VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dačić: Pripadnici MUP-a će u potpunosti objezbeđivati trasu šetnje studenata

    Dačić: Pripadnici MUP-a će u potpunosti objezbeđivati trasu šetnje studenata

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u potpunosti će obezbjeđivati trasu šetnje studenata koja započinje ispred Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu ovog jutra i završava se sutra uveče ispred Željezničke stanice u Novom Sadu, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

    – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u potpunosti će obezbjeđivati trasu šetnje studenata koja započinje ispred Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu ovog jutra i završava se sutra uveče ispred Željezničke stanice u Novom Sadu – rekao je Dačić.

    Saobraćaj na trasi će biti obustavljen i preusmjeren, ispred i iza kolone biće raspoređeni pripadnici saobraćajne policije i odjeljenja za javni red i mir, kao i kola hitne pomoći i cisterna za vodu, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

    Iako skup u pokretu nije prijavljen u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, odnosno pet dana ranije, sinoć je na našu adresu stigao i-mejl u kojem se skup prijavljuje, što je veliki iskorak u komunikaciji sa organizatorima studentskih protesta, jer to do sada nije bio slučaj – istakao je Dačić.

    On je izjavio da je “to u obostranom interesu, kako bi Ministarstvo unutrašnjih poslova osiguralo bezbjednost svih učesnika skupova, a prije svega studenata i dodao da se nadaju da će takav slučaj biti i ubuduće.

    Studenti koji blokiraju fakultete u Beogradu najavili su da će danas krenuti pješke ka Novom Sadu da bi se pridružili kolegama iz tog grada, a planiraju da će sa pauzama put trajati dva dana.

    Kako su objavili na društvenim mrežama, poslije okupljanja kod Fakulteta dramskih umetnosti, planirano je da odu do Kriminalističko policijskog univerziteta, a zatim ka Batajnici gde prave pauzu.

    Oko 16.15 trebalo bi da budu u Novoj Pazovi, odakle idu ka Staroj Pazovi, a uveče dolaze u Inđiju. U petak idu preko Maradika, do Sremskih Karlovaca, a kod Varadinskog mosta trebalo bi da stignu u 18 sati, odakle zatim kreću ka Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

    Novosadski studenti u blokadi najavili su da će 1. februara blokirati sva tri mosta u Novom Sadu, tri mjeseca poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici, kada je stradalo 15 osoba i blokadu nazvali “Tri meseca – tri mosta”.

  • Nakon Vučevićeve ostavke: Rekonstrukcija ili novi izbori?

    Nakon Vučevićeve ostavke: Rekonstrukcija ili novi izbori?

    Vučevićeva ostavka otvorila je prostor za rješavanje političke situacije kroz formiranje nove vlade ili raspisivanje vanrednih izbora, koji bi, ako do njih dođe, mogli biti održani već na proljeće.

    Ukoliko se odluči za novu vladu, postavlja se pitanje kakav bi njen sastav trebalo da bude, s obzirom na promijenjene društvene i političke okolnosti. Analitičari su podijeljeni – jedni smatraju da će u njoj biti ljudi sposobni da smire tenzije, dok drugi očekuju da će nova vlada biti odlučnija i borbenija.

    Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, kaže za Blic da će ključnu ulogu u odabiru ministara imati jedan važan faktor.

    – Ključno je da u novoj vladi budu ljudi čije biografije pokazuju da mogu da doprinesu stabilizaciji prilika i smanjenju napetosti. Potrebni su kadrovi koji mogu da se nose sa izazovima i imaju ili mogu steći povjerenje svih relevantnih aktera. To je važno jer će ova vlada biti privremenog karaktera, formiraće se na proljeće i, u najboljem slučaju, trajati najviše dvije godine – ocjenjuje Klačar.

    Kako dodaje, prioritet novog kabineta biće smirivanje političkih tenzija i vraćanje povjerenja, ali i priprema terena za sljedeće izbore, bez obzira na to kada budu održani.

