VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Podrška američkim sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu, predložiću i da BiH to uradi

    Dodik: Podrška američkim sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu, predložiću i da BiH to uradi

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da podržava odluku američkog predsjednika Donalda Trampa o sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu kao jasnu poruku da nasrtaji na suverenitet država i prava njihovih građana na legitimnu odbranu neće biti tolerisani.

    – Predložiću da BiH, slijedeći politiku SAD, iz istih razloga sankcioniše MKS i stavi tačku na nelegitimne pritiske – rekao je Dodik.

    Dodik je na Iksu objavio da je krajnje vrijeme za borbu za pravo i pravdu bez straha od bilo čijeg diktata.

     

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu o uvođenju sankcija MKS u Hagu zbog napada na Ameriku i njene saveznike, poput Izraela.

  • Đokić: Stanje u RiTE “Ugljevik” poboljšano; Nastavljamo sa projektom HE “Buk Bijela”

    Đokić: Stanje u RiTE “Ugljevik” poboljšano; Nastavljamo sa projektom HE “Buk Bijela”

    Ministar energetike i rudastva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u Јutarnjem programu RTRS da je stanje u RiTE “Ugljevik” sada poboljšano i da očekuje normalnu proizvodnju.

    – Ključni problem bio je nedostatak uglja za nesmetan rad Termoelektrane. Rudarski projekat niej adekvatno vođen duži vremenski period. Moralo se ranije raditi i izvšriti eksploatacija – naveo je Đokić.

    Podsjetio je da nisu bile obezbijeđene dovoljne količine uglja.

    – To se moralo riješiti i sada je stanje poboljšano – izjavio je Đokić.

    Naglasio je da se moralo omogućiti normalno funkcionisanje.

    – Zahvalan sam svim radnicima i mencadžmentu koju su i sada posvećeni da obezbijede normalan rad RiTE “Ugljevik” – rekao je Đokić.

     

    Naveo je da će trebati određeni perid da se izvrši potpuna konsolidacija.

    – Očekujem normalan radi i normalnu proizvodnju. Јuče su imali visoku proizvodnju, oko 11 hiljada tona uglja su proizveli. Ima određenih pomaka, uprava se trudi i rješava probleme – rekao je Đokić.

    Naveo je da će republičke institucije i dalje podržavati RiTE “Ugljevik”.

    Istakao je da i RiTE “Gacko” ima probmela sa ugljem.

    – Koriste više mazuta i povećavaju troškove, ali je važno da rade i isporučuju električnu energiju – jasan je Đokić.

    Istakao je da postoji pritisak iz EU da se prekine sa izgradnjom termoelektrtana, zbog pokušaja da se smanji korištenja uglja.

    – Nisu bili dozvoljeni ni projekti sa ugljem, to jeste ne mogu se dobiti sredstva iz banaka. Mi ne odustajemo od izgradnje novog termobloka u Ugljeviku – izjavio je Đokić.

    Đokić je rekao je da je i projekat izgradnje HE “Buk Bijela” aktivan.

    – Mi smo uradili sve pripremne radove i uredili smo odnose između Elektroprivrede Srpske i Srbije u smislu vlasnštva – naveo je Đokić.

    Rekao je da je u toku procjena uticaja na životnu sredinu.

    – To su tražili Crna Gora, kao i kineski partneri. Studija se privodi kraju, i otklonićemo važnu dilemu, a to da neće uticati na NP Durmitor – rekao je Đokić.

    Istakao je da je drugi problema sa političkim Sarajevom.

    – Krnji Ustavni sud BiH se umiješao i iskazao da suštinski nema stav po ovom pitanju – rekao je Đokić.

    Kaže da je nesporeno da ćemo imati kvalitetnu isporuku električne energ kada se sve ovo završi.

    – Veliki je značaj za Srpsku, pripadaće nam oko 55 megavagta – izjavio je Đokić.

    Naglasio je da planiraju završiti HE Dabar i Bistricu i poboljšati razvoj zelene energije.

