Autor: INFO

  • Blanuša: Nisam žrtvovan, kandidatura je promišljena odluka SDS-a

    Blanuša: Nisam žrtvovan, kandidatura je promišljena odluka SDS-a

    Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima 23. novembra, Branko Blanuša, poručio je da ga rukovodstvo stranke nije „žrtvovalo“ kada mu je povjerilo kandidaturu. Ističe da je odluka o njegovom izboru donesena promišljeno i uz jednoglasnu podršku stranačkih organa.

    „Na početku jeste bilo iznenađenje, jer SDS ima mnogo prepoznatljivih kadrova i dugogodišnjih funkcionera. Međutim, prijedlog nije bio slučajan. To je bio proces koji je trajao izvjesno vrijeme, uz saglasnost svih stranačkih nivoa“, rekao je Blanuša.

    Dodao je da mu je važno što je u trenutku glasanja vladalo jedinstvo unutar SDS.
    „Kada se radi o važnim pitanjima za Republiku Srpsku, u SDS-u uvijek postoji jedinstvo. Dobio sam jednoglasnu podršku za kandidaturu“, naveo je on.

    Govoreći o razlozima zbog kojih je izabran, Blanuša ističe da stranka ovaj put želi kandidata koji dolazi iz naroda.
    „Prevladalo je razmišljanje da to bude neko ko nije profilisan političar, ali je ugledan građanin, bez afera, koji živi život običnog čovjeka i razumije njihove probleme“, pojasnio je on.

    Na tvrdnje da je njegov izbor zapravo „žrtvovanje“ kandidata uoči izbora 2026. godine, Blanuša odgovara da to ne vidi tako.
    „Ne mislim da sam žrtvovan. Odluka je donesena promišljeno, a vrijeme će pokazati da li je bila ispravna. Ovo je vrlo važan trenutak za Republiku Srpsku i ovi izbori mogu uticati na budući politički ambijent“, rekao je Blanuša.

    Dodao je da već ima podršku Narodnog fronta i Liste „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, dok od PDP-a očekuje da se jasno opredijeli.
    „Ako smo opozicija, treba da se ponašamo kao jedan blok i pružimo punu podršku zajedničkom kandidatu. Vjerujem da će mnogi članovi PDP-a, koji se osjećaju opoziciono, iskreno podržati ovu kandidaturu“, izjavio je on.

    Blanuša smatra da će u kratkom roku uspjeti da se približi biračima.
    „Kampanja će biti posvećena običnom čovjeku. Obilaziću gradove, razgovarati sa građanima i osluškivati njihove probleme. Direktan kontakt s ljudima je najvažniji“, naglasio je kandidat SDS.

    Govoreći o budžetu predsjednika Republike, Blanuša je poručio da bi, ako bude izabran, značajno smanjio njegova sredstva.
    „Budžet od 77 miliona KM je prevelik. Ako postanem predsjednik, imaću najmanji budžet u regionu, a razliku ću preusmjeriti u budžet Republike Srpske i tamo gdje je najpotrebnije“, rekao je on.

    Na pitanje o protivkandidatu Siniši Karanu iz SNSD-a, Blanuša ističe da ne želi da vodi lične kampanje.
    „Neću se baviti lično kandidatima. To je samo nastavak politike koja u Srpskoj traje 20 godina. Ako su željeli promjene, imali su priliku da ih sprovedu. Mislim da s njihovim kandidatom Republika Srpska ništa novo neće dobiti“, ocijenio je on.

    Blanuša kaže da u ovom trenutku ne može govoriti o kandidaturi na opštim izborima 2026. godine, ali ističe da se ne plaši neuspjeha.
    „Ako dobijem podršku običnog, poštenog čovjeka koji se bori od plate do plate, vjerujem da ću imati prave šanse. Ne gledam tu funkciju kao priliku za moć, već kao obavezu da sa institucijama stvorimo prostor za rješavanje problema u Srpskoj“, poručio je Blanuša.

