kod nas nego u Švajcarskoj i Njemačkoj.

    Spomenka Stevanović (Demos) DA
    Opravdan je bunt građana i neću definitivno ići u kupovinu, jer neke cijene zaista, bez ikakvog razloga, idu gore. Uvijek se nađu mešetari, a imali smo takvih situacija i ranije. Pratila sam i čitala ovih dana da će čaj u nekim restoranima da košta tri marke. Očigledno, značajan broj, naravno ne svi, proizvođača i trgovaca koristi ovakve krizne situacije da zarade na građanima.

    Darko Banjac (NPS) NE
    Ja ću kupovati sve namirnice koje su neophodne meni i mojoj porodici u datom trenutku, kao što će svaki građanin to uraditi. Ne vjerujem da postoji građanin koji neće kupiti mlijeko, hljeb, odnosno osnovne životne namirnice koje su im potrebne da prehrane svoju porodicu taj dan ili pet dana. Što se tiče bunta građana, slažem se s njima, jer su cijene previsoke i trgovci treba da definišu niže cijene.

  • Plate medicinskih sestara rastu, ali i dalje ispod očekivanja

    Plate medicinskih sestara rastu, ali i dalje ispod očekivanja

    Osnovna plata medicinske sestre u Republici Srpskoj iznosi 1.240 KM, dok u zavisnosti od platnog razreda može dostići 1.350 KM. Ipak, kada se od ove sume oduzmu topli obrok i regres, primanja padaju ispod zakonskog minimalca, upozorava predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Srpske Mirko Šerbedžija.

    Kako piše Srpska info, od januara će medicinske sestre dobiti dodatnih 100 KM, prema odluci Vlade. Međutim, medicinari nisu zadovoljni ovim povećanjem, jer su tražili da im se primanja uvećaju za 500 KM.

    – Najavljeno povećanje od 10 odsto koje bi trebalo stupiti na snagu od aprila mijenja situaciju. Kada se sve sabere, naše plate će biti veće za 17 do 18 odsto, odnosno za oko 240 KM – rekao je Šerbedžija.

    On podsjeća da medicinarima plate nisu povećavane skoro tri godine, te ističe da je sindikat ranije zahtijevao povećanje cijene rada sa 159,5 na 200 KM, što bi donijelo povećanje plata za 240-270 KM.

    Problem, međutim, predstavlja činjenica da pojedine zdravstvene ustanove pokušavaju da smanje koeficijente zaposlenima kako bi izbjegle trošak povećanja od 100 KM.

    – Ako se to dogodi, povećanje bi bilo simbolično, svega 4-5 KM. Nećemo dozvoliti ovakvo poniženje i borićemo se svim sredstvima – poručuje Šerbedžija.

  • Ukrajina izvela masovni napad bespilotnim letjelicama, cilj bio i nuklearni objekat

    Ukrajina izvela masovni napad bespilotnim letjelicama, cilj bio i nuklearni objekat

    Ruske snage protivvazdušne odbrane uništile su tokom noći 104 bespilotne letjelice Oružanih snaga Ukrajine u devet regiona, saopštilo je jutros Ministarstvo odbrane Rusije.

    Smolensku oblast u Rusiji napale su ukrajinske bespilotne letjelice, od kojih je jedna pokušala da ugrozi nuklearni objekat, izjavio je šef regiona Vasilij Anohin.

    “U raznim oblastima Smolenske oblasti, civilni objekti su bili izloženi masovnom napadu bespilotnih letjelica. Prema preliminarnim informacijama, jedan od dronova je oboren tokom pokušaja napada na nuklearni energetski objekat“, rekao je ruski guverner na svom Telegram kanalu, prenosi Interfaks.

    Prema njegovim riječima, niko nije povrijeđen i nije bilo materijalne štete, prenosi Tanjug.

    Olupina drona pala je i u industrijskoj zoni u oblasti Nižnjeg Novgoroda, a požar je izbio u preduzeću, izjavio je danas šef regiona Gleb Nikitin.

    “Kao rezultat odbijanja napada bespilotnih letjelica, fragmenti drona pali su na teritoriju jednog od preduzeća industrijske zone Kstov, vatrogasci sada gase požar“, napisao je guverner na svom Telegram kanalu.

    Prema njegovim riječima, nije bilo žrtava.

  • Ministarstvo finansija BiH ne štedi na putovanjima

    Ministarstvo finansija BiH ne štedi na putovanjima

    Ministarstvo finansija i trezora BiH potrošilo je tokom prošle godine 33.000 KM na hotelski smještaj u zemlji i inostranstvu, dok u naredne tri godine planira izdvojiti dodatnih 202.564 KM bez PDV-a za avionske karte i putne aranžmane.