    – Imaćemo zamjesnku energiju ako dođe do toga da moramo zatvarati naše termelektrane – naveo je Đokić.

  • Kelog: Moguć mirovni sporazum koji će biti dobar i po Moskvu i po Kijev

    Kelog: Moguć mirovni sporazum koji će biti dobar i po Moskvu i po Kijev

    Američki predsjednik Donald Tramp je još prošle jeseni izjavio da je moguće zaključiti mirovni sporazum o Ukrajini koji će biti “dobar” po Moskvu i Kijev, izjavio je specijalni izaslanik Trampa za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu Njujork postu.

    – Nakon sastanka sa šefom ukrajinskog režima Volodimirom Zelenskim u septembru, Tramp je razmotrio činjenično stanje oko pregovora Ukrajine i Rusije, istakavši da je došlo vrijeme za mirovni sporazum i da je moguće zaključiti sporazum koji će biti dobar po obje strane – istakao je Kelog.

    Prema njegovim riječima, Tramp želi da zaustavi krvoproliće prije početka pregovora o rješavanju sukoba.

    Takođe je naglasio da je cilj aktuelne administracije SAD ukrajinski pravac spoljne politike, kao i da pregovori moraju biti fokusirani na “izuzetno složena” postkonfliktna pitanja.

    Prema njegovoj procjeni, Vašington “ima nekoliko mogućnosti” za pomoć u regulisanju sukoba.

    Kelog je još istakao da se sukob neće završiti bez pregovora Moskve i Kijeva, kao i da će obje strane morati da pristanu na kompromise u cilju rješavanja situacije.

    Prema njegovoj procjeni, sporazum vjerovatno neće biti prihvatljiv za sve strane niti će sve strane biti zadovoljne njime, ali je neophodno pokušati naći balans.

    Kelog je dodao i da cijela administracija Trampa učestvuje u traženju rješenja za regulisanje sukoba.

    On je kazao da je američki predsjednik prošle nedjelje održao sastanak sa cijelim svojim timom za nacionalnu bezbjednost kako bi diskutovali o angažovanju svih elemenata državne vlasti za rješavanje sukoba.

    Pored toga, Kelog je konstatovao da Trampova administracija smatra da su sankcije koje se odnose na rusku naftu nedovoljne i razmatra mogućnost njihovog jačanja.

    Ranije su ukrajinski mediji objavili, pozivajući se na svoje izvore da bi Kelog mogao da posjeti Kijev 20. februara u slučaju da ne bude izmjena u njegovom rasporedu.

    Ranije je Volstrit džurnal pisao da je američki predsjednik Donald Tramp zadužio svog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga da okonča ukrajinski sukob u roku od 100 dana. Prema pisanju lista, ocjenjuje da će sklapanje dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom biti mnogo teži zadatak nego što je Tramp predstavljao tokom predizborne kampanje, kada je rekao da će okončati sukob prije stupanja na dužnost kao predsjednika.

    Tramp je 7. januara priznao da bi rješavanje sukoba u Ukrajini moglo da potraje duže od 24 sata koje je naveo tokom predizborne kampanje. Kelog je, sa svoje strane, rekao da bi želio da završi zadatak u roku od 100 dana.

    Moskva je više puta isticala da je spremna za pregovore, ali je Kijev za njih uveo zakonsku zabranu. U oktobru 2022. godine Zelenski je potpisao ukaz o zabrani pregovora sa ruskim rukovodstvom.

  • Bukejlović: Prema Nacrtu zakona o NVO ne dozvoljava se političko djelovanje i finansiranje političkih kampanja

    Bukejlović: Prema Nacrtu zakona o NVO ne dozvoljava se političko djelovanje i finansiranje političkih kampanja

    Nacrt o NVO ne dozvoljava političko djelovanje i finansiranje političkih kampanja, rekao je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koji će biti upućen u skupštinsku proceduru. Ovaj zakon je već ranije bio u nacrtu u Parlamentu Srpske, ali da je tada, donesena odluka da bude povučen zbog dorade.

