VRBAS Media

Autor: INFO

  • Funkcionerski luksuz: Ministarstva na hotele i restorane potrošila stotine hiljada maraka

    Funkcionerski luksuz: Ministarstva na hotele i restorane potrošila stotine hiljada maraka

    Funkcioneri na svim nivoima vlasti u BiH godišnje troše stotine hiljada maraka na smještaj u hotelima i restoranske usluge, pokazuju podaci o javnim nabavkama. Pregled računa otkriva da štednja nije prioritet kada je u pitanju javni novac.

    Prema dostupnim podacima, samo dva ministarstva u Savjetu ministara BiH u prošloj godini su na ove troškove potrošila više od 133.000 KM. Najviše novca izdvojilo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, kojim rukovodi Edin Forto, sa oko 93.600 KM, dok je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, potrošilo preostali dio iznosa.

    Prema godišnjem obavještenju objavljenom na Portalu javnih nabavki BiH, Ministarstvo transporta i komunikacija je na hotelski smještaj u zemlji i inostranstvu potrošilo više od 59.200 KM, dok je ostatak novca otišao na restoranske usluge.

    Funkcioneri ovog ministarstva putovali su u BiH, regionu, ali i širom Evrope i Amerike. Među destinacijama su Trebinje, Banjaluka, Bihać, Čapljina, Grude, Beograd, Zagreb, Podgorica, Strazbur, Brisel, Švajcarska i Vašington. U pojedinim hotelima boravili su više puta.

    Najveći pojedinačni račun evidentiran je 27. avgusta u hotelu “Lyle” u Vašingtonu i iznosio je 17.349 KM. Noćenje u ovom hotelu po osobi košta oko 500 KM, a ostaje nepoznato koliko je osoba i koliko noći boravilo u hotelu.

    Dodatno, u aprilu su u Vašingtonu dva puta boravili u hotelu “The St Gregory”, gdje su plaćeni računi od 4.260 KM i 8.577 KM. Takođe, u Bernu su u aprilu i novembru boravili u hotelu “Prizeotel Bern City”, što je koštalo ukupno 4.108 KM. Boravak u Strazburu koštao je 1.531 KM, dok su u Lajpcigu prespavali u “Seaside Park Hotelu” za 3.053 KM.

    Osim hotela, značajan dio troškova Ministarstva transporta i komunikacija odnosi se na restoranske usluge, uglavnom preko Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

    S druge strane, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je u prošloj godini na smještaj u hotelima u zemlji i inostranstvu potrošilo oko 23.000 KM, dok je u restoranima potrošeno oko 17.000 KM.

    Podaci pokazuju da su Košarac i njegovi saradnici najviše boravili u BiH, pri čemu su im najčešće destinacije bile Banjaluka, Teslić, Trebinje, Bugojno, Tuzla, Bijeljina, Višegrad i Mostar.

    Sudeći po računima, Banjaluka je bila najčešća destinacija, a u pojedinim hotelima boravili su i po 10 do 14 puta.

    Kada su u pitanju restorani, najveći račun plaćen je 25. decembra 2024. u restoranu “Kibe” u Sarajevu i iznosio je 1.751 KM. Isti restoran posjećen je četiri puta u toku godine, uz dodatne troškove od 1.673 KM.

    Među omiljenim ugostiteljskim objektima zaposlenih u ovom ministarstvu su i restoran i ribnjak “Toplik”, gdje su plaćeni računi u 10 navrata, te restoran “Mediterana” u Trebinju, gdje su evidentirani računi i od svega 5 ili 7 KM.

    Ovi podaci pokazuju da državni funkcioneri nastavljaju s visokim troškovima na teret budžeta, što otvara pitanje opravdanosti ovakvih izdvajanja iz javnih sredstava.

  • Da li je opozicija preuranjeno slavila?

    Da li je opozicija preuranjeno slavila?

    Početkom sedmice djelovalo je da je izbacivanje SNSD-a iz vlasti na nivou BiH gotova stvar, dok su opozicione stranke u Republici Srpskoj već izražavale spremnost za preuzimanje ministarskih funkcija. Međutim, SNSD je ubrzo promijenio stav, podržavajući u Domu naroda BiH dva zakona koja su ranije odbacivali njihovi poslanici u Predstavničkom domu.