  • U velikom požaru na pijaci “Arizona” izgorjela hala

    U velikom požaru na pijaci “Arizona” izgorjela hala

    Hala sa tekstilnom robom izgorjela je u velikom požaru koji je u nedjelju izbio na pijaci “Arizona” u Brčkom.

    Policiji Brčko distrikta BiH požar je prijavljen u 18.37 časova, nakon čega su na lice mjesta odmah upućeni pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice i policijski službenici.

    Portparol Policije Brčko distrikta BiH, Dževida Hukičević, potvrdila je da je požar lokalizovan i da nema povrijeđenih osoba.

    Na gašenju požara učestvovali su i vatrogasci iz Gradačca sa dva kamiona, s obzirom na blizinu Gradačačke pijace, koja se nalazi svega nekoliko metara od mjesta požara, prenosi Infoposkok.brčko

    Prema riječima očevidaca, vatra se širila velikom brzinom, a gust dim bio je vidljiv kilometrima daleko.

    Trgovci su u šoku, a pojedini izražavaju sumnju da je požar možda podmetnut, iako za sada nema zvanične potvrde.

    “Sve je izgorjelo u nekoliko minuta. Nismo mogli ništa spasiti”, rekao je jedan od trgovaca prisutnih na licu mjesta.

    Infoposkok Brčko je objavio da je u neposrednoj blizini požara 2019. godine dogodio se sličan incident na Gradačačkoj pijaci, a požar je evidentiran i 2016. godine.

    Kako se ističe Brzom reakcijom vatrogasaca spriječeno je širenje vatre na ostale hale. Mjesto događaja trenutno je pod policijskim nadzorom, a istraga o uzroku požara je u toku.

  • Građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni

    Građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni

    Izjava Edina Forte, ministra transporta i komunikacija BiH, da obnova željezničkog saobraćaja u BiH kasni 30 godina zbog politike, a ne iz tehničkih razloga, samo je novi u nizu dokaza kako izabrani zvaničnici, svi odreda, za svoj nerad ili probleme u državi isključivo krive jedni druge, a deblji kraj, kao po običaju, izvlače građani, koji su, izgleda, naučili te političare da ne budu pozvani na odgovornost.

    A svakako da ovdje nije riječ samo o Forti, niti je on izolovan slučaj po ovakvim “epskim” izjavama, pa je tako, na primjer, njegov kolega iz Vlade Republike Srpske, nedavno kazao da poskupljenje namirnica i veće cijene koje građani moraju plaćati za svakodnevne potrebe nisu na djelu zbog marži, već je krivica svaljena na pretjeran uvoz.

    Ni u jednom ni u drugom slučaju građane BiH ne interesuje ko je kriv, već oni očekuju da, ukoliko neki problem postoji, onda je red da zvaničnici koje je narod izabrao ili podržava, opravdaju svoju platu i učine sve da se taj problem riješi, a to je jedino moguće institucionalnom i međusobnom saradnjom na svim nivoima.

    Ali, nadležnima u BiH izgleda da je lakše da jedni drugima vade krvna zrnca, što nacionalna, što politička, a onda da građanima prezentuju kako, eto, oni pokušavaju da im pomognu, ali da to nisu u stanju, jer ih koče oni drugi.

    Nedavno su se političari uspjeli dogovoriti o Reformskoj agendi, i to, narodski rečeno, na jedvite jade i u pet do 12, ali je pitanje kako će se dalje situacija odvijati u vezi s tim pitanjem.

    Sjetimo se onda tragedije u Donjoj Jablanici, od koje je već prošlo godinu dana, a koliko se dugo čekalo na obnovu pruge koja je tom prilikom porušena.

    Šta tek reći za brojne puteve, auto-puteve, koji su na čekanju više decenija ili za one famozne evropske zakone koji bi trebalo da suzbiju kriminal i korupciju.

    Politika u svemu vodi glavnu riječ.

