VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ko je sve na Epstajnovoj listi

    Ko je sve na Epstajnovoj listi

    Ministarstvo pravosuđa SAD sinoć je objavilo dugo očekivanu seriju dokumenata povezanih s ozloglašenim osuđenim pedofilom Džefrijem Epstajnom, koji je pronađen mrtav u pritvorskoj ćeliji 2019. dok je čekao novo suđenje u Njujorku.

    Njujork post prenosi da se u dokumentima nalazi lista Epstajnovih kontakata, podaci o letovima njegovog privatnog aviona poznatog kao “Lolita ekspres” i dokazi koje su vlasti prikupile o ovom milioneru koji je poznavao mnoge uticajne ljude u Americi.

    Navodi se da se na oko 200 strana ovih dokumenata nije našlo mnogo toga što već nije bilo poznato o Epstajnu i da su na listi poznatih ličnosti i političara koji su se družili sa njim imena koja su u velikoj mjeri već od ranije bila poznata jasnosti.

    Na sinoć objavljenoj listi se nalaze: frontmen Rolingstounsa Mik Džeger, pokojni pjevač Majkl Džekson, glumac Alek Boldvin, Etel Kenedi koja je majka novog američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija, bivši guverner Njujorka Endrju Kuomo, manekenka Naomi Kempbel i rokerka Kortni Lav.

    Tu su i: Bob Vajnstajn, brat osuđenog seksualnog predatora i filmskog producenta Harvija Vajnstajna, pokojni milijarder Dejvid Koh, pokojni senator Ted Kenedi, glumac Ralf Fajns, advokat Alan Deršovic; glumci Džon Keri i Dastin Hofman, biznismen Džon Hantsmen, manekenka i glumica Liz Harli, ali i Ivana Tramp, pokojna supruga američkog predsjednika Donalda Trampa i njihova kćerka Ivanka.

    Sam Tramp nije na listi Epstajnovih kontakata.

    Pem Bondi, državna tužiteljka SAD, zatražila je nakon objavljivanja ovih dokumenata nazvanih “Dokumentacija o Epstajnu, faza 1” da se javnosti pruži kompletna dokumentacija.

    Vašingtonski sajt Hil navodi da je Bondi to poručila u pismu upućenom Kešu Patelu, direktoru FBI i kao krajnji rok naznačila petak ujutro po vremenu na istočnoj obali SAD.

    “Do osam sati FBI će dostaviti punu i kompletnu dokumentaciju o Epstajnu u moju kacelariju, uključujući sve podatke, dokumente, audio i video snimke i materijale povezane sa Džefrijem Epstajnom, bez obzira na način na koji su te informacije dobijene”, navela je Bondi.

    Ona je pismo poslala nakon pritiska koji su na nju izvršile Marša Blekburn, republikanska senatorka iz Tenesija i Ana Polina Luna, republikanska kongresmenka sa Floride.

    “Ovo nije ono što smo mi ili američki narod tražili i predstavlja potpuno razočaranje. pružite nam informacije koje smo tražili”, napisala je kongresmenka sinoć na društvenoj mreži X, prenosi Kurir.

  • Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Vlada RS utvrdila je Nacrt zakona o socijalnoj karti, koji bi u konačnom dokumentu trebalo da bude jedinstvena baza koja sadrži podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica.

    Nadalje, u bazi će biti upisana i vrsta prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo, prava i usluge iz oblasti socijalne, dječje, boračko-invalidske i zaštite civilnih žrtava rata, ratne torture, oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice, kao i podaci o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte.

    Dokumentom, kako je rečeno, treba da se omogući, između ostalog, i kreiranje socijalnih politika i prevencija siromaštva.

    “Značaj postojanja socijalne karte, između ostalog, je u tome da se smanji mogućnost zloupotreba kako u sistemu socijalne zaštite, tako i ostalim sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva, s obzirom na to da će podaci o korisnicima biti objedinjeni”, pojasnili su iz Vlade Republike Srpske.

    Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Univerzitetu u Banjaluci, kaže da je najmanji problem donijeti neki zakon, već da je suština njegova primjena.