    Stranke bošnjačke “Trojke” (SDP, NiP i NS) prvo su objavile da koalicija sa SNSD-om i Miloradom Dodikom više ne postoji. Nedugo zatim, SDS, PDP i Lista “Za pravdu i red” saopštili su da su spremni preuzeti odgovornost i vlast na državnom nivou. Očekivalo se brzo formiranje nove većine, no stvari su se preokrenule nakon Dodikovog iznenadnog sastanka u Mostaru s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

    “Oni žele da sve obesmisle i izvrgnu ruglu. Misle da će ih Dragan Čović spasiti. Ako četiri poslanika HDZ BiH mogu cijelu zemlju držati kao taoce i sve određivati, onda nam nema spasa”, izjavio je lider Liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović.

    Prema tvrdnjama izvora Srpskainfo, iz Brisela su stizale poruke Čoviću da je došlo vrijeme da se distancira od Dodika. Ipak, politički analitičari smatraju da smjena SNSD-a nije jednostavan proces, uprkos inicijativi “Trojke”.

    Politički analitičar Ivana Marić ocjenjuje da problem nije samo u političkim dogovorima, već u matematici parlamentarne većine.

    “Politika je umijeće mogućeg, a u ovom trenutku, dok SNSD ima tri delegata u Domu naroda BiH, suludo je ići u promjenu vladajuće strukture. Dodikovi delegati mogu jednostavno nepojavljivanjem blokirati rad Doma naroda sve do sljedećih izbora. To ne bi bilo ništa novo, jer je prošle godine bošnjački klub delegata osam mjeseci blokirao rad te institucije”, izjavila je Marićeva.

    Ipak, ona dodaje da bi se situacija mogla promijeniti ukoliko lider NiP-a i ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković dobije garancije od Kristijana Šmita da će izmijeniti Ustav i Izborni zakon BiH, kako bi za kvorum bila dovoljna dva delegata iz jednog naroda umjesto tri.

    “Drugo je pitanje ispravnosti djelovanja Kristijana Šmita u ovom trenutku. Ako nije reagovao prošle godine kada je bošnjački klub blokirao rad Doma naroda BiH, kada je u Parlamentu Federacije BiH opozicija blokirala njegov rad skoro godinu i po dana ili kada je HDZ ranije par godina blokirao federalni parlament, postavlja se pitanje zašto bi to Šmit sada radio”, istakla je Marićeva.

    Ključno pitanje, prema njenim riječima, jeste koliko se “Trojka” može pouzdati u Dodika i da li će on nastaviti s blokadama ili će, pod uticajem Čovića, podržati evropski put BiH kroz usvajanje preostalih zakona i imenovanje pregovarača.

    “Ukoliko bi SNSD pristao na to, onda bi se izbili argumenti ‘Trojci’ da ih isključuju iz vlasti”, zaključuje Marićeva.

    Politička situacija u BiH ostaje neizvjesna, a dalji potezi SNSD-a i njihovih političkih partnera odrediće da li će doći do smjene vlasti na državnom nivou ili će trenutni politički odnosi ostati nepromijenjeni.

  • Dodikove prijetnje bankama bez pravnog osnova

    Dodikove prijetnje bankama bez pravnog osnova

    Bez obzira na političke izjave i pritiske, činjenica je da ni Milorad Dodik ni Vlada Republike Srpske nemaju ovlašćenja da zatvore banke koje posluju na teritoriji Srpske. Poslovanje i nadzor banaka regulisani su Zakonom o bankama Republike Srpske, koji jasno definiše da je Agencija za bankarstvo jedina institucija koja može oduzeti dozvolu za rad nekoj banci.

    Dodik je 23. januara, tokom svoje prve konferencije za novinare nakon višenedjeljnog bolovanja, uputio oštre kritike bankama zbog navodnog iznošenja depozita građana u inostranstvo.