    S druge strane, Vladimir Pejić, direktor agencije Faktor plus, smatra da će nova vlada biti znatno borbenija.

    – Ne očekujem promjenu političkog kursa. Rekonstrukcija je bila planirana jer neki ministri nisu opravdali povjerenje, a sada je samo pojačana zbog okolnosti. Zbog kritika da su pojedini članovi kabineta bili nevidljivi i pasivni, vjerujem da će u novoj vladi biti više ministara koji će se glasno zalagati za vladinu politiku – kaže Pejić za Blic.

    Vučević je podnio ostavku na mjesto premijera dan nakon što je teško povrijeđena studentkinja u Novom Sadu. Njegova vlada trajala je devet mjeseci, jer je kabinet na čijem je čelu bio položio zakletvu 2. maja prošle godine.

    Od tada su se prilike značajno promijenile – nakon tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je povrijeđeno više osoba, studenti su počeli sa blokadama fakulteta i saobraćajnica.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, još prije Vučevićeve ostavke, najavio je da će doći do značajnih promjena u sastavu vlade.

    – Više od 50 odsto ministara biće zamijenjeno, jer je postalo jasno ko je spreman da radi u izazovnim okolnostima, a ko je izabrao da se povuče – rekao je Vučić.

    Kakav će biti novi kabinet?
    Pitanje je ko bi mogao da zauzme ključne ministarske pozicije. Klačar smatra da bi to mogli biti eksperti ili ljudi bliski SNS-u, ali pod uslovom da nisu politički polarizujuće ličnosti.

    – U vladi već postoje ljudi sa dobrim imidžom. Jedna od njih je, na primjer, ministarka za nauku Jelena Begović, zatim Tanja Miščević i Tatjana Macura – navodi Klačar.

    Dodaje da nema sumnje da će neki od sadašnjih ministara ostati u budućem kabinetu.

    Pravni okvir
    Cijela vlada trenutno se nalazi u tehničkom mandatu, ali postoji mogućnost rekonstrukcije, jer vladajuća koalicija SNS-a ima natpolovičnu većinu u parlamentu. To znači da može formirati novu vladu bez potrebe za raspisivanjem izbora.

    Kada Skupština Srbije potvrdi Vučevićevu ostavku, počinje da teče rok od 30 dana za izbor novog premijera i ministara. Odluku o mandataru donosi predsjednik države, a nova vlada bi nastavila mandat do 2028. godine.

    Vučić je istakao da će razgovarati sa svim parlamentarnim strankama i da će za deset dana situacija biti jasnija.

    – Pozvaću sve stranke na konsultacije da čujem njihovo mišljenje, a zatim ćemo donijeti odluku – rekao je Vučić.

    Takođe je naveo da ima nekoliko kandidata za novog premijera, ali i da još nije isključena mogućnost vanrednih izbora.

    Ukoliko nova vlada ne bude formirana u roku od mjesec dana, automatski će biti raspisani novi parlamentarni izbori, prenosi Blic.

     

  • Amerikanci nestaju u borbama u Ukrajini

    Amerikanci nestaju u borbama u Ukrajini

    Američki borci ginu u Ukrajini u sve većem broju, a više od 20 Amerikanaca vode se kao nestali na ukrajinskim linijama fronta, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo Si-En-En (CNN).

    Prema tim podacima, tela najmanje pet američkih dobrovoljaca, koji su se borili na strani Ukrajine, nisu mogla biti izvučena sa bojnog polja nakon što su ubijeni u proteklih šest meseci.

    Dvojica od njih vraćena su u petak sa teritorije koju je okupirala Rusija na teritoriju koju kontrolišu ukrajinske trupe.

     

     

  • Ako padne Pokrovsk, gotov je

    Ako padne Pokrovsk, gotov je

    Zauzimanje Pokrovska i proterivanje ukrajinskih trupa iz tog grada biće katastrofa za administraciju Volodimira Zelenskog, piše “EurAzia daily”.