    Naveo je da je plan da se ide u redovnu skupštinsku proceduru.

    – Utvrdili smo Nacrt zakona koji definiše određene obaveze neprofitiblnih organizacija u slučaju da imaju finansiranje iz inostranstva. Zakon nije u suprotnosti sa Ustavom BiH i on već postoji u FBiH. Veliki je broj organizacija koje se finansisraju iz inostranstva – naglasio je Bukejlović.

    Krivični zakonikom Republike Srpske zabranjuje se političke aktivnost od sredstava koja su dobijena iz inostranstva.

     

    – Ovakva bojaznost je bila i kada smo donijeli Zakon o kleveti, i vidjeli ste nije bilo zloupotrebe, niko nije optužen. Isti slučaj biće i sa ovim zakonom. Kaznene mjere će se utvrđivati u zavisnosti od kaznenog djela. Prekršajne mjere su od 1.000 do 5.000 KM – dodao je Bukejlović.

    Ministarstvo pravde Republike Srpske uspostaviće i voditi registar.

    – Registar će se voditi u Ministarstvu pravde, ali isto tako i relevantne institucije imaće uvid u sam registar, poput Vlade ili MUP-a Republike Srpske – istakao je Bukejlović.

  • Vučić: Nastavljam da insistiram na dijalogu

    Vučić: Nastavljam da insistiram na dijalogu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će nastaviti da insistira na dijalogu, uprkos odbijanju njegovog poziva, te ocijenio da studenti pokazuju više hrabrosti od pojedinih profesora.

    Kako je naveo, zapitao se kako će profesori obrazložiti odbijanje dijaloga.

    – Obrazloženje nije bilo nikakvo, već besmisleno, uz mnogo sumanutih izgovora. Nemam ništa protiv toga. Nisam bio povrijeđen ili sujetan, nije mi smetalo ni to što ne žele da razgovaraju sa mnom. Bio sam spreman da razgovaraju s kim god hoće – rekao je Vučić.

    Dodao je da je nejasno šta je poruka onih koji su prvo oformili tim za razgovore, a zatim odbili dijalog.

    – Da li žele radikalizaciju? Da li žele sukobe? Nešto drugo? Zato ću nastaviti da insistiram na dijalogu i nije mi važno ko će u njemu učestvovati – poručio je Vučić, prenosi RTS.

  • Peskov: Rusija i SAD nisu započele razgovore o sastanku Putina i Trampa

    Peskov: Rusija i SAD nisu započele razgovore o sastanku Putina i Trampa

    Ruske i američke vlasti još uijek nisu započele razgovore o mogućem sastanku predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa, izjavio je za Si-En-En portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je rekao da dvojica lidera još uvijek nisu komunicirali, tako da se još ne razgovara o tome da li je takav sastanak potreban, i ako jeste, gdje i kako bi on trebalo da se održi.

    On je novinarima poručio da ne treba da žure s tim pitanjem.

    Si-En-En je podsjetio da je Tramp ranije ove nedjelje najavio mogućnost “konstruktivnih razgovora” između

  • Skupa hrana, niske plate: Koliko nas košta život u Srpskoj?

    Prosječna plata u Irskoj iznosi 3.300 evra (6.435 KM), dok je u Republici Srpskoj 1.438 KM. U Dablinu litar mlijeka košta 2,30 KM, dok se kod nas kreće od 1,90 do 3 marke. Litar ulja u Irskoj je tri marke, a u Srpskoj od 3,09 KM naviše. Razlika u primanjima i troškovima života postavlja pitanje: zašto je hrana kod nas toliko skupa?

    Troškovi života u Srpskoj svakim danom rastu. Sindikalna potrošačka korpa za decembar prošle godine iznosila je 2.666,22 KM, od čega je na prehranu odlazilo više od 45 odsto, odnosno 1.213,74 KM.