    “Politika u Bosni i Hercegovini na svim nivoima stvara probleme. Naravno da to nije normalno, jer životna pitanja građana ne smiju biti stvar politike. To su osnovne ljudske potrebe gdje bi trebalo da postoji dogovor da se što prije riješe. Naravno, nekada postoji politički interes, ali nažalost, zbog složenosti državnog uređenja to iziskuje dodatne procedure. Posljednji slučaj u vezi sa usvajanjem Reformske agende najbolje nam pokazuje stanje u kojem se nalazimo. Usvajanje Reformske agende postalo je glavna tema, a trebalo je da bude protokolarna stvar i bar u tim slučajevima ne bi trebalo da stranački interes bude ispred interesa građana”, kaže za “Nezavisne novine” Nikolina Lozo, politikolog.

    Slušajući svakodnevno kakve izjave šalju političari te ocjenjujući njihov rad na terenu, sagovornici “Nezavisnih novina” izdvajaju dva suštinska zaključka.

    Prvi je da su građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni za svoj (ne)rad, a drugi proističe iz prvog, a to je da je ovdje situacija dovedena do toga da građani više političarima ne vjeruju ni kada ovi govore istinu.

    “Prema mom mišljenju, vlast jeste kriva, ali ljudi prelaze preko toga. Samo ću vam navesti primjer Kaknja iz kojeg dolazim. Nismo imali tri dana u gradu ni vode ni struje, cijevi su popucale. Odmah me sve podsjetilo na ono ratno vrijeme. Ko je odgovarao za ovo što smo imali u Kaknju – pa niko. Jednostavno, mi smo u BiH naučili da ćutimo i to je tako, a vlast to koristi i oni se samo međusobno glođu”, poručuje Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj.

    Otkud tolika pasivnost kod građana BiH, pitanje je na koje Kulovićeva odgovara riječima da je mlade sve manje briga o stanju u državi, jer većina njih gleda u pravcu granice, dok su se oni stariji već navikli da je situacija na nekoj mrtvoj tački.

    “BiH će ostati država starijih ljudi. Svijet ide, mladi odlaze čim završe školu, a stari su se navikli da trpe i navikli su da ih političari lažu, jer sada i neko od njih kad kaže istinu, mi im ne vjerujemo. Građani su u najvećoj mjeri izgubili povjerenje, žive dan za dan”, poručuje Kulovićeva za “Nezavisne novine”.

    Najbolji primjer te pasivnosti, prema njenim riječima, upravo su potrošači, koji se žale na poskupljenja, ali ništa niko od njih ne preduzima.

    “Jesu skupi troškovi uvoza, ali vlast je trebala nešto poduzeti, a ne da priča priče. Ljudi ne smiju da reaguju i to je, nažalost, tako”, dodala je Kulovićeva.

  • Obustavljeni letovi na aerodromu u Oslu zbog dronova

    Obustavljeni letovi na aerodromu u Oslu zbog dronova

    Aerodrom Gardermoen u Oslu privremeno je jutros obustavio dolaske nakon prijave da je primjećeno više dronova u blizini, prenijela je norveška novinska agencija NTB.

    Policija je saopštila da je pilot Norveških avijacija tokom prilaska aerodromu prijavio da je uočio između tri i pet dronova, prenio je Rojters.

    Zbog incidenta, nekoliko dolaznih letova je preusmjereno ili zadržano.

    Izvještaji o dronovima za sada nisu potvrđeni, a letovi su u međuvremenu nastavljeni, saopštile su vlasti.

    Evropski aerodromi su posljednjih nedjelja više puta obustavljali operacije zbog dronova, uključujući i aerodrome u Kopenhagenu i Minhenu.

  • Usklađivanje cijene struje sa cijenama u EU loše i za građane i za privredu

    Usklađivanje cijene struje sa cijenama u EU loše i za građane i za privredu

    Bosna i Hercegovina planira da cijene električne energije za domaćinstva uskladi sa tržišnim cijenama, kao što je to slučaj u većini zemalja Evropske unije, dok naši sagovornici ističu da će to imati više štete nego koristi za same građane i privredu.

    Naime, Savjet ministara BiH usvojio je 30. septembra Reformsku agendu, u kojoj se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne energije u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

    Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

    Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.

