VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pariz i London predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini

    Pariz i London predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini

    Francuska i Velika Britanija predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini koje će se odnositi na vazdušne, pomorske i napade na energetsku infrastrukturu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

    On je u intervjuu za list “Figaro” naveo da se prijedlog ne odnosi na borbe na kopnu, uz napomenu da prva linija sukoba ima dužinu udaljenosti između Pariza i Budimpešte, te bi stoga bilo ekstremno teško verifikovati poštovanje primirja, prenio je TASS.

    Makron je rekao da se nada da će se obnoviti komunikacija između predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, nakon što se sastanak Zelenskog sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i američkim potpredsjednikom DŽejmsom Devidom Vensom u Bijeloj kući u petak, 28. februara, završio žestokom raspravom između trojice zvaničnika, prenosi Srna.

     

  • “Savezna vlada moraće da odgovori na za nju neprijatna pitanja o Šmitu”

    “Savezna vlada moraće da odgovori na za nju neprijatna pitanja o Šmitu”

    Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Milovan Božinović kaže da će federalne vlasti morati da odgovore na za njih veoma neprijatna pitanja u vezi sa imenovanjem Kristijana Šmita na funkciju takozvanog visokog predstavnika u BiH, koja je Bundestagu uputila poslanička grupa Alternative za Njemačku /AfD/.

    Božinović ocjenjuje da nova vlada neće moći da izbjegne da odgovori na svako od 18 pitanja koja je AfD podnijela Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH, zatraživši ocjenu legitimnosti njegove pozicije s obzirom da je izostalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN za njegovo imenovanje.

    – To znači da će nemačka vlast AfD-u, koji je druga po snazi partija poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, odmah po konstituisanju parlamenta morati da odgovori na pitanja. Nadležna služba, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova službeno će morati da odgovori na sva pitanja AfD-a – kaže Božinović za “Sputnjik” govoreći o zahtjevu Alternative za Njemačku za parlamentarnu istragu u Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH.

    On navodi da poslanici AfD-a mogu da zatraže raspravu u parlamentu i da očekuju da se njemačka vlada odredi prema ovom pitanju.

    – To će zavisiti od odgovora koje budu dobili jer će biti interesantno čuti šta su rekli na ova pitanja iz Ministarstva budući da je imenovanje Šmita vrlo sporno. Јer, ako je delovao u ime cele međunarodne zajednice onda je samo preko Saveta bezbednosti UN morao da dobije odobrenje, što se nije desilo jer njegovo imenovanje nikada nije stiglo do Saveta bezbednosti na raspravu – podsjeća Božinović.

    Iz toga se može zaključiti, dodaje on, da su oni koji su Šmita tu postavili smatrali da je dovoljno da se pozovu na takozvana bonska ovlašćenja donesena u drugoj polovini devedesetih prema kojima je visoki predstavnik za BiH bio zadužen samo za nadgledanje sprovođenja Dejtonskog mirovnog plana i ni za šta drugo.

    Božinović napominje da ovo svakako nije prijatno pitanje za novu njemačku vladu.

    – Oni će se vaditi da to ili proizilazi iz odluka Saveta Evrope ili iz Kontakt grupe za BiH koja je nekada postojala. Ali, pravi i kvalitetan odgovor na ova pitanja oni nemaju i tu su Srbi iz Republike Srpske u pravu – izričit je Božinović.

    Stranka AfD postavila je pitanje da li je njemačka Vlada formirala stav o međunarodnopravnom legitimitetu Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i, ako jeste, kakav je taj stav. AfD je pitala i koje zaključke Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrdi Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.

    – Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on? – naveli su iz AfD-a. Ta stranka pita da li njemačka Vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne.

    AFD je postavila i pitanje kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usljed ovih mjera, kao i to da li je njemačka Vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije.

    – Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način – navodi se u pitanjima AfD-a.

    Ta stranka pita i da li se Vlada Njemačke bavila pitanjem da li su sudski procesi u BiH, posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese.

    AfD je pitala i da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav. Takođe je pitala da li je njemačka Vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.

    – Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita, i kakav je taj stav – pitali su iz AfD-a.

    Iz te stranke su postavili i pitanje da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama, te da li je Vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.

    – Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu? Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje? – pitali su iz AfD-a.

    Postavljeno je i pitanje da li Vlada Njemačke smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način.

    – Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav? – pitali su iz AfD-a.