    “Ovdje se treba prvo odgovoriti na pitanje šta je cilj socijalne karte. Mora se pripremiti dosta drugih elemenata koji moraju pratiti taj zakon, a jedan od njih je definisanje odluke o uvođenju socijalnog minimuma. To je faktički ono što se kaže granica siromaštva. Dalje, na osnovu čega ćemo mi utvrđivati da li je neko socijalni slučaj ili nije, da li ima ovakve ili onakve prihode, da li je u stanju socijalne potrebe da država treba intervenisati ili ne? E, to je suština socijalne karte”, poručuje Lepir.

    Podsjeća da u svakom zakonu kod nas postoje kriterijumi za dodjelu neke pomoći.

    “Recimo, u Zakonu o socijalnoj zaštiti RS ima da pojedinac može imati 15 odsto pomoći od iznosa prosječne plate. Ali je to politička odluka, to nema veze sa tih 15 odsto, i to je oko 200 KM mjesečno. Šta on može sa tim novcem, ne može da preživi mjesec dana”, navodi Lepir.

    Ističe da Vlada RS mora donijeti akte koji će imati uticaj na efekte socijalne karte.

    “Srbija je donijela socijalnu kartu i ona je napravila fijasko. Faktički vi za jedan fening koji odredite političkom odlukom izbacite jednu kompletnu porodicu iz pomoći. To nije smisao”, naglasio je Lepir za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci poručuju da je potrebno analizirati kome je pomoć najpotrebnija i da se sredstva koja budu obezbijeđena plasiraju na najpravedniji način.

    “Npr. ako govorimo da je neki mjesečni cenzus 100 KM za dječju zaštitu, ili ako postoji materijalni cenzus po broju članova porodice, ne znači da neko svojim primanjima zaista može da pokrije sve te potrebe. To je iz razloga što su rashodi koje ima ta osoba ili za izdržavanje djece ili za brigu o djeci sa posebnim potrebama ili drugim licima u okviru svog domaćinstva, a koji nemaju prihode, daleko prevazilaze ono što on mjesečno zaradi. Onda, ti ljudi bi isto trebalo da budu obuhvaćeni mjerama socijalne karte”, smatra Aleksandar Čavić, demograf.

    S druge strane, navodi da bi nadležni morali da budu oprezni jer postoje osobe koje primaju neku vrstu pomoći jer na papiru nemaju redovne prihode, a u stvarnosti imaju milionsku imovinu.

    “Neko može imati pet miliona, može imati 20 stanova, ali da ima nula maraka prihoda ovih koji se kod nas ostvaruju, dakle da nema platu i slično. A može se desiti da je imovinu poklonio najbližim srodnicima, koji su dalje prema Porodičnom zakonu dužni da se staraju o njemu jer imaju sredstva za to bez ikakve društvene asistencije. Ali ti ljudi ipak ostvaruju pravo na neku socijalnu pomoć, dok drugi koji zaista nemaju ništa, često to ne mogu da ostvare”, dodaje Čavić za “Nezavisne”.

    O kompleksnosti problema socijalne karte pisali smo nebrojeno puta do sada.

    Naveli smo tada da građani u Republici Srpskoj u više od 400 institucija ostvaruju neka od 90 različitih vrsta prava, definisanih kroz 15 zakona.

    Jedno od najvažnijih pitanja u ovom poslu biće koliko će građana biti obuhvaćeno socijalnom kartom. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su da je to oko 67.000, ali je premijer Radovan Višković poručio da će to biti manje jer “dio penzionera nema potrebe za socijalnu pomoć jer imaju primanja iz drugih država”.

    Prema informacijama do kojih smo došli u 2024. godini, više od 6.000 građana Republike Srpske prima stalnu novčanu pomoć svakog mjeseca, a ona se, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, dijeli osobama koje nemaju nikakva druga primanja.

  • Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Ekonomisti izražavaju sumnju u sposobnost budžeta Republike Srpske da izdrži dodatno opterećenje u slučaju da zaposleni iz institucija BiH, uključujući Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), budu prebačeni na rad u institucije RS.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, finansiranje ovih troškova je veoma neizvjesno.

    – Trenutno ne vidim mogućnost da se obezbijede dodatni izvori sredstava za pokrivanje plata i naknada zaposlenih – naglasio je Pavlović.

    Dodao je da bi u takvoj situaciji prvo trebalo institucionalno riješiti status ovih radnika, uključujući određivanje konkretnih institucija u kojima bi radili.