    Za Srđana T., koji izdržava petočlanu porodicu, hrana je najveći trošak.

    – Više od pola primanja supruga i ja potrošimo na hranu. Ono što smo nekad plaćali 20 maraka, sada košta 50. Osim toga, značajno su poskupjeli i higijenski proizvodi, vrtić i režije – kaže on za Srpskainfo.

    I Milica A. iz Banjaluke potvrđuje da njena četvoročlana porodica najviše novca izdvaja za osnovne životne namirnice.

    – Najskuplje je meso, pa kupujemo po pola kilograma. Nevjerovatno mi je da paprike koštaju sedam maraka, pa uzmem samo nekoliko komada za kuvanje – priča ona.

    Cijene osnovnih proizvoda rastu i za one koji žive sami. Nikola P. ističe da su mliječni proizvodi, jaja i povrće preskupi.

    – Kilogram luka u Irskoj košta 1,80 KM, dok su kod nas osnovne namirnice daleko skuplje – navodi on.

    Pored cijena hrane, jedna od ključnih razlika je i poreska politika. U Irskoj, mnogi osnovni proizvodi oslobođeni su PDV-a. U tu grupu spadaju kobasice, puter, humus, sir, voće, salame i peciva. U Srpskoj, cijene pojedinih proizvoda poput paprika, paradajza i mladog luka dostižu i do 10 KM.

    Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” smatra da je ključ problema u slobodnom tržištu.

    – Država ne reguliše formiranje cijena, već se oslanja na trgovačke i distributivne marže. U EU su poljoprivredni proizvođači značajno subvencionisani, što omogućava niže cijene proizvoda – objašnjava Jošić.

    Prema njegovim riječima, moguće rješenje bi bilo zamrzavanje cijena osnovnih proizvoda ili ograničavanje marži.

    – Do 2013. godine, svako povećanje cijena moralo je biti odobreno od strane ministarstva. Takođe, nulta stopa PDV-a mogla bi smanjiti cijene, ali bi zahtijevala precizne ekonomske mjere – dodaje on.

    Pored toga, domaći proizvođači često prodaju robu na inostranim tržištima po nižim cijenama kako bi se probili, dok gubitke nadoknađuju povećanjem cijena u zemlji.

    – Da bi se izborili za tržište vani, naši proizvođači prodaju robu jeftinije, a razliku nadoknađuju kroz više cijene kod kuće – zaključuje Jošić.

  • Borba za ovlaštenja: Da li izmjene zakona mijenjaju balans moći u Banjaluci?

    Borba za ovlaštenja: Da li izmjene zakona mijenjaju balans moći u Banjaluci?

    Predložene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi u Republici Srpskoj izazvale su žestoke reakcije u Banjaluci, dok vlast i opozicija različito tumače njihovu svrhu i posljedice. Dok jedni tvrde da se time uspostavlja jasan sistem nadležnosti, drugi upozoravaju da se radi o pokušaju razvlašćivanja gradonačelnika.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon sastanka sa koalicionim partnerima u Banjaluci, najavio je mogućnost izmjena ovog zakona, naglasivši da je cilj precizno određivanje nadležnosti unutar lokalnih zajednica.

    Međutim, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković smatra da su predložene izmjene pokušaj ograničavanja ovlaštenja (grado)načelnika i stavljanja izvršne vlasti u podređen položaj. On poziva sve koji dijele njegovo mišljenje na sastanke, ali i najavljuje odlučan otpor.

    – Ovo je direktno kršenje Ustava. Već u petak tražićemo mišljenje Ustavnog suda Republike Srpske i obratiti se svim relevantnim institucijama. Ovo nije protest, ovo je ustanak! Ako vlast zaista krene u ovu pravnu avanturu, šta drugo preostaje nego da donesu zaključak o smjeni gradonačelnika – poručio je Stanivuković.