    – Iznijeli ste 750 miliona maraka depozita naših građana kako biste podržavali ekonomije Austrije i Njemačke. Kupili ste 150 miliona maraka obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da taj novac vratite u Republiku Srpsku. Ne vratite li ga, zatvorićemo vas! – poručio je Dodik, dodajući da je došlo vrijeme da banke pokažu odgovornost.

    Ove izjave upućene su prvenstveno bankama sa stranim vlasnicima, iako je jasno da vlast Republike Srpske ne može jednostrano donijeti odluku o njihovom zatvaranju. Bankarski sektor podliježe strogim regulatornim pravilima, a Agencija za bankarstvo djeluje kao nezavisna institucija čiji rad nadgleda Narodna skupština Republike Srpske.

    Finansijska situacija u Srpskoj postaje sve izazovnija, posebno nakon što su sankcije Sjedinjenih Američkih Država pogodile ključne političke i ekonomske aktere bliske Dodiku. Banke su, kako bi izbjegle sankcije, zatvorile račune firmama i pojedincima sa američke “crne liste”, što je dodatno oslabilo finansijsku moć vlasti.

    Zbog smanjene likvidnosti, Republika Srpska sve teže prodaje obveznice na međunarodnom tržištu. Budžetski problemi se trenutno pokrivaju povećanim prihodima od indirektnih poreza, koji rastu usljed poskupljenja roba i usluga, ali dugovanja prema dobavljačima ostaju neizmirena.

    Iako se očekivalo da će Agencija za bankarstvo reagovati na Dodikove izjave, ona je ostala nijema. Zakon precizira da Agencija može oduzeti dozvolu banci samo ako je njen kapital ispod zakonskog minimuma ili ako su depoziti građana ugroženi, što trenutno nije slučaj.

    – Predsjednik Republike Srpske, Ministarstvo finansija ili bilo ko drugi iz vlasti ne može narediti Agenciji da zatvori neku banku. Dodik je ciljao na banke sa stranim vlasnicima, ali bi takav potez izazvao reakciju evropskih finansijskih institucija – istakao je sagovornik iz bankarskog sektora.

    Novinari su zatražili odgovor od Srđana Šuputa, direktora Agencije za bankarstvo, o mogućnosti zatvaranja banaka i posljedicama takvog poteza, ali on nije odgovorio. Niti je Centralna banka BiH komentarisala Dodikove izjave, jasno naglašavajući da nema nadležnost nad komercijalnim bankama u entitetima.

    Berislav Kutle, bivši direktor Udruženja banaka BiH, istakao je da zakon ne dozvoljava vlastima da banke prisile na odluke koje su protiv njihovih poslovnih interesa. Takođe je upozorio da bi, ukoliko bi se neka banka povukla iz Republike Srpske, najveću štetu pretrpjeli građani i privreda.

    – Banke ulažu sredstva u inostranstvo kako bi ostvarile profit, jer to spada u normalne poslovne aktivnosti. Ako nema dovoljno kreditnih plasmana u zemlji, višak sredstava se investira na inostrano tržište – objasnio je ekonomista Zoran Pavlović.

    Dodikove tvrdnje da strane banke „iznose“ novac iz Srpske u inostranstvo pokušaj su da se skrene pažnja sa teške finansijske situacije u kojoj se nalazi entitet. Međutim, i pored njegovih prijetnji, realnost je da bankarski sektor Republike Srpske ostaje pod nadzorom zakona i nezavisnih regulatornih tijela, a ne političkih odluka.

  • Zelenski najavio: Nakon sastanka sa Trampom, počinje pregovore sa Rusijom

    Zelenski najavio: Nakon sastanka sa Trampom, počinje pregovore sa Rusijom

    Vladimir Zelenski planira da počne pregovore sa Rusijom nakon sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

     Poslije razgovora sa Trampom, trebalo bi da pređemo na neku vrstu formata razgovora sa Rusima. Volio bih da SAD, Ukrajina i Rusi sjednu za pregovarački sto – rekao je on u intervjuu agenciji AP.