    Ovo, kako je naglašeno, omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.

    “Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Paketom za električnu energiju EU”, dodaje se.

    Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, operater prenosa i tržišta električne energije BiH.

    Igor Gavran, ekonomista, ističe za “Nezavisne novine” da je to odličan primjer mjere koja potencijalno donosi više štete građanima i privredi nego sredstva EU za izvršenje te mjere.

    “Ja razumijem da je za prihvatanje od strane EU trebalo napisati i neke mjere koje nisu u našem interesu, ali ako se dokument prihvati i uđemo u program Plana rasta, onda treba pametno da se fokusiramo na one mjere koje su nama korisne i usput naplatimo planirana sredstva, a one koje su ‘više štete nego koristi’ jednostavno ne izvršimo i svjesno se odreknemo tog manjeg dijela sredstava”, kazao je Gavran.

    Ističe da je potpuno suluda ideja da, kako kaže, proizvodimo struju po nižim troškovima nego EU, a da onda pljačkamo naše građane prodajući je po cijenama koje su drastično veće od troškova.

    “Nije ovo jedina problematična mjera”, kazao je Gavran.

    Pojašnjava da će vlasti sigurno pokušati da prikažu ovo kao neki uslov koji moraju ispuniti, ali to nije istina.

    “Sve je do njih i njihove odluke. Ne možemo izgubiti sva sredstva zbog neispunjavanja jedne mjere. A vlastima bi ovo jako odgovaralo jer bi mogli umjesto reformi i unapređenja javnih elektroprivreda da povećanjem cijena nadoknađuju njihovo loše upravljanje i dugove. I naravno da veće cijene znače više poreza za budžete”, kazao je Gavran.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe za “Nezavisne novine” da mu nije jasno kome je palo na pamet da se u BiH uvedu cijene struje kakve su EU.

    “Sa ovim standardom da pratimo cijene u Evropskoj uniji, kako je to neko zamislio i da li će to neko da provede za mene je fascinantno”, kazao je Bečarević i istakao da će to sa prosjekom plata, ali i penzija koje imaju bh. građani biti nemoguće.

    “To će biti ogroman udar na budžete građana”, zaključio je Bečarević.

  • Stevandić: Iživljavanje nad Srbima u FBiH rezultat mržnje prema Srpskoj

    Stevandić: Iživljavanje nad Srbima u FBiH rezultat mržnje prema Srpskoj

    Srba u FBiH živi mnogo manje nego što živi i Hrvata i Bošnjaka i Srbi su tamo već građani drugog reda, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Njihovo iživljavanje nad Srbima u FBiH, može biti rezultat i mržnje prema Republici Srpskoj. Ne mogu da dosegnu Republiku Srpsku, ali su im bliže za ispoljavanje te mržnje. To je još jedna od sramota na koju je Evropska unija je dala neko blago saopštenje, kada su srušeni spomenici – dodaje Stevandić.

     

    Nije bilo nikakvih ozbiljnijih opomena na ove zločine, dodaje Stevandić.

    Zbog tog, ističe Srpska mora ojačati, da bi biča garant Srbima u FBiH.

  • Stevandić: Svi znaju da će što je Šmit radio pasti na Evropskom sudu

    Stevandić: Svi znaju da će što je Šmit radio pasti na Evropskom sudu

    Svi znaju da će ovo, sve što je Kristijan Šmit radio, pasti na Evropskom sudu, da nema toga suda koji će, rekao bih, ovo odobriti, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    – Dokumenti Narodne skupšine Republike Srpske su i prošli put kada su na onoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, pokušali da nam nametnu narativ genocida, stigli u preko 60 delegacija koje su bile u Njujorku, zahvaljujući ministru za spoljnje poslova Srbije i srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović. Sada mislim da će svi članovi Savjeta bezbjednosti dobiti dokumente koji, korespondiraju sa politikom koje mi vodimo, to je politika nezavisnosti, njegovanjem demokratskih vrijednosti, očuvanje porodičnih vrijednosti i negiranju da jedan čovek može da donosi zakone – naveo je Stevandić.

