VRBAS Media

Autor: INFO

  • Radnicima USAID-a stiglo obavještenje: Ne dolazite na posao

    Radnicima USAID-a stiglo obavještenje: Ne dolazite na posao

    Zaposleni u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj dobili su danas uputstva da ne dolaze na radna mjesta u sjedištu te agencije u Vašingtonu, a za više od 600 zaposlenih u toku noći onemogućen je pristup računarskom sistemu agencije.

    Kako prenosi AP, zaposleni u USAID-u dobili su obavještenja da je “po nalogu rukovodstva” zgrada “zatvorena za sve zaposlene u ponedjeljak”.

    Američki presjednik Donald Tramp ranije danas rekao je da USAID vodi “gomila radikalnih ludaka” i da se njome loše upralja.

    Dodao je da će “izbaciti ludake” iz Agencije prije nego što se donese odluka o njenoj budućnosti.

  • Dodik: Grad Banjaluka da obezbijedi besplatan prevoz i vrtiće; Predsjednik i Vlada daju 15 miliona KM za gradnju vrtića

    Dodik: Grad Banjaluka da obezbijedi besplatan prevoz i vrtiće; Predsjednik i Vlada daju 15 miliona KM za gradnju vrtića

    Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da je skupštinska većina u Banjaluci spremna da podrži raspravu o budžetu grada, ukoliko Grad podrži besplatan javni prevoz i besplatne vrtiće za svu djecu.
    Dodika sa banjalučkim odbornicima većine – Foto: predsjednikrs.rs/Dona Katušić
    Dodika sa banjalučkim odbornicima većineFoto: predsjednikrs.rs/Dona Katušić
    – Dakle, to mora da bude subvencionisano iz budžeta grada, a Republika će shodno tome preduzeti mjere podrške gradu, tako što će pored 10 miliona KM koje sam obezbijedio iz budžeta predsjednika, Vlada Srpske izdvojiti još pet i to je ukupno 15 miliona KM da se izgrade vrtići za svu djecu, a grad je obavezan da nam doznači tačne lokacije – rekao je Dodik nakon sastanka sa odbornicima koji čine većinu u novom sazivu Skupštine grada Banjaluka, predsjednicima političkih partija i predsjednicima gradskih odbora stranaka skupštinske većine u Banjaluci.

    Dodik je naveo da je za infrastrukturu u Banjaluci obezbijeđeno 10 miliona KM iz Vlade Srpske, a iz Kabineta predsjednika pet miliona.

    – Potreban je budžet kako bi to prisajedinili ovim sredstvima kako bismo mogli da intervenišemo na najotvorenija mjesta. Želimo da se rješavaju kapitalni projekti, koji će dati novu dimenziju gradu. To je izgradnja novog centra kulture u Srpskoj, novog Narodnog pozorišta, izgradnja multifunkcionalne dvorane… – poručio je Dodik i dodao da skupštinska većina smatra da je potrebno riješiti problem saobraćaja u gradu.

    On je rekao da će institucije završiti projekat izgradnje centralnog spomenika palim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluci, ali da će i zatražiti informaciju o tome šta je do sada urađeno jer je do sada za tu namjenu samo iz njegovog kabineta uplaćeno dva miliona KM.

    Dodik je rekao da su se dogovorili da čine sve da budu proaktivni i da gradu, koji je zamro, vrate dinamiku.

    Dodik je rekao da postoji mogućnost kolapsa grada zbog dugova i da skupštinska većina traži izvještaj o budžetu i održavanje sjednica kako je to predviđeno Statutom.

    – Dogovorena je koordinacija koju ću ja voditi sljedeća tri mjeseca, pa onda drugi partneri iz koalicije isto po tri mjeseca – rekao je Dodik.

  • Dodik: Nedopustive su zabrane slobode kretanja i izražavanja mišljenja

    Dodik: Nedopustive su zabrane slobode kretanja i izražavanja mišljenja

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, poručio je da je Srpska slobodno društvo i da su u skladu s tim, nedopustive bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja.

    On je rekao da je to garantovano Ustavom svim građanima Srpske i da će kao predsjednik Republike uvijek biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo.

    “Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje  stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik putem društvene mreže “Iks”.

  • Kurti u problemu zbog Trampove odluke

    Kurti u problemu zbog Trampove odluke

    Odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da suspenduje stranu pomoć na period od tri meseca imaće svoje posljedice i po Prištinu.