    Drugi ključni problem, prema njegovim riječima, jeste neophodnost rebalansa budžeta kako bi se osiguralo zakonito finansiranje novih obaveza.

    – Smatram da je ovo više probni balon upućen drugim stranama u BiH kako bi se otvorili politički pregovori, nego što je to realna opcija, jer postoje ozbiljna ekonomska ograničenja – istakao je Pavlović.

    Situacija s budžetom RS, kako kaže, već je opterećena različitim finansijskim obavezama, uključujući planiranu kupovinu hotela u Brčkom za 36 miliona maraka, gubitke iz koncesionih presuda, nabavku električne energije iz inostranstva zbog problema u radu RiTE Ugljevik, kao i potencijalni otkup kompanije „Comsar Energy RS“ Rašida Serdarova za 100 do 150 miliona evra.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjetila je da značajan broj zaposlenih u institucijama BiH pripada kategoriji kojoj se obraća predsjednik RS Milorad Dodik, ali da bi njihovo zapošljavanje u institucijama Srpske predstavljalo ogroman teret za budžet.

    – Na šta oni da se vrate, na budžet koji se neprestano krpi i zadužuje? – upitala je Cenićeva.

    Takođe je izrazila sumnju u to kako bi RS uopšte mogla obezbijediti potrebne prihode za finansiranje ovih zaposlenih.

    – Dodik i sam zna da je to što priča neostvarivo i da nema sredstava da finansira te ljude, koji imaju kredite, porodice i obaveze. Ko će im obezbijediti zdravstveno osiguranje? Kako će ostvariti penziju? – upitala je Cenićeva.

  • Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Sud BiH inkvizicijski i da ga neće vidjeti u zatvoru zato što bi to bilo poniženje za Srbe.

     Јa za sebe ne smatram da sam Republika Srpska, ali smatram da sam većinska volja srpskog naroda ovdje, jer je taj narod birao mene. I ja ne želim da prevarim narod – rekao je Dodik večeras za Radio-televiziju Vojvodine.

    On je naveo da hoće da, kad ne bude predsjednik, dođe u Novi Sad ili u Banjaluku i da ga ljudi iz poštovanja pozdravljaju, a ne da za njim psuju.

    – Ko će me uhapsiti? Imate još Britance ovdje koji se vrzmaju i sa tim nekim svojim snagama. Probajte, “ajde da vidimo” – rekao je Dodik.

    On je ukazao na cinizam Britanaca za koje je rekao da su napravili strategiju uništenja Srba na Balkanu.

    Odgovarajući na pitanje kakav odgovor iz Federacije BiH očekuje na odluke Narodne skupštine Republike Srpske poslije presude Suda BiH, Dodik je rekao da očekuje frustraciju i da govore da je “Dodik ovakav i onakav”.

    – Naravno da želimo da ostane mir. Pozvali smo i pozivamo na razgovore – rekao je Dodik.

    On je naveo da se druga strana ponaša ignorantski, kao i do sada.

    – Oni imaju te stečene i nametnute stvari. I oni govore, da je to nedodirljivo. To što nema u Ustavu nema veze. Kriv je Dodik zato što neće da prihvati promjenu Ustava. Vratite nas na Ustav, mi ostajemo u BiH. Nećete da vratite, mi ne želimo da ostanemo u vanuustavnoj BiH, jer je ona kao takva eksploatatorska i neželjena za bilo koga od nas – naglasio je Dodik.

    On je dodao da to nije secesija, nego politička volja.

    – U normalnim zemljama moj stav da štitim Ustav i tražim primjenu Ustava, bio bi nagrađen. Samo u BiH u nakaradnom razmišljanju muslimana, ovdje se to smatra greškom. Nama nije stalo do bilo kakve prisile, nasilja, ili nečega drugog, ali jeste do provođenja političke volje – rekao je Dodik.

    On je dodao da zato Narodna skupština i vladajuća struktura koja gotovo da ima dvotrećinsku većinu u parlamentu kao strana za sprovođenje Dejtonskog sporazuma poziva Federaciju na pregovore.

    – I da se vratimo na Ustav BiH i da poručimo da smo u takvom ustavnom uređenju koje poštuje napisani međunarodni sporazum spremni da radimo. Ali odbacujemo sve što je van Ustava i van naše volje jer je rečeno da se stvari mogu mijenjati samo obostranom saglasnošću strana, Republike Srpske i Federacije – naveo je Dodik.