    Zelenski je napomenuo da je Kijev u kontaktu sa Bijelom kućom, ali su razgovori i dalje opšte prirode. On je izrazio nadu da će u bliskoj budućnosti biti održani sastanci predstavnika Ukrajine i Sjedinjenih Država radi izrade detaljnog sporazuma.

    Istovremeno je izvjestio da je posjeta specijalnog izaslanika SAD Ukrajini Kita Keloga odložena “iz pravnih razloga”. Zelenski je takođe rekao da ideju koju su iznijele zapadne zemlje o slanju mirovnih snaga u Ukrajinu ne smatra dovoljnom garancijom bezbjednosti.

    Tramp je juče rekao da je u “veoma ozbiljnim” razgovorima sa Rusijom o okončanju sukoba u Ukrajini. On je obećao da će razgovarati sa Vladimirom Putinom i možda postići “nešto značajno”.

    Pored toga, američki lider je napomenuo da je Zelenski spreman da zaključi dogovor, ali nije precizirao pod kojim uslovima.

  • Dodik: Bolji uslovi života boraca jedan od prioriteta Vlade

    Bolji uslovi života za boračke kategorije uvijek je bio jedan od prioriteta Vlade Republike Srpske. Zato smo se i odlučili za povećanje boračkog dodatka, veća izdvajanja za aktivnosti boračkih organizacija kao i dodatna sredstva za zapošljavanje djece poginulih boraca, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

     Tokom sedmice razgovarao sam sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i o formiranju radne grupe za izradu novog zakona o borcima – napisao je Dodik na svom Instagram profilu komentarišući dešavanja u protekloj sedmici.

    On je dodao da je u Beču boravio na Svetosavskom balu.

    – Ova manifestacija na najbolji način čuva našu kulturu i tradiciju – dodao je Dodik.

  • Egić: Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije

    Egić: Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije

    Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije, rekao je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    – Prioritet Vlade je da se bazira na poboljšanje života boračke populacije. Na zadnjem sastanaku kod predsjednika Republike Srpske Miulorada Dodika napravljen je ogroman pomak ka tom pravcu. Od povećanja invalidnina, zapošljavanja djece poginulih boraca. Dobili smo i 500.000 maraka od predsjednika Srpske za završetak radova na groblju Mali Zejtinlik. Počećemo ove godine da obnavljamo i spomen kosturnice, koje su u jako lošem stanju, riječ je o kosturnicama u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Nevesinju.

     

    Na spisku onih koji ostvaruju boračka prava je oko 180 hiljada građana. Zakonom će biti riješeno i po kojoj formuli će biti izračunavan borački dodatak.

    – Ima određen broj onih koji su se provukli i dobili kategorizaciju. Isto tako imamo određen broj malverzacija i kod određivanja invalidnosti. Trebaće jednom sve istresti i doći do prave brojke. Idemo ka tom cilju, iako je to ogroman posao, ali zbog one većine u boračkoj populaciji to moramo uraditi – dodao je Egić.

    Vijesti iz iste rubrike

  • Šeranić: Unaprijeđen proces rada i povećana prava radnika

    Šeranić: Unaprijeđen proces rada i povećana prava radnika

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva donosi važna unapređenja procesa rada i povećanja prava radnika.

    Šeranić je rekao da je tim dokumentom predviđeno povećanje naknade za noćni rad sa 30 na 40 odsto.

    – Prihvatili smo i prijedlog sindikata da za mjesta pod posebnim rizikom naknada iznosi od dva do 20 odsto, a bila je do 15 odsto – rekao je Šeranić.

    On je naveo da je posebno značajna mjera da se zdravstvenim radnicima koji rade u izrazito nerazvijenim i nerazvijenim lokalnim zajednicama omogući naknada na platu do 25 odsto.

    – To je bio i zahtjev načelnika manjih lokalnih zajednica kako bi mogli da privuku i zadrže zdravstvene radnike – dodao je Šeranić.

    On je naveo da su, po zahtjevu sindikata, kolektivnim ugovorom i vozačima hitnih sanitetskih vozila odobrene naknade za obavljanje tog posla.