    Iako nije poznato koliko je sredstava iskorišćeno, a koliko je zamrznuto za projekte i programe vrijedne oko 130 miliona evra, Priština će morati da pronađe alternativu inostranoj pomoći na kojoj je dosad zavisila.

    Naime, kao posljedica odluke predsjednika Donalda Trampa, donacije Sjedinjenih Država namijenjene Prištini za podršku pravosudnom sistemu, transparentnosti i odgovornosti vlade i poboljšanju energetskog tržišta su zamrznute, prenosi „Koha“.

    Priština dobija sredstva iz Sjedinjenih Država uglavnom preko Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).

    Podsjetimo, Vjosa Osmani je prošle godine potpisala ugovor sa USAID-om o grantu u vrijednosti od 34,5 miliona dolara.

    Kako navodi Koha, Agencija na „Kosovu“ ima i projekte za podršku pravosudnom sistemu u vrijednosti od 24 miliona evra, za transparentnost i uključivanje građana u lokalno odlučivanje u vrijednosti od 26 miliona evra, za unapređenje energetike u vrijednosti od 12 miliona evra i druge aktivnosti i programe vrijedne oko 31 milion evra.

    Ne zna se koliko je sredstava potrošeno, a koliko je ostalo zamrznuto, od svih projekata vrijednih približno 130 miliona evra.

    Govoreći za „Kohu“ ekonomista Emanuel Bajra navodi da je neophodno da tzv. Kosovo pronađe alternativu dosadašnjoj praksi oslanjanja na inostranu finansijsku pomoć.

    „Mi smo privreda u rastu i moramo da pronađemo drugi način, da stvorimo drugu, dinamičniju finansijsku i ekonomsku arhitekturu u zemlji, tako da zavisnost od donacija nije naš glavni cilj, glavni cilj kreiranja politike, a ovo je bilo istorijski urađeno na Kosovu“, rekao je Bajra.

    Procjenuje se da je USAID u proteklih 25 godina investirao preko milijardu dolara pomoći na Kosovu, prenosi Serbian Times.

  • Panika u FBI

    Panika u FBI

    Radnicima FBI u nedjelju je naređeno da odgovore na upitnik o bilo kakvom poslu koji su možda obavili na krivičnim slučajevima povezanim s napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, raspirujući strah od novih otkaza u agenciji za sprovođenje zakona.

    Popis pitanja u dopisu, u koji je Reuters imao uvid, nalaže radnicima da navedu svoje radno mjesto, bilo koju ulogu koju su imali u istragama o neredima pristalica predsjednika Donalda Trampa 6. januara i jesu li pomogli u nadzoru takvih istraga.

    “Znam da ja i drugi koji primaju ovaj upitnik imamo mnogo pitanja i nedoumica, na kojima naporno radim da dobijem odgovore”, napisao je Čed Jarbrou, pomoćnik direktora Odjela za kriminalističke istrage u sjedištu FBI, u e-poruci od vikenda koju je vidio Reuters.

    Jarbrou je rekao radnicima da odgovore čekaju u ponedjeljak do 15 sati po istočnoameričkom vremenu.

    Portparol FBI odbio je komentarisati upitnik.

    Demokrate i drugi kritičari rekli su da Trampov tim provodi čistku zvaničnika FBI-ja i ministarstva pravde koji su imali ulogu u krivičnim slučajevima protiv Trampa i izgrednika u neredima 6. januara.

    Tramp je prvi dan svog preuzimanja dužnosti 20. januara ublažio kazne za 14 osoba u vezi s napadom na Kapitol, a ostale je pomilovao – uključujući one koji su napali policajce.

    Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bouv u petak je zahtijevao da mu FBI do utorka u podne preda popis svih zaposlenika koji su radili na slučajevima 6. januara, kao i popis onih koji su radili na krivičnom postupku podignutom prošle godine protiv vođa militantne grupe Hamas u vezi s ratom u Gazi.

    Takođe je otpustio osam viših zvaničnika FBI iz sjedišta agencije, kao i šefove terenskih ureda u Majamiju i Vašingtonu.

    Bouv je prošle sedmice otpustio desetak tužilaca ministarstva pravde koji su radili na dva sada odbačena krivična slučaja koje je pokrenuo specijalni tužilac Džek Smit protiv Trampa. Jedan je slučaj uključivao postupke preduzete kako bi se pokušali poništiti izborni rezultati 2020., a drugi je uključivao povjerljive vladine dokumente.