  • Čubrilović: Farsa od suđenja imala za cilj političku eliminaciju predsjednika Srpske

    Čubrilović: Farsa od suđenja imala za cilj političku eliminaciju predsjednika Srpske

    Sudski proces protiv predsjednika Srpske pred Sudom BiH je bila farsa od suđenje, politiziovan proces sa ciljem eliminacije Milorada Dodika iz političkog života. Na žalost pokazalo se da je njime najviše oštećena Republika Srpska jer je uvedena praksa da se neko koje na poziciji predsjednika može kažnjavati zato što brani ustav, rekao je  Јutarnjem programu RTRS ministar saobraćaja i veza, predsjednik DEMOS-a i bivši predjsednik NSRS Nedeljko Čubrilović.

    Kako je naglasio, stav Suda da je to bilo suđenje pojedincu, a ne instituciji, ne može se potvrditi kroz praksu.

    Kako kaže, NSRS je po hitnom postupku usvojila set zakona koji bi trebalo da zabrane djelovanje vanustavnih institucija na teritoriji Srpske.Ovim zakonom propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    – Ovo što je usvojila NSRS je iznuđen potez i akcija na reakciju. Mi smo odlučili da se nešto mora preduzezti i mislim da će imati pozitivne efekte uprkos oprečnim mišljenjima. Politika Srpske ima cilj, a to je da zadrži svoj stepen samostalnosti koji joj je Dejton dao – istakao je Čubrilović.

    Kako je istakao, cilj političkog Sarajeva je napraviti unitarnu BiH, što, kako kaže, niko u Srpskoj neće dozvoliti.

    – Mnogo su bolja rješenja do kojih se došlo dogovorom, a ne nametanjem odluka i zakona. Ova trenutna kriza nije kao ona iz 90-tih, jer BiH može da funkcioniše prema Dejtonskom sporazumu, koji svim građanima garantuje sigurnost. Vjerujem u pobjedu razuma. Republika Srpska ima perspekrivu, ali uz mnogo razgovora i razumijevanja. Nikome ne ide u prilog da imamo razmirice koje se reflektuju na svaku poru života – zaključio je Čubrilović.

  • Đokić: Suđenje Dodiku klasičan udar na institucije Srpske

    Đokić: Suđenje Dodiku klasičan udar na institucije Srpske

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik je stub institucionalnog sistema Srpske, i ovo je klasični udar na institucije Srpske preko njenog predsjednika, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, gostujući u  Јutarnjem programu RTRS.

    Suđenje Dodiku je politički montirani proces, zato što on svojim djelovanjem i stavovima nije nailazio na opravdanje druge strane u Sarajevu – istakao je Đokić.

    Đokić se dotakao i nepriznatog visokog predstavnika Kristijana Šmita, i kontinuiteta djelovanja njegovih predhodnika.

    – Ono što je karakteristično da dugi niz godna, od prvog visokog predstavnika koji je došao ovdje putem OHR-a nastojali su da nametnu brojne zakone i mijenjaju Ustav. Dosta se toga promjenilo u BiH za tih 30 godina. Imamo danas Ustavni sud koji donosi krucijalne odluke, a on funkcioniše bez predstavnika srpskog naroda – istakao je Đokić.

     

    On i idalje misli da bi dijalog dvije strane donio mnogo dobroga.

    – Mi se možemo oko mnogo stvari dogovoriti, i žao mi je ako bošnjačaka strana ne želi da razgovara sa Srbima, jer mislim da u startu možemo se dogovoriti najmanje oko 50-60 odsto spornih stvari koje nas danas razdvajaju. Dijalog je jedino pravno riješnje u ovom trenutku da se vratimo u okvire Dejtonskog mirovnog sporazuma i ako je moguće da taj dijalog vodimo bez stranaca. Imamo isti jezik, istoriju o kojoj svi sve znamo, i zašto bi onda na tim temeljima pričali o nekom novom ratu – dodao je Đokić.

     

  • Bukejlović pozvao na otvaranje rasprave o novom Ustavu Srpske

    Bukejlović pozvao na otvaranje rasprave o novom Ustavu Srpske

    Ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da uloga Ustava Republike Srpske nije samo pravna, već i istorijska i nacionalna, jer čuva vrijednosti na kojima je Srpska utemeljena i osigurava njen trajni opstanak kao političkog, pravnog i društvenog subjekta.