    On je dodao da je sva intervencija međunarodnog faktora bila da uništi stranu Republiku Srpsku.

    – Zato su udarili na mene. Zato što kao predsjednik predstavljam Republiku Srpsku – ukazao je Dodik.

    On je naveo da jeste za to da se mirno živi i da nema ništa protiv muslimana i Hrvata.

    – Imamo tešku istoriju. I nisam spreman da bilo šta učinim radi nekog istorijskog poravnanja. To je nemoguće. Ali jesam spreman da odbranim našu poziciju. Ona piše u Ustavu – poručio je Dodik.

  • Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Na današnjem sastanku ambasadora, koji su ranije djelovali kao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, ali ovog puta nisu koristili tu terminologiju, nije postignut zajednički stav o situaciji u BiH nakon presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, prenosi Banjaluka.net.

    Poznato je da Rusija ne priznaje OHR od imenovanja Kristijana Šmita, ali ovoga puta pažnju je privukla i pozicija Sjedinjenih Američkih Država. Naime, predstavnik Ambasade SAD prisustvovao je sastanku, ali bez jasnih uputstava iz Vašingtona o tome kako se postaviti u aktuelnoj situaciji.

    Bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, nedavno je napustio dužnost, dok novi diplomata još nije imenovan. Zbog toga, po prvi put nakon ovakvog sastanka, nije objavljeno zajedničko saopštenje, poznato kao kominike.

    Izostanak saglasnosti ostavio je i nejasnoće u vezi s daljim koracima u komunikaciji sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, Denisom Bećirovićem.

    Takođe, to znači da je Kristijan Šmit u ponedjeljak javno nastupio bez usaglašenog stava ambasadora, govoreći isključivo u svoje ime.

    U toku interne rasprave, učesnici sastanka su konstatovali da bi rješavanje aktuelne krize u BiH trebalo da bude prepušteno Evropi, s obzirom na to da velike sile nisu pokazale poseban interes za situaciju.

  • Američki istražitelji provjeravaju tok novca USAID-a

    Američki istražitelji provjeravaju tok novca USAID-a

    Administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa pokrenula je istragu o trošenju sredstava USAID-a, a među zemljama u fokusu nalazi se i Bosna i Hercegovina. Tim istražitelja stigao je kako bi provjerio gdje je utrošen dio od 402 miliona dolara, koliko je u protekle četiri godine ušlo u zemlju.

    Američki istražitelj Martin de Luka istakao je da za čak 250 miliona dolara nema detaljne evidencije o utrošku.

    „Ne možemo im ući u trag, nemamo jasne opise projekata i ne znamo kako su tačno iskorišteni. Iskustva iz drugih država pokazuju da su takve situacije često praćene prevarama, zloupotrebama i rastrošnošću“, rekao je De Luka, bivši federalni tužilac SAD-a.

    Dolazak američkog istražitelja u BiH izazvao je interesovanje javnosti, posebno nakon njegovih poruka iz Banjaluke, gdje je nagovijestio sumnje u brojne zloupotrebe. Federalni mediji analizirali su njegovu biografiju, otkrivajući da se radi o bivšem tužiocu Ministarstva odbrane SAD-a, koji je radio na slučajevima korupcije, pranja novca, utaje poreza i finansiranja terorizma. Takođe, De Luka je pravni zastupnik Tramp medija grupe.

    Prema riječima stručnjaka za međunarodne odnose Lučiana Kaluže, istraga o sredstvima USAID-a dio je šireg obračuna s ostacima administracije koja je, kako navodi, „potkopavala institucije SAD-a“.

    „De Luka je osoba od povjerenja Donalda Trampa i on je spreman da se razračuna s netransparentnim trošenjem američkog novca“, rekao je Kaluža.

    Profesor Miloš Šolaja s Fakulteta političkih nauka u Banjaluci istakao je da je veliki dio sredstava USAID-a završio u Sarajevu i organizacijama koje su konkurisale za fondove.

    „Znamo da je bilo lobiranja, marketinga i svega ostalog. Pitanje je koliko su projekti bili u službi opšteg dobra, a koliko u funkciji profita“, rekao je Šolaja.