    Mark Zaid, advokat koji se specijalizovao za nacionalnu bezbjednost, napisao je u pismu Bouvu da se čini da njegovi postupci predstavljaju kršenje propisanog postupka i da bi, kad bi informacije o pojedincima bile javne, mogle ugroziti njihovu bezbjednost.

    “Ako nastavite s otkazima i/ili javnim izlaganjem identiteta otpuštenih radnika, spremni smo braniti njihova prava svim raspoloživim pravnim sredstvima”, stoji u pismu koje je Zaid objavio na X-u, prenosi Jutarnji.

    Vršilac dužnosti direktora FBI-ja Brajan Driskol, u elektronskoj poruci osoblju u petak, najavljujući pojedinosti o Bouvovom nalogu, rekao je da zahtjev “obuhvata hiljade zaposlenika širom zemlje koji su podržali ove istražne napore”.

    “Ja sam jedan od tih radnika, kao i vršilac dužnosti zamjenika direktora (Robert) Kisan”, istakao je Driskol.

    Uprkos izvještajima o drugim otpuštanjima u uredu, Reuters je imao uvid u elektronske poruke Udruženja agenata FBI i Džejmsa Denehija, pomoćnika direktora FBI-ja zaduženog za kancelariju u Njujorku, i jasno je da nikome drugom nije naloženo da podnese ostavku.

    Uprkos tome, neki su radnici u petak počeli raspremati svoje stolove zbog zabrinutosti da bi oni mogli biti sljedeći, prema elektronskoj poruci Udruženja agenata FBI u koju je Reuters imao uvid.

    “Danas se nalazimo usred vlastite bitke, jer dobre ljude izbacuju iz FBI, a drugi su na meti jer su radili svoj posao u skladu sa zakonom i politikom FBI”, napisao je Denehi u petak, rekavši da odaje priznanje Driskolu i Kisanu za “borbu za ovu organizaciju”.

    Denehi je dodao da, osim odabrane grupe ljudi imenovanih u Bouvovom dopisu, “nikome nije rečeno da će biti uklonjen u ovom trenutku”.

  • Rute pozvao na pripreme za rat

    Rute pozvao na pripreme za rat

    Zemlje NATO-a moraju se pripremiti za rat i povećati izdvajanja za odbranu, inače bi Rusija mogla preduzeti korake slične onima u Ukrajini, upozorio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, prenosi Welt.

    “Moramo biti spremni za rat – to je najbolji način da ga izbjegnemo”, poručio je Rutte.

    Naglasio je da Evropa ne smije pokazati slabost pred Rusijom, jer bi to moglo podstaći slične poteze kao u Ukrajini.

    Prema njegovim riječima, prijetnja ne dolazi samo iz Rusije. Istakao je da je Kina značajno unaprijedila svoje vojne kapacitete.

    Rutte je posebno ukazao na Njemačku, naglasivši da ta zemlja treba više ulagati u odbranu i povećati proizvodnju, te dosljedno nastaviti kurs koji je odabrala u podršci Evropi i Ukrajini.

    Priznao je da je Njemačka učinila mnogo od početka ruskog rata u Ukrajini, ali je dodao da NATO očekuje još veći doprinos, s obzirom na veličinu njene ekonomije.

    Ovo nije prvi put da Rutte govori o ratu u Ukrajini i potencijalnoj prijetnji zapadnim zemljama. Nedavno je istakao da NATO saveznici moraju pojačati podršku Ukrajini, jer bi to moglo uticati na dalji razvoj sukoba.

    Takođe je naglasio da globalna sigurnost zavisi od ishoda rata u Ukrajini i predložio da Evropska unija finansira kupovinu oružja za Kijev iz Sjedinjenih Država.

  • Šeranić: Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno

    Šeranić: Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno

    Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno, i ići će onom dinamikom kako je i dogovoreno, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Medicinske sestre i tehničari u Republici Srpskoj, od januarske plate će dobiti povećanje od 100 KM, a od aprila – svi radnici u zdravstvu trebali bi dobiti povećanje plata od 10 odsto.

    Međutim, pojavile su se neke informacije o namjerama nekih direktora da zbog toga smanje koeficijente, što Šeranić kategorički odbija.