    Taj portal je zapravo preneo mišljenje britanskog analitičara Aleksandar Merkurisa, koji je analizirao situaciju oko ukrajinskog sukoba na sopstvenom Jutjub kanalu.

    “U roku od nekoliko nedelja, kada počnu bitke za Pokrovsk, a posebno kada on padne, u samom Kijevu će izbiti politička kriza koja će konačno ‘pomesti’ Zelenskog”, naveo je Merkuris.

    On je istovremeno podsetio na reči šefa ukrajinske službe bezbednosti GUR, Kirila Budanova, koji je rekao da će Ukrajina prestati da postoji ako mirovni pregovori ne počnu pre leta.

    Prema britanskom analitičaru, postoje svi znaci političke krize jer je ukrajinski predsednik sada glavna prepreka mirovnim pregovorima.

    Merkuris ističe i da je prekid finansiranja Ukrajine iz Sjedinjenih Država veoma ozbiljan problem za Kijev, čak i uz očuvanje pomoći Evropske unije.

    Istovremeno, u medije je procurio navodni plan Donalda Trampa o okončanu ukrajinskog rata, a po kom bi Rusija i Ukrajina mogle da proglase primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dve zemlje, uz posredovanje SAD-a, Kine, EU i drugih globalnih aktera.

  • Dodikov zakon o NVO ponovo pred poslanicima: Politički alat ili pravni okvir?

    Dodikov zakon o NVO ponovo pred poslanicima: Politički alat ili pravni okvir?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će zakon o nevladinim organizacijama, poznat kao zakon o „stranim agentima“, biti spreman na proljeće. Ova inicijativa, koja bi trebalo da „uvede red“ u sektor neprofitnih organizacija, izazvala je oštre reakcije među predstavnicima civilnog društva, koji ga vide kao pokušaj gušenja kritičkih glasova.

    Samo dan nakon Dodikove izjave, Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija pojavio se na zvaničnoj internet stranici Vlade Srpske. Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji je prošle godine povučen iz skupštinske procedure, ali će sada ponovo doći pred poslanike. Kritičari postavljaju pitanje – da li je cilj zakona regulisanje sektora ili eliminacija nepodobnih organizacija?

    Poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović ocjenjuje da je zakon opasan i nepotreban, te da otvara prostor za zloupotrebe.

    „Što manje svjetla, to više mraka. Postojeći zakoni već regulišu rad nevladinih organizacija, uključujući finansijsko poslovanje, tako da je jasno da se ovdje radi o političkom pritisku. Vlasti pokušavaju da eliminišu prostor za slobodno izražavanje, posebno kada su u pitanju teme poput korupcije, kriminala i ljudskih prava. Smeta im strani novac samo kada ide nevladinim organizacijama, ali ne i kada puni njihove džepove“, kaže Vukomanovićeva.

    Podsjeća da Vlada Srpske krije informacije o kreditu od 20 miliona KM, dok istovremeno traži od nevladinih organizacija da potpuno otvore svoje izvore finansiranja.

    „Ovim zakonom vlast pravi podjele i targetira nevladine organizacije. Nije zanemarljivo ni to što ga je Dodik najavio, jer to pokazuje da i dalje upravlja svim procesima – od budžeta do zakonodavstva, obesmišljavajući institucije. S druge strane, moguće je i da se radi o pritisku ili pregovaračkom alatu u nekoj političkoj trgovini“, smatra ona.

    Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević tvrdi da su kritike na račun zakona neopravdane i da se namjerno stvara panika.

    „Ovdje se pokušava zaštititi nelegalno i neustavno djelovanje određenih organizacija, koje rade protiv interesa Republike Srpske. Ovaj zakon nije usmjeren ni protiv koga“, poručuje Ljubojevićeva.

    Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka zakon vidi kao pokušaj kontrole i zastrašivanja.