    Prema podacima, Sjedinjene Države su 2023. godine potrošile 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, od čega je 40 milijardi bilo u nadležnosti USAID-a. Dok je Bajdenova administracija podržavala takav pristup, Trampov tim je prekinuo veliki dio programa.

    Bivši gradonačelnik Njujorka, Rudi Đulijani, izjavio je da je USAID zloupotrebljavao sredstva i finansirao različite političke agende.

    „USAID je ovdje slivao novac, a čini se da je cilj bio finansiranje ekstremnih ljevičarskih pokreta i raznih agenata“, rekao je Đulijani.

    Posljedice istrage osjete se širom svijeta – više od 4.000 zaposlenih u USAID-u je na odsustvu, dok je dodatnih 1.600 radnika otpušteno. Administracija Donalda Trampa ukinula je 90 odsto ugovora o stranoj pomoći i smanjila američku međunarodnu pomoć za 60 milijardi dolara.

  • Komšić: Međunarodna zajednica u BiH više ne postoji

    Komšić: Međunarodna zajednica u BiH više ne postoji

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da se jasno i glasno mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH više ne postoji.

    Komšić je rekao da će stvarnost koja slijedi biti potpuno drugačija od postdejtonske ere.

    On je sinoć u Sarajevu na obilježavanju 1. marta, koji se u dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, rekao da ovaj “dan nezavisnosti” dočekuju sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u BiH.

    – Јasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima – rekao je Komšić.

    On je rekao da, ukoliko političko Sarajevo želi uhvatiti taj posljednji voz realnosti, moraće istovremeno pronaći snage i vlastitih kapaciteta da odbrani integritet odluka domaćih institicija, i onda kada im se te odluke sviđaju, ali i onda kada im se ne sviđaju.

    – Funkcionisanje države, sistema i institucija, kako znamo i umijemo, moraćemo osigurati sami – rekao je Komšić.

    U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ. Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.

    Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar – dan kada je u američkoj vazduhopolovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.

  • FSB spriječio teroristički napad na mitropolita Tihona u Moskvi

    FSB spriječio teroristički napad na mitropolita Tihona u Moskvi

    Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije (FSB) saopštila je da je spriječila teroristički napad na mitropolita simferopoljskog i krimskog Tihona Ševkunova, koji su navodno planirale ukrajinske specijalne službe.

    Prema saopštenju FSB-a, akcija je planirana da se izvrši tokom boravka mitropolita Tihona u Moskvi, prenijele su Ria novosti.

    FSB je navela da su teroristi u decembru 2024. putem skrovišta dobili eksploziv.

    Јedan od uhapšenih muškaraca rekao je da je planirano postavljanje eksploziva u Sretenskom manastiru, a nakon izvršenja zločina, teroristi su planirali da napuste Rusiju, koristeći falsifikovane dokumente.

    FSB je oduzeo eksploziv i dva lažna ukrajinska pasoša.

    U Moskvi su privedeni Rus i Ukrajinac, za koje se navodi da su ih, putem aplikacije Telegram, regrutovale Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine.

    Dodatno, FSB-ov video materijal otkriva da su, po instrukcijama iz Kijeva, planirano ubistvo mitropolita Tihona pripremili njegov pomoćnik Denis Popović i klirik Nikita Ivankovič.

    U zaplenjenim telefonima pronađeno je više od 70 kontakata iz Ukrajine, uključujući i portparola Oružanih snaga Ukrajine, dok je FSB takođe prikazao kovertu sa lažnim pasošima.

  • Novi zakoni u Republici Srpskoj: Pravosuđe, nadležnosti i rad neprofitnih organizacija

    Novi zakoni u Republici Srpskoj: Pravosuđe, nadležnosti i rad neprofitnih organizacija

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je niz zakona koji se odnose na pravosuđe, nadležnosti institucija i rad neprofitnih organizacija.

    Poslanici su izglasali Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, kojim su propisani ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije. Također, zakon definiše postupak imenovanja, premještaja i privremenog upućivanja sudija i tužilaca, kao i njihove ocjene, disciplinsku odgovornost i mogućnost privremenog udaljenja s dužnosti.

    “Zakonskim odredbama propisano je ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost, kao i nespojivost sudijske i tužilačke funkcije s drugim dužnostima”, navedeno je u obrazloženju zakona.