    Na njegove izjave reagovao je Dragan Lukač, šef kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, naglasivši da predložene izmjene nisu protivustavne, te da će o svemu odlučivati pravni stručnjaci prije nego što zakon dođe na glasanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Gradonačelnik mora razumjeti da izmjene zakona ne krše Ustav. Problem su česte blokade usljed neslaganja između Skupštine i gradonačelnika. Ovim izmjenama rješavamo te sukobe, a zakon će se jednako primjenjivati na sve. Najava ustanka zbog zakonskih izmjena je ne samo bespotrebna već i protivzakonita – rekao je Lukač.

    Pravni stručnjaci saglasni su da u pravnom smislu nema elemenata protivustavnosti, ali ističu da čitava situacija ima izraženu političku dimenziju.

    – Pravna strana ovog pitanja nije sporna. Ovdje se ne radi o neustavnom zakonu, već o političkom nadmetanju i različitim interesima. Kada se izvršnoj vlasti smanjuju ovlaštenja u korist zakonodavne, otvara se prostor za političke analize i sumnje u motive – ocjenjuje advokat Aleksandar Jokić.

    On dodaje da Stanivukovićevo obraćanje Ustavnom sudu vjerovatno neće donijeti promjenu.

    Slično mišljenje dijeli i advokat Dario Sandić, koji naglašava da je Ustavni sud jedina institucija ovlaštena da ocijeni da li su izmjene u skladu sa Ustavom.

    – Problem je što je i sam Ustavni sud pod snažnim političkim uticajem, pa više niko sa sigurnošću ne može reći šta je ustavno, a šta nije – kaže Sandić, dodajući da su posljednji događaji samo dio političkog nadmudrivanja pred građanima.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se predloženim izmjenama praktično uvodi prinudna uprava u Banjaluci, dok gradonačelniku preostaje samo da svoje aktivnosti prezentuje na društvenim mrežama.

    – Ishod je već poznat – odluka će biti donijeta tamo gdje se odlučuje o svemu u Republici Srpskoj. Da je ovakva promjena potrebna i u drugim opštinama gdje je SNSD na vlasti, ona bi se vjerovatno već dogodila – ocjenjuje Topićeva.

    Ona podsjeća da su raniji protesti, koje je Stanivuković organizovao zbog finansijskih pitanja, imali ograničen domet, pa ne očekuje ni da će najavljeni „ustanak“ donijeti značajnije promjene.

    – SNSD već godinama koristi Stanivukovića kao političkog protivnika koji im u ključnim momentima ide naruku. Njegova uloga je često bila ambivalentna – ponekad u sukobu s vlašću, a ponekad u nekoj vrsti političke simbioze. Očekuje se da će pritisak na njega jačati, dok će SNSD nastaviti da naglašava njegove slabosti u vođenju grada – zaključuje Topićeva.

  • Rubio: Palestinci će morati da se presele “privremeno” dok se Gaza ne obnovi

    Rubio: Palestinci će morati da se presele “privremeno” dok se Gaza ne obnovi

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Pojas Gaze trenutno “nije useljiv”, zbog opasnosti kao što su neeksplodirana ubojna sredstva, i da je potrebno da ljudi žive negdje drugdje dok se oblast obnavlja.

    Rubio je, odgovarajući na pitanje novinara tokom posjete Dominikanskoj Republici, ohrabrio i druge zemlje da istupe i ponude pomoć u obnovi Gaze, prenio je Rojters.

    “Mislim da je to samo realistična realnost, da bi se popravilo takvo mjesto, ljudi će morati da žive negdje drugde u međuvremenu”, rekao je Rubio.

    On nije rekao da li bi Palestinci mogli da se vrate u tu oblast, povodom prijedloga američkog predsjednika Donalda Trampa da SAD preuzmu i razviju pojas Gaze.

    Tramp je u utorak izjavio da će SAD “preuzeti” Pojas Gaze i pretvoriti je u “Rivijeru Bliskog istoka”.