     

    Stevandić navodi da i dalje postoji dio evropske administracije koja inzistira na Šmitu i to je njihova sramota.

    – Postoji i dio svjetske sramote nekih ljudi da su stajali iza Šmita, pa više ne stoje. Јa smatram da smo mi Republiku Srpsku establirali svuda. Svi treba da znaju da se nad nama vršilo pravno nasilje. Mi smo politiku Republike Srpske postavili na najviša mjesta u Evropi ili u UN-u – zaključio je Stevandić.

  • Stevandić: Odluka o sprovođenju referenduma u rukama narodnih poslanika

    Stevandić: Odluka o sprovođenju referenduma u rukama narodnih poslanika

    Odluka o referendumu u Srpskoj je u rukama narodnih poslanika i vladajuće strukture, koji odlučuju o svim procesima, istakavši da će se o datumu razgovarati s obzirom na rokove, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    U Republici Srpskoj mi vodimo igru i to se ne može nametati sa strane. Sigurno je da ćemo popuniti komisiju za provođenje referenduma sa predstavnicima Bošnjaka i Hrvata koje smo pozvali – rekao je Stevandić.

    Dodaje da je odluka sada na snazi i nema prepreka za sprovođenje referenduma.

    Republika Srpska je ovim pokazala da može da se obrati na sve svjetske adrese, kaže Stevandić komentarišući sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj će biti prezentovan izvještaj Republike Srpske.

    – Svi će i sada dobiti dokumente koju negiraju činjenicu da jedan čovjek može donositi zakone. Sve će ovo pasti i na Evropskom sudu, međutim mi i dalje imamo Brisel koji podržava takve procese. To je sramota – istakao je Stevandić.

    On je sramotnim nazvao i ponašanje Evropske unije kada je riječ o napadu na Srbe u FBiH, jer se ne oglašavaju, a i kada to urade onda je ta reakcija blaga.

    – Političko krilo Hamasa postoji u BiH. Oni ugrožavaju Srbe u FBiH, koji su postali građani drugog reda. Samo u većinski srpskim mjestima su na neki način zaštićena njihova prava. Iživljavaju se nad Srbima zbog mržnje prema Republici Srpskoj – naveo je Stevandić.

  • Stevandić: Ujedinjena Srpska daje punu podršku Siniši Karanu

    Stevandić: Ujedinjena Srpska daje punu podršku Siniši Karanu

    U Banjaluci je danas održana sjednica Predsjedništva Ujedinjene Srpske, kojom je predsjedavao predsjednik stranke dr Nenad Stevandić.

    Na sjednici je razmatrana aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj, kao i dalji pravci djelovanja stranke u narednom periodu.

    Sjednici je prisustvovao i kandidat za predsjednika Republike Srpske, prof. dr Siniša Karan.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da će ova stranka na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske podržati kandidata SNSD-a Sinišu Karana.

    “Ujedinjena Srpska daće punu podršku Siniši Karanu na izborima. Ovo je odluka Predsjedništva koju ćemo proslijediti regionalnim odborima stranke”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da Ujedinjena Srpska neće i ne može prihvatiti stvari koje ne proističu iz demokratskih procesa, kao što su odluke Kirstijana Šmita, Ustavnog suda i CIK-a BiH.

    “Odlučili smo se da ne ignorišemo činjenično stanje. Nećemo dozvoliti da to bude iskorišteno da se porazi politika koju je birao narod”, naveo je Stevandić.

    Govoreći o stanju u stranci, Stevandić je naveo da Ujedinjena Srpska jača svakim danom i da nema problema kada je riječ o stranačkoj infrastrukturi.