    Bukejlović smatra da bi, s obzirom na to da je Ustav Republike Srpske tokom godina pretrpio značajan broj promjena, bilo korisno otvoriti stručnu i institucionalnu raspravu o mogućnosti donošenja novog Ustava.

    On je naglasio da taj proces mora biti vođen na temelju detaljne pravne analize i uz učešće najeminentnijih pravnih stručnjaka, akademske zajednice i institucija Republike Srpske.

    “Pitanje novog Ustava nije samo pravno, već i političko i društveno pitanje, koje zahtijeva široki konsenzus i temeljan pristup. Ustav treba da odražava realnost današnjeg vremena, usklađen sa potrebama društva, ali istovremeno čuvajući osnovne principe na kojima počiva Republika Srpska”, istakao je Bukejlović.

    On je podsjetio da je Ustav Republike Srpske donesen 28. februara 1992. godine, kao izraz političke volje srpskog naroda u BiH, na temeljima Deklaracije o osnivanju. NJegovo usvajanje, naveo je Bukejlović, prethodilo je jednostranim potezima koji su doveli do destabilizacije tadašnje BiH, a sam Ustav je predstavljao pravni okvir za zaštitu i funkcionisanje Republike Srpske.

    “U ovom trenutku, ključno je osigurati da svaki budući korak u pogledu ustavnih promjena bude sproveden na odgovoran i zakonit način, uz poštovanje procedura i interesa Republike Srpske. Ministarstvo pravde Srpske spremno je da pruži pravnu i stručnu podršku u svim procesima koji se odnose na razvoj i unapređenje ustavnopravnog sistema Republike Srpske”, naveo je Bukejlović.

     

     

    Bukejlović je dodao da Ustav Republike Srpske predstavlja najviši pravni akt koji garantuje ustavni poredak, vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom, i kao temelj državnosti Republike Srpske, Ustav obezbjeđuje pravnu sigurnost, stabilnost institucija i kontinuitet njenog identiteta.

    Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine, koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba, te jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH nakon referenduma održanog 1. marta, na kojem nisu učestvovali Srbi.

  • SAD obustavljaju sajber operacije protiv Rusije

    SAD obustavljaju sajber operacije protiv Rusije

    Američki ministar odbrane Pit Hegset naredio je američkoj sajber komandi da obustavi ofanzivne sajber operacije protiv Rusije, u nastojanju da ta zemlja obnovi odnose sa Rusijom i da se postigne dogovor sa Moskvom o miru u Ukrajini, objavio je danas “Njujork tajms”.

    U izvještaju američkog lista, koji se poziva na izjave aktuelnog zvaničnika i dva bivša zvaničnika upoznata sa naredbom ministra odbrane, navodi se da je to očigledno dio širih nastojanja da se ruski predsjednik Vladimir Putin uvuče u pregovore o Ukrajini i novim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Dodaje se da je naredba o obustvi ofanzivnih sajber operacija protiv Rusije izdata prije susreta američkog i ukrajinskog predsjednika, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, koji se završio razmjenom oštrih riječi i bez najavljenog potpisivanja sporazuma o ukrajinskim mineralima.

    Precizan obim i trajanje naloga američkog Ministarstva odbrane nisu jasni, pošto je granica između ofanzivnih i odbrambenih sajber operacija često nejasna.

    Ipak, zadržavanje pristupa glavnim ruskim mrežama u svrhe špijunaže ključno je za razumijevanje namjera Putina dok ulazi u pregovore, kao i za praćenje argumenata u Rusiji o tome na kojim uslovima treba insistirati i od čega bi se moglo odustati, ocjenjuje njujorški list.

    Bivši zvaničnici su napomenuli da je uobičajeno da civilni lideri naređuju pauze u vojnim operacijama tokom osjetljivih diplomatskih pregovora, kako bi izbjegli njihovo izbacivanje iz kolosijeka, prenosi Tanjug.

  • Koliko će se zadužiti FBiH i Republika Srpska

    Koliko će se zadužiti FBiH i Republika Srpska

    Vlade Federacije BiH i Republike Srpske će se, prema trenutno dostupnim informacijama, tokom ove godine zadužiti za oko 1,5 milijardi KM.

    Ova zaduženja će uglavnom biti plasirana na otplate ranijih dugovanja, te na likvidnost budžeta tokom ove godine, ali je nešto planirano i za projekte.

    Kako je tokom predstavljanja budžeta za ovu godinu rekla Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, usvojena je odluka o dugoročnom zaduživanju Srpske tokom 2025. godine u iznosu od 862 miliona KM.