    – Definisali smo i da su zdravstvene ustanove u obavezi da u roku od 60 dana donesu pravilnik o određivanju stimulacija zdravstvenim radnicima kako bi sve bilo jasno i transparentno. Imali smo dobru saradnju sa sindikatom u okviru pregovora – naglasio je Šeranić za Srnu.

    ZAVRŠETAK RADOVA NA BOLNICI U TREBINjU U POSLjEDNjEM KVARTALU OVE GODINE

    Šeranić je rekao da radovi na novoj bolnici u Trebinju napreduju dobrom dinamikom, podsjetivši da su završeni građevinsko-konstruktivni radovi i da su u toku radovi na unutrašnjosti objekta.

    – Trenutno se radi na nabavci opreme, s obzirom na to da je potrebno da se poruči prije kako bi se mogla instalirati i kako bi zdravstveni radnici mogli da prođu obuku – naveo je Šeranić.

    On je dodao da grad Trebinje završava poslove kada je riječ o kanalizacionoj i elektromreži, te ostale stvari u vezi sa logistikom.

    – Nadam se da ćemo u skladu sa ugovorom završiti sve poslove – rekao je Šeranić.

    On je istakao da se u posljednjem kvartalu ove godine može očekivati završetak svih radova na novom objektu bolnice, kao i svih ostalih poslova.

    – U okviru ugovora predviđeno je da se obavi i edukacija zdravstvenih radnika za nove aparate koje će koristiti. Ima mnogo stvari koje je potrebno završiti u skladu sa ugovorom. Očekujem da bi to moglo biti u posljednjem kvartalu ove godine – dodao je Šeranić.

    On je ocijenio da će izgradnjom nove bolnice u Trebinju biti unaprijeđeni uslovi rada, što je jedan od segmenata sprečavanja odlaska medicinskih radnika.

    – Osim toga, i posebni kolektivni ugovor i sve ono što govorimo o platama je paket kojim pokušavamo da obezbijedimo ostanak zdravstvenih radnika u Srpskoj – rekao je Šeranić.

    On je ukazao da je važno završiti poslove kada je riječ o bolnici u Prijedoru i dobiti idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju ove zdravstvene ustanove.

    – Razgovarali smo sa menadžmentom bolnice, ali i grada Prijedora koji su se aktivno uključili u ovaj posao, tako da se nadam da ćemo uskoro dobiti takvu vrstu idejnog projekta. U nekoliko navrata Vlada je pomogla prijedorskoj bolnici za određene hitne stvari. Međutim, ovdje treba ozbiljno pristupiti projektu kako bi zdravstveni radnici i pacijenti mogli da dobiju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – rekao je Šeranić.

    On je dodao da je dobra saradnja Vlade i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju “Dr Miroslav Zotović”, te da se uskoro očekuje otvaranje ortopedije na lokaciji u Slatini, ali i banjsko-rekreativnog centra u Srpskim toplicama.

    POVEĆANjEM PLATA DO UNAPREĐENjA EKONOMSKO-SOCIЈALNOG STATUSA RADNIKA

    Šeranić je podsjetio da će medicinskim sestrama i tehničarima od januarske plate primanja biti povećana za 100 KM, što je učinjeno na zahtjev sindikata.

    – Za to će trebati dodatno da se izdvoji 15 miliona KM i taj će novac biti obezbijeđen. Ne smijemo doći u situaciju, kao što se to desilo u jednom domu zdravlja, da se smanjuju koeficijenti zdravstvenim radnicima. To se ne smije dovoditi u pitanje – rekao je Šeranić.

    On je naveo da će povećanjem plata od 10 odsto svim zdravstvenim radnicima od 1. aprila na inicijativu predsjednika Srpske Milorada Dodika biti projektovano ono što je sindikat očekivao iz aspekta povećanja plata.

    Šeranić je rekao da Republika Srpska za povećanja plata u zdravstvu treba da obezbijedi dodatnih oko 53 miliona KM, te dodao da će Ministarstvo nastaviti da radi na unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zdravstvenih radnika.

    NOVE USLUGE NA NIVOU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

    Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

    – Oni su predvidjeli u ovoj godini proširenje ugovora domova zdravlja za određene usluge. Na primjer, da usluge centara za mentalno zdravlje u vezi sa problemima djece sa govorom ili iz autističnog spektra poremećaja prebacimo na nivo domova zdravlja – rekao je Šeranić.