    Nastavlja se rast stranke. Ove godine obilježavamo deset godina rada i to će biti za deset. Predstavljamo društvo koje njeguje tradicionalne i demokratske vrijednosti”, istakao je Stevandić

  • BiH između vjere i ekstremizma: Zašto mržnja prema Srbima ne jenjava

    BiH između vjere i ekstremizma: Zašto mržnja prema Srbima ne jenjava

    Vjerska netrpeljivost prema Srbima u Bosni i Hercegovini, nažalost, ne jenjava. Svaki novi napad na Srbe, njihovo sveštenstvo ili svetinje Srpske pravoslavne crkve, otvara staru ranu i podsjeća da duh rata devedesetih još nije nestao. Politikolog Milan Vukelić smatra da je riječ o duboko ukorijenjenom problemu koji se nije razriješio ni tri decenije nakon sukoba.

    Po njegovom mišljenju, islamistički ekstremizam u BiH nije prolazna pojava već dugoročni društveni fenomen, čiji su tragovi vidljivi i danas. Upozorava da se iza učestalih incidenata kriju ostaci ideologije koja je tokom rata dobila i oružano lice – kroz prisustvo stranih boraca i jedinica poput zloglasnog odreda „El mudžahedin“.

    Prema Vukeliću, opasnost od vjerski motivisanog nasilja ne prijeti samo Srbima, već i cijelom hrišćanskom svijetu. „Fundamentalistička ideologija ne poznaje granice“, kaže on, podsjećajući da prema islamskom učenju ekstremista svijet mora biti u stalnom sukobu dok šerijat ne zavlada planetom.

    Takvo shvatanje, smatra on, otvara prostor za nove konflikte i pokušaje širenja uticaja, od Balkana ka ostatku Evrope. „Njihov krajnji cilj nije samo islamizacija BiH, već stvaranje šireg kalifata koji bi obuhvatio cijeli region“, naglašava Vukelić.

    Posebno zabrinjava činjenica da je BiH, gledano po broju stanovnika, bila jedna od zemalja sa najviše stranih boraca koji su odlazili u Siriju i Irak. „Čak i nakon završetka rata, postoje ozbiljne optužbe da BiH pruža utočište licima povezanim sa islamskim ekstremizmom“, ističe on.

    Podsjeća i na to da su devedesete pokazale koliko se lako vjera može pretvoriti u oružje. Tada su tri naroda sa istog prostora, koji govore istim jezikom, ratovala jedni protiv drugih – i sve je, kaže, bilo pitanje vjere. „Mudžahedini su tada sukob u BiH vidjeli kao džihad, kao vjersku obavezu i priliku za stvaranje panislamskog kalifata na Balkanu.“

    Podaci govore da je u tom periodu u BiH boravilo oko 4.000 stranih boraca, mahom iz arapskih zemalja. Mnogi su, prema Vukeliću, ostali i poslije rata, uz podršku političkih struktura koje su im bile naklonjene. „Brojni izvori navode veze tih lica sa ‘Al kaidom’ i drugim terorističkim mrežama“, dodaje.

    Osim boraca, u BiH su, kako kaže, korijene pustile i razne „humanitarne“ organizacije finansirane iz inostranstva. Njihova prava misija bila je širenje vahabističke ideologije pod okriljem obrazovanja i pomoći siromašnima. Neke od njih, poput fondacije „Al Haramain“, bile su i formalno optužene za finansiranje terorizma.

    Kada se pojavio tzv. „Islamski kalifat“, više od hiljadu boraca sa Balkana pridružilo se frontovima u Siriji i Iraku. Samo iz BiH ih je, prema procjenama, otišlo oko 300. Dio se vratio, a mali broj je procesuiran. Takav bilans, smatra Vukelić, pokazuje da država još nije pronašla način da se ozbiljno suoči s problemom.

    Ipak, on naglašava da upozorenje o islamskom ekstremizmu ne znači napad na muslimane. „Islam nije religija nasilja, već mira“, ističe Vukelić. „Najveće žrtve terorizma širom svijeta upravo su muslimani.“

    Na kraju, ostaje pitanje: koliko dugo će se BiH suočavati s duhovima prošlosti i hoće li ikada uspjeti da razdvoji vjeru od politike, vjeru od mržnje? Jer, dokle god ekstremizam ima svoje utočište, mir će ostati samo privid.