    Kako piše Srpska info, u godišnjem obavještenju Ministarstva, kojim rukovodi Srđan Amidžić, navedeno je da su službena putovanja obuhvatila destinacije poput Banjaluke, Skoplja, Beograda, Beča, Brisela i Pariza, pri čemu nije bilo štednje na komforu.

    Primjera radi, noćenje u pariskom hotelu „Felicien“ košta oko 150 evra po osobi, a u ovom hotelu su 31. oktobra 2024. plaćena dva računa od po 941,98 KM. Nekoliko dana kasnije, račun u beogradskom „Crowne Plaza“ hotelu iznosio je 1.228 KM, pri čemu noćenje po osobi prelazi 200 evra.

    Osim hotelskog smještaja, Ministarstvo finansija BiH u avgustu 2024. sklopilo je trogodišnji ugovor sa agencijom VIP Travels iz Sarajeva za kupovinu avionskih karata i putnih paketa, čija je vrijednost 202.564 KM bez PDV-a. Kako piše Srpska info, s istom agencijom je u periodu od 2021. do 2024. već postojao sličan ugovor, ali je tada iznos bio manji – 149.000 KM.

    Prema podacima revizora, u 2023. godini na putne troškove potrošeno je 106.731 KM, što je za 30.901 KM više u odnosu na 2022. Od tog iznosa, 92.268 KM je utrošeno na službena putovanja u inostranstvu, dok se 14.463 KM odnosi na putovanja unutar BiH.

    Iako se budžetska izdvajanja za putovanja i smještaj iz godine u godinu povećavaju, ostaje pitanje da li je ovakvo trošenje javnih sredstava opravdano, posebno u svjetlu sve većih ekonomskih izazova.

  • Ko profitira od otkupa Komsara?

    Ko profitira od otkupa Komsara?

    U narednih 15 dana ležište uglja „Ugljevik istok dva“ postaće vlasništvo Republike Srpske, što je pompezno najavljeno dok su radnici RiTE Ugljevik protestovali zbog problema sa snabdijevanjem ugljem i poslovanjem kompanije Komsar enerdži. Ovaj potez otvara pitanje da li je riječ o pokušaju smirivanja protesta ili o dubljoj ekonomskoj strategiji Vlade.

    Za preuzimanje dijela vlasničkog udjela firme „Comsar energy“ Vlada Republike Srpske planira izdvojiti oko 234 miliona KM. Kako piše Srpska info, nedostatak uglja doveo je do prekida rada termoelektrane Ugljevik, što je uzrokovalo i obustavu grijanja u toj opštini, zbog čega su radnici izrazili nezadovoljstvo. Odluka o otkupu privremeno je smirila situaciju, ali postavlja se pitanje opravdanosti ovakvog rješenja.

    „Ovdje je ključno pitanje da li je politika koncesija Vlade Srpske bila ispravna, s obzirom na to da je koncesija firmi Comsar dodijeljena prije desetak godina uz obećanja da će biti izgrađen novi blok TE Ugljevik. Do toga nije došlo, a sada država mora platiti ogromne iznose kako bi preuzela eksploataciju ležišta“, izjavio je Srđan Traljić iz TI BiH.

    Ugovor između Republike Srpske i Komsara, čiji je vlasnik ruski oligarh Rašid Serdarov, godinama je skriven od javnosti. Kompanija je još 2011. dobila koncesiju za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3, koja je trebala biti završena do 2016, ali nikada nije izgrađena. Umjesto da Vlada raskine koncesiju i vrati rudnik pod svoje okrilje, ona je 2021. produžila koncesioni period na čak 44 godine.

    „Ako koncesionar plaća državi za eksploataciju, nije jasno zašto bi sada trebalo otkupiti firmu za ogroman novac. To su sredstva iz budžeta koji se puni novcem građana i njihovim porezima“, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

    Kako navodi Srpska info, odluka Vlade izazvala je brojne kritike u javnosti. Narodna poslanica PDP-a Tanja Vukomanović ističe da se radi o klasičnom primjeru pogodovanja privatnim interesima na račun građana.

    „Prošlo je 15 godina, a ništa nije urađeno. Na kraju će cijeli slučaj završiti na štetu Republike Srpske. Ovo pokazuje da se više vodi računa o interesima Serdarova nego građana. Milioni nestaju u ovakvim projektima, dok za stvarne potrebe stanovništva novca nema“, poručila je Vukomanovićeva.