    “Na domaćem tržištu zaduženje će biti 358 miliona KM, i to dugoročno zaduženje, a na međunarodnom tržištu 504 miliona KM, takođe dugoročno zaduženje”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Srpske.

    Krajem prošle godine je i Narodna skupština RS usvojila odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2025. godini, a kojom se odobrava izdavanje garancija za zaduženja do iznosa od 800 miliona KM.

    “U skladu sa ovom odlukom, planirano je izdavanje garancija, a zaduženja u sektoru saobraćaja, energetike, trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora”, navela je Vidovićeva i dodala da Srpska ima izdatih 1,284 milijarde KM garancija.

    “Sve obaveze u vezi sa pitanjem garancija isplaćuju se redovno”, rekla je Vidovićeva.

    Sa druge strane, Vlada Federacije BiH je početkom februara donijela nekoliko odluka kojima se odobrava zaduženje ovog entiteta za ukupno 635 miliona maraka.

    Tako su planirana zaduženja putem kratkoročnih kredita direktno kod komercijalnih banaka, kao i emisija obveznica i trezorskih zapisa.

    Iz Vlade FBiH je navedeno da će sredstva biti iskorištena za stabilizaciju budžeta, refinansiranje dugova i pokrivanje tekućih obaveza.

    Iako su generalno veoma zdrave: Jedna stvar kod jabuka može biti veoma opasna
    Iako su generalno veoma zdrave: Jedna stvar kod jabuka može biti veoma opasna
    Linker
    Odobrene su tri emisije trezorskih zapisa u iznosu od 200 miliona KM, te tri emisije obveznica ukupne vrijednosti 300 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da se, nažalost, poguban trend zaduživanja nastavlja, a da praktično nikakve konkretne pozitivne efekte od toga ne vidimo.

    “Republika Srpska jeste u još goroj situaciji, zadužuje se po još nepovoljnijim uslovima i ima još manji kapacitet za vraćanje obaveza, jer jedino još značajnije u vrijednosti što ima u javnom vlasništvu je ‘Elektroprivreda’, a i ona se urušava kao kula od karata. Federacija BiH zadnjih godina naprosto galopira istim smjerom kao da se trudi da stigne drugi entitet i potone što dublje u istu pogrešnu politiku prezaduženosti. I uglavnom je to krpljenje budžetskih rupa, a vrlo malo kapitalnih ulaganja i skoro nimalo reformi. Ovo sve je još besmislenije u Federaciji BiH nakon povećanja minimalne plaće bez smanjenja poreza i doprinosa jer će javni prihodi biti drastično veći, a opet se ovoliko zadužuje”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, ovo je jednostavno dugoročno neodrživ trend i opterećuje generacije koje dolaze.

    “Također, ni javna imovina u Federaciji BiH se ne održava, pa je i ‘Elektroprivreda BiH’ u sve većim problemima, ‘BH Telecom’ najavljuje potencijalni jako skup aranžman preuzimanja konkurenta, svim javnim kompanijama se upravlja politički i neefikasno. U oba entiteta ekonomija i ekonomska razmišljanja ne da nisu prioritet, nego kao da ih nema nigdje na mapi”, rekao je Gavran.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, smatra da je za analizu opravdanosti zaduživanja važno, osim obima duga, sagledati njegovu strukturu i namjenu.

    “Naime, u ukupnom zaduženju države za određenu fiskalnu godinu potrebno je odvojiti kratkoročno od dugoročnog zaduženja. Kratkoročna zaduženja se prave s ciljem osiguranja tekuće budžetske likvidnosti usljed neujednačene dinamike naplate javnih prihoda tokom godine. Dugoročna zaduženja bi trebala biti usmjerena na vraćanje starih dugova i javne investicije. BiH i oba entiteta nisu prezaduženi sa stanovišta učešća javnog duga u BDP-u. To nije rezultat odsustva želje vlasti za zaduživanjem, koliko nemogućnost zaduživanja proizašla iz percepcije investitora. Najzaduženije zemlje su one iz grupe najrazvijenijih, što oslikava vjeru investitora u snagu njihove ekonomije i mali rizik naplate potraživanja. Sa druge strane, siromašne zemlje su po tim parametrima najmanje zadužene jer investitori ne percipiraju njihove privrede kao dovoljno ekonomski potentne za obezbjeđenje sredstava za finansiranje duga. Dakle, manje razvijene zemlje imaju potrebu za investicijama u infrastrukturu, privlačenje stranih investicija koje bi donijele sa sobom i željene tehnologije i za to su im potrebna sredstva. Ukoliko bi se pravilno upotrijebila sredstva od zaduženja, to bi za rezultat imalo privredni rast i održivost samog javnog duga. Dilema je, dakle, ne koliko, već za šta da se zadužimo”, objasnio je Mlinarević.