    Također, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Prema usvojenom aktu, na teritoriji Republike Srpske neće se primjenjivati zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    “Nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni su preduzeti sve mjere za sprovođenje ovog zakona”, stoji u obrazloženju prijedloga zakona.

    Lica koja postupaju prema odredbama ovog zakona izuzeta su od krivične odgovornosti prema zakonodavstvu BiH i Republike Srpske za djela koja se odnose na njegovo sprovođenje. Predviđena je i institucionalna zaštita za te službenike.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem će nepoštovanje odluka institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili lokalnoj samoupravi biti sankcionisano kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Osim pravosudnih propisa, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovim zakonom propisuje se uspostavljanje registra organizacija koje finansiraju strani subjekti, a koje se politički angažuju ili djeluju kao agenti stranog uticaja.

    “Cilj zakona je obezbjeđivanje javnosti rada neprofitnih organizacija i regulisanje uslova njihovog djelovanja”, navedeno je u obrazloženju.

    Zakonskim odredbama definiše se i nadzor nad neprofitnim organizacijama, što nije bilo obuhvaćeno ranijim zakonima o udruženjima i fondacijama Republike Srpske.

    Usvojeni zakoni izazvali su različite reakcije u političkim i pravnim krugovima, dok vlasti ističu da se njima jača institucionalna autonomija i transparentnost rada organizacija.

  • Dodik: Srpska brani Dejton i svoj subjektivitet

    Dodik: Srpska brani Dejton i svoj subjektivitet

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kritikovao je obrazloženje presude koju je pročitala sutkinja Sena Uzunović, ocijenivši ga kao skandalozno i suprotno pravnim principima.

    “Svaki sudija će vam reći – nije teško donijeti presudu, teško je napisati obrazloženje kojim ćete je poduprijeti. Ovo obrazloženje ruši sve principe na kojima počiva pravo, od svog nastanka”, napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je istakao da je osnovni princip prava da se okrivljeni smatra nevinim, dok tužilac dokazuje krivicu, te da se presuda donosi na osnovu nepobitnih dokaza, a ne negiranjem stavova odbrane.

    Na konferenciji za novinare, Dodik je ponovio stav da su Sud i Tužilaštvo BiH vanustavne institucije, te da njihovo djelovanje predstavlja zloupotrebu evropskog puta BiH.

    “To je od početka jedna pravna skalamerija koja je samo proizvodila probleme. Zato je neophodno riješiti to pitanje”, rekao je Dodik, dodajući da su on i premijer Srpske Radovan Višković uputili poziv rukovodstvu Federacije BiH na razgovore o provođenju Dejtonskog sporazuma.

    Dodik je zahvalio srpskom patrijarhu Porfiriju na posjeti Banjaluci, naglasivši značaj Srpske pravoslavne crkve u očuvanju mira i dijaloga.

    Komentarišući reakciju Stejt departmenta na presudu, Dodik je naveo da bošnjačka strana lažno predstavlja njihovo saopštenje kao podršku presudi.

    “Pročitali smo saopštenje Stejt departmenta i jasno je da ono ne predstavlja podršku presudi, već samo potvrdu stava o poštovanju Dejtonskog sporazuma”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će, ukoliko dođe do zabrane djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, biti formiran Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske, koji će imenovati nove sudije i tužioce odgovorne isključivo institucijama Srpske.

    “To ne može više niko da obustavi, pa ni Kristijan Šmit”, rekao je Dodik.

    Govoreći o radu Narodne skupštine Republike Srpske, Dodik je poručio da će se isključiti Vijeće naroda iz novog Ustava Srpske, ocijenivši da je njegova svrha bila da otežava rad institucija Srpske.

    “Očigledno je da je Vijeće naroda konstruisano da bi zagorčalo život Republici Srpskoj”, naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da vlasti Republike Srpske neće dozvoliti smjenu ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića u Savjetu ministara BiH, naglasivši da to nije pitanje funkcija, već očuvanja interesa Srpske.

    Govoreći o prijedlogu zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Dodik je istakao da je ključni cilj vraćanje subjektiviteta Republike Srpske.

    “Mi danas branimo međunarodni sporazum u BiH”, poručio je Dodik.

    Zaključio je da Republika Srpska neželi nikakav sukob, već štiti svoje ustavne nadležnosti, naglasivši da Srpska nikada neće prihvatiti nametanje odluka iz Sarajeva.