    „Jasno je u kakvom društvu živimo – gdje jedan čovjek donosi odluke bez poštovanja procedura i institucija. Ovo nije zakon koji unapređuje rad nevladinih organizacija, već pokušaj da se uvede strah, što Dodik radi već dvadeset godina“, smatra Žolja.

    Novi zakon, koji je već jednom povučen, sada se vraća pred poslanike, a pitanje ostaje – da li je cilj transparentnost ili politički obračun?

  • Tragedija u SAD: Putnički avion se sudario sa vojnim helikopterom

    Tragedija u SAD: Putnički avion se sudario sa vojnim helikopterom

    Najmanje 18 osoba je poginulo kada se putnički avion u kojem su bile 64 osobe sudario sa vojnim helikopterom “Black Hawk” koji je prevozio tri vojnika u srijedu uveče srušio u rijeku Potomak dok je pokušavao da sleti na aerodrom “Ronald Regan” u blizini Vašingtona.

    Akcija potrage i spasavanja je u toku, prenio je Si-Bi-Es (CBS).

    Zvaničnik je rekao da do sada nisu pronađeni preživjeli.

    Avion, kojim upravlja American Airlines, poletio je iz Vičite u Kanzasu, saopštila je Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA).

    U avionu je bilo 60 putnika i četiri člana posade, saznaje CBS.

    Portparol Zajedničke operativne grupe za region Kapitola rekao je za CBS da je helikopter bio na trenažnom letu.

    Aerodrom je zatvoren nakon incidenta.

    Zvaničnik Ministarstva odbrane SAD saopštio je da su tri vojnika bila u helikopteru “Black Hawk”, bez visokih zvaničnika.

    Sekretar za štampu Bijele kuće Karolin Livit rekla je za Foks njuz da je američki predsjednik Donald Tramp upoznat sa situacijom.

    Tramp je kasnije rekao da je “potpuno informisan o užasnoj nesreći koja se dogodila na nacionalnom aerodromu ‘Regan'” i da prati situaciju.

    Na snimku, koji je verifikovao CBS, vidi se eksplozija u oblasti rijeke Potomak.

    FBI je saopštio da se za sada incident ne tretira kao kriminalni događaj, prenosi Tanjug.

  • Vidovićeva: Srpska ima izvore za povećanje plata i penzija, inspekcije kontrolišu cijene

    Vidovićeva: Srpska ima izvore za povećanje plata i penzija, inspekcije kontrolišu cijene

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da nema opravdanja za rast cijena i da će inspekcije pojačati kontrole na terenu. Govoreći u emisiji Telering, istakla je da Srpska ima izvore finansiranja za planirano povećanje plata budžetskih korisnika, kao i za povećanje penzija.

    “Imamo izvore finansiranja za ono što smo predložili. Najveće povećanje dobilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, što iznosi 175 miliona KM više nego što je planirano u budžetu”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je pojasnila da se policiji vraća 30 odsto koje su ranije imali na osnovu uslova rada, uz dodatnih 10 odsto povećanja, što važi i za ostale budžetske korisnike. Za to povećanje potrebno je 58 miliona KM za devet mjeseci ove godine.

    Vidovićeva je navela da Srpska za 2025. godinu projektuje povećanje prihoda od 7,5 odsto, dok će rashodi rasti za šest odsto. Finansiranje povećanja plata predviđeno je kroz povećane prihode i uštede po određenim stavkama.

    “Svaka prethodna godina bila je fokusirana više na kapitalne investicije, a manje na lična primanja. Ne možemo više tako, moramo povećavati standard građana”, rekla je Vidovićeva, dodajući da će se to postići povećanjem minimalne plate.

    Prema njenim riječima, visina poreza i doprinosa u Srpskoj je najniža u regionu. “Kod nas je porez na dohodak osam odsto, što nema nijedna zemlja u okruženju. Porez na dobit je takođe nizak, što je pozitivno za poslodavce”, kazala je.