  • Izetbegović: Vladavina zakona mora važiti za sve

    Izetbegović: Vladavina zakona mora važiti za sve

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović osvrnuo se na aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj.

    Poručio je da ne postoji strah ni od kakvog scenarija, ali da do tih scenarija neće ni doći.

    – Ne može se jednom čovjeku dozvoliti da bude iznad zakona, dok za ostale važe pravila. Vladavina prava mora važiti za svih tri i po miliona građana. Nećemo mu dopustiti da udara na državu, njen ustavni poredak i da vrijeđa koga god poželi – rekao je Izetbegović.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila set zakona koji se odnose na pravosudni sistem i rad neprofitnih organizacija. Među njima su Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja institucija BiH kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA, zatim Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

    Od ukupno 83 poslanika u NSRS, za ove zakone glasalo je 49, dok su tri bila protiv.

  • Most u Česmi čeka novu građevinsku sezonu

    Most u Česmi čeka novu građevinsku sezonu

    Gradnja mosta u Česmi, započeta u novembru 2022. godine, trebalo bi da bude završena u novembru 2025. godine.

    Iako su nadležni najavljivali otvaranje na proljeće ove godine, zbog kašnjenja radova i čekanja početka građevinske sezone vrlo je vjerovatno da most neće biti gotov do tada, te se, po svemu sudeći, ide ka predviđenom roku u novembru.

    Naime, novi most u Česmi biće armiranobetonske konstrukcije, temeljen na šipovima, ukupne dužine 171,70 m, dok je širina mosta 15,20 m, sa dvije saobraćajne trake, dvije pješačke staze i dvije biciklističke staze, a vrijednost radova iznosi 6,6 miliona KM.

    Iz “Puteva Republike Srpske” za “Nezavisne novine” navode da će radovi na novom mostu u naselju Česma biti nastavljeni kad vremenski uslovi to dozvole, tj. početkom nove građevinske sezone.

    “Do sada je završeno više od 80 odsto radova na izgradnji ovog mosta, čija je ukupna vrijednost 6,6 miliona KM, a izvođaču radova je za realizovani posao isplaćeno više od pet miliona KM. Cijeli projekat izgradnje mosta u naselju Česma se finansira sredstvima Vlade Republike Srpske i vlastitim sredstvima ‘Puteva Republike Srpske’, a obezbijeđena su sredstva za realizaciju cijelog projekta”, navode oni.

    Kako dodaju, most u Česmi jedna je od značajnijih investicija Vlade Republike Srpske i “Puteva Republike Srpske”, a rok za završetak radova je u novembru ove godine, s tim da se očekuje da to bude i ranije.

    “Preostali su završni radovi na mostu, i to izrada pješačkih staza, ograde, rasvjete, hidroizolacije, asfaltnih slojeva i obaloutvrde na obje obale rijeke”, navode iz “Puteva”.

    Kako dodaju, izgradnja mosta realizuje se na osnovu sporazuma o zajedničkoj realizaciji projekta Javnog preduzeća “Putevi Republike Srpske” i grada Banjaluka, a izvođači radova su “Mrkonjićputevi” d.o.o. Mrkonjić Grad i “Struktura” d.o.o. Jajce, dok nadzor radi firma “Radis” d.o.o. Istočno Sarajevo. Upravljanje izgradnjom i finansiranje kompletne izgradnje mosta je obaveza JP “Putevi Republike Srpske” i sve se obaveze redovno izvršavaju.

    “Radovi na mostu su započeti početkom 2023. godine, kada su vremenski uslovi postali povoljniji, a prema usvojenoj tehnologiji i organizaciji izvođenja radova, prvo su izvođeni radovi na desnoj obali rijeke Vrbas, a u drugoj polovini 2023. godine realizacija radova je prebačena na lijevu obalu. U potpunosti su izvedeni radovi bušenja i izrada 50 šipova na svim stubnim mjestima, osam temeljnih ploča na svim stubovima, zidova upornjaka, krilnih zidova i konzole pješačkih staza, tijela srednjih stubova, ležišnih greda na srednjim stubovima, te je urađena rasponska konstrukcija. Na mostu su ugrađena sva pokretna ležišta, te je završena izrada i montaža prednapregnutih armiranobetonskih nosača. Završena je i izrada poprečnih nosača i kolovozne ploče”, navode oni.