    Dodatni problem mogao bi nastati ukoliko bi Vlada jednostrano raskinula koncesioni ugovor, jer postoji rizik da „Comsar energy“ pokrene međunarodnu arbitražu u Londonu i zatraži odštetu od čak 10 milijardi evra, piše BN TV.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva najavljeno je da će u narednim danima biti dostupno više informacija o ovom pitanju.

  • Stevandić: Ostavka premijera Vučevića – moralni kompas za tačku preloma

    Stevandić: Ostavka premijera Vučevića – moralni kompas za tačku preloma

    Postižući dosad nezamislive spoljnopilitičke uspjehe u etabliranju Srbije kao zemlje koja paralelno komunicira sa najjačim na istoku i zapadu i dižući ekonomiju među mali vrh zemalja sa najvećim BDP (Srbija je prva ili druga) Vučić se nije izdizao iznad običnih ljudi i osiono i nekulturno ponašao na unutrašnjem planu već je možda čak neoprezno ili naivno slobode izražavanja i djelovanja pustio do krajnjih granica.

    Paralelno sa tim su mu se uspavali poneki članova SNS po dubini smatrajući da se mnogi mogu posvetiti samo sebi jer će se Vučić pobrinuti za sve ostalo.
    Iako je rejting SNS ostajao visok, ipak se proizvodio oportinizam i nezainteresovanost za širu javnu podršku uspješne politike.
    Opozicija svih tipova i modela nije afirmisala ni jednu novu ličnost, ni politički pravac, bilo unutrašnji, finansijski, razvojni a pogotovo ne spoljnopolitički, pa je sve do pojave bunta mladih ljudi sve bilo relativno predvidivo i očekivano.
    Onda je taj bunt dao adrenalina opoziciji koja bez obzira na to nije povećala odnosno stekla podršku u narodu da bi joj to kratkoročno ili dugoročno pomoglo. Kako na opozocionoj strani niko nije podnosio ostavke zbog stalnih neuspjeha, na strani vlasti je dolazilo do postepenog dizanja moralnog praga, pa je danas nakon dosta slabo promovisanih i kao moralni čin primjećenih ostavki ljudi iz SNS i premijer, iako čovjek od najvećeg povjerenja predsjednika Srbije, i sa najboljim izbornim rezultatom u istoriji Vojvodine i Novog Sada, neočekivano je podnio ostavku i bacio rukavicu morala i na suprotni dio političkog spektra.
    Ne znam hoće li to tamo iko razumijeti i ograditi se od raznih Gluhonjića, primitivaca i nasilnika koji upadaju na Svetosavske akademije, vrijeđaju crkvu nipodaštavajući srpsku istoriju i kulturu i još šalju prijetnje i pozivaju na sukobe.
    MUP Srbije, u poređenju sa postupanjima policija Francuske, Njemačke,Austrije ili Italije, na ulične blokade i nasilje od samog početka više djeluje kao savjetovalište, pa im mnogi pokušavaju otimati štitove i skidati šljemove. Situacija se usložnjava u pravcu sukoba i neka agentura bi lako mogla da izazove još veće incidente da smrtnim posljedicama i otvori pravu krvavu spiralu nasilja.

    Neki amblemi su možda i zato promovisani u tom pravcu. U svakom slučaju ona često od predsjednika Srbija pominjana pristojna Srbija bi morala da se oglasi ili bar pokaže puls makar kao korektiv ili moralni kompas. Crkva se već oglasila.
    Trpeljivost i uviđanost koju je predsjednik Srbije ne samo pokazao, već i demonstrirao, ne liči na kalkulaciju ili igru već pokazuje odgovornost i osjećaj za pravilnu procjenu ozbiljnosti trenutka, ali i geopolitičkih lomova jer globalne vannacionalne i vandržavne elite koje ne trpe samostalnost i nezavisnost, a ne slome te i potčine spolja, spremne su da ti o glavi rade iznutra.
    Upravo tada novac okuplja i ujedinjuje i nespojivo.Taj novac takođe plati vješto korištenje svakog incidenta, anomaliju ili loš i nespretan potez vlasti da izazove sukobe i na njihovim krilima namjesti i prepusti oštricu borbe buntovnoj mladoj generaciji te dovede na vlast sebi potčinjene, ma kakav loš rejting u narodu imaju.
    Tu bi trebalo da se budi i studentska odgovornost i državotvornost u pravcu razgovora sa onim koji vode institucije i zašto ne i samim predsjednikom Srbije. Mladi ljudi, ma kako i zbog čega bili buntovni, pamet i čistotu duše nesumnjivo imaju. Neća valjda i jedno i drugo da prodaju đavolu i pored otvorenih vrata za rješenja sadašnje krize u Srbiji. Građani Srbije đavolu ne vjeruju i prepoznaju ga prije ili kasnije a predsjednika Srbije sami biraju!
  • Vučić: Za 10 dana odluka – izbori ili formiranje nove Vlade; Neće biti prelaznih vlada