    Januarska penzija u Srpskoj biće veća za šest odsto, a od avgusta će biti dodatno povećana za tri odsto. Ministarstvo finansija planira prikupiti 1,6 milijardi KM doprinosa za penzije, dok će ukupna isplata iznositi dvije milijarde KM, pri čemu će nedostajući iznos biti dotiran iz budžeta.

    Vidovićeva je najavila da će iz budžeta predsjednika Republike Srpske biti obezbijeđeno banjsko liječenje za oko 4.000 penzionera. Takođe, Srpska će u 2025. godini izdvojiti 444 miliona KM za zdravstvo, 497 miliona KM za boračke kategorije, 1,1 milijardu KM za plate i dvije milijarde KM za penzije.

    Govoreći o radu javnih preduzeća, Vidovićeva je istakla da ona mogu poslovati mnogo bolje. “Elektroprivreda Srpske u 2023. godini ostvarila je dobit od 140 miliona KM, ali je u 2024. godini situacija bila loša, naročito u hidroelektranama. Zapošljavanje u ovom sektoru mora biti ograničeno kako bi se stabilizovalo poslovanje”, naglasila je.

    Vidovićeva je takođe istakla da Srpska planira povećanje subvencija za investicije u nove tehnologije. Kada je riječ o zaduženju, Srpska planira uzeti 826 miliona KM kredita, dok će vratiti 1,12 milijardi KM duga.

    “Moram demantovati ambasadora SAD Majkla Marfija, koji tvrdi da smo se zadužili milijardu na našoj berzi, što nije tačno. Nikada niko nije otkupio dug Srpske, sve obaveze redovno izmirujemo i dug konstantno opada”, rekla je Vidovićeva.

    Istakla je da ne postoji opravdanje za rast cijena i da će Inspektorat Republike Srpske pojačati kontrole na terenu. “Prosječna inflacija u prošloj godini iznosila je 1,8 odsto, a u odnosu na 2023. godinu, kada je bila 3,3 odsto, znatno je smanjena”, naglasila je.

    Vidovićeva je podsjetila da je prosječna plata u decembru iznosila 1.438 KM, dok je prosjek za cijelu prošlu godinu bio 1.404 KM, što je realan rast od 8,3 odsto. Broj zaposlenih ostao je stabilan na 290.000 radnika. “Sačuvali smo privredu i ostvarili sve ciljeve”, zaključila je.

    Dodala je da je ukupna proizvodnja u Srpskoj povećana za 2,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, a za 2024. godinu planiran je rast od 3,1 odsto. Izvoz je smanjen zbog pada potražnje na tržištu Evropske unije, što je najviše pogodilo drvnu industriju, ali su drugi sektori djelimično nadoknadili taj gubitak.

    Vidovićeva je takođe naglasila potrebu za zaštitom domaće proizvodnje. “Nemamo kulturu kupovine domaćih proizvoda kao što to rade građani Slovenije. To je ključno za našu privredu”, istakla je.

    Govoreći o cijenama, kazala je da je došlo do pada cijene pšenice, dok su pekarski proizvodi poskupili, što smatra neopravdanim.

    “Sve što smo planirali, imamo izvore finansiranja. Ispunjavamo svoje obaveze i na kraju godine nijedan građanin Republike Srpske nije ostao bez isplate iz budžeta”, poručila je Vidovićeva.

  • Dodik: Ugrožena su mi ljudska prava

    Dodik: Ugrožena su mi ljudska prava

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je tokom suđenja u Sudu BiH da je čitav postupak protiv njega i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloša Lukića pun nedorečenosti i da su mu u ovom procesu ugrožena ljudska prava.

    Dodik je tendencioznim ocijenio zaključak Suda BiH da odbrana želi da odugovlači ovaj proces, te dodao da je sve vrijeme bio izložen progonu javnosti, posebno zato jer je dozvoljeno vještaku da ga lažno optužuje i diskriminiše i da se iživljava nad njim.