    On je ponovio svoj predlog o trajnom raseljavanju Palestinaca, naglašavajući da bi oni trebalo da se presele u druge arapske zemlje, kao što su Jordan i Egipat jer je Gaza trenutno “samo ruševina”.

    Trampov plan naišao je na oštre kritike svjetskih zvaničnika, prenosi Tanjug.

  • Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Rast cijena proizvoda u BiH nije zaobišao ni apoteke, pa su poskupjele brojne vrste lijekova.

    Apotekari su za “Nezavisne novine” potvrdili da su lijekovi u Srpskoj prošle godine poskupjeli dva puta.

    “Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda, marža je u RS za lijekove bila ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji. Ta uredba je važila do 30. juna 2024. godine, a nedugo nakon što je istekla, uslijedilo je povećanje marže u apotekama na 20 odsto. Samim tim poskupjeli su lijekovi. Novo poskupljenje uslijedilo je krajem 2024. i marža je podignuta na 22 odsto. Poskupjeli su svi lijekovi, od kafetina, preko brufena itd. Apsolutno svi”, ispričala je za “Nezavisne novine” jedna apotekarka.

    Na poskupljenje lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, koja ističe da mnogo toga ostaje nezapaženo dok se priča o osnovnim životnim namirnicama.

    “Nije ovo samo više divljanje cijena u trgovinama, mi imamo ogromne cijene sad i u našim apotekama”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Slično stanje bilježi se i u drugim gradovima.

    “Posljednjih nekoliko dana dobijamo prijave od potrošača o novim ‘korigovanim’ cijenama u apotekama, gdje je veliki broj lijekova skuplji za 0,5 do šest KM u odnosu na januar ove godine. Svi razlozi koji se navode za opravdanje rasta cijena u ostalim sektorima u ovom trenutku, mislim da se ne mogu primijeniti na prodaju lijekova – i potrošači su zaista u pravu kada negoduju”, ističe za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    On podsjeća da su najveći potrošači lijekova upravo ljudi s najmanjim primanjima – penzioneri.

    “Ako još tome dodamo da je više od pola penzionera na penziji do 600 KM i da na lijekove troše prosječno 100 do 300 KM mjesečno – zaista je veliko pitanje kako oni prežive od penzije do penzije”, poručuje Arnautović.

    Da su lijekovi poskupljivali u prošloj godini, proističe i iz podataka Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, koji finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

    “U 2024. godini propisano je 5.494.800 recepata, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio 69,9 miliona maraka. Godinu ranije, propisano je 5.630.259 recepata, a trošak Fonda iznosio je 67,6 miliona maraka. Iako podaci pokazuju da je lani propisan manji broj recepata, trošak Fonda bio je veći u odnosu na 2023. godinu, što se moglo očekivati”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, iz godine u godinu raste trošak za lijekove koji se izdaju na recept na teret FZO RS, a izuzetak je bila epidemija virusa korona.

    “Na povećanje troška najviše utiče količina propisanih lijekova u 2024. godini, ali i rast cijena pojedinih lijekova, uvođenje novih lijekova, a za mnoge lijekove proširena je indikacija, odnosno povećan broj dijagnoza kod kojih se može primijeniti terapija.

    Finansiranje i uvođenje novih lijekova na liste Fonda je kontinuirana praksa u cilju poboljšanja dostupnosti terapija, ali i efikasnijeg liječenja”, kažu iz FZO RS.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je pravni okvir za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept i plasira na BiH tržište definisan Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    “Pravilnikom je definisano da se za izračun maksimalne veleprodajne cijene uzima prosjek cijena iz tri referentne zemlje: Srbija, Hrvatska, Slovenija, a ukoliko u tim zemljama nema registrovanih lijekova, uzimaju se lijekovi iz rezervnih zemalja: Bugarske i Italije”, navode iz Agencije.

    Pravilnikom je, dodaju, definisana marža na lijekove, na način da je maksimalna veleprodajna marža do osam odsto, dok maloprodajnu maržu određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.