    On je dodao da je važno da se u okviru domova zdravlja planiraju i usluge za rano otkrivanje šećerne bolesti ili drugih hroničnih oboljenja.

    – Radićemo i na ranom tretmanu i prepoznavanju simptoma depresije – rekao je Šeranić.

    NA TREZORSKI SISTEM POSLOVANjA NIЈE PREŠLO OSAM DOMOVA ZDRAVLjA

    Šeranić je naveo da je prošle godine obezbijeđena isplata oko 51 milion KM za dugovanja domova zdravlja kako bi prešli na trezorski sistem poslovanja, te dodao da još osam domova zdravlja nije ušlo u taj sistem poslovanja.

    – Neki to nisu učinili zbog neusvajanja opštinskih budžeta, što će biti učinjeno u
    narednom periodu. Neki su svoj ulazak u trezor pomjerili za 1. februar, a neki nisu završili proces donošenja odluka, tako da ćemo i sa njima nastaviti da radimo – rekao je Šeranić.

    On je naglasio da je važno što je obezbijeđeno da domovi zdravlja više nemaju dugovanja prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da radnici mogu bez problema da odlaze u penziju i da im staž bude povezan.

    OMOGUĆITI MAKSIMALNU BEZBЈEDNOST RADNICIMA U ZDRAVSTVU

    Govoreći o inicijativi Udruženja doktora porodične medicine da u Krivični zakonik bude uvedeno krivično djelo napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, Šeranić je rekao da Ministarstvo to podržava i da svi zajedno treba da rade na tome da radnicima u zdravstvu bude omogućena maksimalna bezbjednost u obavljanju njihovih radnih zadataka.

    – Radnici socijalne zaštite takođe se dovode u pojedinim situacijama u vrlo izazovne bezbjednosne situacije. Ne smijemo dozvoliti da dolaze u situacije u kojima će im biti narušena bezbjednost – zaključio je Šeranić.

  • Tramp potpisao uredbu o carini na robu iz Kanade, Meksika i Kine, trgovinski rat već na pomolu

    Tramp potpisao uredbu o carini na robu iz Kanade, Meksika i Kine, trgovinski rat već na pomolu

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu o uvođenju carina na robu iz Kanade, Meksika i Kine. Kina i Kanada odmah su odgovorile najavom protivmjera.

    Kako, prenosi Si-En-En, Tramp je potpisao izvršnu naredbu u svojoj vili Mar-a-Lago na Floridi.

    Američki tv kanal navodi da ovo predstavlja preokret u praktično bescarinskoj trgovini između tri nacije koja postoji već nekoliko godina.

    Sekretarka za štampu Bijele kuće Kerolajn Livit je na brifingu za novinare u petak rekla da će carine za Meksiko i Kanadu iznositi 25 odsto i 10 odsto za Kinu “zbog ilegalnog fentanila koji su nabavili i dozvolili da se distribuira u našoj zemlji, koji je ubio desetine miliona Amerikanaca”.

    Carine predstavljaju početnu pušku za ono što bi moglo eskalirati u globalni trgovinski rat, sa potencijalom za veće troškove, poremećene lance snabdijevanja i gubitak radnih mjesta, navodi Si-En-En. Čak je i Tramp priznao potencijal za negativne posljedice po američke potrošače.

    – Moglo bi doći do nekog privremenog, kratkoročnog poremećaja i ljudi će to razumiti. Ali tarife će nas učiniti veoma bogatim i veoma jakim – i mi ćemo se prema drugim zemljama odnositi veoma pošteno – rekao je Tramp u petak, na pitanje novinara o troškovima tarifa koje se prenose na uvoznike, a time i na potrošače.

    Kina osudila američko uvođenje carina od 10 odsto, najavila protivmjere

    Kineska vlada je danas osudila nametanje carina od 10 odsto na kineske uvozne ostavljajući mogućnost pregovora sa SAD kako bi se izbjeglo produbljivanje sukoba, prenio je Rojters.