    Vučić: Za 10 dana odluka – izbori ili formiranje nove Vlade; Neće biti prelaznih vlada

    Za 10 dana donijećemo odluku – izbori ili formiranje nove Vlade Srbije, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare.

    Naveo je da neće biti prelaznih vlada.

    Vučić je rekao je da će sve pozvati na konsultacije.

    – Poslije konstatovanja ostavke Vučevića pozvaću sve na konsultacije, da razgovaramo hoćemo li da idemo u pravcu formiranja vlade ili da idemo na izbore. Јa sam otvoren za obe opcije – naveo je Vučić.

     

    Ide se sa konstatacijom ostavke u Narodnoj skupštini, a od tog trenutka je rok od 30 dana za izbor nove Vlade Srbije. Ukoliko ne bude izabrana, raspisuju se izbori automatski, podsjeća Vučić.

    Predsjednik Srbije je dužan da pokrene postupak za izbor nove Vlade, ističe Vučić.

    – Neću izbjegavati konsultacije, iako znam da ću samo da dobijem uvrede i ne znam šta već od onih koji danas više nemaju ni dva ni tri procenata na političkoj sceni Srbije, ali misle da se time nekom dodvoravaju – rekao je Vučić i istakao da će uputiti poziv na konsultacije, a da je otvoren i za izbore.

    – Najvažniji razgovori će biti unutar SNS. Za nas je važno da država Srbija dovedena u ne laku situaciju, pod ogromnim pritiskom spolja. Ugrožena nam je stabilnost i građanski mir. Ovde se podupire protivpravno ponašanje na svaki mogući način i smatra se uobičajenim – istakao je predsjednik Srbije.

    Istakao je da se neće poklanjati nikakvim plenumima i opoziciji da unište zemlju.

    – Ako bi bilo izbora oni bi bili održani za 75 dana, prije prvog maja – naveo je Vučić.

    Vučić je rekao da će Vlada u tehničkom mandatu donositi odluke.

    Kaže da ih je sve iznenadila situacija.

    – Nemamo kandidate. A, falangama koje napadaju prostorije političkih protivnika, Maticu srpsku, a patrijarha Porfirija nazivaju “Profitije” i misle da ničija vjerska osjećanja nisu ugrozili, njima ću se suprotstaviti – istakao je Vučić.

    Dodao je da se predsjednik SPS-a Ivica Dačić izjasnio da nije za izbore, već za formiranje nove Vlade.

    Predsjednik Srbije je rekao da će sutra ću potpisati pomilovanje za 13 osoba koje su uhapšene na prethodnim protestima.

    – Ima tu procedura, sutra popodne ću to da poptpišem – rekao je Vučić.

  • Kalas: Ukrajina je naš prioritet

    Kalas: Ukrajina je naš prioritet

    Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas na konferenciji za novinare sa švedskom ministarkom za evropska pitanja Džesikom Rozenkranc i zamjenicom ukrajinskog premijera Olhom Stefanišinom da je Ukrajina prioritetno pitanje, objavljeno je danas na zvaničnom sajtu EU.

    “Ukrajina je naš prioritet. To je vrlo jasno. Moramo podržavati Ukrajinu gledajući u budućnost. Zbog toga je proces proširenja izuzetno važan, jer daje nadu i građanima Ukrajine. Naravno, možemo govoriti o klasterima, možemo govoriti o poglavljima, ali za ljude u Ukrajini to znači da će ta zemlja imati bolju budućnost kada bude obnovljena poslije ovog rata”, rekla je Kaja Kalas.

    Ona je ukazala da se mora povećati pritisak na Rusiju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini i izrazila zadovoljstvo zbog toga što je sa ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU postignuta saglasnost da se produže sankcije Moskvi i da se zajednički radi na novom paketu sankcija.

    “Zaista moramo održati ekonomski pritisak na Rusiju dok istovremeno pružamo vojnu podršku Ukrajini. Moramo da ojačamo Ukrajinu kako bi bila što jača na bojnom polju, a potom i u snažnijoj poziciji za pregovaračkim stolom”, rekla je Kalasova.