    Bilo je takvih informacija. Ono što se može reći da se ne smije dovesti u pitanje ovo povećanje plata. Zdravstvene ustanove su bile u strahu da li će moći ispoštovati to povećanje, za ova izdvajanja Vlada će obezbijediti 53 miliona KM – dodao je Šeranić.

    Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

  • U znak protesta zbog zaključavanja vrata: Učenici banjalučke Gimnazije okupili se u holu škole

    U znak protesta zbog zaključavanja vrata: Učenici banjalučke Gimnazije okupili se u holu škole

    Učenici Gimnazije u Banjaluci okupili su se jutros u holu škole kao vid negodovanja zbog dešavanja od petka, kada im je uprava škole oko podne zaključala vrata i onemogućili im da izađu.

    U to vrijeme organizovan je protest studenata u Kampusu Univerziteta u Banjaluci kojem su se namjeravali pridružiti i banjalučki gimnazijalci, o čemu su obavijestili i školskog pedagoga. Međutim, dočekala su ih zaključana vrata.

    Direktorka Gimnazije je tada izjavila da je to standardna procedura, iako su učenici tvrdili drugačije zbog čega su se u znak protesta i tada okupili u holu škole.

    Današnje okupljanje je organizovano na 15 minuta unutar škole, u vrijeme velikog odmora, a što je bilo svojevrsna poruka upravi škole, piše Mondo.

  • “To je propao plan jer se Putin neće uplašiti”

    “To je propao plan jer se Putin neće uplašiti”

    Pomoćnik Volodimira Zelenskog, Dmitro Litvin, ocijenio je da američki prijedlog za izbore poslije primirja s Rusijom neće uspjeti bez dodatnih odredbi.

    Dmitro Litvin, pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ocijenio je danas da američki predlog Ukrajini da organizuje izbore nakon postizanja primirja sa Rusijom neće imati uspjeha ako ne bude podrazumijevao još neke odredbe.

    Najviši američki zvaničnik zadužen za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je ranije za “Reuters” da SAD žele da se u Ukrajini održe izbori, možda i prije kraja ove godine, posebno u slučaju da zvanični Kijev u narednim mjesecima postigne primirje sa Rusijom.

    “Nismo vidjeli cijeli intervju gospodina Keloga, već samo nekoliko navoda o izborima, tako da je teško u potpunosti procijeniti njegov stav. Međutim, ako se njegov plan zasniva samo na primirju i izborima, to je propao plan jer se Putin neće uplašiti samo ove dvije stvari”, rekao je Litvin na mreži X.

    On je dodao da Moskva nastavlja da povećava proizvodnju projektila i municije, kao i da pronalazi nove načine da zaobiđe sankcije i zaradi od nafte.

    “I jasno je da svo ovo oružje nije stvoreno iz poštovanja prema demokratskim susjedima”, naveo je.

    Zvanični Kijev je više puta naglašavao da ne želi primirje bez dobijanja bezbjednosnih garancija koje bi spriječile Moskvu da obnovi svoje vojne snage i pokrene novu invaziju u budućnosti, podsjeća “Reuters”.

    Održavanje izbora u Ukrajini je trenutno nemoguće zbog ratnog stanja koje je na snazi od izbijanja sukoba 2022. godine, prenosi “b92“.

  • Najveće suđenje u istoriji Francuske: Hirurg (73) godinama silovao djecu pod anastezijom

    Najveće suđenje u istoriji Francuske: Hirurg (73) godinama silovao djecu pod anastezijom

    Bivši hirurg optužen za zlostavljanje stotina mladih pacijenata, često dok su bili pod anestezijom, ovog će mjeseca izaći pred sud u najvećem suđenju za zlostavljanje djece u istoriji Francuske, izvještava BBC.

    Džoel Le Skjuarnec (73) (Joel Le Scouarnec) je optužen za napad ili silovanje 299 djece, većinom svojih bivših pacijenata, između 1989. i 2014. godine, uglavnom u Bretanji.

    Priznao je neke optužbe, ali ne sve.

    Suđenju u Vanesu na sjeverozapadu Francuske prethodila je policijska istraga koja je trajala nekoliko godina.

    U zatvoru je od 2017.godine
    Džoel Le Skjuarnec, nekada cijenjeni hirurg iz malog grada, nalazi se u zatvoru od 2017. godine kada je uhapšen pod sumnjom da je silovao svoje nećakinje, koje su sada u tridesetima, kao i šestogodišnju djevojčicu i jednog mladog pacijenta. Osuđen je na 15 godina zatvora 2020. godine.