    Peking će osporiti ovaj potez Trampa u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i preduzeti protivmjere kao odgovor na ovu taksu, koja će stupiti na snagu u utorak, saopštila su kineska ministarstva finansija i trgovine.

    Kinesko Ministarstvo trgovine ističe da Trampov potez ozbiljno krši međunarodna trgovinska pravila, pozivajući SAD da upražnjavaju iskren dijalog i ojačaju saradnju.

    – Fentanil je američki problem. Kineska strana je sprovela široku saradnju u oblasti borbe protiv narkotika sa Sjedinjenim Državama i postigla značajne rezultate – poručili su iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

    Trudo najavio protivmjeru: Kanada će uvesti carine od 25 odsto na robu iz SAD

    Premijer Kanade DŽastin Trudo je izjavio da će ta zemlja uvesti carine od 25 odsto na 155 milijardi kanadskih dolara (102,7 milijardi evra) vrijednu američku robu koju Kanada uvozi, a to je odgovor na carine, takođe od 25 odsto, koje su SAD uvele na robu iz Kanade.

    Trudo je na konferenciji za novinare rekao da bi dio carina za robu iz SAD, vrijednosti od 30 milijardi kanadskih dolara, stupio na snagu od utorka, a da bi carine na svu ostalu robu koja se uvozi iz te zemlje stupile na snagu za 21 dan, prenio je Rojters.

    Premijer Kanade je upozorio da će nove carine naštetiti Sjedinjenim Američkim Državama, i pozvao je Kanađane da kupuju kanadske proizvode i da odmor provode u svojoj zemlji, a ne u SAD.

  • Mask: AfD jedina nada Njemačke

    Mask: AfD jedina nada Njemačke

    Desničarska partija Alternativa za Njemačku jedina je nada Njemačke, rekao je Ilon Mask, jedan od rukovodilaca novoformiranog Sekretarijata za efikasnost vlade u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.

    AfD je jedina nada Njemačke – napisao je Mask na platformi Iks.

    Mask je u decembru rekao da je AfD jedina politička snaga koja je sposobna da spase ovu evropsku naciju da ne postane “sjenka svog bivšeg ja”.

    Ova izjava Maska za njemački list “Velt am zontag” izazvala je burnu debatu i u uredničkom odboru “Velta” i u Njemačkoj.

    Urednik Eva Mari Kogel podnijela je ostavku, dok je Fridrih Merc, konzervativni kandidat za kancelara, rekao da ova izjava Maska predstavlja miješanje u savezne izbore u Njemačkoj koji će biti održani 23. februara.

    Mask je 9. januara održao onlajn-razgovor sa kopredsjedavajućom AfD-a Alis Vajdel.

  • Zaharova: Nečuven propust Guteresa

    Zaharova: Nečuven propust Guteresa

    Nečuveno je da je generalni sekretar UN Antonio Guteres tokom govora na Međunarodnom danu sjećanja na žrtve Holokausta propustio da pomene ogromne gubitke Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je napomenula da Rusija smatra neprikladnim akcenat koji je Guteres stavio na ovo pitanje tokom govora u Generalnoj skupštini UN, te u poruci u sinagogi u Njujorku 27. januara.

    – Smatramo nečuvenim što Guteres na spisku žrtava nacističkih zločina nije pomenuo višemilionske gubitke Sovjetskog Saveza koji je dao odlučujući doprinos pobjedi nad nacističkom Njemačkom i okončao Holokaust, posebno genocid, koji je uključivao Јevreje, Rome, osobe sa invaliditetom, predstavnike LGBT zajednice, kao i one koje su nacisti porobili, proganjali, mučili i ubijali – navela je Zaharova.

    Ona je dodala da je, osim toga, ambasador EU u Sjedinjenim Državama Stavros Lambrinidis odlučio da ne koristi termin “nacizam” i umjesto toga ga naziva “autoritarizmom”.

    – Takve istorijske i političke vježbe su neprihvatljive, graniče sa direktnim falsifikovanjem i revizijom rezultata Drugog svjetskog rata – istakla je Zaharova.