    – Niste prihvatili čak ni medicinsku doklumentaciju o mojoj operaciji i zdravstvenom stanju – rekao je Dodik obraćajući se sudiji Seni Uzunović.

    On je upitao da li možda neko drugi iz političkih razloga želi da ubrza ovaj postupak.

    U nastavku suđenja biće saslušan svjedok Siniša Karan koji je u prethodnom saslušanju iznio pravnu ekspertizu ustavnopravnog sistema BiH i Republike Srpske.

  • Objavljeni detalji navodnog Trampovog plana: Rat u Ukrajini završava za Uskrs?

    Objavljeni detalji navodnog Trampovog plana: Rat u Ukrajini završava za Uskrs?

    Rusija i Ukrajina mogle bi proglasiti primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dvije zemlje, uz posredovanje SAD-a, Kine, EU i drugih globalnih aktera.

    U grubim crtama, navodno ovako izgleda plan koji je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trampa koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za sto dana, objavio je ukrajinski portal Strana.ua, uz dodatak da se o tom nacrtu “posljednjih dana aktivno raspravljalo političkim i diplomatskim krugovima Ukrajine”, prenosi Jutarnji.

    Amerikanci su ovaj plan predali evropskim diplomatama, a od njih je on stigao u Ukrajinu, ali se ne otkriva na koji način i kako je redakcija portala Strana.ua došla do njega.

    Iako još nema potvrde da je dokument autentičan, iz redakcije su naveli da se neke tačke plana podudaraju sa izjavama Trampa i njegovog posebnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga.

    Prema onome što je poznato, američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trampa i ruskog predsjenika Vladimira Putina već ovog mjeseca ili u februaru, a zatim raspravu o daljim akcijama s Kijevom.

    U sljedećoj fazi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će morati da poništi dekret kojim se zabranjuju pregovori sa Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovini marta biti sastanak Trampa i Zelenskog s Putinom.

    Još nije odlučeno hoće li biti bilateralni ili trilateralni, ali tada bi trebali biti odobreni glavni parametri mirovnog plana.

    Sve dok traju pregovori i neprijateljstva, kako tvrdi Strana.ua, Tramp neće blokirati slanje vojne pomoći Ukrajini.

    Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje u zemlji i mobilizaciju.

    Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra.

    A na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi? Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u i ta odluka mora biti odobrena na samitu Alijanse, ali će zauzvrat postati članica Evropske unije do 2030. godine.

    Ujedno će EU preuzeti odgovornost za njenu obnovu. Isto tako, Ukrajina neće smanjivati brojnost svoje vojske, a Sjedinjene Države nastaviće da podržavaju modernizaciju tamošnjih Oružanih snaga.

    Osim toga, Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka okupiranih područja, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju.

    Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstava, budući da Kijev to zahtijeva, ali Moskva je kategorički protiv, pa to treba uzeti s rezervom.

    Bitna stavka u sporazumu je odredba prema kojoj će se ukrajinskim političkim strankama koje se “zalažu za odbranu ruskog jezika i za miran zajednički život s Rusijom” dopustiti učestvovanje na izborima.

    Takođe, moraju biti zaustavljene sve akcije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika.

    Istovremeno, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, a druga tokom tri godine, u zavisnosti od poštovanja sporazuma od strane Rusije.

    Ukinula bi se i sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine.

    Ukrajinsko vođstvo odbilo je da potvrdi postojanje plana.

    Andrij Jermak, šef kancelarije predsjednika Ukrajine, izjavio je da “mediji nemaju nikakve ‘mirovne planove’ za 100 dana”, te da bi iza ove objave mogla da stoji Rusija.

    Zelenski nije komentarisao objavu plana, međutim, dobro obaviješteni “Wall Street Jorunal” je 22. januara objavio da je Tramp naložio svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Kitu Kelogu, da okonča rat u Ukrajini za 100 dana.