    Dodaju da sada predstoje radovi na izdizanju odbrambenog vodoprivrednog nasipa, na desnoj obali rijeke, te izgradnji obaloutvrde na lijevoj obali rijeke i na pješačkim stazama mosta.

    “Važno je napomenuti da su ovim ugovorom obuhvaćeni radovi 1. faze predmetnog projekta, koja obuhvata izgradnju samo mosta, bez pristupnih saobraćajnica”, navode iz “Puteva”.

    Naime, druga faza obuhvata izgradnju pristupnih saobraćajnica i pratećih objekata (potporni zidovi) i ona je u potpunosti u nadležnosti grada Banjaluka, kome smo uputili pitanja u vezi sa ovom temom prije nekoliko dana, ali odgovor nismo dobili.

     

  • Vukanović: Ustav nije igračka Dodikovog režima

    Ne pada nam na pamet da razgovaramo s uzurpatorom i njegovim saradnicima, a najmanje o izmjenama Ustava Republike Srpske.

    Ovo je izjavio narodni poslanik i lider liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović, komentarišući inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o donošenju novog ustava, kojim bi se, kako tvrdi Dodik, precizirala autentična ustavna rješenja Srpske.

    Vukanović ističe da je Ustav ključni temelj svake države i društva te da ga ne treba posmatrati kao politički alat za dnevnu upotrebu.

    “Legalizacija samovolje”
    – O tome se ne može pregovarati niti trgovati. Ustav Republike Srpske nije običan dokument koji Dodik može koristiti za političke ciljeve i lične interese – poručio je Vukanović.

    On smatra da je ova inicijativa odgovor na prvostepenu osuđujuću presudu protiv Dodika, te da je u pitanju još jedna u nizu ishitrenih odluka.

    – Kao da se Ustav može mijenjati po potrebi, kao papir koji se troši. Dodik ne radi u interesu građana, već pokušava da prilagodi ustavne odredbe sebi, kako bi ozakonio svoju samovolju i produžio vlast, stavljajući institucije pod svoju kontrolu – tvrdi Vukanović.

    Kako navodi, tačno je da postoje određeni nedostaci u aktuelnom Ustavu Republike Srpske, posebno u vezi sa neusaglašenošću sa popisom stanovništva iz 2013. godine i realnim stanjem na terenu.

    – Međutim, takve promjene zahtijevaju širok konsenzus i ozbiljan angažman stručnjaka, a ne da se usvajaju na brzinu, bez valjane rasprave, kao što je to često slučaj sa zakonima koje vlast prepisuje i donosi po hitnom postupku – kaže Vukanović.

    Lider PDP Draško Stanivuković izjavio je da je njegova stranka spremna da učestvuje u procesu donošenja novog ustava, što je izazvalo reakciju Vukanovića.

    “Tajni dogovori”
    – Nije me iznenadilo što je Stanivuković odmah podržao Dodikovu inicijativu. Sve je vjerovatno dogovoreno unaprijed, na (polu)tajnom sastanku s Vučićem i Dodikom u Palati Republike. Taj susret je namjerno skrivan od javnosti, a Dodik se kasnije javno zahvalio Stanivukoviću, obećavši mu i orden ako ga podrži – tvrdi Vukanović.

    On izražava sumnju da Stanivuković ima unutarstranačku podršku za takav potez i smatra da će teško ubijediti poslanike PDP-a da glasaju za promjene Ustava, jer je za to potrebna dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Vjerujem da većina u PDP-u ne želi da ova stranka postane Vučićeva ekspozitura u Srpskoj, kao što se to već dogodilo s nekim drugim partijama, i u vlasti i u opoziciji, koje čekaju instrukcije iz Beograda – navodi Vukanović.

    Dodaje da je ohrabrujuće to što je lider SDS-a Milan Miličević poručio da njegova stranka neće učestvovati u, kako je rekao, Dodikovom poigravanju s Republikom Srpskom.

    – To je važna poruka koja pokazuje da opozicija nije spremna da pristane na ovu političku igru – zaključio je Vukanović.