    Suđenje, koje počinje 24. februara i trajaće do juna, održaće se u Vanesu, gdje su osigurane posebne prostorije za stotine žrtava i njihove advokate.

    Hoće li suđenje biti otvoreno za javnost zavisi od toga hoće li sve žrtve pristati na odricanje od prava na zatvoreni proces.

    Mnogi smatraju da bi otvoreno suđenje bilo ključno kako bi se razotkrili pravosudni i institucionalni propusti koji su omogućili Le Skjuarnecov dugogodišnji zločinački pohod.

    “Ja sam pedofil”

    Policija je nakon hapšenja pretražila njegov dom i pronašla seksualne lutke dječje veličine, više od 300.000 slika zlostavljanja djece te hiljade stranica detaljnih dnevnika u kojima je Le Skjuarnec navodno bilježio napade koje je počinio nad svojim mladim pacijentima tokom 25 godina.

    Negirao je da je napadao ili silovao djecu, tvrdeći da njegovi dnevnici samo opisuju njegove fantazije. Međutim u nekoliko navrata je napisao da je pedofil.

    Le Skjuarnec se suočava s više od 100 optužbi za silovanje i više od 150 optužbi za seksualni napad.

    Na sudu će biti postavljeno pitanje jesu li hirurga štitile kolege i uprave bolnica koje su ga zapošljavale, uprkos upozorenju FBI-a francuskim vlastima da je posjećivao web stranice s materijalima o zlostavljanju djece.

    Nakon upozorenja je dobio samo uslovnu kaznu. Navodno su i članovi njegove vlastite porodice znali za pedofiliju, ali nisu ga zaustavili.

    “Šutnja porodice je omogućila da njegovo zlostavljanje traje decenijama”, rekao je jedan od advokata uključenih u slučaj.

    Neke žrtve tvrde da su za vrijeme napada u sobi bili i njihovi roditelji
    Neki od njegovih bivših pacijenata, a sada su svi u odrasloj dobi, izjavili su da se sjećaju kako ih je hirurg dodirivao pod izgovorom lijkarskih pregleda, ponekad čak i dok su njihovi roditelji ili drugi lijekari bili u sobi.

    Međutim, budući da je velik broj njegovih navodnih žrtava bio pod utjecajem anestetika u vrijeme kada su se napadi događali, oni se tih događaja nisu sjećali i bili su šokirani kada ih je policija kontaktirala i obavijestila da su njihova imena, s opisima zlostavljanja, navodno zabilježena u Le Skjuarnecovim dnevnicima.

    Džoel Le Skjuarnec se osjećao svemoćno i uživao je u osjećaju koketiranja s opasnošću kroz proračunate prestupe, navedeno je u sudskom nalogu protiv bivšeg hirurga, prema pisanju francuskog dnevnika Le Monde. Neke od žrtava su izjavile da su im uznemirujuća otkrića pomogla da shvate neobjašnjive simptome traume koja ih je opterećivala cijeli život.

    Propust institucija i pravosuđa
    Suđenje će otvoriti teška pitanja o propustima institucija i pravosuđa. Kada je Džoel Le Skjuarnec 2000-ih bio pod sumnjom, nakon FBI-evog upozorenja da je pristupao stranicama s dječjom pornografijom, francuske vlasti su ga osudile samo na uslovnu kaznu od četiri mjeseca bez obaveze medicinskog ili psihološkog tretmana.

    Čak i kada su kolege lijekari 2006. izrazili sumnje, regionalna lijekarska komora nije uvela nikakve sankcije, a svi članovi, osim jednog koji se suzdržao, glasali su da nije prekršio etički kodeks.

    Advokat: Bila bi tragedija da suđenje bude zatvoreno

    Tužitelji tvrde i da su članovi Le Skjuarnecove porodice još od 1980-ih znali za njegovo uznemirujuće ponašanje prema djeci, ali nisu preduzeli ništa, a njegova bivša supruga tvrdi da nije ništa znala.

    Advokatica Franceska Sata istaknula je da nije važno što se mnoge žrtve ne sjećaju što im se dogodilo, to ih ne čini manje žrtvama.

    Advokat Frederik Benoist je dodao da bi zatvoreni proces bio tragedija: “Ovo mora biti trenutak u kojem će žrtve progovoriti”, zaključio je, prenosi Index.hr.