    “Ali, sklapanje dogovora s Putinom biće mnogo teže nego što se činilo u Trampovim predizbornim obećanjima”, glasio je skeptičan zaključak američkog lista.

    Ali da se iza kulisa nešto dešava, vidjelo se po tome da je na Trampovoj inauguraciji bio i David Arahami, vođa frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Istanbulu 2022. godine.

    Britanski “Independent” je od Trampovih saradnika saznao kako je poziv Arahamiji “važan korak koji pokazuje Trampovu namjeru da osigura da Ukrajina dobije dobar sporazum”, ali i da predsjednik SAD-a “ne odustaje od svog cilja, a to znači, da se okonča rat do proljeća”.

    Treba uzeti u obzir da se ne zna šta o svemu misli Putin, koji tvrdi da želi mir, ali pod svojim uslovima, koji uključuju znatno smanjenje ukrajinske vojske i legalizaciju okupacije petine te države, prenosi B92.

    Ipak, nedjelje koje dolaze mogle bi biti početak kraja daleko najkrvavijeg evropskog rata nakon 1945. godine.

  • Odbijen zahtjev Dodikove odbrane da se proces vrati na početak

    Odbijen zahtjev Dodikove odbrane da se proces vrati na početak

    Sudija Sena Uzunović odbila je zahtjev odbrane Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i Miloša Lukića vršioca dužnostI direktora “Službenog glasnika RS” da se ponovo čita optužnica i izvode svjedoci, u procesu koji se vodi protiv njih u Sudu BiH.

    Obrazlažući odluku, Uzunovićeva je kazala da je zahtjev da proces krene ispočetka neosnovan i da bi doveo do “odugovlačenja postupka”.

    Ona je rekla da je odbrana dobila audio-zapise ročišta na kojima su izvođeni dokazi i saslušani svjedoci, te navela da su svi svjedoci saslušani i direktno i unakrsno.

    Nakon toga, ona je nabrojala koliko puta su do sada odgođena ročišta, uključujući i ona zbog Dodikovog operativnog zahvata.

    “Zbog toga se suđenje nije moglo odvijati planiranim tempom”, rekla je, prenosi Srna.

    Goran Bubić, advokat predsjednika Srpske, rekao je da u ovom slučaju ne postoji cjelina procesa jer je čitavo ljeto i jesen data mogućnost Tužilaštvu da iznosi dokaze u vezi sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Podsjetio da je prilikom čitanja optužnice 5. februara 2024. godine spušten zastor, čime je javnosti bilo onemogućeno da sve čuje, te da je to bio jedan od argumenata za zahtjev o ponovnom čitanju optužnice.

    Nakon što je sudija odbila zahtjev da se glavni pretres vrati na početak, Dodik je rekao da je čitav postupak protiv njega i Miloša Lukića pun nedorečenosti i da su mu u ovom procesu ugrožena ljudska prava.

    Dodik je tendencioznim ocijenio zaključak Suda BiH da odbrana želi da odugovlači ovaj proces, te dodao da je sve vrijeme bio izložen progonu javnosti, posebno zato jer je dozvoljeno vještaku da ga lažno optužuje i diskriminiše i da se iživljava nad njim.

    “Niste prihvatili čak ni medicinsku doklumentaciju o mojoj operaciji i zdravstvenom stanju”, rekao je Dodik, prenosi Srna.

    Predsjednik Srpske je pitao da li možda neko drugi iz političkih razloga želi da ubrza ovaj postupak.

    Suđenje Dodiku i Lukiću nastavljeno je danas u Sudu BiH nakon što je prekinuto 5. decembra prošle godine. U nastavku današnjeg suđenja kao svjedok će biti saslušan Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS.

    Dodik je operisan 9. decembra, a pošto od tada nije nastavljen proces, odbrana je zatražila je da suđenje protiv njega i Lukića krene ispočetka, jer je od posljednjeg ročišta prošlo više od 30 dana.